Članak 1.

U Zakonu o tržištu rada („Narodne novine“, broj 118/18, 32/20, 18/22 i 156/23) u članku 4. iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„( 7) Djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem pravne i fizičke osobe mogu obavljati ako su registrirane za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom propisu.“.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 9. broj: „7“ zamjenjuje se brojem: „8“.

Dosadašnji stavci 9., 10. i 11. postaju stavci 10., 11. i 12.

U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 13. broj: „11“ zamjenjuje se brojem: „12“.

Članak 2.

Iza članka 5. dodaje se članak 5.a koji glasi:

„Članak 5.a

(1) Srednjoškolske ustanove mogu obavljati poslove posredovanja za povremeni rad redovitih učenika koji mogu raditi za vrijeme odmora, čije trajanje za svaku školsku godinu odlukom određuje ministar nadležan za obrazovanje.

(2) Za posredovanje za rad maloljetnog redovitog učenika srednjoškolske ustanove moraju imati pisanu suglasnost njegovog zakonskog zastupnika ili skrbnika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora.

(3) Zahtjev za pisanu suglasnost nadležnog inspektora iz stavka 2. ovoga članka podnosi z akonski zastupnik ili skrbnik učenika mlađeg od 15 godina, a suglasnost se izdaje u roku od 10 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(4) O povremenom radu redovitog učenika sklapa se ugovor o povremenom radu redovitog učenika.

(5) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka sklapaju maloljetni redoviti učenik uz supotpis zakonskog zastupnika ili skrbnika i naručitelja posla, a uz posredovanje srednjoškolske ustanove.

(6) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati broj pod kojim su srednjoškolske ustanove upisane u evidenciju ministarstva nadležnog za rad, ime i prezime učenika, datum i mjesto rođenja učenika, OIB učenika, broj članske isprave, puni naziv i sjedište naručitelja posla, podatke o vrsti poslova, broju radnih sati, cijeni sata rada i iznosu zarade.

(7) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka se sklapa u tri istovjetna primjerka.

(8) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka za srednjoškolske ustanove je vjerodostojna isprava za obračun i naplatu:

1) zarade za obavljeni rad redovitog učenika

2) doprinosa po osnovi obveznih osiguranja u određenim i posebnim okolnostima prema posebnim propisima i

3) naknade srednjoškolskoj ustanovi koja ne može biti veća od 10% od iznosa učenikove zarade.

(9) Minimalna učenikova zarada po satu izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj prema posebnom propisu, podijeli sa 160.

(10) Učenik ima pravo na 50-postotno uvećanje zarade za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom.

(11) Naručitelj posla dužan je isplatiti zaradu, doprinose i naknadu iz stavka 8. ovoga članka najkasnije 15 dana od završetka rada učenika.

(12) Srednjoškolska ustanova je dužna zaradu doznačiti na račun učenika te obračunati i uplatiti doprinose iz stavka 8. točaka 1. i 2. ovoga članka u roku od tri radna dana od dana uplate sredstava na račun srednjoškolske ustanove.“.  

Članak 3.

U članku 6. stavku 1. iza riječi: „u radnom odnosu“ dodaju se riječi: „koji su po toj osnovi obvezno osigurani prema propisima o mirovinskom osiguranju“.

U stavku 2. točki 1. riječi: „i trgovci pojedinci,“ brišu se.

U točki 11. na kraju rečenice briše se riječ: „i“.

U točki 12. briše se točka i dodaje riječ: „i“.

Iza točke 12. dodaje se točka 13. koja glasi:

„13. udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu.“.

Članak 4.

U članku 7. dodaje se oznaka stavka (1).

U stavku 1. točka 6. briše se.

Dosadašnja točka 7. postaje točka 5.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) U postupku rješavanja o pravima iz stavka 1. ovoga članka i vođenju u evidenciji nezaposlenih osoba primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.“.

Članak 5.

Članak 10. mijenja se i glasi:

„(1) Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako:

1. nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

2. nije član zadruge

3. nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva

4. nije zaposlena prema posebnim propisima

5. nije ostvarila pravo na mirovinu, osim prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno ako je ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu koja joj se ne isplaćuje

6. ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu

7. nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

8. nije uključena u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti

9. nije redoviti učenik ili student

10. ne ostvaruje prava na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu ili

11. ne obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) O podacima iz stavka 1. točaka 1. do 11. ovoga članka nezaposlena osoba potpisuje izjavu prilikom prijave u evidenciju nezaposlenih osoba.“.

Članak 6.

Članak 15. mijenja se i glasi:

„(1) Zavodu se, radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu iz članka 7. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, može prijaviti nezaposlena osoba državljanin treće zemlje kojem je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj bez njegove krivnje ili pristanka, ako ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima.

(2) Neovisno o pravu na novčanu naknadu, Zavodu se može prijaviti nezaposlena osoba državljanin treće zemlje kojem je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj, ako ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima i ispunjava uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.

(3) Nezaposlena osoba državljanin treće zemlje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prijavljuje se prema mjestu boravišta.

(4) Po iskorištenosti novčane naknade iz članka 7. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, odnosno po isteku privremenog boravka osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prestaje se voditi u evidenciji Zavoda.“.

Članak 7.

U članku 17. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji, ako ta osoba:

1. zasnuje radni odnos

2. počne obavljati samostalnu djelatnost iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona

3. ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini

4. obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg radi

5. registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

6. postane član zadruge

7. registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva

8. zaposli se prema posebnim propisima

9. ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, ostvari starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ostvari obiteljsku mirovinu koja joj se isplaćuje ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad odnosno invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti

10. uključi se u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti

11. ima utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju

12. obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

13. ostvari prava na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu

14. postane redoviti učenik ili student

15. nastupi na dragovoljno vojno osposobljavanje ili se uključi u program obrazovanja odraslih za zanimanje policajac

16. bude pritvorena ili joj bude određen istražni zatvor

17. nastupi na izdržavanje kazne zatvora

18. navrši 65 godina života

19. odbije se uključiti u obrazovni program ili ga bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovni program koji je sukladan njezinim procijenjenim osobnim i profesionalnim sposobnostima organizirao odnosno troškove snosi Zavod u cilju povećanja njezine mogućnosti zapošljavanja

20. ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu

21. postane osiguranik produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

22. se odjavi s evidencije ili

23. u potpisanoj izjavi iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona navede neistinite podatke.“.

U stavku 4. iza riječi: „profesionalnim sposobnostima“ dodaju se riječi: „odnosno ako svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca“.

Članak 8.

U članku 19. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Osobe koje je Zavod prestao voditi u evidenciji kao nezaposlene osobe mogu se ponovno, nakon isteka određenog roka od dana prestanka vođenja u evidenciji , prijaviti u evidenciju kao nezaposlene osobe, i to:

1. osobe iz članka 17. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, nakon proteka onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odnosno dohotka s iznosom prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini

2. osobe iz članka 17. stavka 1. točaka 4. i 19. ovoga Zakona i osobe iz članka 17. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona, nakon šest mjeseci i

3. osobe iz članka 17. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona, nakon tri mjeseca.“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Osobe koje je Zavod prestao voditi u evidenciji kao nezaposlene osobe, na temelju članka 17. stavka 1. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 10., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 21. i 22. ovoga Zakona, mogu se ponovno prijaviti u evidenciju Zavoda kao nezaposlene osobe po prestanku okolnosti koje su dovele do prestanka vođenja u evidenciji.“.

Članak 9.

Članak 25. mijenja se i glasi:

„ (1) Obrazovanje za zapošljavanje obuhvaća aktivnosti pripreme i profesionalnog odabira te profesionalne selekcije, upućivanja kandidata u obrazovne programe, praćenje učinkovitosti programa obrazovanja te njihovo financiranje i sufinanciranje.

(2) Prihvatljivost programa obrazovanja za financiranje i sufinanciranje utvrđuje se na temelju potreba tržišta rada putem analitičkih alata za analizu i praćenju provedbe obrazovanja .

(3) Obrazovni programi namijenjeni su povećanju zapošljivosti, a osobito se odnose na:

1. programe formalnog obrazovanja usklađene s Hrvatskim kvalifikacijskom okvirom u nadležnosti ministarstva nadležnog za obrazovanje

2. programe formalnog obrazovanja usklađene s Hrvatskim kvalifikacijskom okvirom u nadležnosti drugih tijela državne uprave

3. programe neformalnog obrazovanja usklađene s Hrvatskim kvalifikacijskom okvirom koji se donose uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad i

4. p rograme visokih učilišta na razini visokog obrazovanja koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja usklađene s Hrvatskim kvalifikacijskom okvirom.

(4) Osoba može biti uključena u obrazovanje za zapošljavanje ako je obrazovni program usklađen s aktualnim i predviđenim potrebama tržišta rada, procijenjenim kompetencijama osobe i profesionalnim uvjetima te kriterijima iz stavka 6. ovoga članka.

(5) O rezultatima vrednovanja stečenih kompetencija i učinkovitosti obrazovnih programa, Zavod izrađuje godišnje izvješće.

(6) Kriterije vrednovanja stečenih kompetencija i učinkovitosti obrazovnih programa, utvrđuje odlukom ministar nadležan za rad.“.

Članak 10.

Iza članka 25. dodaje se članak 25.a koji glasi:

„Članak 25.a

(1) Ministarstvo nadležno za rad analizira i prati informacije o sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada i potrebnim kompetencijama, prati zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifikacijama te prikuplja podatke potrebne za uspostavu portala tržišta rada kao alata za donošenje politika na tržištu rada i financiranje obrazovanja.

(2) Portal tržišta rada daje sveobuhvatnu sliku tržišta rada, prikaz ponude i potražnje na tržištu rada u Republici Hrvatskoj prema zanimanjima, obrazovnim kvalifikacijama i nacionalnoj klasifikaciji  djelatnosti.

(3) Ministarstvo nadležno za rad daje preporuke za obrazovnu upisnu politiku na temelju portala tržišta rada i praćenja zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifikacijama radi definiranja upisnih kvota u području srednjoškolskog i visokog obrazovanja.

(4) Podaci s portala tržišta rada trebaju biti dostupni prilikom odabira i prijave obrazovnih programa.“.

Članak 11.

Članak 35. mijenja se i glasi:

„Mjere aktivne politike zapošljavanja iz članka 34. ovoga Zakona provode se na temelju programa koje donosi Zavod, a obuhvaćaju osobito:

1. programe poticanja zapošljavanja mladih nezaposlenih osoba za stjecanje radnog iskustva i povećanje razine zapošljivosti

2. programe poticanja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i drugih skupina teže zapošljivih nezaposlenih osoba

3. programe samozapošljavanja nezaposlenih osoba i programe održivosti poslovnih subjekata koji su koristili potporu za samozapošljavanje

4. programe obrazovanja za stjecanje kompetencija potrebnih na tržištu rada za nezaposlene osobe i radnike

5. zapošljavanje nezaposlenih osoba u javnim radovima, a koji se odnose na programe humanitarnih, edukativnih, socijalnih, ekoloških, komunalnih, infrastrukturnih sadržaja, očuvanja kulturnih i povijesnih spomenika i drugih djelatnosti i

6. programe očuvanja radnih mjesta koji obuhvaćaju stalne sezonce, zadržavanje u zaposlenosti osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog pada poslovne aktivnosti poslodavca i zadržavanja u zaposlenosti osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta koji imaju neki od faktora otežanog zapošljavanja.“.

Članak 12.

U članku 36. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Ocjenjivanje zahtjeva za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja nije upravna stvar.“.

Članak 13.

Članci 37. do 42. brišu se.

Članak 14.

U članku 43. stavci 5., 6. i 7. brišu se.

Dosadašnji stavci 8., 9. i 10. postaju 5., 6. i 7.

Članak 15.

U članku 44. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. do 4. te stavci 5. i 6. koji glase:

„(2) U osnovicu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, osim ako je to za osobu povoljnije.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je nezaposlena osoba u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa ostvarivala naknadu plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, osnovicu za utvrđivanje visine novčane pomoći čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo ostvarivanju naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima.

(4) Tromjesečnim razdobljem iz stavaka 1. i 3. ovoga članka smatra se razdoblje od tri cijela kalendarska mjeseca u kontinuitetu.

(5) Tromjesečnim razdobljem iz stavka 4. ovoga članka smatra se i razdoblje u kojem postoji prekid kontinuiteta na dane vikenda i blagdana.

(6) Ako se osnovica za utvrđivanje novčane pomoći ne može utvrditi prema odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka, osnovica se utvrđuje u visini minimalne plaće, ovisno o postotku vremena provedenom na radu.“.

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 7., 8. i 9.

Članak 16.

U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Pravo na novčanu pomoć iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona prestaje ako korisnik:

1. ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od druge samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobiven od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini

2. nastupi na dragovoljno vojno osposobljavanje ili se uključi u program obrazovanja odraslih za zanimanje policajac

3. nastupi na izdržavanje kazne zatvora

4. bude pritvoren ili mu bude određen istražni zatvor

5. ostvari pravo na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu

6. zasnuje radni odnos

7. počne obavljati samostalnu djelatnost iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona

8. obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg radi

9. registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

10. postane član zadruge

11. registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva

12. zaposli se prema posebnim propisima

13. ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, ostvari starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ostvari obiteljsku mirovinu koja mu se isplaćuje, ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu višem od utvrđene novčane pomoći, odnosno invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti u iznosu višem od utvrđene novčane pomoći

14. ima utvrđenu opću nesposobnost za rad, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju

15. ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane pomoći ili

16. navrši 65 godina života.“.

U stavku 3. iza riječi: „ovu pomoć“ dodaju se riječi: „i u utvrđenoj visini“.

Članak 17.

Iza članka 45. dodaje se članak 45.a koji glasi:

„Članak 45.a

(1) O zahtjevu za novčanu pomoć iz članka 43. stavka 4. ovoga Zakona odlučuje u prvom stupnju regionalna, odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda rješenjem.

(2) Postupak za prestanak prava na novčanu pomoć iz članka 45. ovoga Zakona pokreće po službenoj dužnosti regionalna, odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda i o tome odlučuje rješenjem.

(3) O žalbi protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.

(4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.“.

Članak 18.

Članak 46. mijenja se i glasi:

„(1) Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nezaposlena osoba koja ima manje od 30 godina života u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, stječe pravo na novčanu naknadu ako ima najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

(3) Kao vrijeme provedeno na radu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se:

1. vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad, odnosno na rodiljnom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i

2. vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da su uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja i vrijeme u kojem je mirovala obveza doprinosa prema propisu koji uređuje doprinose za obveza osiguranja.

(4) Prestanak obavljanja samostalne djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na temelju uvida u odgovarajući registar iz kojega mora biti brisana osoba koja je obavljala samostalnu djelatnost.“.

Članak 19.

U članku 47. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba:

1. kojoj je prestao radni odnos, ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad, odnosno rodiljnog dopusta nakon prestanka radnog odnosa ili

2. koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost, ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, prestanka privremene nesposobnosti za rad, odnosno rodiljnog dopusta nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.“.

U stavku 3. iza riječi: „odluke nadležnog suda“ dodaju se riječi: „ili odluke javnopravnog tijela“.

Članak 20.

U članku 48. briše se oznaka stavka (1).

Stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 21.

U članku 51. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) U osnovicu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, osim ako je to za osobu povoljnije.“.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je nezaposlena osoba u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa ili službe, odnosno prestanku obavljanja samostalne djelatnosti, ostvarivala naknadu plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo ostvarivanju naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima.“.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Tromjesečnim razdobljem iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se razdoblje od tri cijela kalendarska mjeseca u kontinuitetu.“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Tromjesečnim razdobljem iz stavka 6. ovoga članka smatra se i razdoblje u kojem postoji prekid kontinuiteta na dane vikenda i blagdana.“.

Dosadašnji stavak 7. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:

„ (8) Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema odredbi stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, ovisno o postotku vremena provedenom na radu.“.

Članak 22.

U članku 52. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, za razdoblje od 91. do 181. dana korištenja iznosi 35%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od osnovice utvrđene prema odredbama članka 51. ovoga Zakona.

(2) Pravo na razliku do utvrđene visine novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka ima nezaposlena osoba koja je stekla pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, kao i osoba koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade.“.

Članak 23.

U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, za razdoblje korištenja od 91. do 180. dana od 40%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35% iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.“.

Članak 24.

U članku 54. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, nezaposlenoj osobi iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona novčana naknada pripada u trajanju od 90 dana ako je provela na radu od šest mjeseci do dvije godine.“.

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. broj: „57“ zamjenjuje se brojem: „58“.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka u vrijeme provedeno na radu na temelju radnog odnosa uračunava se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad odnosno na rodiljnom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima.“.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „iz stavaka 1. i 2. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka“.

Članak 25.

U članku 55. stavku 5. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad odnosno na rodiljnom  dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima, ostvareno nakon isteka vremena za koje je nezaposlena osoba primila jednokratnu isplatu i“.

Članak 26.

U članku 56. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Nezaposlenoj osobi koja podnese zahtjev za novčanu naknadu u roku iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona novčana naknada pripada:

1. od prvog dana po prestanku radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog dopusta nakon prestanka radnog odnosa ili

2. od prvog dana po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog dopusta nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.“.

Članak 27.

U članku 57. u stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. koji ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odnosno dohotka s iznosom prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini“.

Točke 5. i 6. brišu se.

Dosadašnja točka 7. koja postaje točka 5. mijenja se i glasi:

„5. za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu i“.

Dosadašnja točka 8. postaje točka 6.

U stavku 2. iza riječi: „ovu naknadu“ dodaju se riječi: „i u utvrđenoj visini“.

Članak 28.

U članku 58. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Pravo na novčanu naknadu prestaje nezaposlenoj osobi ako:

1. zasnuje radni odnos

2. počne obavljati samostalnu djelatnost iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona

3. istekne razdoblje za koje je imala pravo na novčanu naknadu

4. obavlja posao bez potvrde, ugovora odnosno rješenja na temelju kojeg radi

5. registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

6. postane član zadruge

7. registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva

8. se zaposli prema posebnim propisima

9. ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, ostvari starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ostvari obiteljsku mirovinu koja joj se isplaćuje, ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad odnosno invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu višem od utvrđene novčane naknade odnosno invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti u iznosu višem od utvrđene novčane naknade

10. ima utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju

11. ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade

12. nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od tri mjeseca

13. navrši 65 godina života

14. odbije se uključiti u obrazovni program ili ga bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovni program koji je sukladan njezinim procijenjenim osobnim i profesionalnim sposobnostima organizirao odnosno troškove snosi Zavod u cilju povećanja mogućnosti zapošljavanja

15. ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu

16. obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ili

17. se odjavi s evidencije.“.

U stavku 4. iza riječi: „profesionalnim sposobnostima“ dodaju se riječi: „odnosno ako svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca“.

Članak 29.

U članku 59. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Nezaposlena osoba kojoj je pravo na novčanu naknadu prestalo ponovnim zapošljavanjem, odnosno obavljanjem samostalne djelatnosti, prije isteka vremena u kojem je imala pravo na novčanu naknadu, a koja je ponovno postala nezaposlena zbog toga što joj je radni odnos prestao, osim ako je prestao zbog razloga utvrđenih u članku 48. stavku 1. točkama 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona, odnosno ako je prestala obavljati samostalnu djelatnost iz opravdanog razloga iz članka 50. ovoga Zakona, nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko joj je preostalo za primanje i u utvrđenoj visini.“.

Članak 30.

U članku 64. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

„(5) Iznimno od stavka 1. točke 1., stavka 3. točke 1. i stavka 4. ovoga članka, nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje odnosno osposobljavanje na radnom mjestu kod poslodavca ili na profesionalnu rehabilitaciju, a koja je korisnik novčane naknade, zadržava tijekom tog obrazovanja odnosno osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije pravo na novčanu naknadu.

(6) Nezaposlena osoba iz stavka 5. ovoga članka kojoj za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu ili profesionalne rehabilitacije istekne pravo na novčanu naknadu, ima pravo na novčanu pomoć do isteka tog obrazovanja odnosno osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije.“.

Članak 31.

Članak 65. mijenja se i glasi:

„(1) Isplaćivanje novčane pomoći iz članka 64. stavka 1. točke 1. i stavka 3. točke 1. ovoga Zakona te pripadajuće naknade troškova prijevoza obustavlja se korisniku:

1. kada zasnuje radni odnos u trajanju kraćem od obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu

2. kada počne obavljati samostalnu djelatnost iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona u trajanju kraćem od obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu

3. kada ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini

4. za vrijeme trajanja pritvora ili istražnog zatvora

5. za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do tri mjeseca i

6. kada nastupi na dragovoljno vojno osposobljavanje ili se uključi u program obrazovanja odraslih za zanimanje policajac .

(2) Korisniku novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka nastavlja se isplaćivanje novčane pomoći za preostalo vrijeme ugovorenog obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu i u utvrđenoj visini, pod uvjetom da u roku od osam dana od prestanka okolnosti koja je dovela do obustave, nastavi obrazovanje odnosno osposobljavanje, prijavi se Zavodu i podnese zahtjev za novčanu pomoć.“.

Članak 32.

Članak 66. mijenja se i glasi:

„Pravo na novčanu pomoć iz članka 64. stavka 1. točke 1. i stavka 3. točke 1. ovoga Zakona te pripadajuće naknade troškova prijevoza prestaje nezaposlenoj osobi ako:

1. zasnuje radni odnos u trajanju dužem od obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu

2. počne obavljati samostalnu djelatnost iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona u trajanju dužem od obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu

3. prekine obrazovanje odnosno osposobljavanje na radnom mjestu

4. obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg radi

5. registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

6. postane član zadruge

7. registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva

8. se zaposli prema posebnim propisima

9. ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, ostvari starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ostvari obiteljsku mirovinu koja joj se isplaćuje, ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad odnosno invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu višem od utvrđene novčane pomoći odnosno invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti u iznosu višem od utvrđene novčane pomoći

10. ima utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju

11. ostvari pravo na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnim propisima

12. nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od tri mjeseca

13. navrši 65 godina života

14. se odjavi s evidencije ili

15. završi obrazovanje odnosno osposobljavanje na radnom mjestu.“.

Članak 33.

U članku 69. stavak 4. briše se.

Članak 34.

U članku 72. u dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 2. riječi: „stavaka 1.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 1.“.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 3. broj: „3“ zamjenjuje se brojem: „2“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 35.

U članku 73. stavku 1. iza riječi: „Zavoda“ dodaju se riječi: „i o tome odlučuje rješenjem“.

Članak 36.

Iza članka 73. dodaje se članak 73.a koji glasi:

„Članak 73.a

(1) Postupak za obustavu isplate i prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti pokreće po službenoj dužnosti regionalna, odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda i o tome odlučuje rješenjem.

(2) O žalbi protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.

(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.“.

Članak 37.

U članku 75. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Ako su na osnovi pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca radniku uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u kojem je bio nezaposlen, radnik je dužan vratiti Zavodu iznose isplaćene novčane naknade.“.

Članak 38.

U članku 83. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

„3. vodi evidenciju neaktivnih osoba prema posebnom propisu o suzbijanju neprijavljenog rada“.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 4.

Dosadašnja točka 4. koja postaje točka 5. mijenja se i glasi:

„5. surađuje s obrazovnim ustanovama te najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja  zahtjeva daje mišljenje o usklađenosti obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na temelju preporuka za obrazovnu upisnu politiku iz članka 25.a stavka 3. ovoga Zakona odnosno portala tržišta rada i praćenja zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifikacijama“.

Dosadašnje točke 5. do 10. postaju točke 6. do 11.

Članak 39.

Članak 92. mijenja se i glasi:

„(1) Inspekcijski nadzor nad zakonitošću obavljanja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem pravnih i fizičkih osoba iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona i obavljanja povremenog rada redovitih učenika srednjoškolskih ustanova iz članka 4. stavka 5. ovoga Zakona kod naručitelja posla obavlja inspekcija rada Državnog inspektorata.

(2) Inspekcijski nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova posredovanja za povremeni rad redovitih učenika u srednjoškolskim ustanovama iz članka 4. stavka 5. ovoga Zakona obavlja prosvjetna inspekcija prema posebnom propisu.

(3) U provedbi inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka nadležni inspektor usmenim će rješenjem u zapisniku zabraniti obavljanje neregistrirane djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem do otklanjanja utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti, a najkraće u trajanju 30 dana od dana donošenja usmenog rješenja u zapisniku, ako pravna ili fizička osoba nije registrirana za obavljanje djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem.

(4) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zabranit će privremeno rješenjem, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti obavljanje djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem pravnim i fizičkim osobama odnosno obavljanje poslova posredovanja za povremeni rad redovitih učenika srednjoškolskim ustanovama koje te djelatnosti odnosno poslove obavljaju protivno članku 4. stavcima 4., 5., 6., 8. i 12. i članku 5.a stavcima 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8. i 12. ovoga Zakona.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka izvršava se bez odgode, po obavljenom inspekcijskom nadzoru pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili namijenjene radu ili na drugi pogodan način, bez donošenja rješenja o izvršenju, a iznimno, kada okolnosti slučaja zahtijevaju, u roku od tri dana od dana donošenja usmenog rješenja u zapisniku.

(6) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.“.

Članak 40.

Članak 94. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj naručitelj posla pravna osoba:

1. ako se koristi radom učenika izvan odmora čije trajanje za svaku školsku godinu odlukom određuje ministar nadležan za obrazovanje (članak 5.a stavak 1.)

2. ako se koristi radom učenika bez sklopljenog ugovora o povremenom radu redovitog učenika (članak 5.a stavak 4.)

3. ako izvrši isplatu zarade u iznosu manjem od minimalne učenikove zarade po satu (članak 5.a stavak 9.)

4. ako ne izvrši isplatu uvećane zarade za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom (članak 5.a stavak 10.)

5. ako ne izvrši isplatu zarade, doprinosa i naknadu najkasnije 15 dana od završetka rada učenika (članak 5.a stavak 11.)

(2) Novčanom kaznom od 1.320,00 do 3.980,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se naručitelj posla fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te odgovorna osoba pravne osobe.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi (članak 78. stavak 1.)

2. ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada (članak 79. stavak 1.)

3. ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od devedeset dana tijekom kalendarske godine (članak 79. stavak 4.) i

4. ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, sklopi s osobom izuzetom člankom 78. stavkom 6. ovoga Zakona, ili s maloljetnikom, ili s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu (članak 79. stavak 5.).

(4) Novčanom kaznom od 1.320,00 do 3.980,00 eura za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te odgovorna osoba pravne osobe.“.

Članak 41.

Članak 95. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.300,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. privremeno ili povremeno u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, a ima sjedište u drugoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora te o tome nije obavijestila ministarstvo nadležno za rad (članak 4. stavak 3.)

2. uz djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem obavlja druge djelatnosti, a koje nisu djelatnost istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja, djelatnost savjetovanja u vezi s upravljanjem te djelatnost ustupanja radnika korisnicima za privremeno obavljanje poslova prema posebnom propisu (članak 4. stavak 4.)

3. obavlja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem uz naplatu naknade od tražitelja zaposlenja ili pristrano djeluje u odnosu na tražitelje zaposlenja i poslodavce (članak 4. stavak 6.)

4. ako obavlja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, a nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti (članak 4. stavak 7.)

5. obavlja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem odnosno poslove posredovanja za povremeni rad redovitih učenika prije upisa u odgovarajuću evidenciju ministarstva nadležnog za rad (članak 4. stavak 8.) i

6. u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom dopisu i oglasu ne navede broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad (članak 4. stavak 11.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(3) Novčanom kaznom od 530,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.“.

Članak 42.

Članak 96. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 3.310,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba koji nije Zavodu prijavio potrebu za radnikom na propisanom obrascu, ako je zakonom propisana obveza popunjavanja slobodnoga radnog mjesta putem javnog natječaja (članak 32. stavak 2.).

(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 1.060,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.

Korisnici prava koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ta prava ostvarili prema propisima o zapošljavanju koji su se primjenjivali do toga dana, ta prava ostvaruju u istom opsegu i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, sve do njihovog prestanka.

Članak 44.

Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, broj 118/18, 32/20, 18/22 i 156/23).

Članak 45.

(1 ) Ministar na nadležan za rad uskladit će Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem („Narodne novine“, broj 28/19), Pravilnik o evidencijama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje („Narodne novine“, broj 28/19, 59/20 i 34/21) i Odluku o kriterijima vrednovanja stečenih kompetencija i učinkovitosti obrazovnih programa, KLASE: 023-01/19-01/36, URBROJA: 524-04-01-01/1-19-1 od 26. ožujka 2019. godine s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Zavod je dužan uskladiti Statut i opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 46.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Propisuje se obveza prema kojoj pravne i fizičke osobe djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem mogu obavljati samo ako su registrirane za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom propisu.

Uz članak 2.

Uređuje se povremeni rad redovitih učenika uz posredovanje srednjoškolskih ustanova i to za vrijeme odmora, čije trajanje za svaku školsku godinu odlukom određuje ministar nadležan za obrazovanje. Srednjoškolska ustanova mora imati pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika učenika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora. O povremenom radu sklapa se ugovor koji je vjerodostojna isprava za obračun i naplatu učenikove zarade, doprinosa prema posebnim propisima te naknade srednjoškolskoj ustanovi. Propisuje se minimalna učenikova zarada po satu, uvećana zarada za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, kao i rok u kojem je naručitelj posla dužan isplatiti učenikovu zaradu, doprinose i naknadu srednjoškolskoj ustanovi odnosno srednjoškolska ustanova zaradu doznačiti na račun učenika.

Uz članak 3.

Propisuje se dodatna kategorija osiguranika za slučaj nezaposlenosti radi usklađivanja sa Zakonom o mirovinskim osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22). Ujedno se poboljšava izričaj odredbe.  

Uz članak 4.

Propisuje se da se u postupku rješavanja o pravima iz ovoga Zakona primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Uz članak 5.

Propisuje tko se smatra nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona.

Uz članak 6.

Uređuje se mogućnost prijave Zavodu nezaposlene osobe državljanina treće zemlje kojemu je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj bez njegove krivnje ili pristanka radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu. Ujedno se propisuje mogućnost prijave Zavodu, neovisno o pravu na novčanu naknadu, nezaposlene osobe državljanina treće zemlje koji ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima i može se smatrati nezaposlenom osobom u smislu članka 10. ovoga Zakona.  

Uz članak 7.

Propisuje uvjete pod kojima se nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih osoba.

Uz članak 8.

Uređuje uvjete pod kojima se nezaposlena osoba može ponovno, nakon proteka određenog roka ili prestanka određenih okolnosti, voditi u evidenciji nezaposlenih osoba.

Uz članak 9.

Uređuje što obuhvaća obrazovanje za zapošljavanje te koji su obrazovni programi namijenjeni povećanju zapošljivosti i prihvatljivost istih. Na ovaj način se usklađuje provedba programa formalnog i neformalnog obrazovanja sa Zakonom o obrazovanju odraslih, kao i provedba programa visokih učilišta na razini visokog obrazovanja koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a kojima su propisani uvjeti koje programi moraju zadovoljiti kako bi bili prihvatljivi za provedbu i financiranje te sufinanciranje.

Uz članak 10.

Propisuje zadaće ministarstva nadležnog za rad koje uključuju: analiziranje i praćenje informacija o sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada i potrebnim kompetencijama, praćenje zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifikacijama te prikupljanje podatka za uspostavu portala tržišta rada od nadležnih tijela. Portal tržišta rada omogućuje cjelovitu sliku tržišta rada s prikazom ponude i potražnje na tržištu rada. Na temelju portala i praćenja zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifikacijama ministarstvo nadležno za rad daje preporuke za obrazovnu upisnu politiku.

Uz članak 11.

Uređuje da se mjere aktivne politike zapošljavanja provode na temelju programa koje donosi Zavod te propisuje što isti obuhvaćaju. Programi koji se odnose na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa su brisani, dok su programi koji se odnose na obrazovanje definirani na način da obuhvaćaju sve vrste programa kojima se stječu kompetencije potrebne na tržištu rada za nezaposlene i zaposlene osobe.

Uz članak 12.

Poboljšava se izričaj odredbe na način da se jasno propisuje da ocjenjivanje zahtjeva za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja nije upravna stvar. Mjere aktivne politike zapošljavanja nisu prava. Zakonom su jasno definirana prava, a korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja je mogućnost i stoga se kod uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja ne radi o upravnoj stvari. Nakon što osoba bude uključena u mjere aktivne politike zapošljavanja ostvarivat će određena prava.

Uz članak 13.

Brišu se odredbe koje uređuju novčanu pomoć osobe uključene na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, obzirom da se mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa prestala provoditi.  

Uz članak 14.

Propisuje se brisanje određenih stavaka koji uređuju postupak ostvarivanja prava na novčanu pomoć iz razloga što su isti obuhvaćeni člankom 45.a.

Uz članak 15.

Dodatno se usklađuje određivanje osnovice za utvrđivanje visine novčane pomoći za stalnog sezonca s određivanjem osnovice za utvrđivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti.

Uz članak 16.

Propisuju se okolnosti zbog kojih prestaje pravo na novčanu pomoć stalnom sezoncu.

Uz članak 17.

Dodaje se novi članak koji uređuje postupak priznavanja i prestanka prava na novčanu pomoć stalnom sezoncu.

Uz članak 18.

Propisuje uvjet za stjecanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, stječe pravo na novčanu naknadu. Iznimka je propisana za nezaposlene osobe koje imaju manje od 30 godina života, a koje stječu pravo na novčanu naknadu ako imaju najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.  Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj valja smanjiti prethodno vrijeme provedeno na radu za osobe mlađe od 30 godina . Također propisuje se što se smatra vremenom provedenim na radu te način utvrđivanja prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.

Uz članak 19.

Izvršen je ispravak odredbe, s obzirom da prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 152/22), ako se radni odnos prekine za vrijeme rodiljnog dopusta, osoba zadržava prava (i osiguranje) do šest mjeseci djetetova života. Međutim, ako se radni odnos prekine za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, prava se prekidaju te se osoba prijavljuje Zavodu po prestanku radnog odnosa, a ne po prestanku roditeljskog dopusta .

Isto je i u slučaju prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti tijekom korištenja posvojiteljskog dopusta, koji se tada prekida. Također, briše se  ermin „skrbnički dopust“ jer isti nije propisan kao zasebno pravo prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. Ujedno se poboljšava izričaj odredbe.  

Uz članak 20.

Propisuje se brisati odredbe, jer nisu ispunile svoju svrhu. Naime, radilo se o osiguraču koji je trebao spriječiti zasnivanje fiktivnih radnih odnosa. Međutim, u praksi se ova odredba vješto izigravala. Na primjer osobi je prestao radni odnos na nedopušten način, ista zasniva novi, kratki, fiktivni radni odnos koji prestaje na dopušten način te potom drugi, kratki, fiktivni radni odnos koji ponovno prestaje na dopušten način, a čime ispunjava uvjete za novčanu naknadu.

Uz članak 21.

Propisuje se da u osnovicu za određivanje visine novčane naknade ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima, ali samo ako je to za osobu povoljnije. Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj je za izračun novčane naknade potrebno uzeti u obzir prosjek plaće i naknade plaće, ako je to za osobu povoljnije, jer do sada u izračun novčane nakade nisu ulazile naknade plaće, iako bi uzimanjem istih u obzir, osoba imala veću osnovicu. Ujedno se, sukladno preporuci Ekonomskog instituta Zagreb, definira razdoblje koje se ne smatra prekidom kontinuiteta tromjesečnog razdoblja.  

Uz članak 22.

Propisuje se visina novčane naknade koja za prvih 90 dana korištenja iznosi 60% osnovice, za razdoblje od 91. do 180. dana iznosi 35% osnovice te za preostalo vrijeme korištenja iznosi 30% osnovice. Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj se uvodi međukorak za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade, a kako bi se ublažio pad nakon prvih 90 dana korištenja.

Uz članak 23.

Propisuje se najviši iznos novčane naknade u odnosu na prosječnu netoplaću isplaćenu po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. S obzirom da je uveden međukorak u određivanju visine novčane naknade i to za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade, potrebno je za navedeno razdoblje proporcionalno povećati i najviši iznos novčane naknade.

Uz članak 24.

Propisuje iznimku za osobe mlađe od 30 godina u pogledu duljine trajanja novčane naknade, a ovisno o vremenu provedenom na radu. Naime, za ovu kategoriju propisan je sniženi uvjet od najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, pa je analogno tome potrebno propisati ovu iznimku. Također, izvršen je ispravak odredbe na način da se kao vrijeme provedeno na radu ne uračunava vrijeme u kojem je radnik bio na roditeljskom dopustu po prestanku radnog odnosa, jer prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 152/22), roditeljski dopust se ne može koristiti nakon prestanka radnog odnosa, već se isti prekida. Isto je i u slučaju prestanka radnog odnosa tijekom korištenja posvojiteljskog dopusta, koji se tada prekida i korisniku ne pripada pravo na naknadu plaće po prestanku radnog odnosa. Također, briše se termin „skrbnički dopust“ jer isti nije propisan kao zasebno pravo prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Uz članak 25.

Izvršen je ispravak odredbe na način da se kao vrijeme provedeno na radu ne uračunava vrijeme u kojem je radnik bio na roditeljskom dopustu po prestanku radnog odnosa, jer prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 152/22), roditeljski dopust se ne može koristiti nakon prestanka radnog odnosa, već se isti prekida. Isto je i u slučaju prestanka radnog odnosa tijekom korištenja posvojiteljskog dopusta, koji se tada prekida i korisniku ne pripada pravo na naknadu plaće po prestanku radnog odnosa. Također, briše se termin „skrbnički dopust“ jer isti nije propisan kao zasebno pravo prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Uz članak 26.

Izvršen je ispravak odredbe, s obzirom da se prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 152/22) roditeljski dopust se ne može koristiti nakon prestanka radnog odnosa, već se isti prekida te nezaposlenoj osobi pripada pravo na novčanu naknadu od prvog dana po prestanku radnog odnosa, odnosno po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti. Isto je i u slučaju prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti tijekom korištenja posvojiteljskog dopusta, koji se tada prekida. Također, briše se  ermin „skrbnički dopust“ jer isti nije propisan kao zasebno pravo prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Uz članak 27.

Precizira se odredba koja propisuje obustavu novčane naknade u slučaju kada osoba ostvari mjesečni primitak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika. Također, propisuje se da za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa novčana naknada se ne obustavlja, već  prestaje. Nadalje, budući da se propisuje da korisnik novčane naknade to pravo nastavi koristi i za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja, jer je to za njega povoljnije, vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu više neće biti razlog obustave novčane naknade. Ujedno, se omogućuje korištenje novčane pomoći za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja, ako prije toga istekne pravo na novčanu naknadu. Također, brišu se termini „skrbnička pošteda od rada“ i „skrbnička briga o novorođenom djetetu“ jer isti nisu propisani kao zasebna prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Uz članak 28.

Propisuje uvjete pod kojima prestaje pravo na novčanu naknadu.

Uz članak 29.

Propisuje pod kojim se uvjetima nezaposlenoj osobi može nastaviti isplaćivati novčana naknada. Sporazumni prestanak radnog odnosa više neće biti prepreka za nastavak isplaćivanja novčane naknade. Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj se omogućuje nastavak korištenja novčane naknade i u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Naime, cilj je ohrabriti nezaposlene osobe da prihvate zaposlenje, a u slučaju da nisu zadovoljne, uslijed sporazumnog prestanka radnog odnosa, mogu ostvariti nastavak korištenja novčane naknade.

Uz članak 30.

Propisuje iznimku prema kojoj nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje odnosno osposobljavanje na radno mjesto ili profesionalnu rehabilitaciju, a koja je korisnik novčane naknade, zadržava novčanu naknadu i za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije jer je to za osobu povoljnije od novčane pomoći. Ujedno, omogućuje se korištenje novčane pomoći, ako za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije istekne pravo na novčanu naknadu.

Uz članak 31.

Propisuje razloge zbog kojih se obustavlja isplata novčane pomoći za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu te pripadajuće naknade troškova prijevoza, kao i uvjete pod kojima se isplata nastavlja.

Uz članak 32.

Propisuje razloge zbog kojih prestaje pravo na novčanu pomoć za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja na radnom mjestu te pripadajuće naknade troškova prijevoza.

Uz članak 33.

S obzirom da se na novčanu naknadu pomorca primjenjuju opće odredbe o utvrđivanju osnovice za novčanu naknadu, potrebno je brisati odredbu članka 69. stavak 4.

Uz članak 34.

Zbog toga što je pravo na novčanu pomoć za nezaposlenu osobu s invaliditetom objedinjeno u inkluzivni dodatak sukladno Zakonu o inkluzivnom dodatku te je odredba kojom je uređeno to pravo prestala važiti, potrebno je na odgovarajući način izmijeniti ostale odredbe koje uređuju postupak ostvarivanja prava za vrijeme nezaposlenosti.

Uz članak 35.

Precizira se odredba koja uređuje postupak prestanka vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba.

Uz članak 36.

Dodana je nova odredba koja propisuje postupak obustave isplate i prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti.

Uz članak 37.

Dorađena je odredba koja propisuje slučaj vraćanja isplaćene novčane naknade kada su radniku uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u kojem je bio nezaposlen temeljem pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca.  

Uz članak 38.

Radi usklađivanja sa Zakonom o suzbijanju neprijavljenoga rada („Narodne novine“, broj 151/22), izvršena je dopuna odredbe koja propisuje poslove Zavoda. Ujedno se precizira odredba koja propisuje suradnju Zavoda s obrazovnim ustanovama te davanje mišljenja o usklađenosti obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Pritom Zavod može usklađenost i potrebe tržišta rada utvrđivati na temelju portala tržišta rada odnosno posredno na temelju preporuka za obrazovnu politiku koje daje ministarstvo nadležno za rad, a koje su već definirane na temelju portala tržišta rada.

Uz članak 39.

Propisuje inspekcijski nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova u svezi sa zapošljavanjem i posredovanjem za povremeni rad redovitih učenika.

Uz članak 40.

Propisuje novčane kazne za prekršaje naručitelja posla pravne i fizičke osobe te odgovorne osobe u pravnoj osobi glede povremenog rada redovitih učenika. Također, propisuje novčane kazne za prekršaje poslodavca pravne i fizičke osobe te odgovorne osobe u pravnoj osobi u slučaju zapošljavanja na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi.

Uz članak 41.

Propisuje novčane kazne za prekršaje fizičke i pravne osobe te odgovorne osobe u pravnoj osobi glede obavljanja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem odnosno posredovanja za povremeni rad redovitih učenika.

Uz članak 42.

Propisuje novčane kazne za prekršaje poslodavca i odgovornu osobu poslodavca glede prijave potrebe za radnikom.

Uz članak 43.

Propisuje prijelaznu odredbu kojom se korisnicima prava koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ta prava ostvarili prema propisima o zapošljavanju koji su se primjenjivali do toga dana, osiguravaju ta prava i nakon toga dana u istom opsegu do njihovog prestanka.

Uz članak 44.

Propisuje prijelaznu odredbu prema kojoj će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršiti prema propisima koji su se primjenjivali do toga dana.

Uz članak 45.

Propisuje prijelaznu odredbu o rokovima za usklađivanje podzakonskih propisa te statuta i općih akata Zavoda.

Uz članak 46.

Propisuje stupanje na snagu Zakona.