NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI CARINSKOG ZAKONODAVSTVA EUROPSKE UNIJE

 I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 85/10. – pročišćeni tekst i broj 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Ocjena stanja

Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (»Narodne novine«, broj 40/16.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je 29. travnja 2016. godine, a stupio je na snagu 1. svibnja 2016. godine. 

Temeljni akt carinskog zakonodavstva donesenog na razini Europske unije (u daljnjem tekstu: Unija) je Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str.1; sa svim izmjenama i dopunama; u daljnjem tekstu Uredba (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije), kojom je uspostavljen Carinski zakonik Unije o općim pravilima i postupcima koji se primjenjuju na robu koja se unosi u carinsko područje Unije ili iznosi iz njega te se, ne dovodeći u pitanje međunarodno pravo i konvencije te zakonodavstvo u ostalim područjima, primjenjuje ujednačeno na cijelom carinskom području Unije. 

Uredba (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, a u punoj je primjeni od 1. svibnja 2016. godine. Cjelina njene obvezujuće primjene uključuje odredbe koje je dopunjuju ili provode, a sadržane su u delegiranim i provedbenim aktima donesenima na razini Unije. 

Važećim Zakonom uređuje se provedba carinskog zakonodavstva donesenog na razini Unije koji državama članicama daje ovlaštenje da nacionalnim zakonodavstvom urede pojedina pitanja iz područja carinskog zakonodavstva čije uređenje nije u nadležnosti Unije. 

Naime, iako je velika većina odgovornosti za obavljanje carinske politike prenesena na institucije Unije, postoje određena područja u kojima države članice mogu donositi nacionalne carinske propise, a kojima mogu urediti ona područja koja carinsko zakonodavstvo Unije detaljno ne regulira, područja u kojima carinsko zakonodavstvo Unije upućuje na primjenu nacionalnih normativnih rješenja kao i ona područja koja carinskim zakonodavstvom Unije uopće nisu regulirana. 

Stoga je, radi osiguranja transparentnosti carinskog sustava kao i pravne sigurnosti sudionika u carinskim postupcima koji se provode na državnom području Republike Hrvatske, važećim Zakonom detaljnije uređena provedba pojedinih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije i ostalih izravno primjenjivih carinskih propisa Unije, koje daju ovlasti državama članicama da određena područja uređuju nacionalnim propisima (kao što je, primjerice, provedba carinskog nadzora i provjera, nadležnost carinskih tijela u određenim slučajevima, uređenje pitanja prava žalbe, naknada i troškova carinskog tijela, osiguranje carinskog duga), dodatno su propisane nacionalne odredbe na koje upućuju odredbe carinskih propisa Unije (kao što je, primjerice, oduzimanje i prodaja robe) te propisano područje koje carinsko zakonodavstvo Unije ne uređuje (prekršajne odredbe). 

Također, važećim Zakonom uređuje se i provedba zakonodavstva Unije o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Važeći Zakon do sada zadovoljava postavljene ciljeve. Međutim, ovim se Prijedlogom zakona izmjenama i dopunama važećeg Zakona pristupa iz više razloga. 

Uredbom (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 (SL L 317, 9.12.2022., str. 1; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2399) uspostavlja se  jedinstveno sučelje Unije za carinu koje obuhvaća elektronički sustav razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Unije za carinu (EU CSW-CERTEX), nacionalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu, necarinske sustave Unije iz dijela A Priloga navedene Uredbe (čija je upotreba obvezna u skladu s pravom Unije; s zadanim vremenskim rasporedom povezivanja od 3. ožujka 2025. godine) te necarinske sustave Unije iz dijela B Priloga navedene Uredbe (čija je upotreba dobrovoljna u skladu s pravom Unije; s zadanim vremenskim rasporedom povezivanja od 3. ožujka 2025. godine odnosno završno od 16. prosinca 2025. godine). 

U bitnom, Uredbom (EU) 2022/2399 uspostavlja se mehanizam kojim se carinskim tijelima omogućuje provedba formalnosti koje utječu na postupak carinjenja robe i osigurava djelotvorna interakcija carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela (Komisija ili tijelo države članice ovlašteno za obavljanje određene zadaće u pogledu ispunjavanja relevantnih necarinskih formalnosti Unije), čiji su sustavi i postupci fragmentirani i, kao takvi, nepovezani. Dakle, ovim se regulatornim usklađivanjem integriranim carinskim i necarinskim postupcima Unije (što uključuje sve postupke koje mora obaviti gospodarski subjekt ili partnersko nadležno tijelo za međunarodno kretanje robe, kako je utvrđeno u necarinskom zakonodavstvu Unije) omogućuje njihovo istodobno provođenje omogućavanjem razmjene informacija između carinskih sustava država članica sudionica i odgovarajućih necarinskih sustava Unije koji upravljaju necarinskim formalnostima. Potpuno koordiniran i učinkovit postupak carinjenja robe zahtijeva pojednostavnjeno regulatorno okruženje Unije za međunarodnu trgovinu koje donosi dugoročne koristi Uniji i njezinim stanovnicima u svim područjima politika, podržava učinkovitost i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta te osigurava zaštitu potrošača. 

Taj je pristup u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije kojim se, između ostalog, carinskim tijelima povjerava zadaća osiguravanja sigurnosti i zaštite Unije i njezinih stanovnika, ako je potrebno uz blisku suradnju s drugim tijelima, uz istodobno olakšavanje trgovine. 

Stoga je Uredbom (EU) 2022/2399 istovremeno izmijenjen članak 5. Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije na način da je u popis carinskog zakonodavstva koji se u njemu navodi uvrštena i navedena uredba o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Unije za carinu. 

Obzirom da su u članku 2. važećeg Zakona, između ostalog, navedeni propisi koji u smislu provedbe važećeg Zakona obuhvaćaju carinsko zakonodavstvo doneseno na razini Unije, nužno je u taj popis uvrstiti Uredbu (EU) 2022/2399 kojom je prošireno carinsko zakonodavstvo doneseno na razini Unije, kao što je navedeno u članku 1. Prijedloga zakona. 

Sukladno članku 4. važećeg Zakona, carinsko tijelo u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo financija, Carinska uprava, koje predloženim normativnim rješenjem u članku 2. Prijedloga zakona postaje i nacionalno tijelo u Republici Hrvatskoj nadležno za uspostavu i rad nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu u okviru jedinstvenog sučelja Unije za carinu. 

Nadalje, sukladno čl. 192. Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije, pod naslovom »Mjere za prepoznavanje«, carinska tijela ili, po potrebi, gospodarski subjekti koje su carinska tijela za to ovlastila, poduzimaju potrebne mjere za prepoznavanja robe ako se takvo prepoznavanje traži kako bi se osiguralo ispunjavanje odredaba koje reguliraju carinski postupak za koji je ta roba deklarirana. Te mjere za prepoznavanje imaju isti pravni učinak u čitavom carinskom području Unije. Sredstva za prepoznavanje koja se pričvršćuju na robu, ambalažu ili na prijevozna sredstva uklanjaju ili uništavaju samo carinska tijela ili gospodarski subjekti ako su ih carinska tijela ovlastila za to, osim ako je, radi nepredviđenih okolnosti ili više sile, njihovo uklanjanje ili uništenje nužno za zaštitu robe ili prijevoznih sredstava. 

U cilju osiguranja poštivanja carinskog zakonodavstva, iznimno je važno omogućiti identifikaciju robe koja se nalazi u carinskom postupku, a u pravilu se identifikacija takve robe osigurava postavljanjem carinske plombe, odnosno plombiranjem. Postavljanje carinske plombe kao mjera prepoznavanja robe, prikladnost za plombiranje te svojstva i tehničke karakteristike koje carinske plombe moraju imati propisani su delegiranim i provedbenim aktima Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije. 

Člankom 31. važećeg Zakona, pod naslovom »Mjere za prepoznavanje robe«, propisano je da, ako je sukladno čl. 192. Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije, stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe, prijevoznik, deklarant ili druga osoba odgovorna za robu, dužna je primjereno zaštititi od oštećenja, odnosno uništenja i spriječiti oštećenje, uništenje ili uklanjanje stavljenog sredstva za prepoznavanje robe. Dakle, u slučajevima postavljenih sredstava za prepoznavanje robe, pa tako i carinskih plombi, imperativna je i jasno utvrđena dužnost prijevoznika, deklaranta, odnosno osobe odgovorne za robu da sredstva za prepoznavanje robe primjereno zaštiti i spriječi njihovo oštećenje, uništenje ili uklanjanje, a u slučaju da tako ne postupi, ostvaruje obilježja carinskog prekršaja propisanog člankom 61. stavkom 1. točkom 11. važećeg Zakona. 

Slijedom navedenog, važećim Zakonom je propisana prekršajna odgovornost i u slučaju da prekršitelj nije spriječio oštećenje ili uništenje ili uklanjanje carinske plombe, dakle, ne samo u slučajevima u kojima je dokazano namjerno oštećenje ili uklanjanje carinske plombe, obzirom da je prijevoznik, deklarant ili druga osoba odgovorna za robu, dužna primjereno zaštititi od oštećenja odnosno uništenja i spriječiti oštećenje, uništenje ili uklanjanje stavljenog sredstva za prepoznavanje robe. U odnosu na navedeno, bitno je istaknuti da je Prekršajnim zakonom (»Narodne novine«, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), koji je temeljni zakon kojim se uređuje prekršajnopravni sustav u Republici Hrvatskoj, propisano da je za prekršaj dovoljan i nehaj počinitelja. 

Oštećenjem ili uklanjanjem carinske plombe može se nesmetano ući u tovarni prostor prijevoznog sredstva gdje se nalazi carinska roba. Pri tome, primjerice, oštećenje carinske plombe postoji i ako se ona u konkretnim okolnostima slučaja može otvoriti i ponovo zakopčati u mehanizmu za blokiranje bez oštećenja, dakle, uslijed neučinkovito stavljene plombe. U praksi rada carinske službe, u slučajevima stavljenih carinskih plombi, često se uočavaju i drukčiji modaliteti mogućnosti nesmetanog ulaska u tovarni prostor prijevoznog sredstva gdje se nalazi carinska roba, primjerice, rezanjem cerade ili rezanjem odnosno neodgovarajućim stavljanjem užeta u sistemu plombiranja.   

Sasvim je izvjesno da je protupravna manipulacija sa sredstvima za prepoznavanje robe vrlo često povezana s izravnom kriminalnom namjerom, pri čemu je jasno da se sredstva za prepoznavanje robe, uključujući i carinske plombe, vrlo često trajno i namjerno oštećuju s ciljem počinjenja raznih oblika najtežih kažnjivih djela. Iz prakse rada carinske službe proizlazi da su protupravna postupanja vezana uz oštećenje carinske plombe vrlo često vezana uz krijumčarenje ljudi, osobito migranata. S time u vezi je razvidno da je trajno oštećenje sredstva za prepoznavanje robe, pa tako i carinskih plombi, u izravnoj korelaciji s teškim oblicima krijumčarenja migranata te osobito trošarinske i druge visokotarifne robe. Carinska služba svakodnevno – često u suradnji s policijom – temeljem utvrđenja trajnog oštećenja sredstva za prepoznavanje robe, pa tako i carinskih plombi, otkriva slučajeve krijumčarenja migranata u tovarnim prostorima kamiona, što je najčešći modus ovih organiziranih kriminalnih aktivnosti, pri čemu se osobito uočavaju situacije u kojima je mogućnost ulaska u tovarni prostor kamiona ostvarena rezanjem cerade ili rezanjem postavljenog užeta, korištenih u sistemu stavljanja plombe odnosno plombiranja. 

Imajući u vidu rezultate analitičkog praćenja trendova i prakse načina manipulacija sa sredstvima za prepoznavanje robe, a u cilju uklanjanja svake dvojbe da manipulacija sa sredstvima za prepoznavanje robe u cjelini podrazumijeva svaku situaciju u kojoj se i bez fizičkog uklanjanja sredstva za prepoznavanje robe može nesmetano ući u tovarni prostor prijevoznog ili prometnog sredstva u kojem se nalazi roba, nužnim se ukazuje primjenjivi pravni okvir, sadržan u članku 31. važećeg Zakona, dopuniti normativnim rješenjem sadržanim u čanku 4. Prijedloga zakona, izričitim propisivanjem da se smatra se da je stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe oštećeno ako se i bez njegovog oštećenja ili uklanjanja može nesmetano ući u tovarni prostor prijevoznog ili prometnog sredstva gdje se nalazi roba. Pri tome se određuje da su okolnosti koje dovode do utvrđenja navedene situacije osobito prerezana cerada ili područje čvrstog dijela spremnika za teret prijevoznog ili prometnog sredstva gdje se nalazi roba, prerezano ili neodgovarajuće postavljeno uže u sistemu plombiranja, nefunkcionalnost dijelova sustava plombiranja, uključivo i neučinkovito postavljena plomba. 

Nadalje, u članku 45. važećeg Zakona propisana je besplatna dodjele robe, kao jedan od modaliteta  raspolaganja robom koja nije roba Unije, a oduzeta je ili ustupljena u korist Republike Hrvatske u postupcima koje vodi Carinska uprava iz nadležnosti primjene carinskog zakonodavstva te s njime povezanih propisa Republike Hrvatske. Besplatna dodjele robe provodi se pod uvjetom provedbe carinskih formalnosti za postupak puštanja robe u slobodan promet i uređenja pitanja carinskog duga propisanim carinskim zakonodavstvom, a, kako je propisano stavcima 3. i 4. navedenog članka važećeg Zakona, odluku o besplatnoj dodjeli robe donosi Vlada Republike Hrvatske, koja, iznimno, može za donošenje odluke o besplatnoj dodjeli robe ovlastiti povjerenstvo koje čine predstavnici ministarstava nadležnih za financije, socijalnu skrb, gospodarstvo i kulturu. Člankom 6. Prijedloga zakona predlaže se drukčije normativno rješenje u odnosu na donositelja odluke o besplatnoj dodjeli robe, na način da odluku o besplatnoj dodjeli robe čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka iznosu od 15.000,00 eura donosi povjerenstvo Carinske uprave, a u slučaju da procijenjena vrijednost prelazi iznos od 15.000,00 eura ministar financija na prijedlog povjerenstva Carinske uprave. Predloženim normativnim rješenjem osigurava se dinamičniji model provedbe besplatne dodjele robe kao jednog od propisanih načina za postizanje svrhe učinkovitog i ekonomičnog reguliranja pitanja robe, a u bitnome je na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Prekršajnim zakonom  i njegovim podzakonskim propisom – Pravilnikom o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 38/14. i 60/14. – ispravak), u dijelu koji se odnosi na postupak besplatne dodjele predmeta oduzetih u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske. 

Obzirom da je pitanje postupka besplatne dodjele oduzete i ustupljene robe, između ostalog, uređeno podzakonskim propisom koji je ministar financija donio temeljem ovlaštenja iz članka 48. važećeg Zakona, nužno je u prijelaznim odredbama Prijedloga zakona odrediti i rok u kojem će ministar financija uskladiti navedeni podzakonski propis s predloženim normativnim rješenjem članka 6. Prijedloga zakona. 

Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 23. prosinca 2020., Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom (»Narodne novine«, broj 146/20.), utvrđena je, između ostalog, potreba pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Nedvojbeno je kako uvođenje eura zahtijeva prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak), a u cilju pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, određenom dinamikom, stoga je nužno izmijeniti važeće zakone koji sadržavaju pozivanja na hrvatsku kunu. 

Uzimajući u obzir navedeno, a kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura, predlaže se, radi provedbe članka 53. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije, normativno uređenje pravila konverzije druge valute u euro kako je sadržano u članku 3. Prijedloga zakona. 

Člancima 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. Prijedloga zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura na način da su iznosi novčanih kazni u prekršajnim odredbama izraženi u eurima (utvrđeni su preračunavanjem i zaokruživanjem iznosa novčanih kazni izraženih u kunama u prekršajnim odredbama važećeg Zakona), pri čemu se dodatno, što uključuje i članak 16. Prijedloga zakona, vrši nomotehničko uređenje prekršajnih odredbi na način da su odredbe o prekršajnoj odgovornosti razdvojene i sistematizirane prema određenju subjekta odgovornosti, na način koji propisuju Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koja donosi Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 74/15.), uz određenje raspona novčanih kazni sukladno odredbama Prekršajnog zakona.

III. OCJENA I IZVOR POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA 

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.  

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI CARINSKOG ZAKONODAVSTVA EUROPSKE UNIJE

Članak 1. 

U Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (»Narodne novine«, broj 40/16.) u članku 2. stavku 1. na kraju točke 14. briše se točka i dodaje se točka 15. koja glasi: 

»15. Uredba (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 (SL L 317, 9.12.2022., str. 1; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2399).«.

Članak 2. 

Iza članka 4. dodaje se naslov iznad članka i članak 4.a koji glasi: 

»Nacionalno tijelo u Republici Hrvatskoj za jedinstveno sučelje za carinu 

Članak 4.a 

U provedbi Uredbe (EU) 2022/2399, nacionalno tijelo u Republici Hrvatskoj nadležno za uspostavu i rad nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu u okviru jedinstvenog sučelja Unije za carinu (EU CSW-CERTEX) je Carinska uprava.«.

Članak 3. 

Članak 23. mijenja se i glasi: 

»(1) Sukladno članku 53. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 952/2013, za konverziju valute za potrebe utvrđivanja carinske vrijednosti primjenjuje se tečaj koji je objavila Europska središnja banka. 

(2) Za tečaj valute različite od eura koji ne objavljuje Europska središnja banka, primjenjuje se tečaj koji objavljuje Hrvatska narodna banka. 

(3) Ako valuta iz stavka 2. ovoga članka ne kotira na deviznom tržištu u Republici Hrvatskoj, konverzija valute provodi se uz primjenu tečaja kojeg objavljuju financijski servisi u odnosu na euro. 

(4) Ako nije dostupan tečaj stranih valuta u odnosu na euro iz stavka 3. ovoga članka, primjenjuje se tečaj stranih valuta u odnosu na američki dolar. 

(5) Izračun tečaja iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka Carinska uprava objavljuje na svojim mrežnim stranicama.«.

Članak 4. 

U članku 31. ispred riječi: »Ako je« dodaje se oznaka stavka 1. 

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: 

»(2) Smatra se da je stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe oštećeno ako se i bez njegovog oštećenja ili uklanjanja može nesmetano ući u tovarni prostor prijevoznog ili prometnog sredstva gdje se nalazi roba. 

(3) Okolnosti koje dovode do utvrđenja situacije iz stavka 2. ovoga članka osobito su prerezana cerada ili područje čvrstog dijela spremnika za teret prijevoznog ili prometnog sredstva gdje se nalazi roba, prerezano ili neodgovarajuće stavljeno uže u sistemu plombiranja, nefunkcionalnost dijelova sustava plombiranja, uključivo i neučinkovito stavljena plomba.«.

Članak 5. 

U članku 35. stavku 1. iza riječi: »nadležno je« riječ: »središnje« briše se.

Članak 6. 

U članku 45. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase: 

»(3) Odluku o besplatnoj dodjeli robe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka iznosu od 15.000,00 eura donosi povjerenstvo Carinske uprave. Povjerenstvo se imenuje odlukom ravnatelja Carinske uprave za razdoblje od četiri godine. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika i tri člana. 

(4) Odluku o besplatnoj dodjeli robe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka čija procijenjena vrijednost  prelazi iznos od 15.000,00 eura donosi ministar financija na prijedlog povjerenstva Carinske uprave.«.

Članak 7. 

Članak 60. mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako preko graničnog prijelaza u vrijeme kad granični prijelaz nije otvoren za promet ili izvan graničnoga prijelaza unese robu u carinsko područje Unije ili pokuša unijeti robu u carinsko područje Unije ili ako preko graničnog prijelaza u vrijeme kad granični prijelaz nije otvoren za promet ili izvan graničnoga prijelaza iznese robu iz carinskog područja Unije ili pokuša iznijeti robu iz carinskog područja Unije (članak 7. ovoga Zakona). 

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 13.260,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 119.450,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 13.260,00 eura.«.

Članak 8. 

U članku 61. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: 

»(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: 

»(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 66.360,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura.«.

Članak 9. 

U članku 62. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: 

»(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 5300,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: 

»(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 39,810,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 5300,00 eura.«.

Članak 10. 

U članku 63. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: 

»(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 13.260,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: 

»(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 119.450,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 13.260,00 eura.«.

Članak 11. 

U članku 64. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: 

»(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: 

»(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 66.360,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura.«.

Članak 12. 

U članku 65. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: 

»(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 5300,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: 

»(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 39.810,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 5300,00 eura.«.

Članak 13. 

U članku 66. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: 

»(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: 

»(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 66.360,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura.«.

Članak 14. 

Članak 67. mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako prilikom kretanja robe Unije preko područja Neuma ne preda robu i prateće isprave carinskom uredu ponovnog ulaska u carinsko područje Unije ili ne preda u određenom roku sukladno Uredbi Vijeća (EU) br. 479/2013. 

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 66.360,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 6630,00 eura.«.

Članak 15. 

U članku 68. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi: 

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je nositelj odobrenja ako:«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: 

»(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 2650,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: 

»(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 6630,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kao nositelj odobrenja. 

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 2650,00 eura.«.

Članak 16. 

Članak 69. mijenja se i glasi: 

»(1) Pravna osoba kod koje se zatekne u posjedu roba, odnosno koja kupi, proda, preda drugom, primi na dar, prikrije, primi na čuvanje ili na prijevoz, upotrijebi ili primi po bilo kojoj drugoj osnovi robu za koju zna ili je prema okolnostima slučaja mogla znati da je riječ o robi koja je predmet prekršaja propisanog ovim Zakonom kaznit će se kao da je sama počinila prekršaj, istom kaznom koja je propisana za počinitelja prekršaja pravnu osobu. 

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi istom kaznom koja je propisana za počinitelja prekršaja odgovornu osobu u pravnoj osobi. 

(3) Obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kod koje se zatekne u posjedu roba, odnosno koja kupi, proda, preda drugom, primi na dar, prikrije, primi na čuvanje ili na prijevoz, upotrijebi ili primi po bilo kojoj drugoj osnovi robu za koju zna ili je prema okolnostima slučaja mogla znati da je riječ o robi koja je predmet prekršaja propisanog ovim Zakonom kaznit će se kao da je sama počinila prekršaj, istom kaznom koja je propisana za počinitelja prekršaja obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. 

(4) Fizička osoba kod koje se zatekne u posjedu roba, odnosno koja kupi, proda, preda drugom, primi na dar, prikrije, primi na čuvanje ili na prijevoz, upotrijebi ili primi po bilo kojoj drugoj osnovi robu za koju zna ili je prema okolnostima slučaja mogla znati da je riječ o robi koja je predmet prekršaja propisanog ovim Zakonom kaznit će se kao da je sama počinila prekršaj, istom kaznom koja je propisana za počinitelja prekršaja fizičku osobu.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17. 

(1) Postupci besplatne dodjele robe započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona  po odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (»Narodne novine«, broj 40/16.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona. 

(2) Prekršajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona po odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (»Narodne novine«, broj 40/16.)  dovršit će se po odredbama toga Zakona. 

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prekršajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona  po odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (»Narodne novine«, broj 40/16.) dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako je to povoljnije za počinitelja.

Članak 18. 

Ministar financija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o postupanju s oduzetom i ustupljenom robom (»Narodne novine«, broj 100/16.) s člankom 6. ovoga Zakona.

Članak 19. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1. 

Dopunjuje se članak 2. stavak 1. na način da je u popis propisa koji u smislu provedbe Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije obuhvaćaju carinsko zakonodavstvo doneseno na razini Unije uvrštena uredba kojom se uspostavlja okruženje jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu.

Uz članak 2. 

Dodaje se naslov iznad članka i članak 4.a kojim se propisuje da je Ministarstvo financija, Carinska uprava, nacionalno tijelo u Republici Hrvatskoj nadležno za uspostavu i rad nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu (EU CSW-CERTEX).  

Uz članak 3. 

Mijenja se članak 23. na način da su, radi provedbe članka 53. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije, propisana pravila konverzije druge valute u euro.

Uz članak 4. 

Dopunjuje se članak 31. na način da se, iza stavka kojem se dodaje oznaka stavka 1., dodaju stavci 2. i 3. kojima se pravno jasno i precizno određuje da se smatra da je stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe oštećeno ako se i bez njegovog oštećenja ili uklanjanja može nesmetano ući u tovarni prostor prijevoznog ili prometnog sredstva gdje se nalazi roba, te se određuju okolnosti koje osobito dovode do utvrđenja takve situacije.

Uz članak 5. 

U članku 35. stavku 1. briše se riječ »središnje« u navođenju tijela državne uprave, u skladu s odredbama članka 4. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 66/19. i 155/23.).

Uz članak 6. 

Ovim člankom mijenjaju se stavci 3. i. 4. članka 45. na način da odluku o besplatnoj dodjeli robe čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka iznosu od 15.000,00 eura donosi povjerenstvo Carinske uprave, a u slučaju da procijenjena vrijednost prelazi iznos od 15.000,00 eura ministar financija na prijedlog povjerenstva Carinske uprave. Time se osigurava dinamičniji model provedbe besplatne dodjele robe kao jednog od propisanih načina za postizanje svrhe učinkovitog i ekonomičnog reguliranja pitanja robe, a u bitnome je na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Prekršajnim zakonom i njegovim podzakonskim propisom, Pravilnikom o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na postupak besplatne dodjele predmeta oduzetih u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske.

Uz članke 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. 

Ovim člancima nomotehnički su uređene prekršajne odredbe članaka 60., 61., 62., 63., 64., 65., 66., 67. i 68., razdvajanjem i sistematiziranjem odredbi o prekršajnoj odgovornosti prema određenju subjekta odgovornosti na način koji propisuju Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koja donosi Hrvatski sabor. Iznosi novčanih kazni iskazani su u euru, a dobiveni su na način da su iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu. Raspon novčanih kazni u skladu je s odredbama Prekršajnog zakona.

Uz članak 16. 

Ovim člankom nomotehnički su uređene prekršajne odredbe članka 69., razdvajanjem i sistematiziranjem odredbi o prekršajnoj odgovornosti prema određenju subjekta odgovornosti, na način koji propisuju Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koja donosi Hrvatski sabor.

Uz članak 17. 

Ovim člankom propisuje se završetak postupaka besplatne dodjele robe i prekršajnih postupaka, započetih odnosno pokrenutih po odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (»Narodne novine«, broj 40/16.).

Uz članak 18. 

Ovim člankom propisuje se rok u kojem će ministar financija uskladiti Pravilnik o postupanju s oduzetom i ustupljenom robom (»Narodne novine«, broj 100/16.) s člankom 6. ovoga Zakona.

Uz članak 19. 

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.    

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 2. 

(1) U smislu ovoga Zakona carinsko zakonodavstvo doneseno na razini Unije obuhvaća sljedeće propise: 

1. Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10. 10. 2013., str. 1; Ispravak SL L 287, 29. 10. 2013., str. 90 i Ispravak SL L 70, 14. 3. 2015., str. 64; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 952/2013) 

2. Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29. 12. 2015., str. 1; Ispravak SL L 87, 2. 4. 2016., str. 35; u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2015/2446) 

3. Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29. 12. 2015., str. 558; Ispravak SL L 87, 2. 4. 2016., str. 35; u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2015/2447) 

4. Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2016/341 оd 17. prosinca 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijelaznih pravila za određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni te o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (SL L 69, 15. 3. 2016., str. 1) 

5. Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/481 od 1. travnja 2016. o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 87, 2. 4. 2016., str. 24) 

6. Uredbu Vijeća (EZ) br. 1186/2009 od 16. studenoga 2009. o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (SL L 324, 10. 12. 2009., str. 23; u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1186/2009) 

7. Uredbu Komisije (EEZ) br. 3915/88 od 15. prosinca 1988. o utvrđivanju odredaba za provedbu članka 63.c Uredbe Vijeća (EEZ) br. 918/83 o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (SL L 347, 15. 12. 1988., str. 55) 

8. Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 1224/2011 od 28. studenoga 2011. za potrebe primjene članaka 66. do 73. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od carine u Zajednici (SL L 314, 29. 11. 2011., str. 14), posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 519/2013 od 21. veljače 2013. o prilagodbi određenih uredbi i odluka u području slobode kretanja robe, slobode kretanja osoba, prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, prava trgovačkih društava, politike tržišnog natjecanja, poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, ribarstva, prometne politike, energetike, oporezivanja, statistike, socijalne politike i zapošljavanja, zaštite okoliša, carinske unije, vanjskih odnosa te vanjske, sigurnosne i obrambene politike zbog pristupanja Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013., str. 74) 

9. Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 1225/2011 od 28. studenoga 2011. za potrebe primjene članaka od 42. do 52., 57. i 58. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (SL L 314, 29. 11. 2011., str. 20), posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 519/2013 od 21. veljače 2013. o prilagodbi određenih uredbi i odluka u području slobode kretanja robe, slobode kretanja osoba, prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, prava trgovačkih društava, politike tržišnog natjecanja, poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, ribarstva, prometne politike, energetike, oporezivanja, statistike, socijalne politike i zapošljavanja, zaštite okoliša, carinske unije, vanjskih odnosa te vanjske, sigurnosne i obrambene politike zbog pristupanja Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013., str. 74) 

10. Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7. 9. 1987., str. 1), posljednji put izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 2015/1754 оd 6. listopada 2015. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 285, 30. 10. 2015., str. 1) 

11. Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 80/2012 od 31. siječnja 2012. o izradi popisa bioloških ili kemijskih tvari predviđenog u članku 53. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (SL L 29, 1. 12. 2012., str. 33), posljednji put izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 197/2013 od 7. ožujka 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 80/2012 o izradi popisa bioloških ili kemijskih tvari predviđenog u članku 53. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (SL L 65, 8. 3. 2013., str. 15) 

12. Uredbu Vijeća (EU) br. 479/2013 od 13. svibnja 2013. o izuzimanju od obveze podnošenja ulaznih i izlaznih skraćenih deklaracija za robu Unije koja se prevozi preko neumskog koridora (SL L 139, 25. 5. 2013., str. 1; u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) br. 479/2013) 

13. Provedbenu odluku Komisije 2014/255/EU od 29. travnja 2014. o donošenju programa rada za Carinski zakonik Unije (SL L 134, 7. 5. 2014., str. 46) 

14. međunarodne sporazume koji sadrže carinske odredbe, u mjeri u kojoj se primjenjuju u Uniji.

(2) Ovim se Zakonom uređuje i provedba zakonodavstva Unije o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, koje obuhvaća: 

1. Uredbu (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29. 6. 2013., str. 15; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 608/2013) 

2. Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 1352/2013 od 4. prosinca 2013. o uspostavi obrazaca utvrđenih Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 341, 18. 12. 2013., str. 10) 

(3) Carinskim zakonodavstvom donesenim na razini Unije i zakonodavstvom Unije o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva smatraju se i propisi kojima se mijenjaju, dopunjuju ili zamjenjuju propisi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te drugi propisi kojima se na bilo koji način uređuje carinsko postupanje u svezi s robom u putničkom i robnom prometu. 

(4) Svako upućivanje na odredbe propisa iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka koji su stavljeni izvan snage nakon stupanja na snagu ovoga Zakona tumači se u skladu s korelacijskim pravilima propisa koji su te odredbe stavili izvan snage.

Članak 23. 

(1) Sukladno članku 53. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 952/2013, za konverziju druge valute u kune primjenjuje se srednji tečaj za devize prema kuni iz tečajne liste koju objavljuje Hrvatska narodna banka. 

(2) Ako druga valuta iz stavka 1. ovoga članka ne kotira na deviznom tržištu u Republici Hrvatskoj, konverzija u kune provodi se na osnovi srednjeg tečaja eura prema kuni, uz korištenje tečaja koji objavljuju financijski servisi i koji je izračunan na osnovi srednjih tečajeva stranih valuta prema euru. Ako nije dostupan tečaj stranih valuta prema euru, primjenjuje se tečaj stranih valuta prema američkom dolaru. 

(3) Izračun tečaja iz stavka 2. ovoga članka Carinska uprava objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Članak 31. 

Ako je sukladno članku 192. Uredbe (EU) br. 952/2013 stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe, prijevoznik, deklarant ili druga osoba odgovorna za robu, dužna je primjereno zaštititi od oštećenja odnosno uništenja i spriječiti oštećenje, uništenje ili uklanjanje stavljenog sredstva za prepoznavanje robe.

Članak 35. 

(1) Ako posebnim propisima nije propisano drukčije, za izdavanje potvrda odnosno drugih odgovarajućih isprava u vezi s dokazivanjem statusnih ili drugih relevantnih pitanja važnih za ostvarivanje prava na oslobođenje od carina iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 i njezinih provedbenih propisa te međunarodnih ugovora nadležno je središnje tijelo državne uprave sukladno propisanom djelokrugu. 

(2) Nadzor nad robom za koju je odobreno oslobođenje od carine provodi Carinska uprava. 

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete i način ostvarivanja oslobođenja od carina u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1186/2009 i njezinim provedbenim propisima te međunarodnim ugovorima.

Članak 45. 

(1) Ako u okolnostima konkretnog slučaja prodaja robe iz članka 44. ovoga Zakona ne predstavlja odgovarajući način za postizanje svrhe učinkovitog i ekonomičnog reguliranja pitanja robe, pod uvjetom provedbe carinskih formalnosti za postupak puštanja robe u slobodan promet i uređenja pitanja carinskog duga propisanim carinskim zakonodavstvom, ustupljena i oduzeta roba može se besplatno dodijeliti tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je ta roba potrebna za obavljanje njihove djelatnosti. 

(2) Ako ustupljena i oduzeta roba predstavlja predmete povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti ili je podobna za obavljanje humanitarne ili socijalne djelatnosti, osim tijelima i uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, može se besplatno dodijeliti i drugim osobama za obavljanje odnosne djelatnosti, ako je to u javnom interesu. 

(3) Odluku o besplatnoj dodjeli robe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske. 

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može za donošenje odluke o besplatnoj dodjeli robe ovlastiti povjerenstvo koje čine predstavnici ministarstava nadležnih za financije, socijalnu skrb, gospodarstvo i kulturu. 

(5) Odluka o besplatnoj dodjeli robe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije upravni akt.

Članak 60. 

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3000,00 do 100.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako preko graničnog prijelaza u vrijeme kad granični prijelaz nije otvoren za promet ili izvan graničnoga prijelaza unese robu u carinsko područje Unije ili pokuša unijeti robu u carinsko područje Unije ili ako preko graničnog prijelaza u vrijeme kad granični prijelaz nije otvoren za promet ili izvan graničnoga prijelaza iznese robu iz carinskog područja Unije ili pokuša iznijeti robu iz carinskog područja Unije (članak 7. ovoga Zakona). 

(2) Novčanom kaznom od 5000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 61. 

(1) Novčanom kaznom od 3000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako: 

1. za izvršavanje službenih radnji iz članka 9. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona ne osigura nesmetani pristup prostorima, objektima i poslovnim prostorijama koji su odobreni kao službeno mjesto ili ostalim prostorima koji su funkcionalno, stvarno, poslovno ili na bilo koji drugi način s njime povezani (članak 9. stavak 4. točka 2. ovoga Zakona) 

2. ne omogući da službeno mjesto bude sigurno na način koji ne dopušta nezakonit ulazak ili nema uređene odgovarajuće mjere za kontrolu pristupa kako bi se spriječio neovlašten pristup (članak 9. stavak 4. točka 3. ovoga Zakona) 

3. ne omogući da službeno mjesto bude odgovarajuće za kvalitetno držanje robe uzimajući u obzir i njezina prirodna svojstva (članak 9. stavak 4. točka 4. ovoga Zakona) 

4. za pristup službenom mjestu osobi ili prijevoznom sredstvu ili robi koji je sudionik odnosno predmet službenih radnji iz članka 9. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona naplati naknadu (članak 9. stavak 4. točka 5. ovoga Zakona) 

5. ne dostavi podatke o redu vožnje ili letenja ili plovidbe ili druge podatke o planiranom ili stvarnom prometu osoba ili robe, odmah po saznanju odnosno u slučaju donošenja plana ili rasporeda ili reda vožnje ili letenja ili plovidbe odmah po donošenju (članak 9. stavak 4. točka 6. ovoga Zakona) 

6. ne omogući uvid u evidencije o podacima iz članka 9. stavka 4. točke 6. ovoga Zakona (članak 9. stavak 4. točka 7. ovoga Zakona) 

7. na traženje carinskog ureda ne ukloni robu ili predmete ili uređaje ili prometna sredstva koji se bez suglasnosti carinskog ureda nalaze na službenom mjestu ili ne postupi na takvo traženje u ostavljenom roku (članak 10. stavak 1. ovoga Zakona) 

8. na traženje carinskog ureda ne napusti službeno mjesto ili ne napusti u ostavljenom roku (članak 10. stavak 2. ovoga Zakona) 

9. najbližem carinskom uredu odmah ne podnese robu iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ako je ima u posjedu ili njome raspolaže na bilo koji drugi način ili po bilo kojoj osnovi (članak 12. stavak 1. točka 2. ovoga Zakona) 

10. evidenciju ne predoči ili ne učini dostupnom carinskom uredu (članak 21. stavak 3. ovoga Zakona) 

11. ne spriječi oštećenje ili uništenje ili uklanjanje ili ukloni ili ošteti sredstvo za prepoznavanje robe stavljeno sukladno članku 192. Uredbe (EU) br. 952/2013 (članak 31. ovoga Zakona) 

12. evidenciju o smještaju robe ili izradi robe ili preradi robe ili prodaji robe ili nabavi robe u slobodnoj zoni ne vodi ili ne vodi točno ili ne vodi potpuno ili ne vodi pravodobno ili ne vodi u obliku ili na način koji je odobrio carinski ured (članak 37. stavak 1. ovoga Zakona) 

13. bez odobrenja o obliku i načinu vođenja evidencije obavlja djelatnost u slobodnoj zoni koja obuhvaća postupanje s robom na način naveden u članku 37. stavku 1. ovoga Zakona (članak 37. stavak 2. ovoga Zakona) 

14. ne obavijesti ili ne obavijesti bez odgode carinski ured o zaključenju ili izmjeni ili dopuni ili prestanku važenja ugovora koji je zaključila s korisnikom slobodne zone (članak 38. ovoga Zakona) 

15. ne vodi evidenciju iz koje je vidljiva povezanost između broja računa kojim je roba prodana i ukrcajne karte s naznačenim odredištem izvan carinskog područja Unije (ukrcajna propusnica s brojem leta u zračnom prometu ili prijevozna karta u pomorskom prometu) ili odgovarajuće identifikacijske isprave ili druge isprave člana posade prijevoznog sredstva s odredištem izvan carinskog područja Unije ili evidenciju vodi netočno ili nepotpuno ili nepravodobno (članak 41. stavak 1. ovoga Zakona). 

(2) Novčanom kaznom od 3000,00 do 600.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 62. 

(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1000,00 do 40.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako: 

1. odmah ne obavijesti Carinsku upravu o svakoj spoznaji koja se odnosi na robu nezakonito unesenu u carinsko područje Unije ili koja se tu nezakonito nalazi ili koja je nezakonito izuzeta ispod carinskog nadzora ili kojom se na drugi način nezakonito raspolaže ili o drugim postupanjima protivnim carinskom zakonodavstvu (članak 12. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona) 

2. ne postupi po pravilima uporabe sustava elektroničke razmjene podataka i pružanja usluga elektroničkog poslovanja Carinske uprave (članak 13. stavak 3. točka 2. ovoga Zakona) 

3. evidenciju koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva ne vodi sukladno s poreznim ili knjigovodstvenim ili drugim evidencijama ili ispravama (članak 21. stavak 1. ovoga Zakona) 

4. prijevoz robe ne izvrši ekonomski opravdanim putem (članak 29. ovoga Zakona) 

5. na prodajnom mjestu prodaje robu koja nije roba Unije iako za to prodajno mjesto carinski ured nije izdao odobrenje za vođenje prostora za smještaj za carinsko skladištenje robe (carinsko skladište) u kojem je odobrena maloprodaja u skladu s člankom 201. točkom (a) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2015/2446 (članak 40. stavak 2. ovoga Zakona) 

6. robu koja nije roba Unije proda putniku bez predočenja ukrcajne karte s naznačenim odredištem izvan carinskog područja Unije ili članu posade prijevoznog sredstva s odredištem izvan carinskog područja Unije bez predočenja odgovarajućih identifikacijskih isprava ili drugih isprava iz kojih je razvidno da je član posade tog prijevoznog sredstva (članak 40. stavci 3. i 4. ovoga Zakona) 

7. ne čuva račun iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona dok ne napusti carinsko područje Unije (članak 41. stavak 2. ovoga Zakona) 

8. prodanu robu koja nije roba Unije prije predaje putniku ne stavi u vrećicu ili na zatvorenu vrećicu ne stavi oznaku na način koji onemogućuje odstranjivanje oznake bez oštećenja (članak 42. stavak 1. ovoga Zakona) 

9. robu stavljenu u vrećicu na način naveden u članku 42. stavku 1. ovoga Zakona ustupi drugoj osobi ili odstrani ili ošteti oznaku s vrećice ili upotrijebi ili potroši robu dok se nalazi na carinskom području Unije (članak 42. stavak 2. ovoga Zakona) 

10. evidenciju ili pripadajuću ispravu o nabavi ili prodaji robe prodajnog mjesta ne vodi ili ne drži ili ne čuva u prostoru tog prodajnog mjesta (članak 43. stavak 2. ovoga Zakona). 

(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 63. 

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3000,00 do 100.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako: 

1. u carinsko područje Unije robu unese na skriven način ili u carinsko područje Unije robu na skriven način pokuša unijeti ili iz carinskog područja Unije robu iznese na skriven način ili iz carinskog područja Unije robu na skriven način pokuša iznijeti (članak 134. i članak 267. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

2. nezakonito izuzme ispod carinskog nadzora robu koja nije roba Unije bez dozvole carinskog ureda (članak 134. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

3. prilikom unosa robe u carinsko područje Unije ili iznošenja robe iz carinskog područja Unije ne podnese carinsku deklaraciju za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu (članak 134. i članak 158. Uredbe (EU) br. 952/2013).

(2) Novčanom kaznom od 5000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 64. 

(1) Novčanom kaznom od 3000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako: 

1. na zahtjev carinskog tijela sve potrebne isprave ili informacije ne pruži ili ne pruži u primjerenom ili u bilo kojem drugom zahtijevanom obliku ili ne pruži svu potrebnu pomoć za okončavanje carinskih formalnosti ili carinskih provjera (članak 15. stavak 1. i stavak 2. podstavci 2. i 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

2. podnese carinsku deklaraciju ili deklaraciju za privremeni smještaj ili ulaznu skraćenu deklaraciju ili izlaznu skraćenu deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu ili zahtjev za odobrenje ili zahtjev za neku drugu odluku, s navedenim netočnim ili nepotpunim podatkom ili nedostatnim opisom robe (članak 15. stavak 2. podstavak 1. točka (a) i podstavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

3. nevjerodostojnu ili netočnu ili nevaljanu ispravu priloži uz carinsku deklaraciju ili uz deklaraciju za privremeni smještaj ili uz ulaznu skraćenu deklaraciju ili uz izlaznu skraćenu deklaraciju ili uz deklaraciju za ponovni izvoz ili uz obavijest o ponovnom izvozu ili uz zahtjev za odobrenje ili uz zahtjev za neku drugu odluku (članak 15. stavak 2. podstavak 1. točka (b) i podstavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

4. za podnesenu carinsku deklaraciju ili deklaraciju za privremeni smještaj ili ulaznu skraćenu deklaraciju ili izlaznu skraćenu deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz ili za podnesenu obavijest o ponovnom izvozu ili zahtjev za odobrenje ili zahtjev za neku drugu odluku, ako je to potrebno, ne ispuni obvezu koja se odnosi na stavljanje dotične robe u predmetni carinski postupak ili na obavljanje odobrene radnje (članak 15. stavak 2. podstavak 1. točka (c) i podstavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

5. ne poštuje obvezu koja proizlazi iz odobrenja ili druge odluke (članak 23. stavak 1. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

6. bez odgode ne obavijesti carinski ured o čimbeniku koji nastane nakon što je odobrenje ili druga odluka donesena i koji može utjecati na njezino održavanje ili sadržaj (članak 23. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

7. ne čuva ispravu ili informaciju iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 ili je ne čuva na način dostupan ili prihvatljiv carinskom tijelu ili je ne čuva sukladno roku propisanom carinskim zakonodavstvom (članak 51. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

8. sastavi ili omogući da se sastavi isprava s netočno navedenim podacima o podrijetlu robe (članak 59. i članak 64. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

9. sastavi ili omogući da se sastavi isprava koja sadrži netočne podatke na temelju kojih se za proizvode na koje se isprava odnosi neosnovano dobije povlašteno podrijetlo (članak 64. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

10. za robu koja se unosi u carinsko područje Unije ili se iznosi iz carinskog područja Unije ne podnese ili ne podnese nadležnom carinskom uredu ili ne podnese u službeno radno vrijeme nadležnog carinskog ureda ulaznu skraćenu deklaraciju ili obavijest o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova ili carinsku deklaraciju ili deklaraciju za privremeni smještaj ili dopunsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz ili izlaznu skraćenu deklaraciju ili obavijest o ponovnom izvozu (članak 127. stavci 1. i 3., članak 133. stavak 1., članak 139. stavak 5., članak 145. stavci 1. i 3., članak 158., članak 167., članak 263. stavak 1., članak 270. stavak 1., članak 271. i članak 274. stavak 1. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

11. ne prijavi robu ili ne podnese robu ili ne prijavi svu robu ili ne podnese svu robu (članak 134., članak 139., članak 172. stavak 1. i članak 267. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

12. ne preveze robu unesenu u carinsko područje Unije bez odlaganja u carinski ured koji je odredilo carinsko tijelo ili na bilo koje drugo mjesto koje je odredilo ili odobrilo carinsko tijelo ili u slobodnu zonu ili ne preveze putem koji je odredilo carinsko tijelo i u skladu s njegovim uputama (članak 135. stavak 1. i članak 137. stavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

13. bez odlaganja nije obavijestila carinsko tijelo o nepredviđenoj okolnosti ili višoj sili zbog koje ne može ispuniti obvezu iz članka 135. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 ili carinsko tijelo nije obavijestila o točnom mjestu gdje se roba nalazi ako nepredviđena okolnost ili viša sila zbog koje ne može ispuniti obvezu iz članka 135. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 nije prouzročila potpuni gubitak robe (članak 137. stavak 1. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

14. bez odlaganja ne obavijesti carinsko tijelo o situaciji u kojoj je zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile plovilo ili zrakoplov iz članka 135. stavka 6. Uredbe (EU) br. 952/2013 prisiljen privremeno pristati u luku ili na zemlju na carinskom području Unije (članak 137. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

15. robu unesenu u carinsko područje Unije ne podnese određenom carinskom uredu ili na drugo mjesto koje je odredilo ili odobrilo carinsko tijelo ili u slobodnu zonu ili robu koja se unosi u carinsko područje Unije morem ili zrakom i koja ostaje na tom prijevoznom sredstvu ne podnese carini u luci ili zračnoj luci u kojoj se istovari ili pretovari (članak 139. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

16. bez dozvole carinskog tijela ukloni ili pokuša ukloniti podnesenu robu carini s mjesta na kojem je bila podnesena (članak 139. stavak 7. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

17. bez odobrenja ili obavijesti carinskog tijela istovari ili pretovari robu s prijevoznog sredstva koje ju prevozi ili robu s prijevoznog sredstva koje ju prevozi istovari ili pretovari na mjesto koje carinsko tijelo nije odredilo ili odobrilo (članak 140. stavak 1. podstavak 1. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

18. odmah ne obavijesti carinsko tijelo o slučaju neposredne opasnosti koja iziskuje neodložno istovarivanje sve robe ili dijela robe (članak 140. stavak 1. podstavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

19. na zahtjev carinskog tijela robu ne istovari ili ne raspakira s ciljem njezina pregleda ili uzimanja uzoraka ili pregledavanja prijevoznog sredstava koje robu prevozi (članak 140. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

20. robu u privremenom smještaju ne smjesti u prostor za privremeni smještaj u skladu s člankom 148. Uredbe (EU) br. 952/2013 ili u drugi prostor koji je odredilo ili odobrilo carinsko tijelo (članak 147. stavak 1. i članak 148. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

21. ne osigura podlijeganje robe u privremenom smještaju samo takvim oblicima rukovanja kakvi su namijenjeni da osiguraju njezino očuvanje u nepromijenjenom stanju, bez promjene njezina izgleda ili tehničkih karakteristika ili rukuje robom u privremenom smještaju oblikom rukovanja koji je protivan oblicima rukovanja koji su namijenjeni da osiguraju njezino očuvanje u nepromijenjenom stanju, bez promjene njezina izgleda ili tehničkih karakteristika (članak 147. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

22. ne vodi evidenciju ili ne vodi evidenciju u obliku koji je odobrilo carinsko tijelo ili evidenciju vodi netočno ili nepotpuno ili nepravodobno (članak 148. stavak 4. i članak 214. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

23. robu koja nije roba Unije i nalazi se u privremenom smještaju ne stavi u carinski postupak ili ponovno ne izveze u određenom roku (članak 149. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

24. ne dostavi priložene isprave koje su potrebne za primjenu odredaba kojima se uređuje carinski postupak za koji se roba deklarira, kada takvu dostavu traži zakonodavstvo Unije ili je to potrebno za carinske provjere (članak 163. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

25. robom koja nije puštena od strane carinskog tijela raspolaže kao da je puštena od strane carinskog tijela (članak 194. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

26. ne završi posebni postupak na propisani način ili u određenom roku (članak 215. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

27. odredišnom carinskom uredu ne podnese robu ili potrebne podatke ili ne podnese robu u nepromijenjenom stanju ili ne podnese robu u propisanom roku ili ne podnese robu u skladu s mjerama osiguranja njezina prepoznavanja ili ne poštuje druge carinske odredbe u vezi s postupkom provoza Unije (članak 233. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

28. robu stavljenu u postupak carinskog skladištenja privremeno iznese iz tog carinskog skladišta bez unaprijed danog odobrenja carinskog tijela (članak 240. stavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

29. ne osigura da se roba u postupku carinskog skladištenja ne izuzme iz carinskog nadzora ili ne ispunjava obvezu koja proizlazi iz smještaja robe u okviru postupka carinskog skladištenja ili ne ispunjava obvezu koja proizlazi iz stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja (članak 242. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

30. započne izgradnju zgrade ili izgradi zgradu u slobodnoj zoni bez prethodnog odobrenja carinskog tijela (članak 244. stavak 1. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

31. u obavljanju industrijske ili trgovinske ili uslužne djelatnosti dozvoljene u slobodnoj zoni ne postupa u skladu s carinskim zakonodavstvom ili o obavljanju takve djelatnosti u slobodnoj zoni unaprijed ne obavijesti carinsko tijelo (članak 244. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

32. ne poštuje zabrane ili ograničenja u odnosu na djelatnosti iz članka 244. stavka 2. Uredbe (EU) br. 952/2013 koje je nametnulo carinsko tijelo, uzimajući u obzir prirodu robe ili zahtjeve carinskog nadzora ili zahtjeve sigurnosti i zaštite ili ne poštuje zabranu carinskog tijela zbog nepribavljenih potrebnih uvjerenja o ispunjavanju carinskih odredaba za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni (članak 244. stavci 3. i 4. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

33. ne podnese robu carini pri unosu u slobodnu zonu radi podvrgavanja propisanim carinskim formalnostima (članak 245. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

34. postupa s robom kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz, a to postupanje je protivno uvjetima za privremeni uvoz robe ili s robom puštenom u postupak privremenog uvoza postupa protivno uvjetima ili obvezama ili svrsi odobrenog postupka privremenog uvoza sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 952/2013 i Konvencije o privremenom uvozu (članak 250. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

35. privremeno uvezenu robu ponovno ne izveze ili je ne stavi u sljedeći carinski postupak (članak 251. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

36. privremeno izvezenu robu u postupku vanjske proizvodnje ponovno ne uveze na carinsko područje Unije (članak 259. stavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

37. nakon što je carinsko tijelo prihvatilo deklaraciju za puštanje nadomjesnih proizvoda u slobodni promet ne izveze u odobrenom roku robu s nedostacima (članak 262. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013). 

(2) Novčanom kaznom od 3000,00 do 600.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 65. 

(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1000,00 do 40.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako: 

1. na zahtjev carinskog tijela u određenom roku ne pruži sve potrebne isprave i informacije ili u određenom roku isprave i informacije ne pruži u primjerenom ili u bilo kojem drugom zahtijevanom obliku ili u određenom roku ne pruži svu potrebnu pomoć za okončavanje carinskih formalnosti ili carinskih provjera (članak 15. stavak 1. i stavak 2. podstavci 2. i 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

2. podnošenjem carinske deklaracije ili deklaracije za privremeni smještaj ili ulazne skraćene deklaracije ili izlazne skraćene deklaracije ili deklaracije za ponovni izvoz ili obavijesti o ponovnom izvozu ili zahtjeva za odobrenje ili zahtjeva za neku drugu odluku, ako je to potrebno, u određenom roku ne ispuni obvezu koja se odnosi na stavljanje dotične robe u predmetni carinski postupak ili na obavljanje odobrenih radnji (članak 15. stavak 2. podstavak 1. točka (c) i podstavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

3. za robu koja se unosi u carinsko područje Unije ili se iznosi iz carinskog područja Unije ne podnese pravodobno ulaznu skraćenu deklaraciju ili ne podnese pravodobno obavijest o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova ili ne podnese pravodobno carinsku deklaraciju ili ne podnese pravodobno deklaraciju za privremeni smještaj ili ne podnese pravodobno dopunsku deklaraciju ili ne podnese pravodobno deklaraciju za ponovni izvoz ili ne podnese pravodobno izlaznu skraćenu deklaraciju ili ne podnese pravodobno obavijest o ponovnom izvozu (članak 127. stavci 1. i 3., članak 133. stavak 1., članak 139. stavak 5., članak 145. stavci 1. i 3., članak 158., članak 167., članak 263. stavak 1., članak 270. stavak 1., članak 271. i članak 274. stavak 1. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

4. u propisanom roku robu unesenu u carinsko područje Unije ne podnese određenom carinskom uredu ili na drugo mjesto koje je odredilo ili odobrilo carinsko tijelo ili u slobodnu zonu (članak 139. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

5. u propisanom roku ili roku koji je odredilo carinsko tijelo privremeno uvezenu robu ponovno ne izveze ili ne stavi u sljedeći carinski postupak (članak 251. Uredbe (EU) br. 952/2013) 

6. u roku koji je odredilo carinsko tijelo privremeno izvezenu robu u postupku vanjske proizvodnje ponovno ne uveze na carinsko područje Unije (članak 259. stavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013).

(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 66. 

(1) Novčanom kaznom od 3000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako: 

1. u suprotnosti s propisima proda, otuđi po drugoj osnovi, da drugom na uporabu, zalog, najam, rabi u druge svrhe ili preda kao osiguranje za dug, obveze ili je upotrijebi u neke druge svrhe osim u one zbog kojih je roba bila oslobođena od carine, a prethodno ne podmiri carinski dug i druga javna davanja (članak 8., članak 16., članak 33., članak 48., članak 52., članak 57., članak 64., članak 68., članak 71., članak 72., članak 78., članak 79., članak 110. i članak 115. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009) 

2. ne obavijesti carinski ured o prestanku ispunjenja uvjeta zbog kojih je oslobođena od carine ili namjerava proizvode koji su uvezeni kao oslobođeni od carine upotrijebiti u druge svrhe (članak 49., članak 50., članak 52., članak 58., članak 59., članak 65., članak 69., članak 73., članak 78., članak 79. i članak 80. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009). 

(2) Novčanom kaznom od 3000,00 do 600.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 67. 

(1) Novčanom kaznom od 3000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako prilikom kretanja robe Unije preko područja Neuma ne preda robu i prateće isprave carinskom uredu ponovnog ulaska u carinsko područje Unije ili ne preda u određenom roku sukladno Uredbi Vijeća (EU) br. 479/2013. 

(2) Novčanom kaznom od 3000,00 do 600.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 68. 

(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je nositelj odobrenja, a novčanom kaznom od 1000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako: 

1. odmah ne obavijesti carinski ured koji je odobrio zahtjev da pravo intelektualnog vlasništva obuhvaćeno zahtjevom više nije na snazi ili da zbog drugih razloga više nema pravo na podnošenje zahtjeva ili o promjenama informacija iz članka 6. stavka 3. Uredbe (EU) br. 608/2013 (članak 15. Uredbe (EU) br. 608/2013) 

2. informacije iz članka 17. stavka 4. Uredbe (EU) br. 608/2013 ili iz članka 18. stavka 5. Uredbe (EU) br. 608/2013 ili iz članka 19. Uredbe (EU) br. 608/2013 ili iz članka 26. Uredbe (EU) br. 608/2013 koje je primila otkrije ili upotrijebi protivno članku 21. Uredbe (EU) br. 608/2013 

3. ne nadoknadi troškove carinskog ureda ili ostalih stranaka koje djeluju u ime carinskog ureda, od trenutka zadržavanja ili obustavljanja puštanja robe, uključujući skladištenje i rukovanje robom, u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 608/2013 ili člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 608/2013 ili člankom 19. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 608/2013 ili kad se koriste korektivne mjere kao što je uništenje robe u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 608/2013 ili člankom 26. Uredbe (EU) br. 608/2013 (članak 29. Uredbe (EU) br. 608/2013). 

(2) Novčanom kaznom od 3000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kao nositelj odobrenja ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 69. 

(1) Pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba kod koje se zatekne u posjedu roba, odnosno koja kupi, proda, preda drugom, primi na dar, prikrije, primi na čuvanje ili na prijevoz, upotrijebi ili primi po bilo kojoj drugoj osnovi robu za koju zna ili je prema okolnostima slučaja mogla znati da je riječ o robi koja je predmet prekršaja propisanog ovim Zakonom kaznit će se kao da je sama počinila prekršaj, istom kaznom koja je propisana za počinitelja prekršaja. 

(2) Fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti kaznit će se kao da je sama počinila prekršaj, istom kaznom koja je propisana za počinitelja prekršaja.