I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o elektroničkom novcu („Narodne novine“, br. 64/18. i 114/22., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) jest propis kojim se uređuju elektronički novac i izdavatelji elektroničkog novca, izdavanje i iskup elektroničkog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronički novac osnovanih u Republici Hrvatskoj, uključujući malu instituciju za elektronički novac i nadzor nad njihovim poslovanjem te uvjeti pod kojima institucije za elektronički novac osnovane izvan Republike Hrvatske mogu poslovati u Republici Hrvatskoj, koji je objavljen 18. srpnja 2018., a stupio je na snagu 26. srpnja 2018.

Važećim je Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 267, 10.10.2009.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2009/110/EZ) te na odgovarajući način pojedine odredbe Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23.12.2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/2366).

Zakonom o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu („Narodne novine“, br. 114/22.) iz 2022. godine provedena su usklađivanja odredbi Zakona o elektroničkom novcu s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Tijekom godina porasla je primjena informacijske i komunikacijske tehnologije (u daljnjem tekstu: IKT) pri pružanju i upotrebi financijskih usluga, pa tako i pri pružanju platnih usluga i usluga izdavanja elektroničkog novca. Financijski subjekti, pa tako i institucije za elektronički novac, u svojem se svakodnevnom poslovanju u velikoj mjeri oslanjaju na primjenu digitalne tehnologije te se trebaju na primjeren i sveobuhvatan način nositi s digitalnim rizicima kojima su izloženi te pridonijeti ostvarivanju potencijala digitalnih financija u smislu poticanja inovacija i promicanja tržišnog natjecanja u sigurnom digitalnom okružju.

S obzirom na navedeno, Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su Uredbu (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2554) te Direktivu (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2556), kojom se, među ostalim, usklađuju odredbe Direktive (EU) 2015/2366 te mutatis mutandis Direktive 2009/110/EZ s odredbama Uredbe (EU) 2022/2554.

Uredbom (EU) 2022/2554 detaljno se utvrđuju jedinstveni zahtjevi u vezi sa sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti. Uredba (EU) 2022/2554 primjenjuje se od 17. siječnja 2025., a do istog datuma države članice trebaju donijeti i objaviti mjere potrebne radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2022/2556.

Naime, kako bi se osigurala pravna jasnoća i dosljednost s Uredbom (EU) 2022/2554, Direktivom (EU) 2022/2556 mijenja se, među ostalim, i Direktiva (EU) 2015/2366.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu , s Konačnim prijedlogom zakona ( u daljnjem tekstu : Konačni prijedlog zakona) mijenjaju se pojedine odredbe važećeg Zakona tako što se izmjene Direktive (EU) 2015/2366 provedene na temelju Direktive (EU) 2022/2556 prenose na odgovarajući način u Zakon o elektroničkom novcu, uzimajući u obzir da se odredbe Direktive (EU) 2015/2366 u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive 2009/110/EZ na odgovarajući način ( mutatis mutandis ) primjenjuju i na institucije za elektronički novac.

Na taj način osigurava se da Europska unija, pa tako i Republika Hrvatska, na primjeren i sveobuhvatan način djeluju na digitalne rizike koji proizlaze iz povećane primjene IKT-a, čime se pridonosi visokoj razini digitalne operativne otpornosti, poticanju inovacija i stvaranju sigurnog digitalnog okružja.

Pored navedenog, Konačnim prijedlogom zakona osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.) ( u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/886 ) kojom se osigurava izvršenje tzv. instant kreditnih transfera na tržištu Europske unije, odnosno, brzih plaćanja koja se provode u roku od 10 sekundi, 24 sata na dan, svakog dana u godini. Naime, instant kreditni transfer u eurima omogućuje odobrenje novčanih sredstava na račun primatelja plaćanja za nekoliko sekundi i 24 sata na dan. Dostupnost 24 sata na dan svakog dana u godini svojstvena je značajka instant kreditnih transfera koji bi trebali ispunjavati posebne uvjete, među ostalim u pogledu vremena primitka naloga za plaćanje, obrade, odobrenja i datuma valute. Pri tome je više nacionalnih regulatornih rješenja u državama članicama Europske unije već doneseno ili predloženo kako bi se povećala prihvaćenost instant kreditnih transfera u eurima. Razlike među tim nacionalnim regulatornim rješenjima predstavljaju rizik od fragmentacije unutarnjeg tržišta, što bi dovelo do povećanja troškova usklađivanja zbog različitih skupova nacionalnih regulatornih zahtjeva i težeg izvršenja prekograničnih instant kreditnih transfera. Stoga je bilo potrebno uvesti jedinstvena pravila o instant kreditnim transferima u eurima, među ostalim o prekograničnim instant kreditnim transferima, kako bi se spriječilo pojavljivanje takvih prepreka.

Uredbom (EU) 2024/886 se, između ostalog, mijenja Direktiva (EU) 2015/2366 te mutatis mutandis Direktiva 2009/110/EZ na način da se dopunjuje mogućnost zaštite novčanih sredstava imatelja elektroničkog novca i korisnika platnih usluga.

Također, Konačnim prijedlogom zakona mijenja se važeći Zakon i kako bi se proširila mogućnost alternativnog rješavanja potrošačkih sporova. Izdavatelji elektroničkog novca bit će stoga obvezni sudjelovati u svim postupcima mirenja koje pokrenu potrošači. Ova odredba mjera je kojom se nastoji povećati broj postupaka mirenja u Republici Hrvatskoj, što je sukladno preporuci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj ( u daljnjem tekstu: OECD), u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.

Naposljetku , također u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u te potrebne daljnje prilagodbe hrvatskog zakonodavstva pravnim instrumentima OECD-a, Konačnim prijedlogom zakona predlaže se brisanje odredbe članka 70. stavka 1. točke 7. važećeg Zakona, prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice institucije za elektronički novac iz treće države primjenjuje načelo reciprociteta, a što nije ni primjenjivo s obzirom na odredbe međunarodnih ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska.

III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku na temelju članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sukladno kojem se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Ovim Zakonom Republika Hrvatska kao država članica Europske unije usklađuje svoje zakonodavstvo s Direktivom (EU) 2022/2556 te time ispunjava obvezu propisanu člankom 9. Direktive (EU) 2022/2556, sukladno kojem su države članice dužne do 17. siječnja 2025. donijeti i objaviti mjere potrebne radi usklađivanja s tom Direktivom.

Pored toga, ovim Zakonom Republika Hrvatska osigurava uvjete za primjenu članka 3. Uredbe (EU) 2024/886, koji se odnosi na izmjene Direktive (EU) 2015/2366 te mutatis mutandis Direktive 2009/110/EZ. Naime, sukladno članku 5. Uredbe (EU) 2024/886, države članice dužne su do 9. travnja 2025. donijeti, objaviti i primijeniti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 3. navedene Uredbe.

Slijedom navedenog, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKOM NOVCU

Članak 1.

U Zakonu o elektroničkom novcu („Narodne novine“, br. 64/18. i 114/22.) u članku 2. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: „(1)“.

U stavku 1. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:

„ 3. Direktiva (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2556).“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Ovim se Zakonom osigurava  provedba  Uredbe (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L,  2024/886, 19.3.2024.).“.

Članak 2.

U članku 11. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Izdavatelj elektroničkog novca dužan je sudjelovati u postupku alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač. “.

Članak 3.

U članku 17. stavku 3. točka 9. mijenja se i glasi:

„9. opis sustava upravljanja podnositelja zahtjeva te mehanizama unutarnjih kontrola, uključujući administrativne i računovodstvene postupke te postupke upravljanja rizicima, kao i pravila za korištenje usluga informacijske i komunikacijske tehnologije (u daljnjem tekstu: IKT) u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2554), iz kojih je vidljivo da su navedeni sustavi upravljanja i mehanizmi unutarnjih kontrola razmjerni, primjereni, pouzdani i dostatni“.

Točka 10. mijenja se i glasi:

„10. opis postupaka uspostavljenih za praćenje, rješavanje i postupanje nakon sigurnosnih incidenata ili prigovora klijenata povezanih sa sigurnošću, uključujući mehanizam za izvješćivanje o incidentima kojim se trebaju uzeti u obzir obveze izvješćivanja propisane u poglavlju III. Uredbe (EU) 2022/2554“. 

Točka 12. mijenja se i glasi: 

„12. opis postupaka održavanja kontinuiteta poslovanja uključujući jasnu identifikaciju kritičnih aktivnosti, djelotvorne politike i planove kontinuiteta poslovanja u području IKT-a i planove odgovora i oporavka u području IKT-a te postupak redovitog testiranja i preispitivanja primjerenosti i učinkovitosti tih planova u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554“.

Točka 14. mijenja se i glasi:

„14. politiku sigurnosti, detaljnu procjenu rizika povezanih s izdavanjem elektroničkog novca i platnim uslugama, opis kontrola sigurnosti i mjera za ovladavanje rizicima koje su poduzete za primjerenu zaštitu imatelja elektroničkog novca i korisnika platnih usluga od utvrđenih rizika, uključujući prijevaru i nezakonitu uporabu osjetljivih i osobnih podataka; kontrole sigurnosti i mjere za ovladavanje rizicima moraju opisati kako se njima osigurava visoka razina digitalne operativne otpornosti u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) 2022/2554, osobito u odnosu na tehničku sigurnost i zaštitu podataka, uključujući softver i sustave IKT-a koje upotrebljava podnositelj zahtjeva ili osobe kojima je eksternalizirao svoje aktivnosti ili njihov dio; kontrole sigurnosti i mjere ovladavanja rizicima moraju u obzir uzeti i sigurnosne mjere utvrđene prema zakonu kojim se uređuje platni promet“.

Članak 4.

U članku 35. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Institucija za elektronički novac dužna je zaštititi novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac u visini iznosa neiskorištenoga elektroničkog novca:

1. držanjem na posebnom računu kod kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici

2. držanjem kod središnje banke države članice koja takvo držanje omogućuje prema svojoj diskrecijskoj odluci

3. ulaganjem u sigurne, likvidne i niskorizične oblike imovine kako je propisano podzakonskim propisom iz stavka 12. ovoga članka ili

4. policom osiguranja društva za osiguranje ili usporedivim jamstvom društva za osiguranje ili kreditne institucije uz uvjet da društvo za osiguranje odnosno kreditna institucija ne pripada istoj grupi kao i institucija za elektronički novac.“.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Novčana sredstva iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, imovina iz stavka 1. točke 3. ovoga članka te novčana sredstva naplaćena iz police odnosno jamstva iz stavka 1. točke 4. ovoga članka u iznosu koji odgovara dugu institucije za elektronički novac prema imateljima elektroničkog novca iz stavka 1. ovoga članka nisu imovina institucije za elektronički novac i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema instituciji za elektronički novac.“.

Stavak 10. mijenja se i glasi:

„(10) Novčana sredstva zaštićena u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 9. ovoga članka, imovina te novčana sredstva naplaćena iz police odnosno jamstva u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 9. ovoga članka u iznosu koji odgovara dugu institucije za elektronički novac prema korisnicima platnih usluga iz stavka 9. ovoga članka nisu imovina institucije za elektronički novac i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema instituciji za elektronički novac.“.

Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

„(12) Hrvatska narodna banka propisuje podzakonskim propisom obuhvat i metodologiju izračuna zaštićenih novčanih sredstava iz stavka 1. ovoga članka, karakteristike oblika imovine iz stavka 1. točke 3. ovoga članka i karakteristike police osiguranja ili usporedivo jamstvo iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.“.

Članak 5.

U članku 44. stavku 5. u uvodnoj rečenici riječi: „informacijskog sustava“ zamjenjuju se riječima: „sustava IKT-a“.

Članak 6.

U članku 70. stavku 1. točka 7. briše se.

Dosadašnje točke od 8. do 11. postaju točke od 7. do 10.

Članak 7.

U članku 101. stavku 1. točka 7. mijenja se i glasi:

„7. ako protivno članku 11. stavku 5. ovoga Zakona odbije sudjelovati u postupku alternativnog rješavanja spora.“.

Članak 8.

U članku 103. stavku 1. točka 17. mijenja se i glasi:

„17. ako ne zaštiti novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac u visini iznosa neiskorištenoga elektroničkog novca na način predviđen člankom 35. stavkom 1. ovoga Zakona ili ako to ne učini na način utvrđen podzakonskim propisom iz članka 35. stavka 12. ovoga Zakona“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Za prekršaje iz stavka 1. točaka od 2. do 11., od 17. do 21., 23., 24., 26., 27., od 31. do 41. i 43. ovoga članka kaznit će se mala institucija za elektronički novac osnovana u Republici Hrvatskoj novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 46.450,00 eura.“.

U stavku 5. broj: „6630,00“ zamjenjuje se brojem: „2650,00“.

PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 9.

Hrvatska narodna banka donijet će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podzakonski propis iz članka 4. ovoga Zakona.

Članak 10.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 17. siječnja 2025., osim odredbi članka 2. stavka 2. koji je dopunjen člankom 1. ovoga Zakona i članka 35. stavka 1. točke 2. koja je izmijenjena člankom 4. ovoga Zakona, koje stupaju na snagu 9. travnja 2025.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom dopunjuje se članak 2. Zakona o elektroničkom novcu („Narodne novine“, br. 64/18.  i 114/22., u daljnjem tekstu : važeći Zakon), koji propisuje usklađenost s pravnim aktima Europske unije, tj. navode se direktive čije se odredbe preuzimaju Zakonom o elektroničkom novcu. U odnosu na važeći Zakon, ovim člankom uređuje se da se u Zakon o elektroničkom novcu preuzima i Direktiva (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) ( u daljnjem tekstu : Direktiva (EU) 2022/2556).

Naime, Direktiva (EU) 2022/2556 u članku 7. mijenja Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23.12.2015.) ( u daljnjem tekstu : Direktiva (EU) 2015/2366 ) . S obzirom na to da se odredbe Direktive (EU) 2015/2366 u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 267, 10.10.2009.) ( u daljnjem tekstu : Direktiva 2009/110/EZ ) , na odgovarajući način ( mutatis mutandis ) primjenjuju i na institucije za elektronički novac, izmjene u članku 7. Direktive (EU) 2022/2556 prenesene su na odgovarajući način i u Zakon o elektroničkom novcu.

Također, ovim člankom propisuje se da se Zakonom o elektroničkom novcu osigurava  provedba Uredbe (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19.3.2024.) ( u daljnjem tekstu : Uredba (EU) 2024/886 ) . Uredba (EU) 2024/886 u članku 3. mijenja Direktivu (EU) 2015/2366, a izmjene Direktive (EU) 2015/2366 na odgovarajući se način ( mutatis mutandis ) primjenjuju i na institucije za elektronički novac te se izmjene u članku 3. Uredbe (EU) 2024/886 prenose na odgovarajući način i u Zakon o elektroničkom novcu .

Uz članak 2.

Ovim člankom mijenja se u članku 11. stavak 5. važećeg Zakona, kako bi se proširila mogućnost alternativnog rješavanja potrošačkih sporova.

Izdavatelji elektroničkog novca bit će obvezni sudjelovati u svim postupcima mirenja koje pokrenu potrošači. Ova odredba mjera je kojom se nastoji povećati broj postupaka mirenja u Republici Hrvatskoj, što je sukladno preporuci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj ( u daljnjem tekstu: OECD), u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. 

Uz članak 3.

Ovim člankom mijenja se članak 17. stavak 3. točke 9., 10., 12. i 14. važećeg Zakona , koji propisuje zahtjeve i dokumentaciju koju je podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca kao institucija za elektronički novac dužan dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

S obzirom na to da su Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli Uredbu (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.)  ( u daljnjem tekstu : Uredba (EU) 2022/2554), koja detaljno propisuje jedinstvene zahtjeve u vezi sa sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti te su donijeli Direktivu (EU) 2022/2556 koja, među ostalim, mijenja i Direktivu (EU) 2015/2366, izmjenama članka 17. stavka 3. točaka 9., 10., 12. i 14. važećeg Zakona propisana su pozivanja na Uredbu (EU) 2022/2554, kako bi se osigurale pravna jasnoća i dosljednost u primjeni propisa.

Izmjenama u točki 9. preuzima se odredba članka 7. točke 2. pod a) (i) Direktive (EU) 2022/2556 , te se propisuje da podnositelj zahtjeva treba u zahtjevu za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca dostaviti i opis pravila za korištenje usluga informacijske i komunikacijske tehnologije (u daljnjem tekstu: IKT) u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.

Izmjenom u točki 10. preuzima se odredba članka 7. točke 2. pod a) (ii) Direktive (EU) 2022/2556 te se uređuje da podnositelj zahtjeva treba pri podnošenju zahtjeva dostaviti i opis mehanizma za izvješćivanje o incidentima, u vezi sa svim operativnim incidentima ili sigurnosnim incidentima povezanima s plaćanjem, bez obzira na to jesu li takvi incidenti povezani s IKT-om, u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) 2022/2554.

Izmjenama u točki 12. preuzima se odredba članka 7. točke 2. pod a) (iii) Direktive (EU) 2022/2556 te je propisano da je, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, podnositelj zahtjeva dužan dostaviti i opis djelotvorne politike i planova kontinuiteta poslovanja u području IKT-a i planova odgovora i oporavka u području IKT-a, te postupak za redovito testiranje i preispitivanje prikladnosti i učinkovitosti takvih planova.

Izmjenama u točki 14. preuzima se odredba članka 7. točke 2. pod b) Direktive (EU) 2022/2556 te je dodatno propisano i da opis kontrola sigurnosti i mjera za ovladavanje rizicima moraju sadržavati informacije o tome na koji se način njima osigurava visoka razina digitalne operativne otpornosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet, tj. u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) 2022/2554, uključujući i za softver i IKT sustave koje upotrebljava podnositelj zahtjeva ili osobe kojima on eksternalizira svoje cjelokupne aktivnosti ili dio svojih aktivnosti. O pis kontrola sigurnosti i mjera za ovladavanje rizicima moraju, kao i do sada, uzeti u obzir i važeće Smjernice Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo o upravljanju rizicima IKT-a i sigurnosnim rizicima.

Uz članak 4.

Ovim člankom mijenja se članak 35. važećeg Zakona u odnosu na zaštitu novčanih sredstava koja su primile institucije za elektronički novac od imatelja elektroničkog novca. Ovom odredbom preuzima se odredba članka 3. Uredbe (EU) 2024/886. 

Izmjenom ovog članka instituciji za elektronički novac omogućuje se da zaštititi novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac ne samo   držanjem na posebnom računu kod kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici, kao što je uređeno važećim Zakonom, već i ulaganjem u sigurne, likvidne i niskorizične oblike imovine ili policom osiguranja društva za osiguranje ili usporedivim jamstvom društva za osiguranje ili kreditne institucije – što su mogućnosti koje uređuje Direktiva  2009/110/EZ, ali što do sada nije bilo preneseno u važeći Zakon. Kako je razvojem tržišta te proširenjem mogućnosti koje pružatelji platnih usluga koji nisu banke, u ovom slučaju institucije za elektronički novac, imaju na tržištu, neupitno utvrđeno da bi i tim institucijama trebalo biti omogućeno da imaju izbor različitih opcija zaštite sredstava, kao što je to omogućeno institucijama za platni promet sukladno važećem Zakonu o platnom prometu („Narodne novine“, br. 66/18. i 114/22.), predlaže se dopuna važećeg Zakona.

Ujedno se predlaže dopuna odredbe članka 35. važećeg Zakona kojom se instituciji za elektronički novac omogućuje da zaštiti novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac držanjem kod središnje banke države članice koja prema svojoj diskrecijskoj odluci takvu uslugu omogućuje, što je izmjena koju donosi članak 3. Uredbe (EU) 2024/886 koji se ovom odredbom prenosi.

Uz članak 5.

Ovim člankom mijenja se članak 44. stavak 5. važećeg Zakona, kojim se propisuje što je institucija za elektronički novac dužna osigurati namjerava li eksternalizirati materijalno značajne aktivnosti, uključujući i informacijski sustav. Ovom odredbom preuzima se odredba članka 7. točke 3. Direktive (EU) 2022/2556. 

Izmjenama ovoga stavka primjena uvjeta koje eksternalizacija mora zadovoljiti proširuje se na eksternalizaciju sustava IKT-a umjesto dosadašnje eksternalizacije informacijskog sustava.

Uz članak 6.

Ovim člankom uređuje se brisanje odredbe članka 70. stavka 1. točke 7. važećeg Zakona, kako bi se izvršila prilagodba hrvatskog zakonodavstva pravnim instrumentima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj ( u daljnjem tekstu: OECD ), u svrhu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.

Ovom odredbom briše se uvjet koji je trebao biti ispunjen kako bi institucija za elektronički novac iz treće države mogla podnijeti zahtjev za osnivanje podružnice na području Republike Hrvatske, a to je da je institucijama za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u toj trećoj državi omogućeno osnivanje podružnice pod istim uvjetima. Navedena odredba nije niti primjenjiva s obzirom na odredbe međunarodnih ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska, tako da se brisanjem ove odredbe provodi i usklađivanje s odredbama međunarodnih ugovora.

Uz članak 7.

Ovim člankom se, uslijed izmjene članka 11. važećeg Zakona, mijenja odgovarajuća prekršajna odredba sadržana u članku 101. stavku 1. točki 7. važećeg Zakona. 

Uz članak 8. 

Ovim člankom dopunjuje se prekršajna odredba vezano uz zaštitu novčanih sredstava uređena u članku 103. stavku 1. točki 17. važećeg Zakona (ako institucija za elektronički novac ne zaštiti novčana sredstva na način utvrđen podzakonskim propisom iz članka 35. stavka 12.).

Uz članak 9.

Ovom odredbom propisan je rok za donošenje podzakonskog propisa kojim će se detaljnije urediti pitanja vezana uz zaštitu sredstava imatelja elektroničkog novca. 

Uz članak 10.

Ovim člankom propisano je stupanje na snagu ovoga Zakona 17. siječnja 2025., s time da odredbe ovoga Zakona kojima se osigurava prijenos odredbi članak 3. Uredbe (EU) 2024/886 stupaju na snagu 9. travnja 2025. 

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (Tekst značajan za EGP), (SL L 267, 10. 10. 2009., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2009/110/EZ) te

2. Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Tekst značajan za EGP), (SL L 337, 23. 12. 2015., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/2366).

Alternativno rješavanje potrošačkih sporova

Članak 11.

(1) Izdavatelj elektroničkog novca dužan je imatelju elektroničkog novca koji je potrošač dati informaciju o najmanje jednom tijelu nadležnom za alternativno rješavanje potrošačkih sporova koji se odnose na primjenu ove glave i glave II. ovoga Zakona.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati poštansku adresu i adresu internetskih stranica tijela nadležnog za alternativno rješavanje potrošačkih sporova te informaciju o obvezi izdavatelja elektroničkog novca iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Izdavatelj elektroničkog novca dužan je informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na jasan, razumljiv i lako dostupan način istaknuti u svojim poslovnicama i na svojim internetskim stranicama te ih dati imateljima elektroničkog novca u sklopu prethodnih informacija koje im je dužan dati u skladu s odredbama članka 7. stavka 5. ovoga Zakona i u konačnom odgovoru na prigovor iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Imatelj elektroničkog novca – potrošač ima pravo u svim sporovima s izdavateljem elektroničkog novca koji nastanu u primjeni odredbi ove glave i glave II. ovoga Zakona pokrenuti postupak pred bilo kojim tijelom za alternativno rješavanje potrošačkih sporova.

(5) Izdavatelj elektroničkog novca dužan je sudjelovati u postupku alternativnog rješavanja spora koji je potrošač pokrenuo pred tijelom iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Pravo imatelja elektroničkog novca iz stavka 4. ovoga članka ne utječe na njegovo pravo na pokretanje sudskog postupka.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca

Članak 17.

(1) Pravna osoba osnovana u Republici Hrvatskoj koja namjerava izdavati elektronički novac kao institucija za elektronički novac dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca.

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dužan je odrediti platne usluge koje namjerava pružati te navesti koje od njih nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca.

(3) Zahtjevu za izdavanje odobrenja potrebno je priložiti sljedeće:

1. identitet i podatke za kontakt o podnositelju zahtjeva, uključujući mjesto uprave podnositelja zahtjeva

2. statut, izjavu o osnivanju odnosno društveni ugovor podnositelja zahtjeva

3. program poslovanja u odnosu na izdavanje elektroničkog novca, uz određivanje vrsta platnih usluga za koje se traži odobrenje u skladu s člankom 3. stavkom 2. ovoga Zakona, iz kojeg je vidljivo da će se poslovi podnositelja zahtjeva voditi s područja Republike Hrvatske i da će podnositelj zahtjeva barem dio usluga izdavanja elektroničkog novca i platnih usluga pružati u Republici Hrvatskoj

4. ako je primjenjivo, financijske izvještaje za posljednje tri poslovne godine

5. poslovni plan, uključujući izračun projekcije financijskih izvještaja za iduće tri poslovne godine kojima se pokazuje sposobnost za stabilno poslovanje uz primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu i koji ujedno sadržava, ako je primjenjivo, projekciju neiskorištenoga elektroničkog novca u svrhu izračuna regulatornoga kapitala prema članku 34. stavku 7. ovoga Zakona

6. ako je primjenjivo, metodu procjene dijela sredstava namijenjenih izdavanju elektroničkog novca u svrhu izračuna regulatornoga kapitala prema članku 34. stavku 6. ovoga Zakona

7. dokaz da ispunjava zahtjev za inicijalni kapital u skladu s člankom 14. ovoga Zakona

8. opis mjera koje su poduzete odnosno koje se namjeravaju poduzeti radi zaštite novčanih sredstava imatelja elektroničkog novca odnosno korisnika platnih usluga u skladu s člankom 35. ovoga Zakona, uključujući, ako je primjenjivo, i metodu procjene reprezentativnog dijela sredstava namijenjenih izdavanju elektroničkog novca

9. opis sustava upravljanja podnositelja zahtjeva te mehanizama unutarnjih kontrola, uključujući administrativne i računovodstvene postupke te postupke upravljanja rizicima, iz kojih je vidljivo da su navedeni sustavi upravljanja, mehanizmi i postupci kontrola razmjerni, primjereni, pouzdani i dostatni

10. opis postupaka uspostavljenih za praćenje, rješavanje i postupanje nakon sigurnosnih incidenata ili prigovora klijenata povezanih sa sigurnošću uključujući mehanizam za izvješćivanje o incidentima koji treba uzeti u obzir obvezu izvješćivanja iz zakona kojim se uređuje platni promet

11. opis procesa uspostavljenog za pohranu, nadzor, praćenje i ograničavanje pristupa osjetljivim podacima o plaćanju

12. opis postupaka održavanja kontinuiteta poslovanja uključujući jasnu identifikaciju kritičnih aktivnosti, djelotvorne planove za krizne situacije i postupak redovitog testiranja i preispitivanja primjerenosti i učinkovitosti tih planova

13. opis načela i pojmova koji se primjenjuju za prikupljanje statističkih podataka o izvedbi, transakcijama i prijevarama

14. politiku sigurnosti, detaljnu procjenu rizika povezanih s izdavanjem elektroničkog novca i platnim uslugama, opis kontrola sigurnosti i mjera za ovladavanje rizicima koje su poduzete za primjerenu zaštitu imatelja elektroničkog novca i korisnika platnih usluga od utvrđenih rizika, uključujući prijevaru i nezakonitu uporabu osjetljivih i osobnih podataka. Kontrole sigurnosti i mjere za ovladavanje rizicima moraju pokazati kako se njima osigurava visoka razina tehničke sigurnosti i zaštita podataka, uključujući softver i IT sustave koje upotrebljava podnositelj zahtjeva ili osobe kojima je eksternalizirao svoje aktivnosti ili njihov dio; kontrole sigurnosti i mjere ovladavanja rizicima moraju u obzir uzeti i sigurnosne mjere utvrđene prema zakonu kojim se uređuje platni promet

15. opis mehanizama unutarnjih kontrola koje je uspostavila institucija za elektronički novac radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

16. opis organizacijske strukture podnositelja zahtjeva, uključujući, ako je primjenjivo, opis planiranog poslovanja preko podružnica, zastupnika i distributera, opis planiranih postupaka provođenja izravnih i neizravnih provjera nad podružnicama i zastupnicima s naznakom njihove učestalosti, s time da takve provjere podnositelj zahtjeva mora provoditi najmanje jednom godišnje, te opis ugovornog odnosa između podnositelja zahtjeva i osobe kojoj eksternalizira određene aktivnosti i opis sudjelovanja podnositelja zahtjeva u domaćem ili međunarodnom platnom sustavu

17. identitet osoba koje su, neposredno ili posredno, imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva, iznos njihovih udjela te dokaz o njihovoj primjerenosti, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja dobroga i razboritog upravljanja institucijom za elektronički novac

18. identitet svakog člana uprave podnositelja zahtjeva ili svakoga izvršnog direktora podnositelja zahtjeva koji ima upravni odbor te dokaze da imaju dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga

19. ako podnositelj zahtjeva obavlja i djelatnosti iz članka 15. točke 4. ovoga Zakona, identitet osoba odgovornih za vođenje poslova u vezi s izdavanjem elektroničkog novca i pružanjem platnih usluga i dokaze da imaju dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga te identitet svakog člana uprave podnositelja zahtjeva ili svakoga izvršnog direktora podnositelja zahtjeva koji ima upravni odbor i dokaze da imaju dobar ugled

20. podatke o tome jesu li osobe iz točaka od 17. do 19. ovoga stavka pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela ili prekršaja iz članka 16. stavka 3. točaka 2. i 4. ovoga Zakona, a ako jesu za koja kaznena djela i koje prekršaje te kada je nastupila pravomoćnost presude te uvjerenje da protiv navedenih osoba nije pokrenuta istraga ili da se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 16. stavka 3. točke 2

21. podatke o tome je li osoba iz točaka od 17. do 19 ovoga stavka suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti

22. ako je primjenjivo, identitet ovlaštenog revizora odnosno revizorskog društva

23. popis osoba koje su s podnositeljem zahtjeva usko povezane u smislu članka 4. stavka 1. točke 38. Uredbe (EU) br. 575/2013 i opis načina na koji su povezane.

(4) Za potrebe stavka 3. točaka 8., 9., 10. i 16. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja opis internih akata ili drugih internih postupaka u vezi s organizacijom i unutarnjom revizijom koje je sastavio radi zaštite interesa korisnika svojih usluga i osiguravanja kontinuiteta i pouzdanosti u izdavanju elektroničkog novca i pružanju platnih usluga, a za potrebe stavka 3. točaka 17., 18. i 19. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja dokaze za dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluga informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09).

(5) Podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kojima se dokazuje dobar ugled osoba iz stavka 3. točaka od 17. do 20. ovoga članka, pribavlja Hrvatska narodna banka iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva, a za kaznena djela i prekršaje na području Europske unije iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Hrvatska narodna banka je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika osoba iz stavka 3. točaka od 17. do 19. ovoga članka, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe, a za kaznena djela na području Europske unije iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(7) Podatkom iz stavka 3. točke 20. ovoga članka za osobe iz stavka 3. točaka od 17. do 19. ovoga članka i za njihove suradnike koji se odnosi na pravomoćnu osuđivanost za kaznena djela i prekršaje u drugim državama koji u svom biću odgovaraju onima iz članka 16. stavka 3. točaka 2. i 4. ovoga članka smatrat će se podatak iz kaznene odnosno prekršajne evidencije nadležnog tijela odgovarajuće države ili, ako se takav podatak prema propisima te države ne može dobiti, izjava fizičke osobe na koju se podatak odnosi koja nije starija od 90 dana.

(8) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja i informacije i dokumentaciju u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluga informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09), te informacije koje tijekom postupka povodom zahtjeva zatraži Hrvatska narodna banka u svrhu pojašnjenja koje ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja, uključujući informacije o podnositelju zahtjeva koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koje prikupljaju obveznici tog zakona.

(9) Tijekom postupka povodom zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je, bez odgađanja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama u odnosu na informacije i dokumentaciju dostavljenu prema stavcima 3., 4. i 8. ovoga članka, a najkasnije u roku od sedam dana od nastanka izmjena.

(10) Ako podnositelj zahtjeva uz odobrenje za izdavanje elektroničkog novca traži i odobrenje za pružanje platnih usluga iz članka 3. stavka 2. točke 7. ili 8. ovoga Zakona, u skladu s člankom 36. ovoga Zakona podnosi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti ili usporedivu garanciju kojima se pokriva odgovornost povezana s neautoriziranim platnim transakcijama i neuredno izvršenim platnim transakcijama prema odredbama zakona kojim se uređuje platni promet u državama u kojima nudi odnosno namjerava nuditi platnu uslugu.

(11) Pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca podnositelj zahtjeva dužan je Hrvatskoj narodnoj banci platiti naknadu za obradu zahtjeva.

(12) Sve odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca podnesen za društvo u osnivanju.

(13) Hrvatska narodna banka propisuje podzakonskim propisom visinu naknade iz stavka 11. ovoga članka.

Zaštita novčanih sredstava imatelja elektroničkog novca

Članak 35.

(1) Institucija za elektronički novac dužna je zaštititi novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac u visini iznosa neiskorištenoga elektroničkog novca držanjem na posebnom računu kod kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici.

(2) Iznos neiskorištenoga izdanoga elektroničkog novca izračunava se na kraju svakoga radnog dana.

(3) Kad novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu primljena u gotovini, institucija za elektronički novac uzima ta sredstva u izračun neiskorištenoga elektroničkog novca na kraju radnog dana na koji su sredstva odobrena na njezin račun za plaćanje ili, ako je primjenjivo, na kraju radnog dana kad su joj ta sredstva na drugi način stavljena na raspolaganje, a u oba slučaja ta sredstva uzimaju se u izračun najkasnije na kraju petoga radnog dana nakon izdavanja elektroničkog novca.

(4) Institucija za elektronički novac dužna je sva novčana sredstva imatelja elektroničkog novca primljena u zamjenu za izdani elektronički novac voditi i štititi odvojeno od novčanih sredstava korisnika platnih usluga i drugih fizičkih ili pravnih osoba.

(5) Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka u iznosu koji odgovara dugu institucije za elektronički novac prema imateljima elektroničkog novca iz stavka 1. ovoga članka ne predstavljaju imovinu institucije za elektronički novac i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema instituciji za elektronički novac.

(6) Ako institucija za elektronički novac zaprima od imatelja elektroničkog novca novčana sredstva koja su jednim dijelom namijenjena izdavanju elektroničkog novca, a drugim dijelom ostalim djelatnostima koje obavlja, a koje nisu izdavanje elektroničkog novca, dužna je zaštititi dio sredstava koja je primila u zamjenu za neiskorišteni izdani elektronički novac na način iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ako je udio sredstava iz stavka 6. ovoga članka promjenjiv ili nije unaprijed poznat, institucija za elektronički novac dužna je zaštititi dio novčanih sredstava za koji se pretpostavlja da će biti upotrijebljen za izdavanje elektroničkog novca, a koji dio se može realno procijeniti na osnovi podataka za prošla razdoblja.

(8) Hrvatska narodna banka može naložiti ispravak procjene dijela novčanih sredstava za koji se pretpostavlja da će biti iskorišten za izdavanje elektroničkog novca iz stavka 7. ovoga članka, ako ocijeni da je ta procjena nerealna.

(9) Institucija za elektronički novac dužna je novčana sredstva koja zaprimi od korisnika platnih usluga za platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca zaštititi u skladu s podzakonskim propisom kojim se uređuje zaštita novčanih sredstava korisnika platnih usluga institucije za platni promet.

(10) Novčana sredstva zaštićena u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 9. ovoga članka u iznosu koji odgovara dugu institucije za elektronički novac prema korisnicima platnih usluga iz stavka 9. ovoga članka ne predstavljaju imovinu institucije za elektronički novac i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema instituciji za elektronički promet.

(11) Novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac te novčana sredstva primljena od korisnika platnih usluga za platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca koja su deponirana na računu kreditne institucije ne ulaze u imovinu odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu te kreditne institucije.

Eksternalizacija

Članak 44.

(1) Institucija za elektronički novac koja namjerava povjeriti obavljanje operativne aktivnosti izdavanja elektroničkog novca ili pružanja platnih usluga drugoj osobi dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prije stupanja na snagu ugovora s pružateljem usluga eksternalizacije.

(2) Ako je operativna aktivnost koja se eksternalizira materijalno značajna, institucija za elektronički novac dužna je uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci nacrt ugovora s pružateljem usluga eksternalizacije prije njegova stupanja na snagu te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavaka od 4. do 7. ovoga članka.

(3) Materijalno značajne operativne aktivnosti jesu one aktivnosti čije bi pogrešno provođenje odnosno neprovođenje bitno narušilo:

1. zakonitost poslovanja institucije za elektronički novac

2. njezinu financijsku stabilnost

3. kontinuitet ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je dobila odobrenje ili

4. solidnost ili kontinuitet usluge izdavanja elektroničkog novca i platnih usluga koje pruža.

(4) Institucija za elektronički novac dužna je osigurati da namjeravana eksternalizacija:

1. ne mijenja odnos i obveze institucije za elektronički novac prema njezinim imateljima elektroničkog novca i korisnicima platnih usluga kako su utvrđeni ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje platni promet

2. ne dovodi u pitanje zakonitost poslovanja institucije za elektronički novac

3. nema za posljedicu prijenos odgovornosti s odgovornih osoba institucije za elektronički novac na druge fizičke osobe i

4. ne mijenja uvjete pod kojima je institucija za elektronički novac dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca.

(5) Institucija za elektronički novac dužna je osigurati da namjeravana eksternalizacija materijalno značajnih aktivnosti, uključujući eksternalizaciju informacijskog sustava:

1. ne narušava kvalitetu mehanizma unutarnjih kontrola institucije za elektronički novac i

2. ne narušava mogućnost Hrvatske narodne banke da nadzire i kontinuirano prati ispunjavanje svih obveza institucije za elektronički novac utvrđenih ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje platni promet i podzakonskim propisima donesenima na temelju tih zakona.

(6) Institucija za elektronički novac dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci obavljanje izravnog nadzora na lokacijama pružatelja usluge eksternalizacije, uključujući pristup dokumentaciji i podacima koji su povezani s eksternalizacijom, a u posjedu su pružatelja usluge eksternalizacije.

(7) Institucija za elektronički novac dužna je kontrolirati da pružatelj usluge eksternalizacije povjerenu uslugu obavlja u skladu s ugovorom, ovim Zakonom odnosno zakonom kojim se uređuje platni promet te osigurati pravo na takvu kontrolu.

(8) Institucija za elektronički novac dužna je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama subjekata koji pružaju uslugu eksternalizacije, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka i o svim ostalim promjenama u vezi s eksternaliziranim aktivnostima uz dostavu izmijenjenog ugovora, a najkasnije u roku od sedam dana od njihova nastanka.

Uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice institucije za elektronički novac iz treće države

Članak 70.

(1) Institucija za elektronički novac iz treće države koja namjerava izdavati elektronički novac u Republici Hrvatskoj odnosno podružnica te institucije, osim uvjeta iz članka 16. stavka 1., točaka 1., 2., 4., 6., 8. i 11. ovoga Zakona, mora ispunjavati i sve sljedeće uvjete:

1. da je institucija za elektronički novac iz treće države i njezina podružnica financijski, upravljački, organizacijski, kadrovski i tehnički sposobna poslovati u skladu s odredbama ovoga Zakona

2. da je institucija za elektronički novac najmanje tri godine upisana u odgovarajući registar u državi u kojoj ima sjedište ili da je, ako se prema propisima te države ne upisuje u odgovarajući registar, osnovana prije najmanje tri godine

3. da su osigurani uvjeti za poslovanje podružnice prema ovom Zakonu

4. da u trećoj državi u kojoj je sjedište institucije za elektronički novac postoje propisi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji omogućuju djelotvoran nadzor nad sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma

5. da institucija za elektronički novac ili osobe iz članka 16. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona nisu na bilo koji način povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma te da ne postoje indicije za to

6. da Hrvatska narodna banka ima zaključen sporazum o suradnji na području nadzora s nadležnim tijelom treće države u kojoj se nalazi sjedište institucije za elektronički novac koja osniva podružnicu

7. da je institucijama za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u toj trećoj državi omogućeno osnivanje podružnice barem pod istim uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno instituciji za elektronički novac koja osniva podružnicu

8. da je podružnica uspostavila zadovoljavajući mehanizam unutarnjih kontrola radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

9. da institucija za elektronički novac iz treće države ima odobrenje za izdavanje elektroničkog novca, ako ga je prema propisima te treće države bila dužna dobiti

10. da institucija za elektronički novac iz treće države ima odobrenje za osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj izdano u trećoj državi, ako ga je prema propisima te treće države bila dužna dobiti i

11. da institucija za elektronički novac iz treće države ima inicijalni kapital u visini koja je propisana člankom 14. ovoga Zakona.

(2) Pri ocjeni primjerenosti imatelja kvalificiranog udjela na odgovarajući se način primjenjuje članak 16. stavak 2. ovoga Zakona, a pri ocjeni dobrog ugleda na odgovarajući se način primjenjuje članak 16. stavak 3. ovoga Zakona.

Lakši prekršaji izdavatelja elektroničkog novca

Članak 101.

(1) Izdavatelj elektroničkog novca iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 33.180,00 eura:

1. ako kao obveznik izvješćivanja o izdavanju, distribuciji i iskupu elektroničkog novca i prijevarama u odnosu na izdavanje, distribuciju i iskup ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku sa sadržajem, na način i u rokovima propisanima podzakonskim propisima donesenim na temelju članka 6. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona (članak 6. stavak 3.)

2. ako imatelju elektroničkog novca ne dostavi konačni odgovor na njegov prigovor u skladu s člankom 9. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona

3. ako imatelju elektroničkog novca dostavi privremeni odgovor koji nije u skladu s člankom 9. stavkom 3. ovoga Zakona

4. ako ne izradi, ne primjenjuje i ne učini dostupnima procedure za rješavanje prigovora imatelja elektroničkog novca u skladu s člankom 9. stavkom 5. ovoga Zakona

5. ako na poziv Hrvatske narodne banke ne dostavi očitovanje i potrebne dokaze u roku određenom u pozivu (članak 10. stavak 3.)

6. ako imatelju elektroničkog novca koji je potrošač ne da informaciju u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, i to na jasan, razumljiv i lako dostupan način u svojim poslovnicama i na svojim internetskim stranicama (članak 11. stavci od 1. do 3.)

7. ako protivno članku 11. stavku 5. ovoga Zakona odbije sudjelovati u postupku alternativnog rješavanja spora pred tijelom koje je sam odredio.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 3980,00 eura i:

1. odgovorna osoba iz uprave izdavatelja elektroničkog novca iz članka 100. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona odnosno odgovorni izvršni direktor ako taj izdavatelj ima upravni odbor odnosno kad institucija za elektronički novac ili mala institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca

2. osoba odgovorna za poslovanje podružnice iz članka 100. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona i

3. odgovorna osoba izdavatelja elektroničkog novca iz članka 100. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen pri izdavanju elektroničkog novca od strane Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave kada djeluje u svojstvu javne vlasti kaznit će se odgovorna osoba novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka.

Prekršaji institucije za elektronički novac i male institucije za elektronički novac osnovanih u Republici Hrvatskoj

Članak 103.

(1) Za prekršaj kaznit će se institucija za elektronički novac osnovana u Republici Hrvatskoj novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura:

1. ako pruža platne usluge izvan granica rješenja izdanih prema odredbama ovoga Zakona (članak 5. stavak 4. ovoga Zakona u vezi s člankom 12. stavkom 3.)

2. ako protivno članku 12. stavku 6. ovoga Zakona počne izdavati elektronički novac prije upisa te djelatnosti u sudski registar

3. ako protivno članku 12. stavku 7. ovoga Zakona počne pružati platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca prije upisa te djelatnosti u sudski registar

4. ako protivno članku 27. stavku 1. ovoga Zakona izdaje elektronički novac preko zastupnika

5. ako protivno članku 27. stavku 14. ovoga Zakona pruža platne usluge preko zastupnika u Republici Hrvatskoj prije nego što je zastupnik upisan u registar iz članka 28. ovoga Zakona

6. ako protivno članku 27. stavku 15. ovoga Zakona nastavi s pružanjem platnih usluga u Republici Hrvatskoj preko zastupnika

7. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 27. stavkom 16. ovoga Zakona

8. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri obavljanja distribucije i/ili iskupa elektroničkog novca preko distributera u skladu s člankom 27. stavkom 18. ovoga Zakona

9. ako protivno rješenju Hrvatske narodne banke iz članka 27. stavka 20. ovoga Zakona obavlja distribuciju i/ili iskup elektroničkog novca preko distributera (članak 27. stavak 22.)

10. ako protivno članku 31. stavku 11. ovoga Zakona ne osigura da stjecatelj kvalificiranog udjela, kojem je Hrvatska narodna banka rješenjem zabranila ostvarivanje prava glasa iz određenog dijela udjela koji je stekao, ne ostvaruje pravo glasa na temelju tako stečenog dijela udjela

11. ako protivno članku 31. stavku 11. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o tome da stjecatelj, kojem je Hrvatska narodna banka rješenjem zabranila ostvarivanje prava glasa iz određenog dijela udjela koji je stekao, ne ostvaruje pravo glasa na temelju tako stečenog dijela udjela

12. ako ne održava visinu regulatornoga kapitala u skladu s člankom 34. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona

13. ako ne izvrši ispravak u skladu s nalogom Hrvatske narodne banke danim na temelju članka 34. stavka 8. ovoga Zakona

14. ako za djelatnost pružanja platnih usluga koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca ne održava regulatorni kapital u visini izračunanoj na način određen propisima o platnom prometu za izračun regulatornoga kapitala institucije za platni promet (članak 34. stavak 9.)

15. ako u izračun regulatornoga kapitala uračunava stavke koje se uključuju u izračun drugoga propisanoga regulatornoga kapitala protivno članku 34. stavku 10. ovoga Zakona

16. ako ne izračuna regulatorni kapital za djelatnost izdavanja elektroničkog novca u skladu s podzakonskim propisom iz članka 34. stavka 12. ovoga Zakona kojim se utvrđuju karakteristike i vrste stavki koje se uključuju u izračun regulatornog kapitala te način i obujam u kojem se pojedinačne stavke uključuju u izračun regulatornog kapitala

17. ako ne zaštiti novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac u visini iznosa neiskorištenoga elektroničkog novca na način predviđen člankom 35. stavkom 1. ovoga Zakona

18. ako iznos izdanoga neiskorištenoga elektroničkog novca ne izračunava u rokovima i na način predviđen člankom 35. stavcima 2., 3., 6. i 7. ovoga Zakona

19. ako novčana sredstva imatelja elektroničkog novca primljena u zamjenu za izdani elektronički novac ne vodi i ne štiti u skladu s člankom 35. stavkom 4. ovoga Zakona

20. ako ne izvrši ispravak u skladu s nalogom Hrvatske narodne banke danim na temelju članka 35. stavka 8. ovoga Zakona

21. ako novčana sredstva koja zaprimi od korisnika platnih usluga za platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca ne zaštiti u skladu s podzakonskim propisom o zaštiti novčanih sredstava korisnika platnih usluga institucije za platni promet (članak 35. stavak 9.)

22. ako kao institucija za elektronički novac koja pruža platne usluge iz članka 3. stavka 2. točke 7. ili točke 8. ovoga Zakona nema osiguranje od profesionalne odgovornosti niti drugu usporedivu garanciju u skladu s člankom 36. ovoga Zakona

23. ako novčana sredstva koja primi od imatelja elektroničkog novca ne zamijeni za elektronički novac bez odgađanja (članak 37.)

24. ako prima depozite ili druga povratna sredstva od javnosti protivno članku 38. stavku 1. ovoga Zakona

25. ako kao institucija za elektronički novac koja pruža platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca otvara i vodi račune za plaćanje kojima se ne koristi isključivo za platne transakcije (članak 39. stavak 1.)

26. ako kao institucija za elektronički novac koja pruža platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca odobrava kredite vezane uz pružanje tih platnih usluga protivno članku 40. stavku 1. ovoga Zakona

27. ako odobrava kredite iz novčanih sredstava primljenih u zamjenu za izdani elektronički novac protivno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona

28. ako protivno članku 41. stavku 2. ovoga Zakona ne prikazuje odvojeno u revidiranom godišnjem financijskom izvještaju računovodstvene podatke propisane podzakonskim propisom iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona

29. ako ne revidira godišnje financijske izvještaje i konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona

30. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona u roku

propisanom člankom 43. stavkom 2. ovoga Zakona

31. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeravanoj eksternalizaciji operativne aktivnosti izdavanja elektroničkog novca ili pružanja platnih usluga u skladu s člankom 44. stavkom 1. ovoga Zakona prije stupanja na snagu ugovora s pružateljem usluge eksternalizacije

32. ako u slučaju eksternalizacije materijalno značajne operativne aktivnosti u skladu s člankom 44. stavkom 2. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi nacrt ugovora s pružateljem usluga eksternalizacije prije njegova stupanja na snagu te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 44. stavaka od 4. do 7. ovoga Zakona

33. ako eksternalizira operativne aktivnosti protivno uvjetima iz članka 44. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona

34. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne osigura obavljanje izravnog nadzora na lokacijama pružatelja usluge eksternalizacije i pristup dokumentaciji i podacima u skladu s člankom 44. stavkom 6. ovoga Zakona

35. ako bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjenama u eksternalizaciji operativnih aktivnosti u skladu s člankom 44. stavkom 8. ovoga Zakona

36. ako ne provodi provjere svojih podružnica i zastupnika u skladu s člankom 45. stavkom 3. ovoga Zakona

37. ako ne osigura da njezine podružnice informiraju imatelje elektroničkog novca i korisnike platnih usluga odnosno da njezini zastupnici informiraju korisnike platnih usluga o njihovu djelovanju u njezino ime i za njezin račun (članak 45. stavci 4. i 5.)

38. ako ne uspostavi ili ne provodi sustav upravljanja u skladu s člankom 46. ovoga Zakona

39. ako ovlaštenoj osobi ne omogući obavljanje izravnog nadzora na način i pod uvjetima propisanima člankom 48. stavcima 8. i 9. i člankom 49. ovoga Zakona

40. ako ne postupi prema rješenju Hrvatske narodne banke o nalaganju nadzornih mjera iz članka 52. ovoga Zakona

41. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku bez odgađanja o svim okolnostima iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona

42. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri izdavanja elektroničkog novca ili pružanja platnih usluga u trećoj državi preko podružnice u roku iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona

43. ako na zahtjev Hrvatske narodne banke u ostavljenom roku ne dostavi tražena izvješća i informacije (članak 56. stavak 4.)

44. ako protivno članku 82. stavku 1. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri izdavanja elektroničkog novca i/ili pružanja platnih usluga koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca na području druge države članice

45. ako protivno članku 82. stavku 12. ovoga Zakona počne izdavati elektronički novac preko podružnice ili pružati platne usluge preko podružnice ili zastupnika u državi članici domaćinu prije upisa te podružnice ili zastupnika u registar iz članka 28. ovoga Zakona

46. ako protivno članku 82. stavku 14. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o datumu započinjanja u državi članici domaćinu izdavanja elektroničkog novca preko podružnice, distribucije ili iskupa elektroničkog novca preko distributera ili pružanja platnih usluga preko podružnice ili zastupnika

47. ako protivno članku 82. stavku 17. ovoga Zakona započne u državi članici domaćinu neposredno izdavati elektronički novac ili pružati platne usluge ili započne u državi članici domaćinu obavljati distribuciju ili iskup elektroničkog novca preko distributera prije nego što od Hrvatske narodne banke dobije obavijest o završetku postupka notifikacije

48. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 82. stavkom 18. ovoga Zakona

49. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 82. stavkom 24. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave odnosno odgovorni izvršni direktor institucije za elektronički novac ako institucija za elektronički novac ima upravni odbor odnosno ako institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca, novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka od 2. do 11., od 17. do 21., 23., 24., 26., 27., te od 31. do 41. i 43. ovoga članka kaznit će se mala institucija za elektronički novac osnovana u Republici Hrvatskoj novčanom kaznom u iznosu od 4640,00 do 46.450,00 eura.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave odnosno odgovorni izvršni direktor male institucije za elektronički novac ako ima upravni odbor odnosno ako mala institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca, novčanom kaznom u iznosu od 460,00 do 4640,00 eura.

(5) Za prekršaje iz stavka 1. točaka od 17. do 19., 23., 24., 27., od 31. do 35., od 38. do 41. i 43. ovoga članka kaznit će se podružnica institucije za elektronički novac iz treće države novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 66.360,00 eura.

(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i osoba odgovorna za vođenje poslova podružnice institucije za elektronički novac iz treće države novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura.