Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Ne
Naziv akta: -
Opis mjere: -
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da
Naziv pravne stečevine: Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.).
2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Kako bi instant kreditni transferi u eurima bili u većoj mjeri prihvaćeni od strane pružatelja platnih usluga koji svojim korisnicima nude platnu uslugu slanja i primanja kreditnih transfera, donesena je Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/886). Uredba (EU) 2024/886 je objavljena u Službenom listu Europske unije 19. ožujka 2024., a stupila je na snagu 8. travnja 2024.
Uredbom (EU) 2024/886 propisuju se, prije svega, uvjeti, način i obveza izvršenja instant kreditnih transfera u eurima, u svim državama članicama Europske unije, za kreditne institucije i druge pružatelje platnih usluga koji ujedno pružaju i platnu uslugu kreditnih transfera. Instant kreditni transfer jest kreditni transfer koji se izvršava odmah, 24 sata na dan, svakog dana u godini (24/7/365). Naime, instant kreditni transfer u eurima omogućuje odobrenje novčanih sredstava na račun primatelja plaćanja u roku od 10 sekundi. Dostupnost 24 sata na dan svakog dana u godini svojstvena je značajka instant kreditnih transfera koji bi trebali ispunjavati posebne uvjete, među ostalim u pogledu vremena primitka naloga za plaćanje, obrade, odobrenja i datuma valute. Pri tome je više nacionalnih regulatornih rješenja u državama članicama Europske unije već doneseno ili predloženo kako bi se povećala prihvaćenost instant kreditnih transfera u eurima. Razlike među tim nacionalnim regulatornim rješenjima predstavljaju rizik od fragmentacije unutarnjeg tržišta, što bi dovelo do povećanja troškova usklađivanja zbog različitih skupova nacionalnih regulatornih zahtjeva i težeg izvršenja prekograničnih instant kreditnih transfera. Stoga je bilo potrebno uvesti jedinstvena pravila o instant kreditnim transferima u eurima, među ostalim o prekograničnim instant kreditnim transferima, kako bi se spriječilo pojavljivanje takvih prepreka. Dakle, kako bi se stvorilo integrirano tržište za instant kreditne transfere u eurima, ključno je da se takve transakcije obrađuju u skladu sa zajedničkim skupom pravila i zahtjeva.
Pri tome se Uredbom (EU) 2024/886 mijenja i Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/26/EZ). Naime, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac trebale bi doprinijeti olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima te bi stoga trebale podlijegati i zahtjevima Uredbe (EU) 2024/886. Međutim, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac nisu uključene u popis subjekata koji su obuhvaćeni definicijom pojma „institucija” u Direktivi 98/26/EZ. Prema tome, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac ne mogu sudjelovati u sustavima koje su države članice odredile na temelju Direktive 98/26/EZ. Posljedična nemogućnost sudjelovanja u takvim platnim sustavima može spriječiti institucije za platni promet i institucije za elektronički novac da pružaju instant kreditne transfere u eurima na učinkovit i konkurentan način. Stoga je izmijenjena Direktiva 98/26/EZ kako bi se institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvrstile na popis subjekata koji su obuhvaćeni definicijom pojma „institucija” u Direktivi 98/26/EZ. Drugim riječima, izmjenama Direktive 98/26/EZ na temelju Uredbe (EU) 2024/886 u osnovi se omogućuje da, pored kreditnih institucija, sudionici platnih sustava mogu biti i institucije za platni promet te institucije za elektronički novac.
Budući da je Direktiva 98/26/EZ preuzeta u hrvatsko pravo Zakonom o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20., u daljnjem tekstu: važeći Zakon), izradi nacrta Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), pristupilo se radi osiguravanja provedbe Uredbe (EU) 2024/886, koja se u svojem članku 4. odnosi na izmjene Direktive 98/26/EZ. Dakle, Konačnim prijedlogom zakona Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886. Sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2024/886, države članice dužne su do 9. travnja 2025. donijeti, objaviti i primijeniti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 4. Uredbe (EU) 2024/886.
Važećim Zakonom uređuje se konačnost namire u sustavima za namiru naloga za prijenos, posljedice postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili u vezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu i prava primatelja instrumenata osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenata osiguranja.
Na temelju Konačnog prijedloga zakona mijenja se stoga definicija pojma institucije, kao subjekta koji sudjeluje u sustavu, čime se institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata te se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja.
Pored toga, Konačnim prijedlogom zakona se radi jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona izričito propisuje da je za prava i obveze koje, za sudionika u sustavu nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koji se primjenjuje pravo druge države članice Europske unije, mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za sustav. Naime, člankom 10. važećeg Zakona u hrvatsko se pravo transponira članak 8. Direktive 98/26/EZ. Iz 17. recitala Direktive 98/26/EZ u bitnom proizlazi kako je svrha te odredbe Direktive 98/26/EZ odrediti mjerodavno pravo za sustav za slučaj otvaranja postupka zbog insolventnosti. Dakle, taj je članak kolizijska norma koja, za slučaj otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu države članice Europskog gospodarskog prostora, određuje mjerodavno pravo za ugovorni odnos između tog sudionika i upravitelja sustava. Slijedom navedenog, članak 10. važećeg Zakona odnosi se na sve platne sustave na koje se primjenjuje pravo države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo na one na koje se primjenjuje hrvatsko pravo. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se stoga kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
2.2.
Izvor podataka:
1. Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.)
2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.)
3. Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20.).
3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
1. Uzimajući u obzir da je Direktiva 98/26/EZ preuzeta u hrvatsko pravo važećim Zakonom, izradi Konačnog prijedloga zakona pristupilo se radi osiguravanja pravovremene provedbe Uredbe (EU) 2024/886. Naime, Konačnim prijedlogom zakona Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886, koji se odnosi na izmjene Direktive 98/26/EZ. Sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2024/886, države članice dužne su do 9. travnja 2025. donijeti, objaviti i primijeniti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 4. Uredbe (EU) 2024/886. Na temelju Konačnog prijedloga zakona institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode se stoga u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, čime se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima. Na taj način Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886 te se omogućuje da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
2. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se radi osiguravanja jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona, odnosno kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
3.2.
Opis svrhe propisa
Na temelju Konačnog prijedloga zakona mijenja se definicija važećeg Zakona koja se odnosi na pojam institucije, kao subjekta koji sudjeluje u sustavu, čime se institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata te se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja. Na taj način omogućuje se da i institucije za platni promet i institucije za elektronički novac doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
Pored toga, Konačnim prijedlogom zakona se radi osiguravanja jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona izričito propisuje da je za prava i obveze koje, za sudionika u sustavu nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koji se primjenjuje pravo druge države članice Europske unije, mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za sustav. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva. Optimalno normativno rješenje je putem izmjena i dopune važećeg Zakona.
3.4.
Izvor podataka:
1. Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.)
2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.)
3. Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20.).
4. UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
1. Uzimajući u obzir da je Direktiva 98/26/EZ preuzeta u hrvatsko pravo važećim Zakonom, izradi Konačnog prijedloga zakona pristupilo se radi osiguravanja pravovremene provedbe Uredbe (EU) 2024/886. Naime, Konačnim prijedlogom zakona Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886, koji se odnosi na izmjene Direktive 98/26/EZ. Sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2024/886, države članice dužne su do 9. travnja 2025. donijeti, objaviti i primijeniti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 4. Uredbe (EU) 2024/886. Na temelju Konačnog prijedloga zakona institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode se stoga u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, čime se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima. Na taj način Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886 te se omogućuje da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
2. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se radi osiguravanja jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona, odnosno kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
1. Učinci na konkurentnost gospodarstva
2. Učinci nafunkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje
Adresati su poslovni subjekti (institucije za platni promet i institucije za elektronički novac) i to samo oni koji se odluče iskoristiti mogućnost priključenja platnim sustavima sukladno utvrđenom Konačnim prijedlogom zakona.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci nazaštitu ljudskih prava.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati.
5. ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
1. Učinci na konkurentnost gospodarstva su pozitivni. Negativni učinci nisu utvrđeni.
Uvođenjem institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, odnosno otvaranjem mogućnosti da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja omogućuje se da i te institucije doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
2. Učinci nafunkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje su pozitivni. Negativni učinci nisu utvrđeni.
Uvođenje institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, odnosno otvaranje mogućnosti da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja, trebalo bi doprinijeti povećanoj konkurentnosti između pružatelja platnih usluga. Ujedno se Konačnim prijedlogom zakona ostvaruju preduvjeti da svi pružatelji platnih usluga pod jednakim uvjetima razvijaju nova rješenja za plaćanja, kao što su primjerice mobilne aplikacije i druga rješenja za instant plaćanja. Izričitim propisivanjem da je za prava i obveze, koje za sudionika u sustavu nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koji se primjenjuje pravo druge države članice Europske unije, mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za sustav, postiže se veća jasnoća izričaja i otklanjanju dvojbe u praktičnoj primjeni važećeg Zakona.
3. Analiza adresata:
Na temelju Konačnog prijedloga zakona institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode se u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, čime se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima.
Prema podacima iz Registra pružatelja platnih usluga i izdavatelja elektroničkog novca (u daljnjem tekstu: Registar), sa stanjem na dan 9. svibnja 2024., u Republici Hrvatskoj posluje šest institucija za platni promet i pet institucija za elektronički novac. Platne usluge koje su sukladno članku 4. Zakona o platnom prometu („Narodne novine“, br.66/18. i 114/22.) institucije za platni promet upisane u Registar ovlaštene pružati u Republici Hrvatskoj odnose se na usluge prihvaćanja platnih transakcija, usluge iniciranja plaćanja i usluge informiranja o računu (ovlaštene su za pružanje jedne ili dvije navedenih usluga). Platne usluge koje su sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o elektroničkom novcu („Narodne novine“, br. 64/18. i 114/22.) institucije za elektronički novac upisane u Registar ovlaštene pružati u Republici Hrvatskoj, osim izdavanja elektroničkog novca, odnose se na usluge izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva, usluge izdavanja platnih instrumenata i/ili prihvaćanja platnih transakcija i usluge novčanih pošiljaka (ovlaštene su za pružanje jedne ili više navedenih usluga).
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nisu utvrđeni učinci u područjuzaštite ljudskih prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
1. Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.)
2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.)
3. Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20.)
Savjetovanje s javnošću provodi se objavom Konačnog prijedloga zakona i ovog Obrasca iskaza putem portala e-Savjetovanja u trajanju od 30 dana.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje Uredu za zakonodavstvo i nadležnim tijelima.
7. ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Uvođenjem institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, odnosno otvaranjem mogućnosti da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac budu sudionici u platnim sustavima omogućuje se da i te institucije doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima. Time bi se trebalo doprinijeti i povećanoj konkurentnosti između pružatelja platnih usluga. Ujedno se Konačnim prijedlogom zakona ostvaruju preduvjeti da svi pružatelji platnih usluga pod jednakim uvjetima razvijaju nova rješenja za plaćanja. Konačnim prijedlogom zakona postiže se veća jasnoća izričaja i otklanjanju dvojbe u praktičnoj primjeni važećeg Zakona.
Negativni učinci:
Negativni učinci nisu utvrđeni.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Uvođenjem institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, odnosno otvaranjem mogućnosti da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac budu sudionici u platnim sustavima omogućuje se da i te institucije doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima. Time bi se trebalo doprinijeti i povećanoj konkurentnosti između pružatelja platnih usluga. Ujedno se Konačnim prijedlogom zakona ostvaruju preduvjeti da svi pružatelji platnih usluga pod jednakim uvjetima razvijaju nova rješenja za plaćanja. Konačnim prijedlogom zakona postiže se veća jasnoća izričaja i otklanjanju dvojbe u praktičnoj primjeni važećeg Zakona. Provedbom zakona očekuju se isključivo pozitivni učinci. Pritom, učinci koji se očekuju nisu značajni s obzirom da se Konačnim prijedlogom zakona ne propisuje obveza uključivanja institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u platne sustave, već im se daje mogućnost da institucije same odluče hoće li se i kada uključiti.
8. PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu: -
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv propisa:
Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Ne
Naziv akta: -
Opis mjere: -
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da
Naziv pravne stečevine: Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Kako bi instant kreditni transferi u eurima bili u većoj mjeri prihvaćeni od strane pružatelja platnih usluga koji svojim korisnicima nude platnu uslugu slanja i primanja kreditnih transfera, donesena je Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/886). Uredba (EU) 2024/886 je objavljena u Službenom listu Europske unije 19. ožujka 2024., a stupila je na snagu 8. travnja 2024.
Uredbom (EU) 2024/886 propisuju se, prije svega, uvjeti, način i obveza izvršenja instant kreditnih transfera u eurima, u svim državama članicama Europske unije, za kreditne institucije i druge pružatelje platnih usluga koji ujedno pružaju i platnu uslugu kreditnih transfera. Instant kreditni transfer jest kreditni transfer koji se izvršava odmah, 24 sata na dan, svakog dana u godini (24/7/365). Naime, instant kreditni transfer u eurima omogućuje odobrenje novčanih sredstava na račun primatelja plaćanja u roku od 10 sekundi. Dostupnost 24 sata na dan svakog dana u godini svojstvena je značajka instant kreditnih transfera koji bi trebali ispunjavati posebne uvjete, među ostalim u pogledu vremena primitka naloga za plaćanje, obrade, odobrenja i datuma valute. Pri tome je više nacionalnih regulatornih rješenja u državama članicama Europske unije već doneseno ili predloženo kako bi se povećala prihvaćenost instant kreditnih transfera u eurima. Razlike među tim nacionalnim regulatornim rješenjima predstavljaju rizik od fragmentacije unutarnjeg tržišta, što bi dovelo do povećanja troškova usklađivanja zbog različitih skupova nacionalnih regulatornih zahtjeva i težeg izvršenja prekograničnih instant kreditnih transfera. Stoga je bilo potrebno uvesti jedinstvena pravila o instant kreditnim transferima u eurima, među ostalim o prekograničnim instant kreditnim transferima, kako bi se spriječilo pojavljivanje takvih prepreka. Dakle, kako bi se stvorilo integrirano tržište za instant kreditne transfere u eurima, ključno je da se takve transakcije obrađuju u skladu sa zajedničkim skupom pravila i zahtjeva.
Pri tome se Uredbom (EU) 2024/886 mijenja i Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/26/EZ). Naime, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac trebale bi doprinijeti olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima te bi stoga trebale podlijegati i zahtjevima Uredbe (EU) 2024/886. Međutim, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac nisu uključene u popis subjekata koji su obuhvaćeni definicijom pojma „institucija” u Direktivi 98/26/EZ. Prema tome, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac ne mogu sudjelovati u sustavima koje su države članice odredile na temelju Direktive 98/26/EZ. Posljedična nemogućnost sudjelovanja u takvim platnim sustavima može spriječiti institucije za platni promet i institucije za elektronički novac da pružaju instant kreditne transfere u eurima na učinkovit i konkurentan način. Stoga je izmijenjena Direktiva 98/26/EZ kako bi se institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvrstile na popis subjekata koji su obuhvaćeni definicijom pojma „institucija” u Direktivi 98/26/EZ. Drugim riječima, izmjenama Direktive 98/26/EZ na temelju Uredbe (EU) 2024/886 u osnovi se omogućuje da, pored kreditnih institucija, sudionici platnih sustava mogu biti i institucije za platni promet te institucije za elektronički novac.
Budući da je Direktiva 98/26/EZ preuzeta u hrvatsko pravo Zakonom o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20 ., u daljnjem tekstu: važeći Zakon ), izradi nacrta Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), pristupilo se radi osiguravanja provedbe Uredbe (EU) 2024/886, koja se u svojem članku 4. odnosi na izmjene Direktive 98/26/EZ. Dakle, Konačnim prijedlogom zakona Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886. Sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2024/886, države članice dužne su do 9. travnja 2025. donijeti, objaviti i primijeniti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 4. Uredbe (EU) 2024/886.
Važećim Zakonom uređuje se konačnost namire u sustavima za namiru naloga za prijenos, posljedice postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili u vezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu i prava primatelja instrumenata osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenata osiguranja.
Na temelju Konačnog prijedloga zakona mijenja se stoga definicija pojma institucije, kao subjekta koji sudjeluje u sustavu, čime se institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata te se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja.
Pored toga, Konačnim prijedlogom zakona se radi jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona izričito propisuje da je za prava i obveze koje, za sudionika u sustavu nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koji se primjenjuje pravo druge države članice Europske unije, mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za sustav. Naime, člankom 10. važećeg Zakona u hrvatsko se pravo transponira članak 8. Direktive 98/26/EZ. Iz 17. recitala Direktive 98/26/EZ u bitnom proizlazi kako je svrha te odredbe Direktive 98/26/EZ odrediti mjerodavno pravo za sustav za slučaj otvaranja postupka zbog insolventnosti. Dakle, taj je članak kolizijska norma koja, za slučaj otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu države članice Europskog gospodarskog prostora, određuje mjerodavno pravo za ugovorni odnos između tog sudionika i upravitelja sustava. Slijedom navedenog, članak 10. važećeg Zakona odnosi se na sve platne sustave na koje se primjenjuje pravo države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo na one na koje se primjenjuje hrvatsko pravo. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se stoga kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
2.2.
Izvor podataka:
1. Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.)
2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.)
3. Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20 . ).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
1. Uzimajući u obzir da je Direktiva 98/26/EZ preuzeta u hrvatsko pravo važećim Zakon om, izradi Konačnog prijedloga zakona pristupilo se radi osiguravanja pravovremene provedbe Uredbe (EU) 2024/886. Naime, Konačnim prijedlogom zakona Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886, koji se odnosi na izmjene Direktive 98/26/EZ. Sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2024/886, države članice dužne su do 9. travnja 2025. donijeti, objaviti i primijeniti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 4. Uredbe (EU) 2024/886. Na temelju Konačnog prijedloga zakona institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode se stoga u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, čime se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima. Na taj način Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886 te se omogućuje da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
2. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se radi osiguravanja jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona, odnosno kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
3.2.
Opis svrhe propisa
Na temelju Konačnog prijedloga zakona mijenja se definicija važećeg Zakona koja se odnosi na pojam institucije, kao subjekta koji sudjeluje u sustavu, čime se institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata te se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja. Na taj način omogućuje se da i institucije za platni promet i institucije za elektronički novac doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
Pored toga, Konačnim prijedlogom zakona se radi osiguravanja jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona izričito propisuje da je za prava i obveze koje, za sudionika u sustavu nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koji se primjenjuje pravo druge države članice Europske unije, mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za sustav. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva. Optimalno normativno rješenje je putem izmjena i dopune važećeg Zakona.
3.4.
Izvor podataka:
1. Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.)
2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.)
3. Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20 . ).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4. UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
1. Uzimajući u obzir da je Direktiva 98/26/EZ preuzeta u hrvatsko pravo važećim Zakon om, izradi Konačnog prijedloga zakona pristupilo se radi osiguravanja pravovremene provedbe Uredbe (EU) 2024/886. Naime, Konačnim prijedlogom zakona Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886, koji se odnosi na izmjene Direktive 98/26/EZ. Sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2024/886, države članice dužne su do 9. travnja 2025. donijeti, objaviti i primijeniti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 4. Uredbe (EU) 2024/886. Na temelju Konačnog prijedloga zakona institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode se stoga u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, čime se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima. Na taj način Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2024/886 te se omogućuje da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
2. Izmjenama članka 10. važećeg Zakona pristupa se radi osiguravanja jasnoće izričaja i otklanjanja dvojbi u praktičnoj primjeni važećeg Zakona, odnosno kako bi bilo u potpunosti jasno da se zaštita iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata odnosi i na hrvatske sudionike u platnim sustavima za koje je mjerodavno pravo neke druge države članice Europskog gospodarskog prostora, a ne samo u onima za koje je mjerodavno hrvatsko pravo.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
1. Učinci na konkurentnost gospodarstva
2. Učinci na funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje
Adresati su poslovni subjekti (institucije za platni promet i institucije za elektronički novac) i to samo oni koji se odluče iskoristiti mogućnost priključenja platnim sustavima sukladno utvrđenom Konačnim prijedlogom zakona.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
5. ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
1. Učinci na konkurentnost gospodarstva su pozitivni. Negativni učinci nisu utvrđeni.
Uvođenjem institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata , odnosno otvaranjem mogućnosti da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja omogućuje se da i te institucije doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima.
2. Učinci na funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje su pozitivni. Negativni učinci nisu utvrđeni.
Uvođenje institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata , odnosno otvaranje mogućnosti da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima ukoliko pružaju za svoje korisnike i platnu uslugu kreditnih transfera ili izravnog terećenja, trebalo bi doprinijeti povećanoj konkurentnosti između pružatelja platnih usluga . Ujedno se Konačnim prijedlogom zakona ostvaruju preduvjeti da svi pružatelji platnih usluga pod jednakim uvjetima razvijaju nova rješenja za plaćanja, kao što su primjerice mobilne aplikacije i druga rješenja za instant plaćanja. Izričitim propisivanjem da je za prava i obveze, koje za sudionika u sustavu nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koji se primjenjuje pravo druge države članice Europske unije, mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za sustav, postiže se veća jasnoća izričaja i otklanjanju dvojbe u praktičnoj primjeni važećeg Zakona.
3. Analiza adresata:
Na temelju Konačnog prijedloga zakona institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvode se u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, čime se otvara mogućnost da i ovi subjekti, kao i kreditne institucije, budu sudionici u platnim sustavima.
Prema podacima iz Registra pružatelja platnih usluga i izdavatelja elektroničkog novca (u daljnjem tekstu: Registar), sa stanjem na dan 9. svibnja 2024., u Republici Hrvatskoj posluje šest institucija za platni promet i pet institucija za elektronički novac. Platne usluge koje su sukladno članku 4. Zakona o platnom prometu („Narodne novine“, br. 66/18. i 114/22.) institucije za platni promet upisane u Registar ovlaštene pružati u Republici Hrvatskoj odnose se na usluge prihvaćanja platnih transakcija, usluge iniciranja plaćanja i usluge informiranja o računu (ovlaštene su za pružanje jedne ili dvije navedenih usluga). Platne usluge koje su sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o elektroničkom novcu („Narodne novine“, br. 64/18. i 114/22.) institucije za elektronički novac upisane u Registar ovlaštene pružati u Republici Hrvatskoj, osim izdavanja elektroničkog novca, odnose se na usluge izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva, usluge izdavanja platnih instrumenata i/ili prihvaćanja platnih transakcija i usluge novčanih pošiljaka (ovlaštene su za pružanje jedne ili više navedenih usluga).
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nisu utvrđeni učinci u području zaštite ljudskih prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
1. Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.)
2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.)
3. Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata („Narodne novine“, br. 59/12., 44/16. i 118/20 . )
4. Regisatr pružatelja platnih usluga i izdavatelja elektroničkog novca https://www.hnb.hr/documents/d/guest/h-registar-pruzatelja-platnih-usluga-i-izdavatelja-e-novca-pdf
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje s javnošću provodi se objavom Konačnog prijedloga zakona i ovog Obrasca iskaza putem portala e-Savjetovanja u trajanju od 30 dana.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje Uredu za zakonodavstvo i nadležnim tijelima .
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
7. ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Uvođenjem institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata , odnosno otvaranjem mogućnosti da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac budu sudionici u platnim sustavima omogućuje se da i te institucije doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima. Time bi se trebalo doprinijeti i povećanoj konkurentnosti između pružatelja platnih usluga. Ujedno se Konačnim prijedlogom zakona ostvaruju preduvjeti da svi pružatelji platnih usluga pod jednakim uvjetima razvijaju nova rješenja za plaćanja. Konačnim prijedlogom zakona postiže se veća jasnoća izričaja i otklanjanju dvojbe u praktičnoj primjeni važećeg Zakona.
Negativni učinci:
Negativni učinci nisu utvrđeni.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Uvođenjem institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata , odnosno otvaranjem mogućnosti da institucije za platni promet i institucije za elektronički novac budu sudionici u platnim sustavima omogućuje se da i te institucije doprinesu olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima. Time bi se trebalo doprinijeti i povećanoj konkurentnosti između pružatelja platnih usluga. Ujedno se Konačnim prijedlogom zakona ostvaruju preduvjeti da svi pružatelji platnih usluga pod jednakim uvjetima razvijaju nova rješenja za plaćanja. Konačnim prijedlogom zakona postiže se veća jasnoća izričaja i otklanjanju dvojbe u praktičnoj primjeni važećeg Zakona. Provedbom zakona očekuju se isključivo pozitivni učinci. Pritom, učinci koji se očekuju nisu značajni s obzirom da se Konačnim prijedlogom zakona ne propisuje obveza uključivanja institucija za platni promet i institucija za elektronički novac u platne sustave, već im se daje mogućnost da institucije same odluče hoće li se i kada uključiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
8. PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu: -
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
Datum: 2. kolovoza 2024.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija