Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine (u daljnjem tekstu: Zakon). Zakonom se uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona i posebnim propisima.
Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018). Također, Zakonom se osigurava provedba Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.) u dijelu koji se odnosi na rok i dinamiku donošenja Dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050.
S tim u vezi, radi ostvarenja ciljeva prenesenih spomenutim Direktivama, odnosno unapređenja energetske učinkovitosti, ovim se Prijedlogom zakona uvodi glavni energetski certifikator koji uz ostale sudionike potpisuje energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom, propisuje se njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu, način na koji se određuje i poslove koje obavlja sukladno Zakonu.
Uvođenjem eGrađevinskog dnevnika gradilišta se digitaliziraju, odnosno svim sudionicima u gradnji omogućava se digitalno vođenje postupka gradnje. Uslugom eGrađevinski dnevnik postiže se razina kvalitete građenja povećanjem dostupnosti svih potrebnih informacija na jednom mjestu.
U svrhu otklanjanja nedostataka u provedbi Zakona bilo je potrebno jasno odrediti odnos sudionika u gradnji, posebno propisujući da je glavni projektant izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran za usklađenost cijelog glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta.
Jedan od temeljnih ciljeva ovoga Prijedloga Zakona je usklađenje s elektroničkim sustavom u vezi načina pozivanja stranaka na uvid u spis predmeta. Pri tome se uzima u obzir broj stranka koji sudjeluje u postupku izdavanja građevinske dozvole, za razliku od dosadašnjeg načina koji se temeljio na broju nekretnina s kojima građevina za koju se izdaje građevinska dozvola neposredno graniči. Ukoliko se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac, dostavlja se u korisnički pretinac putem državne informacijske infrastrukture. Uz to, propisuje se da dostava građevinske dozvole putem državne informacijske infrastrukture smatra se izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka.
Ovim Prijedlogom postiže se učinkovitost i otklanjaju se poteškoće u primjeni Zakona na način da se točno propisuje tko može rješavati akte, odnosno koje uvjete treba ispuniti službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva. Stručnost i kontinuirano educiranje službenih osoba temelj je za učinkovito postupanje tijela nadležnih za upravne poslove graditeljstva.
Ukidanjem obveze prilaganja dokaza pravnog interesa za građenje linijske infrastrukturne građevine na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, kad je za građenje te građevine posebnim propisom utvrđen interes Republike Hrvatske, značajno se smanjuje administrativno opterećenje investitora i ubrzava postupak ishođenja građevinskih dozvola.
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom ( „Narodne novine“, broj 146/20) i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute, potrebno je izmijeniti odredbe Zakona radi prilagodbe hrvatskog zakonodavstva odnosno radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ( „Narodne novine“, broj 57/22). Također se radi povećanja odgovornosti svih sudionika u gradnji odlučilo prekršaje strože kažnjavati, pa su za 50% povećani iznosi u prekršajnim odredbama.
Slijedom navedenog, a radi poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona, potrebno je donošenje ovoga Zakona.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom uređuju se slijedeća osnovna pitanja:
-propisuje se koje građevine u smislu Zakona nisu zgrade
-dopuštena odstupanja u građenju koja se odnose na zgrade
-određuje se glavni energetski certifikator
-jasno određenje odgovornosti glavnog projektanta za usklađenost cijelog glavnog odnosno izvedbenog projekta
-utvrđivanje načina čuvanja glavnih projekata, projekata uklanjanja građevine radi usklađenja s elektroničkim sustavom od strane tijela graditeljstva
-redefiniranje sadržaja glavnog projekta
-ukidanje ispisa glavnog projekta
-rasterećenje investitora i ubrzanje postupka izdavanja građevinske dozvole ukidanjem obveze dostavljanja pravnog interesa za građenje infrastrukturnih linijskih građevina na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ako je za građenje utvrđen interes Republike Hrvatske.
-redefiniranje postupka nostrifikacije projekta
-jasno definiranje uvjeta koje službena osoba treba ispunjavati za vođenje postupaka i izdavanje akata
-usklađenje s elektroničkim sustavom u vezi načina pozivanja stranaka na uvid u spis predmeta
- dostava građevinske dozvole putem državne informacijske infrastrukture
-prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj te povećanje iznosa za prekršaje
-usklađenje s elektroničkim sustavom u postupcima izdavanja uporabne dozvole
-naziv tijela državne uprave usklađuje se sa Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu državne uprave.
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona pojednostavit će se, ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, te samo građenje, odnosno poboljšat će se učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja investicija i zaposlenih u građevinarstvu.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20, 123/20 i 86/23) iz osobito opravdanih razloga.
Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. u sklopu reforme C1.1.1. R2 Nastavak reforme reguliranih profesija, ministarstvo zaduženo za poslove gospodarstva ima za cilj do kraja 2024. godine pojednostaviti ili ukinuti najmanje 50 regulatornih zahtjeva privatnom sektoru profesionalnih usluga. Očekuje se da će time kumulativni broj provedenih mjera liberalizacije tržišta usluga do kraja 2024. godine biti barem 300. Kako bi ostvarila navedeni cilj, Vlada Republike Hrvatske će nastaviti provoditi mjere iz dva donesena Akcijska plana za liberalizaciju tržišta usluga.
Ministarstvo gospodarstva je izradilo Nacrt Trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga kojem Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine doprinosi u četiri mjere, a jedna od njih je ukidanje izdavanja ovlaštenja za energetsko certificiranje pravnim osobama, za što je preduvjet donošenje ovoga Zakona. Mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. provode se sukladno Operativnom sporazumu za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. između Europske komisije i Republike Hrvatske.
Rok za provedbu spomenute mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. je IV. kvartal 2024. godine pa je u tu svrhu potrebno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O GRADNJI
Članak 1.
U Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) u članku 3. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:
„1. dubinska obnova je energetska obnova zgrade koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50 % u odnosu na stanje prije obnove“.
U podstavku 2. riječi: „dostupnog na adresi: https://dozvola.mgipu.hr (u daljnjem tekstu: eDozvola)“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstva, smještena na državnoj informacijskoj infrastrukturi“.
Podstavak 4. mijenja se i glasi:
„4. energetska obnova zgrade je primjena mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenje energijom i očuvanje topline, pri čemu mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje ušteda energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, grijanog ili hlađenog dijela zgrade prema nekondicioniranom dijelu, unapređenje tehničkih sustava zgrade ili zamjenu s energetski učinkovitijim koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, a može uključivati i sveobuhvatnu obnovu zgrade“.
U podstavku 25. iza riječi: „u skladu s“ dodaju se riječi: „posebnim propisima, odnosno“.
U podstavku 38. iza riječi: „infrastrukturne građevine“ dodaju se riječi: „(trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl.) te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja“.
Podstavak 40. briše se.
Dosadašnji podstavak 41. postaje podstavak 40.
Članak 2.
U članku 4. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. skupina - građevine za koje je ovim Zakonom propisano da akte za gradnju izdaje Ministarstvo“.
Točka 3b. mijenja se i glasi:
„3.b skupina - zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m².“.
Članak 3.
U članku 19. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prilikom građenja zgrade dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere zgrade do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili rekonstrukcije zgrade upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili zgrade koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar.“.
Članak 4.
U članku 19.a ispred riječi: „Odredbe“ stavlja se oznaka stavka: „(1)“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Zgrada javne namjene se u smislu ovoga poglavlja odnosi na zgradu ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgradu ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgradu ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi.“.
Članak 5.
U članku 20. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Alternativni sustavi opskrbe energijom iz stavka 3. ovoga članka odnose se na decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora, kogeneraciju, daljinsko grijanje ili hlađenje posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora, dizalice topline.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 6.
U članku 23. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe koje su u izradi istog sudjelovale u dijelu svoje struke i glavni energetski certifikator.“.
Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Glavni energetski certifikator je jedna od ovlaštenih fizičkih osoba koja sudjeluje u energetskom pregledu zgrade u dijelu svoje struke za certifikat koji izdaje i koji je odgovoran za cjelovitost, objedinjavanje te međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu i izvješću o energetskom pregledu zgrade.
(7) Glavni energetski certifikator se određuje ugovorom o izradi energetskog certifikata s investitorom, vlasnikom zgrade, njegovim opunomoćenikom ili na drugi odgovarajući način.“.
Članak 7.
U članku 27. stavku 1. riječi: „ili pravna“ brišu se.
U stavku 3. iza riječi: „na neodređeno vrijeme“ briše se točka i dodaju se riječi: „uz uvjet stručnog usavršavanja sukladno članku 33. stavku 3. podstavku 4. ovoga Zakona.“.
Članak 8.
U članku 28. stavku 1. podstavku 2. riječ: „ili“ briše se i iza riječi: „sustavom“ stavlja se točka.
Podstavak 3. briše se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ovlaštenje iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka obuhvaća i ovlaštenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ako je ovlaštenje dano fizičkoj osobi strojarske struke.“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Investitor, vlasnik, odnosno korisnik zgrade ili njezina posebnog dijela koja podliježe obvezi redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju kojom raspolaže, a koja je potrebna za provedbu redovitog pregleda te druge uvjete za neometani rad.“.
Članak 9.
Članak 30. briše se.
Članak 10.
Članak 31. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavka 1. i 2. ili stavka 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 1 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, kako slijedi:
1. za strojarski dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba strojarske struke
2. za elektrotehnički dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke
3. za sustave automatskog reguliranja i upravljanja ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke ili strojarske struke i
4. za građevinski dio zgrade ovlašćuje se osoba arhitektonske ili građevinske struke.“.
Članak 11.
U članku 34. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ovlaštena osoba zaposlena kod pravne osobe koja je opskrbljivač energijom ili vodom ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi koju opskrbljuje energijom ili vodom.“.
Članak 12.
U članku 36. stavku 1. riječ: “pravnih“ zamjenjuje se riječju: „drugih“.
Članak 13.
Članak 42. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlaštenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja:
1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrada
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje imaju ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske ili građevinske struke te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke koja ima ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Sve fizičke osobe iz stavka 1. točke 2. ovoga članka moraju imati najmanje tri godine iskustva u provedbi energetskog certificiranja i/ili energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom i više od 20 provedenih energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom u svojem dijelu struke.
(3) Ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama daje se pravnoj osobi koja:
1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrada, te redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje imaju ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke.
(4) Sve fizičke osobe iz stavka 3. točke 2. ovoga članka moraju imati najmanje tri godine iskustva u provedbi energetskog certificiranja i/ili energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom i više od 20 provedenih energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom u svojem dijelu struke.“.
Članak 14.
U članku 52. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Glavni projektant izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za usklađenost cijelog glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta.“.
Članak 15.
U članku 54. stavku 2. iza riječi: „Građevine“ dodaju se riječi: „i radovi“, a iza riječi: „graditi“ dodaju se riječi: „odnosno izvoditi“.
Članak 16.
U članku 60. riječ: „obrazac,“ briše se.
Članak 17.
U članku 63. stavku 3. iza riječi: „zaposlen“ dodaju se riječi: „ili je u njegovom vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu“.
Članak 18.
U članku 65. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izvorno u informacijskom sustavu koji omogućuje trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja (elektronička arhiva) sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava.“.
Članak 19.
Članak 68. mijenja se i glasi:
„(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
(2) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i/ili u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provode navedeni postupci, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(3) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i/ili u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provode navedeni postupci, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(4) Svaka mapa glavnog projekta mora sadržavati izjavu projektanta o usklađenosti projekta s uvjetima iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka.
(5) Prva mapa glavnog projekta, osim izjave iz stavka 4. ovoga članka, mora sadržavati i izjavu glavnog projektanta da je glavni projekt cjelovit i međusobno usklađen, izrađen u skladu s prostornim planom, odnosno s lokacijskom dozvolom u slučaju kad je njeno izdavanje propisano posebnim propisom.“.
Članak 20.
Iza članka 69. dodaje se članak 69.a koji glasi:
„Članak 69.a
(1) Za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice je situacija građevne čestice prikazana na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Situacija građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži lomne točke i popis koordinata lomnih točaka koje određuju granicu građevne čestice te lomne točke i popis koordinata lomnih točaka smještaja jedne ili više građevina na građevnoj čestici.“.
Članak 21.
Članak 70. mijenja se i glasi:
„(1) Prva mapa glavnog projekta sadrži:
1. izjavu glavnog projektanta, odnosno projektanta iz članka 68. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
2. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u svim dijelovima glavnog projekta za građevinu razvrstanu u 1., 2.a ili 2.b skupinu građevina za koju se prema posebnom propisu utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara koji izrađuje osoba ovlaštena po posebnom propisu
3. posebne uvjete i/ili uvjete priključenja ako se utvrđuju
4. lokacijsku dozvolu ako je izdavanju građevinske dozvole prethodila lokacijska dozvola
5. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš i/ili rješenje o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima provode navedeni postupci
6. situaciju građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvat zahvata u prostoru na geodetskim podlogama i na način propisanim pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona i
7. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Sastavni dio glavnog projekta je elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u „GML“ formatu.“.
Članak 22.
U članku 76. stavku 2. podstavku 3. iza riječi: „tih građevina“ briše se točka i dodaje se riječ: „i“.
Iza podstavka 3. dodaje se podstavak 4. koji glasi:
„4. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Projekt uklanjanja izrađuje se u elektroničkom obliku.“.
Članak 23.
Članak 78. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:
1. tipski projekt u elektroničkom obliku koji sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt, osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine
2. izvješće o kontroli tipskog projekta u elektroničkom obliku ako je kontrola propisana
3. izvješće o nostrifikaciji tipskog projekta u elektroničkom obliku ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(2) Svaka mapa tipskog projekta sadrži izjavu projektanta, da je isti usklađen s ovim Zakonom i drugim propisima, uvjetima i pravilima, a posebno s propisima u skladu s kojima se daje tehničko rješenje građevine odnosno način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu.
(3) Prva mapa tipskog projekta, osim izjave iz stavka 2. ovoga članka sadrži i izjavu glavnog projektanta da je tipski projekt međusobno usklađen i cjelovit.
(4) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno pitanje obveze usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim propisima i posebnim uvjetima te na utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanja potvrde glavnog projekta na odgovarajući se način primjenjuju na tipski projekt i donošenje rješenja o tipskom projektu.“.
Članak 24.
Naslov iznad članka 81. mijenja se i glasi: „Posebni uvjeti i uvjeti priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola“.
U članku 81. stavku 2. iza riječi: „projektant“ dodaje se riječ: „elektronički“.
Članak 25.
U članku 90. stavku 1. riječ: „središnje“ briše se.
U stavku 2. riječ: „središnje“ briše se.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) U slučaju ako tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka poništi rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka, javnopravno tijelo je dužno postupiti po odluci tijela nadležnog za odlučivanje o žalbi u roku od 15 dana od dana primitka rješenja po žalbi za građevine razvrstane u skupine 2.a i 2.b, odnosno u roku od 30 dana za građevinu razvrstanu u 1. skupinu građevina.“.
Članak 26.
U članku 91. stavku 3. iza riječi: „projekta“ dodaju se riječi: „elektroničkim putem“.
Članak 27.
U članku 92. stavku 1. iza riječi: „javnopravno tijelo“ dodaje se zarez i riječ: „investitor“.
Članak 28.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„(1) Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti izvješće i ovjeriti projekt.
(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju dužna je izraditi te dijelove projekta.
(4) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se u elektroničkom obliku i potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(5) Ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka ovjerava se kvalificiranimelektroničkim potpisom.
(6) Postupak nostrifikacije, sadržaj izvješća i sastavne dijelove nostrificiranog projekta propisuje Ministar pravilnikom.“.
Članak 29.
U članku 100. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo izdaje dozvole za:
a.građevine planirane Državnim planom prostornog razvoja
b.građevine planirane Prostornim planom isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatskete prostornim planom područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja
c.građevine planirane prostornim planom nacionalnog parka za koje se utvrđuju posebni uvjeti, uključivo i one za koje se provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, osim zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m²
d.građevine za koje je to određeno uredbom kojom se određuju građevine, drugi zahvati u prostoru i površine državnog i područnog (regionalnog) značaja i
e.građevine planirane prostornim planovima područne (regionalne) razine na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.“.
Članak 30.
U članku 101. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka upravno tijelo županije izdaje dozvole za građevine za koje je to određeno uredbom kojom se određuju građevine, drugi zahvati u prostoru i površine državnog i područnog (regionalnog) značaja.“.
Članak 31.
Iza članka 101. dodaju se naslov i članak 101.a koji glase:
„Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i izdavanje akta
Članak 101.a
(1) Postupak izdavanja građevinske dozvole, uporabne dozvole, uporabne dozvole za određene građevine, te druge upravne i neupravne akte, koje izdaje Ministarstvo, upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva, rješava:
1. službena osoba koji ima završen diplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalistički diplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit ili
2. službena osoba koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij društvenih znanosti, polje pravo koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u poslovima navedenim ovim člankom i položen državni ispit.
(2) Službene osobe koje su voditelji tehničkog pregleda moraju zadovoljiti uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, te imati položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva.“.
Članak 32.
U članku 107. stavku 1. riječi: „komunalne vodne građevine“ zamjenjuju se riječima: „infrastrukturu definiranu zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje“.
Članak 33.
U članku 107.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se za građevinu razvrstanu u 1. skupinu za koju se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i u 2.a skupinu putem elektroničke oglasne ploče o podnesenom zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev, izdanim potvrdama glavnog projekta i o izdanoj građevinskoj dozvoli za građenje te građevine.“.
Članak 34.
Članak 108. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem.
(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:
1. glavni projekt
2. elaborate iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona,
3. iskaznicu energetskih svojstava zgrade ako je propisano tehničkim propisom kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama
4. izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
5. izvješće o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
6. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
7. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim propisom propisano tko može biti investitor i
8. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnost sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.
(3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka prilaže parcelacijski elaborat koji je potvrdio tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom.
(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku.
(5) Prilozi iz stavka 2. i prilog iz stavka 3. ovoga članka prilažu se u elektroničkom obliku.“.
Članak 35.
U članku 109. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:
1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, ugovor o uporabi sklopljen sukladno zakonu kojim se propisuje upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
3. odluka nadležnog tijela na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
5. suglasnost suvlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno
6. suglasnost tijela nadležnog za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
7. suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.“.
U stavku 6. iza riječi: „cestom,“ dodaje se riječ: „željezničkom“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka za građenje linijske infrastrukturne građevine na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske dokaz pravnog interesa nije potreban ako je za građenje te građevine posebnim propisom utvrđen interes Republike Hrvatske.“.
Članak 36.
U članku 113. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole, a ovjerava ga službena osoba
tijela graditeljstva kvalificiranim elektroničkim potpisom.“.
Članak 37.
U članku 116. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Ako se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje više od deset stranaka, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2) Ako se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se stranci na slijedeći način:
1. stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac, u korisnički pretinac putem državne informacijske infrastrukture
2. stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB, a nema aktivan korisnički pretinac, putem pošte osobnom dostavom na adresu iz službene evidencije OIB servisa
3. stranci koja u zemljišnoj knjizi nema upisan OIB na način propisan stavkom 1. ovoga članka.“.
U stavku 3. riječi: „oglasnoj ploči tijela graditeljstva“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkoj oglasnoj ploči“.
Članak 38.
Članak 120. mijenja se i glasi:
„(1) Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se:
1. investitoru s glavnim projektom putem državne informacijske infrastrukture
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva na način propisan člankom 116. stavkom 2. podstavcima 1. i 2. ovoga Zakona
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka građevinska dozvola, odnosno rješenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana objave na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničkog programa eDozvola katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina s glavnim projektom.
(4) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničkog programa eDozvola pravnoj osobi ovlaštenoj posebnim propisom za gospodarenje šumama i šumskom zemljištu ako su istom obuhvaćene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske planirana za potrebe provedbe investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku.
(5) Dostava putem državne informacijske infrastrukture smatra se izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka.“.
Članak 39.
U članku 125. stavku 1. iza riječi: „dopuniti“ briše se zarez i dodaje se riječ: „i“, a riječi:
„ i/ili ukinuti“ brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) U slučaju poništenja građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan građevnu česticu dovesti u uredno stanje.“.
Članak 40.
U članku 128. stavku 5. podstavku 4. iza riječi: „dizalo“ dodaju se riječi: „te vanjsko čelično stubište za potrebe evakuacije u slučaju požara“.
Članak 41.
Članak 129. mijenja se i glasi:
„(1) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Građenje građevina iz stavka 1. ovoga članka izvodi se na temelju glavnog projekta, a čija isporuka može biti po dijelovima ovisno o radovima koji se izvode.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ukoliko se građevina izvodi protivno prostornom planu odnosno neće se za istu naknadno ishoditi građevinska dozvola, ista se može izvoditi na temelju tehničkih rješenja s elementima glavnog projekta u smislu zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i za isto nije potrebno ishoditi akte nadležnih javnopravnih tijela glede usklađenosti s posebnim propisima.
(4) Građevina iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti.
(5) U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.“.
Članak 42.
U članku 131. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja prijaviti početak građenja odnosno nastavak radova elektroničkim putem.“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničkog programa eDozvole obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada, a za građenje građevine koja se gradi na temelju glavnog projekta i jedinicu lokalne samouprave i na taj način im omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.“.
Članak 43.
U članku 135. stavku 1. podstavak 4. mijenja se i glasi:
„4. ugovor o stručnom nadzoru građenja u kojem su navedeni nadzorni inženjeri.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Dokumentaciju iz stavka 1. podstavaka 6., 7. i 9. ovoga članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine.“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Ministarstvo je dužno trajno čuvati građevinski dnevnik u elektroničkom obliku na medijima koji omogućuju trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja.“.
Članak 44.
U članku 136. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove za koje obveza izdavanja uporabne dozvole nije propisana pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Članak 45.
U članku 137. stavku 2. podstavku 1. riječi: „fotokopiju građevinske dozvole“ zamjenjuju se riječima: „građevinsku dozvolu“, a riječi: „primjerak glavnog projekta“ zamjenjuju se riječima: „glavni projekt“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se elektroničkim putem, a prilozi iz stavka 2. ovoga članka prilažu se u elektroničkom obliku.“.
Članak 46.
U članku 140. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Za građevine i radove za koje je obveza izdavanja uporabne dozvole propisana pravilnikom iz članka 128. ovoga Zakona, na tehnički pregled pozivaju se investitor, javnopravna tijela koja su u posebnom postupku utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta.“.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine
poziva se investitor.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 47.
U članku 143. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Prilozi iz stavka 3. ovoga članka moraju biti izrađeni po ovlaštenom inženjeru
odnosno ovlaštenom arhitektu i prilažu se u elektroničkom obliku potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 48.
U članku 148. stavku 1. riječi: „putem elektroničke oglasne ploče“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkim putem“.
Članak 49.
U članku 154. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera te priložiti projekt uklanjanja građevine u elektroničkom obliku.“.
Članak 50.
U članku 155. stavku 2. riječi: „određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „za koje ta obveza nije propisana pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona“.
Članak 51.
U članku 162. stavku 1. riječi: „100.000,00 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „20.000,00 do 30.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
U podstavku 17. riječi: „stavak 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavak 5.“.
U stavku 3. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“, a riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 4. riječi: “15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Članak 52.
U članku 163. stavku 1. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: 5.000,00 do 10.000,00 eura“.
Članak 53.
U članku 164. stavku 1. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Članak 54.
U članku 165. stavku 1. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U podstavku 3. iza riječi: „zaposlen“ dodaju se riječi: „ili je u njegovom vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu“.
Članak 55.
Članak 166. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 eura kaznit će se fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer koja poslove nostrifikacije obavlja protivno odredbama članaka 96. i 97. ovoga Zakona.
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova nostrifikacije projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.“.
Članak 56.
U članku 167. stavku 1. riječi: „100.000,00 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „20.000,00 do 30.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 5. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
Podstavak 6. mijenja se i glasi:
„6. imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 55. stavak 5.)“.
U stavku 6. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 8. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Članak 57.
U članku 168. stavku 1. riječi: 100.000,00 do 150,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „20.000,00 do 30.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „30.000,00 do 45,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: : „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „25.000,00 do 50,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „15.000,00 do 30,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Članak 58.
Članak 169. mijenja se i riječi: „15.000,00 do 30,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „15.000,00 do 30,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Članak 59.
U članku 170. stavku 1. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Članak 60.
U članku 171. stavku 1. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „5000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.000,00 do 2.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 4. riječi:“ 5000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.000,00 do 2.000,00 eura“.
Članak 61.
U članku 172. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.900,00 do 3.300,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ako:“.
U stavku 2. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 62.
(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona, propisa donesenih na temelju tog Zakona te propisa koji se primjenjuju na temelju tog Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupci započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako je to povoljnije za stranku po čijem je zahtjevu postupak započet.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupci za izdavanje ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) nakon 31. prosinca 2024. će se obustaviti.
Članak 63.
Glavni projekt građevine u kojemu je tehničko rješenje građevine izrađeno na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) smatra se valjanim dokumentom za izdavanje akta na temelju kojega se odobrava građenje, odnosno valjanim dokumentom za prijavu početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta ako je zahtjev za izdavanje tog akta zajedno s glavnim projektom podnesen u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 64.
Tipski projekt za koji je izdano rješenje o tipskom projektu u skladu sa Zakonom o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) može se rabiti dok se ne promijeni propis kojim se utječe na tehničko rješenje građevine, odnosno na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u skladu s kojim je tipski projekt izrađen.
Članak 65.
Zahtjevi za izdavanje dozvola, odnosno prilozi koji se prilažu uz zahtjeve iz članaka 182., 184., 186., 188. i 190. Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) podnose, odnosno prilažu se u elektroničkom obliku.
Članak 66.
Za zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² za koju je izdana građevinska dozvola prije stupanja na snagu ovoga Zakona a bila je razvrstana u 2.b. skupinu građevina, smatra se da je građevina 3.b. skupine.
Članak 67.
Ministar će pravilnik iz članka 28. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 68.
Županije, veliki gradovi i gradovi čija upravna tijela obavljaju upravne poslove gradnje dužni su osigurati provođenje postupaka i izdavanja akata s odredbama članka 31. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 69.
(a)Od stupanja na snagučlanaka 7., 8., 9., 10., 11. i 13. ovoga Zakona Rješenje o ovlaštenju za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade izdano pravnoj osobi na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) prestaje važiti.
(b)Od stupanja na snagu članaka 7., 8., 9., 10., 11. i 13. ovoga Zakona fizičke osobe koje su ovlaštene za provedbu energetskog pregleda zgrade sa složenim tehničkim sustavom na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) mogu obavljati i poslove energetskog certificiranje zgrada te energetskih pregleda s jednostavnim i složenim tehničkim sustavom do promjene ili prestanka ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izdano, odnosno do isteka roka važenja navedenog u Rješenju.
Članak 70.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu osmog dana od dana objave, osim članaka 7., 8., 9., 10., 11., 13. i 61. koji stupaju na snagu 31. prosinca 2024. godine.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbama ovog članka jasnije se definira pojam „dubinska obnova“ s ciljem uštede godišnje potrebne toplinske energije, radi poboljšanja energetske učinkovitosti.
Vezano za pojam „ energetska obnova zgrade“ riječ: „zamjena“ zamijenjena je s riječima: „ili zamjenu energetski učinkovitijim“ iz razloga što se energetskom obnovom ne može smatrati zamjenom tehničkih sustava manje energetske učinkovitosti.
Nadalje, za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola, neovisno o promjeni domene mrežne stranice smješta se na državnu informacijsku infrastruktu.
U podstavku 25. iza riječi: „u skladu s“ dodaju se riječi: „posebnim propisima, odnosno“.
Potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz nadležnosti javnopravnog tijela koji izdaje potvrdu na glavni projekt odnosno s posebnim uvjetima.
U podstavku 38. određuje se precizno da trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. koja je dio infrastrukturne građevine te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja ne smatraju se zgradama.
U podstavku 40. pojam „zgrada javne namjene“ briše se jer je isti predmet Zakona o prostornom uređenju.
Uz članak 2.
Ovom odredbom jasnije se definira pojam „1.skupine građevina“ na način da su 1. skupina građevine za koje za koje je ovim Zakonom propisano da akte za gradnju izdaje Ministarstvo, dok se za 3.b skupinu jasnije određuje kao zgrade stambene namjene s najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m².
Uz članak 3.
Ovom odredbom mijenja se članak 19. Zakona kojim su definirana dopuštena odstupanja u građenju na način da se pojam „građevina“ zamjenjuje pojmom „zgrada“.
Obzirom da građevine imaju veći obuhvat zahvata u prostoru, samim tim i mogu imati veća odstupanja u odnosu na glavni projekt, za razliku od zgrada.
S tim u vezi propisuje se da prilikom građenja „zgrade“ dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere zgrade do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili rekonstrukcije zgrade upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili zgrade koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar.
Uz članak 4.
Ovom odredbom mijenja se članak 19.a Zakona i dodaje definicija iz pojmovnika u poglavlje Energetska učinkovitost u zgradarstvu. Definicija se odnosi na zgrade javne namjene koje imaju obvezu certificiranja prema Zakonu o gradnji što je notificirano prema Direktivi (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018).
Uz članak 5.
Ovom odredbom dopunjuje se članak 20. važećeg Zakona propisujući da alternativni sustavi opskrbe energijom odnose se na decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora, kogeneraciju, daljinsko grijanje ili hlađenje posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora, dizalice topline.
Uz članak 6.
Ovom odredbom dopunjuje se odredba članka 23. važećeg Zakona na način da se uvodi glavni energetski certifikator koji uz ostale sudionike potpisuje energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom u dijelu svoje struke, propisuje se njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu. Uz navedeno propisuje se način na koji se isti određuje i poslove koje obavlja.
Uz članak 7.
Brisanjem riječi „ili pravna“ u odredbi članka 27. Zakona ukida se ovlaštenje pravnim osobama za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, odnosno ovlaštenje za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi daje se fizičkoj osobi uz uvjet stručnog usavršavanja, u skladu s ovim Zakonom.
Uz članak 8.
Ovom odredbom dopunjuje se odredba članka 28. važećeg Zakona na način da se propisuje dužnost investitora, vlasnika, odnosno korisnika zgrade ili njezina posebnog dijela koja podliježe obvezi redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju kojom raspolaže za provedbu redovitog pregleda.
Uz članak 9.
Brisanjem odredbe članka 30. važećeg Zakona ukida se ovlaštenje pravnim osobama za obavljanje usluge energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade.
Uz članak 10.
Odredbom ovoga članka propisuju se uvjeti koje fizička osoba mora ispuniti kako bi dobila ovlaštenje za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade kako s jednostavnim tako i složenim tehničkim sustavom.
Uz članak 11.
Ovom odredbom propisuje se da ovlaštena osoba zaposlena kod pravne osobe koja je opskrbljivač energijom ili vodom ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi koju opskrbljuje energijom ili vodom.
Uz članak 12.
Odredbom ovoga članka riječ: “pravnih“ zamjenjuje se s riječi: „drugih“ radi usklađenja s ostalim odredbama Zakona koje se odnose na obavljanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade.
Uz članak 13.
Ovom odredbom mijenja se članak 42. važećeg Zakona na način da se propisuju uvjeti koje pravna i fizička osoba moraju ispunjavati u svrhu dobivanja ovlaštenja za kontrolu energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade, kao i ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.
Uz članak 14.
Odredbom ovoga članka dopunjuje se članak 52. važećeg Zakona stavkom 5. kojim se jasno propisuje da je glavni projektant izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran za usklađenost cijelog glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta.
Uz članak 15.
Odredbom ovoga članka u članku 54. stavku 2. iza riječi: „građevine“ dodaju se riječi „i radovi“, radi usklađenja s ostalim odredbama važećeg Zakona a koji se odnose na pojam „građevine i radovi za koje se ne izdaje građevinska dozvola“.
Uz članak 16.
Odredbom ovoga članka riječ: „obrazac“ briše se radi usklađenja s elektroničkim sustavom eGrađevinski dnevnik, u svrhu olakšanja postupka građenja i digitalizacije dokumentacije na gradilištu.
Uz članak 17.
Ovom odredbom dopunjava se članak 63. stavak 3. riječima: “ili je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu“, s ciljem sprječavanja sukoba interesa.
Uz članak 18.
Ovom odredbom propisuje se da je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno trajno čuvati glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom na informacijskom sustavu koji omogućuje trajno čuvanje na medijima koji omogućuju trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja, sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava.
Uz članak 19.
Ovom odredbom mijenja se odredba članka 68. važećeg Zakona koja se odnosi na izradu glavnog projekta za građenje građevine za koje se ne izdaje lokacijska dozvola i jasnije se propisuju uvjeti u skladu s kojim se glavni projekt izrađuje.
Uz članak 20.
Ovom odredbom koja se odnosi na novi članak 69.a pobliže se propisuje se, da kad se građevinskom dozvolom kojoj ne prethodi lokacijska dozvola po posebnom propisu formira građevna čestica. Sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice je situacija građevne čestice prikazana na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 66. stavka 4. Zakona i da situacija građevne čestice obvezno sadrži lomne točke i popis koordinata lomnih točaka.
Uz članak 21.
Ovom odredbom mijenja se članak 70. Zakona na način da se redefinira sadržaj prve mape glavnog projekta ako ima više mapa i redefinira, tko izrađuje prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara. Osim toga, sastavni dio glavnog projekta je elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u „GML“ formatu.
Uz članak 22.
Dopunjava se članak 76. Zakona na način da projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži i druge dijelove propisane Zakonom i Pravilnikom iz članka 66. stavka 4. Zakona. Uz to, jasno se definira da projekt uklanjanja izrađuje u elektroničkom obliku, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 23.
Predloženom izmjenom redefinira se što podnositelj zahtjeva prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu, odnosno točno se propisuje obveza prilaganje priloga uz zahtjev u elektroničkom obliku.
Nadalje, propisuje se da tipski projekt sadrži izjavu projektanta o usklađenosti tipskog projekta s ovim Zakonom i drugim propisima, uvjetima u skladu s kojima se daje tehničko rješenje građevine odnosno način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Osim spomenute izjave prva mapa tipskog projekta sadrži i izjavu glavnog projektanta da je tipski projekt međusobno usklađen i cjelovit, kako bi se potpunije i preciznije odredila odgovornost glavnog projektanta.
Uz članak 24.
Odredbama ovoga članka mijenja se naslov iznad članka 81. i članak 81. Zakona kojim se uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola i definira da projektant traži utvrđivanje posebnih uvjeta elektroničkim putem, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 25.
Odredbama ovoga članka usklađuje se važeći Zakon sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“ br. 85/20 i 21/23) i Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) na način da se briše riječ: „središnje“ ispred riječi tijela državne uprave.
Uz to propisuje se postupanje javnopravnog tijela sukladno odluci tijela koje odlučuje o žalbi, te se propisuje rok za postupanje.
Uz članak 26.
Ovom odredbom u članku 91. Zakona dodaje se riječ: „ elektroničkim putem“ radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 27.
Ovom odredbom dopunjuje se članak 92. Zakona na način da u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u komunikaciji putem elektroničkog programa eDozvola sudjeluje i investitor.
Uz članak 28.
Ovom odredbom mijenja se članak 97. Zakona i utvrđuje se da postupak nostrifikacije, sadržaj izvješća i obvezni sadržaj projekta propisuje Ministar pravilnikom, točno se određuje tko je ovlašten nostrificirat projekte i propisuju se dužnosti ovlaštene osobe. Uz to, jasno se propisuje da se izvješće izrađuje u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 29.
Ovom odredbom preciznije se propisuje i taksativno navodi za koje građevine Ministarstvo izdaje dozvole.
Uz članak 30.
Ovom odredbom dopunjuje se članak 101. Zakona na način da upravno tijelo županije izdaje akte za provedbu prostornih planova za građevine određene Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja.
Uz članak 31.
Ovom odredbom dodaje se naslov i članak 101a. koji glasi: „Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i izdavanje akta“.
Člankom 101.a propisuje se tko može rješavati akte, odnosno koje uvjete treba ispuniti službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva. Stručnost i kontinuirano educiranje službenih osoba temelj je za učinkovito postupanje tijela nadležnih za upravne poslove graditeljstva.
Ovim prijedlogom postiže se kvaliteta i otklanjaju se poteškoće u provedbi Zakona.
Uz članak 32.
Ovom odredbom u članku 107. Zakona stavku 1. riječi: „komunalne vodne građevine“ zamjenjuju se riječima: „infrastrukturu definiranu zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje“ čime se onemogućuju priključivanje nelegalnih građevina na svu infrastrukturu (uključujući i priključak na električnu mrežu).
Uz članak 33.
Ovom odredbom dopunjuje se odredba članka 107.a na način da se zainteresirana javnost obavještava o podnesenom zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev, izdanim potvrdama glavnog projekta i o izdanoj građevinskoj dozvoli za građenje te građevine za građevinu razvrstanu u 1. i 2.a. skupinu za koju se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu u cilju usklađenja s europskim zakonodavstvom.
Uz članak 34.
Ovom odredbom propisuje se da zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem, koje priloge mora priložiti i da isti moraju biti u elektroničkom obliku.
Izmjenom članka ukida se obveza prilaganja ispisa glavnog projekta.
Uz članak 35.
Ovom odredbom mijenja se odredba članka 109. važećeg Zakona na način da se propisuje što se smatra dokazom pravnog interesa koji investitor zahtjeva prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
Uz članak 36.
Ovom odredbom mijenja se 2. stavak članka 113. Zakona na način da sada glasi: „Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole i ovjerava se po tijelu graditeljstva elektroničkim potpisom“, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 37.
Ovom odredbom mijenja se članak 116. Zakon na način da se prilikom poziva za uvid u spis predmeta uzima u obzir broj stranka koji sudjeluje u postupku izdavanja građevinske dozvole, za razliku od dosadašnjeg načina koji je se temeljio na broju nekretnina s kojima građevina za koju se izdaje građevinska dozvola neposredno graniči. S tim u vezi propisuje se način poziva za uvid u spis kada u postupku sudjeluje više od deset stranaka odnosno kada sudjeluje deset stranka ili manje. Ukoliko se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac, dostavlja se u korisnički pretinac putem državne informacijske infrastrukture. Time se postiže usklađenje s elektroničkim sustavom i jača pravna sigurnost u postupku izdavanja građevinske dozvole.
Uz članak 38.
Ovom odredbom propisuje se način dostave građevinske dozvole putem elektroničkog programa eDozvola, odnosno da se dostava putem državne informacijske infrastrukture smatra izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka.
Uz članak 39.
Ovom odredbom mijenja se odredba članka 125. Zakona na način da se onemogućava ukidanje izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole na zahtjev investitora.
Uz to, propisuje se da u slučaju poništenja građevinske dozvole investitor je dužan građevnu česticu dovesti u uredno stanje.
Uz članak 40.
Ovom odredbom iznimno se propisuje mogućnost gradnje vanjskog čeličnog stubišta za potrebe evakuacije u slučaju požara protivno prostornom planu.
Uz članak 41.
Ovom odredbom koja se odnosi na posebne slučaje građenja prilikom događaja kao što su prirodne nepogode, ratna razaranja, neposredno ugrožavanje ljudi i dobara propisuje se da se građenje građevina u navedenim događajima izvodi na temelju glavnog projekta, a čija isporuka može biti po dijelovima ovisno o radovima koji se izvode. Uz to, propisuje se da ukoliko se građevina izvodi protivno prostornom planu odnosno neće se za istu naknadno ishoditi građevinska dozvola nego će se ukloniti u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja, ista se može izvoditi na temelju tehničkih rješenja s elementima glavnog projekta u smislu zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i za isto nije potrebno ishoditi akte nadležnih javnopravnih tijela glede usklađenosti s posebnim propisima.
Uz članak 42.
Ovom odredbom propisuje se prijava početka građenja građevine predaje elektroničkim putem. Dosadašnjim Zakonom o prijavi početka građenja tijelo graditeljstva je obavještavalo putem elektroničke oglasne ploče, ovim prijedlogom propisuje se da o prijavi početka građenja tijelo graditeljstva obavještava putem elektroničkog programa eDozvola, a tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničkog programa eDozvole obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada, a za građenje građevine koja se gradi na temelju glavnog projekta i jedinicu lokalne samouprave i na taj način im omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
Uz članak 43.
Ovom odredbom dopunjuje se odredbe članka 135. Zakona koje se odnose na ugovor o stručnom nadzoru građenja u kojem su navedeni nadzorni inženjeri, propisuje se koju dokumentaciju treba trajno čuvati investitor odnosno vlasnik građevine te obveza Ministarstva da trajno čuva eGrađevinski dnevnik u elektroničkom obliku gradilišta.
Uz članak 44.
Ovom odredbom koja se odnosi na pravnu posljedicu uporabne dozvole propisuje se precizniji izričaj radi otklanjanja dvojbi u primjeni Zakona.
Uz članak 45.
Ovom odredbom redefinira se što investitor prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole, odnosno točno se propisuje obveza prilaganje priloga uz zahtjev u elektroničkom obliku.
Uz članak 46.
Ovom odredbom propisuje se jasniji izričaj da se na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva investitor i javnopravna tijela koja su u posebnom postupku utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta, a za građevine i radove za koje je obveza izdavanja uporabne dozvole propisana pravilnikom iz članka 128. Zakona, na tehnički pregled pozivaju se investitor i javnopravna tijela koja su u posebnom postupku utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta.
Uz članak 47.
Odredbom ovoga članka koja se odnosi na prijavu pokusnog rada se propisuje obveza prilaganje priloga uz zahtjev u elektroničkom obliku koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe.
Uz članak 48.
Ovom odredbom riječi: „putem elektroničke oglasne ploče“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkim putem“, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 49.
Ovom odredbom propisuje se da se uz prijavu početka radova na uklanjanju građevine dostavlja projekt uklanjanja građevine u elektroničkom obliku, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 50.
Ovom odredbom koja se odnosi na stručni nadzor građenja prilikom uklanjanje građevina propisuje se precizniji izričaj radi otklanjanja dvojbi u primjeni Zakona.
Uz članke 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60. i 61.
Ovim odredbama zamjenjuju se iznosi u kunama s iznosima u eurima radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i propisuju se veći iznosi radi strožeg kažnjavanja sudionika u gradnji, a člankom 55. ujedno se brišu kaznene odredbe za pravne osobe s obzirom da nostrifikaciju provode fizičke osobe.
Uz članak 62.
Ovom odredbom propisuje se da će se postupci započeti po Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit po tom Zakonu, a iznimno od navedenog postupci započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako je to povoljnije za stranku po čijem je zahtjevu postupak započet.
Također se propisuje da će se postupci za izdavanje ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) nakon 31. prosinca 2024. obustaviti.
Uz članak 63.
Ovom odredbom se propisuje, da glavni projekt građevine u kojemu je tehničko rješenje građevine izrađeno na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) smatra se valjanim dokumentom za izdavanje akta na temelju kojega se odobrava građenje, odnosno valjanim dokumentom za prijavu početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta ako je zahtjev za izdavanje tog akta zajedno s glavnim projektom podnesen u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 64.
Ovom odredbom se propisuje, da tipski projekt za koji je izdano rješenje o tipskom projektu u skladu sa Zakonom o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) može se rabiti dok se ne promijeni propis kojim se utječe na tehničko rješenje građevine, odnosno na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u skladu s kojim je tipski projekt izrađen.
Uz članak 65.
Ovom se odredbom propisuje da se zahtjevi za izdavanje dozvola, odnosno prilozi koji se prilažu uz zahtjeve iz članaka 182., 184., 186., 188. i 190. Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) podnose, odnosno prilažu se u elektroničkom obliku.
Uz članak 66.
Ovom odredbom se propisuje, da se za zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² za koju je izdana građevinska dozvola prije stupanja na snagu ovoga zakona a bila je razvrstana u 2.b. skupinu građevina, smatra građevinom 3.b. skupine. Time se pojednostavljuje postupak izdavanja uporabne dozvole za ove građevine.
Uz članak 67.
Odredbom ovoga članka navodi se obveza donošenja novog pravilnika o nostrifikaciji projekta te rok za njegovo donošenje.
Uz članak 68.
Ovom prijelaznom odredbom propisuje se da su županije, veliki gradovi i gradovi čija upravna tijela obavljaju upravne poslove gradnje dužni osigurati provođenje postupaka i izdavanja akata s odredbama članka 31. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 69.
Ovim odredbama propisuje se da od stupanja na snagučlanaka 7., 8., 9., 10., 11. i 13. ovoga Zakona Rješenje o ovlaštenju za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade izdano pravnoj osobi na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) prestaje važiti te da fizičke osobe koje su ovlaštene za provedbu energetskog pregleda zgrade sa složenim tehničkim sustavom na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) mogu obavljati i poslove energetskog certificiranje zgrada te energetskih pregleda s jednostavnim i složenim tehničkim sustavom do promjene ili prestanka ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je Rješenje o ovlaštenju za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade izdano, odnosno do isteka roka važenja navedenog u tom Rješenju.
Uz članak 70.
Odredbom ovoga članka određuje se objava i stupanje na snagu ovoga Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. dubinska obnova je energetska obnova zgrade koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira smanjenjem potrošnje energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini [kWh/(m2·a)] od najmanje 50 % u odnosu na potrošnju energije prije obnove
2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola), a koja je stranica integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje
3. energetski certifikat je certifikat iz kojega je vidljivo energetsko svojstvo zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunato u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrade
4. energetska obnova zgrade je primjena mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenje energijom i očuvanje topline, pri čemu mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje ušteda energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje tehničkih sustava zgrade koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije
5. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [kWh/(m2·a)] u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrade
6. generator topline je dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:
– izgaranjem goriva, primjerice u kotlu
– Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima
– uzimanjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline
7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
8. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu
9. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja
10. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina
11. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem
12. Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC) je računalna aplikacija za izdavanje, pohranu i kontrolu energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama, sadrži bazu podataka energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije te osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada i osoba ovlaštenih za kontrolu i provedbu programa izobrazbe
13. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu
14. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja, odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina
15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina
16. Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrade (u daljnjem tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda zgrada koja sadrži algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja te se koristi u procesu izdavanja energetskih certifikata zgrada i za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo, a objavljuje se na službenim mrežnim stranicama Ministarstva. Metodologija je transparentna i otvorena za inovacije
17. mikroizolirani sustav je bilo koji sustav s potrošnjom manjom od 500 GWh u 1996. godini, pri čemu ne postoji povezanost s drugim sustavima
18. mjesto za punjenje je sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila
19. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva
20. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva
21. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
22. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
23. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena
24. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
25. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom
26. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
27. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja
28. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine
29. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina
30. sustav automatizacije i upravljanja zgradom je sustav koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskog upravljanja i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade
31. tehnički sustav zgrade je tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i upravljanje zgradom, proizvodnju električne energije u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora
32. ugovor o energetskom učinku je ugovor između korisnika i pružatelja energetskih usluga, verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede
33. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine
34. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključujući i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje
35. ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7. HRN ISO 9836
36. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova graditeljstva
37. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
38. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine
39. zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni posebnim propisom
40. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi
41. značajna obnova je obnova zgrade gdje se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Razvrstavanje građevina
Članak 4.
(1) Građevine i radovi na tim građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi:
1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja
2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti
3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti.
(2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.
Dopuštena odstupanja u građenju
Članak 19.
(1) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke ako se time ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili rekonstrukcije građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar.
Zahtjevi energetske učinkovitosti
Članak 19.a
Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na zgrade s krovom i zidovima u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta.
Članak 20.
(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske učinkovitosti, ako tehničkim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.
(2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgrađena tako da je moguće bez značajnih troškova osigurati individualno mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogućnošću daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.
(3) Projektant je dužan prije izrade glavnog projekta nove zgrade koja mora ispunjavati minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade uzeti u obzir tehničku, okolišnu i gospodarsku izvedivost dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom, te isto prikazati u glavnom projektu.
(4) Zahtjeve energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji uključuju minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade i njezinih posebnih dijelova, način izračuna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadržaj prikaza izvedivosti dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom te radi optimiziranja korištenja energije tehničkih sustava zgrade: zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade, zahtjeve vezane na postavljanje uređaja za samoregulaciju, zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama, izgled i sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade i druge zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitost zgrade, kao i dostavu izvješća Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate troškovno optimalnih analiza, propisuje tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar.
Energetski certifikat zgrade
Članak 23.
(1) Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebno
g dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje određenih unutarnjih klimatskih uvjeta u skladu s njezinom namjenom, osim za:
1. zgradu koja se koristi za održavanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti
2. privremenu zgradu čiji je rok uporabe dvije godine ili manje, industrijsko postrojenje, radionicu i nestambenu poljoprivrednu zgradu s malim energetskim potrebama
3. stambenu zgradu koja se koristi manje od četiri mjeseca godišnje
4. slobodnostojeću zgradu s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m2.
(2) Energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.
(3) Energetski certifikat izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem IEC-a.
(4) Energetski certifikat važi deset godina od dana njegova izdavanja.
(5) Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi koje su u izradi istog sudjelovale.
Osoba ovlaštena za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.
Članak 27.
(1) Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi provodi fizička ili pravna osoba koja za to ima ovlaštenje (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).
(2) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo rješenjem.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje se na neodređeno vrijeme.
(4) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlaštenja.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlaštenja iz tog stavka te rješenja o obustavi postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 28.
(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) daje se za:
1. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom
2. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom ili
3. energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom obuhvaća i ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka obuhvaća i ovlaštenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ako je ovlaštenje dano fizičkoj osobi strojarske struke, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava fizičku osobu strojarske struke koja ispunjava uvjete za davanje ovlaštenja za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
Članak 30.
Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja:
1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade i
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. ovoga Zakona.
Članak 31.
(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavka 1. i 2. ili stavka 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 1 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program osposobljavanja.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom daje se pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(3) Ovlaštenje za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program stručnog osposobljavanja, i to u dijelu njezine struke, kako slijedi:
1. za strojarski dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba strojarske struke
2. za elektrotehnički dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke
3. za sustave automatskog reguliranja i upravljanja ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke ili strojarske struke
4. za građevinski dio zgrade ovlašćuje se osoba arhitektonske ili građevinske struke.
Članak 34.
(1) Ovlaštena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi za naručitelja pravnu osobu u kojoj:
1. ima dionice ili poslovne udjele
2. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik
3. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik njegov bračni drug ili srodnik u ravnoj liniji.
(2) Ovlaštena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za zgradu:
1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, stručnom nadzoru građenja, građenju ili održavanju zgrade
2. koja je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu
3. koja je u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu pravne osobe u kojoj je zaposlena, bračnog druga ili srodnika u ravnoj liniji
4. koja je u vlasništvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing.
(3) Ovlaštena pravna osoba opskrbljivač energijom ili vodom ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi koju opskrbljuje energijom ili vodom.
(4) Ovlaštena osoba koja je zaposlenik upravitelja zgrade ili posrednika u prometu nekretninama ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi u kojoj je upravitelj, odnosno za naručitelja u zgradi za koju je posrednik u prometu nekretnine.
Članak 36.
(1) Potvrde za ostvarivanje prava pružanja usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade hrvatskih državljana i pravnih osoba u zemljama ugovornicama Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru izdaje Ministarstvo.
(2) Uvjete i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 42.
(1) Ovlaštenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja:
1. ima ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske ili građevinske struke te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke, koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom
3. ima iskustvo u provedbi energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i
4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama daje se pravnoj osobi koja:
1. je ovlaštena za obavljanje energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke
3. ima iskustvo u provedbi energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i
4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.
Članak 52.
(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.
(3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom može prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu.
(4) Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.
Članak 54.
(1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:
1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
(2) Građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola izvođač je dužan graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukčije propisano pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona.
(3) Stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na građenje građevine iz stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine propisuje ministar pravilnikom.
Članak 60.
Način provedbe stručnog nadzora građenja, obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.
Članak 63.
(1) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.
(2) Osim odredbe iz stavka 1. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.
(3) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
Članak 65.
(1) Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, njegov pravni sljednik, odnosno vlasnik građevine.
(2) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo.
Glavni projekt
Članak 68.
(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
(2) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(3) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
Članak 69.
(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži:
1. arhitektonski projekt
2. građevinski projekt
3. elektrotehnički projekt
4. strojarski projekt.
(2) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada:
1. krajobraznog elaborata
2. geomehaničkog elaborata
3. prometnog elaborata
4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja
5. elaborata zaštite na radu
6. elaborata zaštite od buke
7. konzervatorskog elaborata
8. drugog potrebnog elaborata.
(3) U glavnom projektu moraju biti navedeni podaci potrebni za izračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.
(5) Elaborati iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisom.
Članak 70.
(1) Prva mapa glavnog projekta sadrži:
1. izjavu projektanta i glavnog projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona ako je izrađen za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola
2. izjavu projektanta i glavnog projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz članka 68. stavka 3. ovoga Zakona ako je izrađen za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola
3. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u svim dijelovima glavnog projekta za građevinu razvrstanu u 1., 2.a ili 2.b skupinu građevina za koju se prema posebnom propisu utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara, a koji prikaz potpisuje glavni projektant
4. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Prva mapa glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru sadrži:
1. dijelove iz stavka 1. ovoga članka
2. geodetsku situaciju stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata
3. potvrdu katastarskog ureda da je geodetski elaborat iz podstavka 2. ovoga stavka predan na pregled i potvrđivanje
4. geodetsku situaciju građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u položajnom i visinskom smislu
5. popis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu predan i izrađen u GML formatu i
6. potvrdu katastarskog ureda o rezervaciji broja nove građevne čestice ako se građevinskom dozvolom određuje novi oblik ili veličina građevne čestice.
Projekt uklanjanja građevine
Članak 76.
(1) Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine.
(2) Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš
2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela
3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina.
(3) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.
Članak 78.
(1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:
1. najmanje tri primjerka tipskog projekta koji sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt, osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine
2. pisano izvješće o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana
3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(2) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno pitanje obveze usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim propisima i posebnim uvjetima te na utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanja potvrde glavnog projekta na odgovarajući se način primjenjuju na tipski projekt i donošenje rješenja o tipskom projektu.
Posebni uvjeti i uvjeti priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta
Članak 81.
(1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva koje je nadležno za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije se građenje izrađuje glavni projekt.
(3) U traženju iz stavka 2. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
(4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.
Članak 90.
(1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave.
(2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta projektant i investitor imaju pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave.
(3) O žalbi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela.
(4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana predaje žalbe.
Članak 91.
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta projektant, odnosno investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Ako projektant, odnosno investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija.
(3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.
Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta
Članak 92.
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, drugo javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.
Članak 97.
(1) Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i dati izjavu.
(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.
Članak 100.
(1) Dozvole za građevine 1. skupine i za građevine ostalih skupina na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba izdaje Ministarstvo.
(2) U slučaju građenja pojedine građevine iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje pojedine dozvole na upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uporabnu dozvolu za građevinu 1. skupine izdaje upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije na koje je prenesena nadležnost za izdavanje građevinske dozvole i koje je izdalo tu dozvolu.
Članak 101.
(1) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na svom području izdaje upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno velikog grada, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na svom području, izvan područja velikog grada, izdaje upravno tijelo županije.
(3) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na području velikog grada i drugog grada ili općine izdaje upravno tijelo županije.
Članak 107.
(1) Građevina izgrađena bez građevinske dozvole, kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu ne smije se priključiti na komunalne vodne građevine.
(2) Građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine.
Članak 107.a
(1) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se za građevinu razvrstanu u 2.a skupinu građevina putem elektroničke oglasne ploče o podnesenom zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev, izdanim potvrdama glavnog projekta i o izdanoj građevinskoj dozvoli za građenje te građevine.
(2) Građevinska dozvola za građenje građevine iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na elektroničkoj oglasnoj ploči najmanje 30 dana.
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
Članak 108.
(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:
1. glavni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata
3. Iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom
4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata
5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i
9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.
(3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka prilaže:
1. lokacijsku dozvolu i
2. parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom.
(4) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.
Dokaz pravnog interesa
Članak 109.
(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:
1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja
3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.)
6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:
1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga članka
2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti
3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja
4. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti.
(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.
(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja ili drugi akt određen posebnim zakonom, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje infrastrukture i jednostavnih građevina na pomorskom dobru dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.
(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.
(6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobro
Obuhvat i sadržaj građevinske dozvole
Članak 113.
(1) Građevinska dozvola izdaje se za:
1. građenje cijele građevine
2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim Zakonom
3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih lokacijskom dozvolom ili
4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom.
(2) Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole, a što na njemu mora biti navedeno i ovjereno po tijelu graditeljstva.
Poziv za uvid u spis predmeta
Članak 116.
(1) Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, odnosno ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2) Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s deset nekretnina ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se strankama osobnom dostavom, osim u slučaju u kojem je takva dostava nemoguća ili neprikladna, a osobito osobama čija adresa nije upisana u zemljišnoj knjizi niti katastru, nepoznatim nasljednicima i osobama nepoznata boravišta, odnosno sjedišta, a kojima se poziv dostavlja na način propisan stavkom 1. ovoga članka.
(3) Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči tijela graditeljstva, čime je ispunjena dužnost iz članka 115. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole.
Dostava građevinske dozvole
Članak 120.
(1) Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se:
1. investitoru s glavnim projektom
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka građevinska dozvola, odnosno rješenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči.
(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i Hrvatskim vodama, s glavnim projektom.
Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole
Članak 125.
(1) Izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i/ili ukinuti.
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno izdavanje građevinske dozvole, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti i/ili dopuniti do izdavanja uporabne dozvole.
Jednostavne i druge građevine i radovi
Članak 128.
(1) Jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole.
(2) Građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Potreba provedbe stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova određenih pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka te obveza prijave početka građenja, odnosno izvođenja istih propisuje se tim pravilnikom.
(4) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, protivno prostornom planu mogu se projektirati, graditi i izvoditi radovi na:
1. završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na istoj fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
2. rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, koja je ozakonjena kao završena s ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida,
3. građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade radi izgradnje cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27 m³ te sustava sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu, osim u nacionalnom parku i parku prirode
4. postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje, odnosno gradi dizalo.
Posebni slučajevi građenja
Članak 129.
(1) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti.
(3) U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.
Prijava početka građenja i iskolčenje
Članak 131.
(1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja.
(2) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi na temelju građevinske dozvole investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u prijavi početka građenja građevine za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica investitor ne prilaže dokaz da je u katastru formirana građevna čestica.
(4) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama.
(5) Investitor u prijavi iz stavka 1. ovoga članka može navesti podatke propisane propisima o zaštiti na radu koji se prema tim propisima navode u prijavi gradilišta.
(6) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
(7) Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.
Dokumentacija na gradilištu
Članak 135.
(1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati:
1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu
2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača
3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova
4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera
5. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona
6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno
7. izvješće o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano
8. građevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
10. elaborat iskolčenja građevine i
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(3) Dokumentacija iz stavka 1. podstavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine.
Pravne posljedice uporabne dozvole
Članak 136.
(1) Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola, ako ovim ili posebnim zakonom nije propisano drukčije.
(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove za koje je to određeno pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Članak 137.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:
1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom
6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku
7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona i
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.
(3) Geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu na katastarskom planu izrađena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije.
Članak 140.
(1) Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
(2) Na tehnički pregled pozivaju se investitor, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta i po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine te građevine izgrađene, odnosno radova izvedenih bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta poziva se investitor.
(4) Pozvani sudionici u gradnji i javnopravna tijela dužni su osigurati sudjelovanje svoga predstavnika na tehničkom pregledu. Tehnički pregled se može održati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu.
(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja putem elektroničke oglasne ploče.
Pokusni rad
Članak 143.
(1) Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom, investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom.
(3) Prijavi pokusnog rada prilaže se:
1. plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada
2. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na energetsku infrastrukturu, ako je sukladno posebnom propisu određen posebnim uvjetima
3. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije i
4. predviđeni završetak pokusnog rada.
(4) Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.
(5) Vrijeme trajanja pokusnog rada ne može biti duže od dvije godine.
Članak 148.
(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetsku snimku, geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče.
(2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.
Članak 154.
(1) U prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti projektanta koji je izradio projekt uklanjanja, oznake tog projekta, izvođača i nadzornog inženjera.
(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.
Članak 155.
(1) Prilikom uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina niti ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadom.
(2) Stručni nadzor građenja ne provodi se prilikom uklanjanja građevina određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili građevina koje uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine, a prilikom uklanjanja drugih građevina ili njihovih dijelova stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost te očuvanje zdravlja ljudi i zaštite okoliša.
Prekršaji investitora
Članak 162.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:
1. ne osigura stručni nadzor građenja (članak 49. stavak 3.)
2. je izvođač, a stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu (članak 50. stavak 1.)
3. pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom (članak 106. stavci 1. i 2.)
4. građenju građevine za koju je lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice pristupi s pravomoćnom, odnosno izvršnom građevinskom dozvolom, a u katastru nije formirana građevna čestica (članak 106. stavak 3.)
5. ne ukloni građevinu iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku (članak 129. stavak 2.)
6. oštećenu građevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektu postojećeg stanja građevine (članak 130.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:
1. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezina dijela prije izdavanja uporabne dozvole (članak 24. stavak 1.)
2. projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje ili stručni nadzor građenja povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 49. stavak 2.)
3. ne odredi glavnog izvođača radova (članak 55. stavak 2.)
4. ne odredi glavnoga nadzornog inženjera (članak 57. stavak 2.)
5. trajno ne čuva građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt (članak 65. stavak 1.)
6. revidentu pravodobno ne omogući provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (članak 94. stavak 4.)
7. ne zatraži izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora u propisanom roku (članak 127. stavak 1.)
8. gradi bez glavnog projekta, tipskog projekta ili drugog akta propisanog pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili protivno tom projektu, odnosno aktu (članak 128. stavak 2.)
9. ne prijavi početak građenja u propisanom roku (članak 131. stavak 1.)
10. ne ukloni privremenu građevinu, opremu gradilišta, neutrošeni građevinski materijal i otpad prije izdavanja uporabne dozvole (članak 133. stavak 5.)
11. ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari u slučaju prekida građenja (članak 134. stavak 5.)
12. trajno ne čuva dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. podstavaka 5., 7., 8. i 9. ovoga Zakona (članak 135. stavak 3.)
13. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 136. stavak 1.)
14. koristi građevinu ili njezin dio protivno njezinoj namjeni (članak 136. stavak 3.)
15. ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 143. stavak 1.)
16. ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 143. stavak 2.)
17. započne pokusni rad koji nije predviđen i obrazložen glavnim projektom (članak 143. stavak 4.),
18. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.b stavak 1.) (na snazi od 10.03.2020.)
19. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje (članak 21.b stavak 2.) (na snazi od 01.01.2025.)
20. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.c stavak 1.) (na snazi od 10.03.2020.).
(3) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, a za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna.
(4) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 50. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ako projektira ili provodi stručni nadzor građenja, a ne ispunjava propisane uvjete.
(5) Novčane kazne iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka u slučaju građenja građevine iz 3.a i 3.b skupine umanjuju se za 50 %.
Prekršaji projektanta
Članak 163.
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako:
1. projektirana građevina nije projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ne ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada ili druge propisane zahtjeve i uvjete (članak 51. stavak 2.)
2. projekt ne sadrži sve propisane dijelove (članak 64. stavak 2.)
3. projekt nije izrađen tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova (članak 66. stavak 3.)
4. izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 74. stavak 2.)
5. se na tehnički pregled ne odazove njezin predstavnik (članak 140. stavak 4.).
Članak 164.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se glavni projektant ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, a projekt nije cjelovit i međusobno usklađen (članak 52. stavak 1.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz članka 163. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja obavlja poslove projektiranja može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja tih poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji u vezi s kontrolom projekta
Članak 165.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:
1. obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 61.)
2. projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva (članak 63. stavak 1.)
3. obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (članak 63. stavak 3.)
4. ne sastavi pisano izvješće o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani način (članak 94. stavak 2.)
5. upisom u građevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova (članak 94. stavak 4.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka revidentu se može izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova za kontrolu projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji u vezi s nostrifikacijom projekata
Članak 166.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju, a nema zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer (članak 97. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju projekta ako projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda nije usklađen s hrvatskim propisima i pravilima struke (članak 96. stavak 1.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka koja poslove nostrifikacije obavlja u vlastitom ili zajedničkom uredu.
(4) Uz kaznu za prekršaj iz stavaka 2. i 3. ovoga članka osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova nostrifikacije projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji izvođača
Članak 167.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
1. gradi, a ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu (članak 53. stavak 2.)
2. pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ako nije prethodno izvršena prijava građenja (članak 53. stavak 3.)
3. ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom ili tehničkim propisima (članak 54. stavak 1.)
4. radove ne izvodi tako da ispunjavaju temeljne zahtjeve za građevinu (članak 54. stavak 1. podstavak 2.)
5. zbog propusta u građenju ne budu ispunjeni zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada (članak 54. stavak 1. podstavak 2.)
6. građevni i drugi proizvodi ili postrojenja koje ugrađuje u građevinu ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 54. stavak 1. podstavak 3.).
(2) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Uz novčanu kaznu iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
1. prilikom građenja povjeri izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ne ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova (članak 54. stavak 1. podstavak 1.)
2. ne osigura dokaze o sukladnosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađenog postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (članak 54. stavak 1. podstavak 4.)
3. ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (članak 54. stavak 1. podstavak 7.)
4. ne gradi u skladu s glavnim projektom, drugim propisanim aktom ili ovim Zakonom (članak 54. stavak 2.)
5. ne imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova (članak 55. stavak 1.)
6. imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 55. stavak 5.)
7. pristupi građenju građevina i izvođenju radova iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona bez glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, odnosno drugog propisanog akta (članak 128. stavak 2.)
8. gradi protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona
9. ne predvidi ili ne provodi potrebne mjere na gradilištu (članak 133. stavak 4.)
10. ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 133. stavak 5.)
11. ne osigura, ne ogradi ili ne zaštiti gradilište (članak 134. stavci 1. i 2.)
12. gradilište ne označi pločom (članak 134. stavak 4.)
13. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 135. stavak 1.)
14. se na tehnički pregled ne odazove njezin predstavnik (članak 140. stavak 4.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 5. podstavaka 1., 5., 10., 12., 13. i 14. ovoga članka pravnoj i fizičkoj osobi u svojstvu izvođača može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 2., 3., 4., 5. i 6. i stavka 5. podstavaka 4., 7., 10., 11., 12., 13. i 14. ovoga članka glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova.
Prekršaji nadzornog inženjera
Članak 168.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor ako:
1. je nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer zaposlenik osobe koja je izvođač radova na istoj građevini (članak 56. stavak 2.)
2. građenje nije u skladu s građevinskom dozvolom, glavnim projektom, odnosno ovim Zakonom i posebnim propisima ili se gradi bez građevinske dozvole, odnosno glavnog projekta (članak 58. stavak 1. podstavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu nadzornog inženjera koja poslove stručnog nadzora građenja obavlja u vlastitom ili zajedničkom uredu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove stručnog nadzora građenja ako:
1. ne utvrdi da izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom (članak 58. stavak 1. podstavak 2.)
2. ne utvrdi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom propisu (članak 58. stavak 1. podstavak 3.)
3. ne odredi provedbu ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta (članak 58. stavak 1. podstavak 4.)
4. bez odgađanja ne upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tijekom građenja investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama (članak 58. stavak 1. podstavak 5.)
5. ne sastavi završno izvješće o izvedbi građevine (članak 58. stavak 1. podstavak 6.)
6. ne upiše način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u građevinski dnevnik (članak 58. stavak 3.)
7. se na tehnički pregled ne odazove njezin predstavnik (članak 140. stavak 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu nadzornog inženjera koja poslove stručnog nadzora građenja obavlja u vlastitom ili zajedničkom uredu za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Uz kaznu za prekršaj iz stavaka 1. i 3. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Članak 169.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i glavni nadzorni inženjer ako obavlja poslove stručnog nadzora, a istodobno je zaposlen kod izvođača radova (članak 56. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni nadzorni inženjer ako stručni nadzor građenja nije cjelovit i međusobno usklađen i/ili ako o tome ne sastavi završno izvješće (članak 57. stavak 3.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova provedbe stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji vlasnika građevine
Članak 170.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez projekta uklanjanja ili ako tijelu graditeljstva nije pisano prijavljen početak radova na uklanjanju građevine (članak 153. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:
1. rabi ili stavi u pogon građevinu bez uporabne dozvole (članak 136. stavak 1.)
3. ne osigura održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini (članak 150. stavak 2.)
4. ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u slučaju oštećenja građevine (članak 150. stavak 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine fizička osoba za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 171.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik zgrade ako:
1. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora efektivne nazivne snage veće od 70 kW, poput generatora topline, sustava kontrole i cirkulacijske pumpe ili pumpi koji se upotrebljavaju za grijanje zgrada, najmanje jednom u deset godina (članak 22.a stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.)
2. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije efektivne nazivne snage veće od 70 kW, najmanje jednom u deset godina (članak 22.b stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.)
3. ne osigura opremanje nestambene zgrade, čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora, sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije veća od 290 kW, sustavima automatizacije i upravljanja zgradom i ne osigura dokaz izrađen od ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke da nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist (članak 22.c stavak 1.) (na snazi od 01.01.2025.)
4. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezina posebnog dijela prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing (članak 24. stavak 2. podstavak 1.)
5. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga ne preda energetski certifikat ili njegovu fotokopiju (članak 24. stavak 2. podstavak 2.)
6. u oglasima za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing koji se objavljuje u medijima ne izrazi energetsko svojstvo zgrade ili njezina posebnog dijela (članak 24. stavak 2. podstavak 4.)
7. javno ne izloži energetski certifikat zgrade za koju je izlaganje energetskog certifikata propisano ovim Zakonom (članak 25. stavci 1. i 2.)
8. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.b stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.)
9. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje (članak 21.b stavak 2.) (na snazi od 01.01.2025.)
10. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.c stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se vlasnik zgrade fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlašteni posrednik u prometu nekretnina ako u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup koji se objavljuje u medijima ne navede energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela (članak 24. stavak 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se ovlašteni posrednik u prometu nekretnina fizička osoba za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka.
Prekršaji osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade te ovlaštenih za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi
Članak 172.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ako:
1. poslove za koje je ovlaštena ne obavlja stručno, samostalno, neovisno ili nepristrano (članak 33. stavak 1.)
2. energetski certifikat, energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ne izradi točno i u skladu s važećim propisima i pravilima struke (članak 33. stavak 2.)
3. ne vodi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (članak 33. stavak 3. podstavak 1.)
4. ne čuva propisanu dokumentaciju najmanje deset godina (članak 33. stavak 3. podstavak 3.)
5. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja u roku od osam dana od nastale promjene (članak 33. stavak 4.)
6. izda energetski certifikat, obavi energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije unatoč zabrani iz članka 34. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ako:
1. po nalogu Ministarstva ne provodi neovisni sustav kontrole (članak 40. stavak 1.)
2. poslove neovisnog sustava kontrole ne obavlja stručno, samostalno, neovisno ili nepristrano (članak 43. stavak 1.)
3. ne vodi evidenciju o provedenim kontrolama (članak 43. stavak 2. podstavak 1.)
4. ne čuva propisanu dokumentaciju najmanje 10 godina (članak 43. stavak 2. podstavak 2.)
5. ne dostavlja Ministarstvu izvješća o obavljenoj kontroli (članak 43. stavak 2. podstavak 3.)
6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja u roku od osam dana od nastale promjene (članak 43. stavak 3.)
7. obavi kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi unatoč zabrani iz članka 44. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu ovlaštene osobe za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Građevina izgrađena na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007.
Članak 182.
(1) Za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdane do 1. listopada 2007. tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže građevinsku dozvolu, odnosno drugi akt iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka izdaje se ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu namjene, najvećih vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru.
(4) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i za dio građevine.
(5) Brisan.
Građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
Članak 184.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
(2) Vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva, odnosno u drugom postupku u kojem je to potrebno utvrditi, a koji provodi to tijelo ili građevinska inspekcija.
(3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. dokaze kojima raspolaže da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
(4) Tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uvidom u Državnu snimku iz zraka učinjenu prije 15. veljače 1968. ili drugu odgovarajuću službenu kartografsku podlogu Državne geodetske uprave te po potrebi izvođenjem drugih dokaza.
Građevina izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi
Članak 186.
(1) Građevina izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. dokaz da je građenje, rekonstrukcija, obnova, odnosno sanacija građevine provedena u sklopu provedbe propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi (ugovor o kreditu, ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).
Građevina koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja
Članak 188.
(1) Građevina koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu kupljenu u svrhu stambenog zbrinjavanja.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. potvrdu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama kojom se potvrđuje da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja.
Građevina čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan
Članak 190.
1) Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu čiji je akt za građenje uništen.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. dokaze kojima raspolaže da je građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt uništen ili nedostupan.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O GRADNJI
a. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine (u daljnjem tekstu: Zakon). Zakonom se uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona i posebnim propisima.
Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018). Također, Zakonom se osigurava provedba Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.) u dijelu koji se odnosi na rok i dinamiku donošenja Dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050.
S tim u vezi, radi ostvarenja ciljeva prenesenih spomenutim Direktivama, odnosno unapređenja energetske učinkovitosti, ovim se Prijedlogom zakona uvodi glavni energetski certifikator koji uz ostale sudionike potpisuje energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom, propisuje se njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu, način na koji se određuje i poslove koje obavlja sukladno Zakonu.
Uvođenjem eGrađevinskog dnevnika gradilišta se digitaliziraju, odnosno svim sudionicima u gradnji omogućava se digitalno vođenje postupka gradnje. Uslugom eGrađevinski dnevnik postiže se razina kvalitete građenja povećanjem dostupnosti svih potrebnih informacija na jednom mjestu.
U svrhu otklanjanja nedostataka u provedbi Zakona bilo je potrebno jasno odrediti odnos sudionika u gradnji, posebno propisujući da je glavni projektant izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran za usklađenost cijelog glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta.
Jedan od temeljnih ciljeva ovoga Prijedloga Zakona je usklađenje s elektroničkim sustavom u vezi načina pozivanja stranaka na uvid u spis predmeta. Pri tome se uzima u obzir broj stranka koji sudjeluje u postupku izdavanja građevinske dozvole, za razliku od dosadašnjeg načina koji se temeljio na broju nekretnina s kojima građevina za koju se izdaje građevinska dozvola neposredno graniči. Ukoliko se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac, dostavlja se u korisnički pretinac putem državne informacijske infrastrukture. Uz to, propisuje se da dostava građevinske dozvole putem državne informacijske infrastrukture smatra se izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka.
Ovim Prijedlogom postiže se učinkovitost i otklanjaju se poteškoće u primjeni Zakona na način da se točno propisuje tko može rješavati akte, odnosno koje uvjete treba ispuniti službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva. Stručnost i kontinuirano educiranje službenih osoba temelj je za učinkovito postupanje tijela nadležnih za upravne poslove graditeljstva.
Ukidanjem obveze prilaganja dokaza pravnog interesa za građenje linijske infrastrukturne građevine na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, kad je za građenje te građevine posebnim propisom utvrđen interes Republike Hrvatske, značajno se smanjuje administrativno opterećenje investitora i ubrzava postupak ishođenja građevinskih dozvola.
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom ( „Narodne novine“, broj 146/20) i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute, potrebno je izmijeniti odredbe Zakona radi prilagodbe hrvatskog zakonodavstva odnosno radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ( „Narodne novine“, broj 57/22). Također se radi povećanja odgovornosti svih sudionika u gradnji odlučilo prekršaje strože kažnjavati, pa su za 50% povećani iznosi u prekršajnim odredbama.
Slijedom navedenog, a radi poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona, potrebno je donošenje ovoga Zakona.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom uređuju se slijedeća osnovna pitanja:
- propisuje se koje građevine u smislu Zakona nisu zgrade
- dopuštena odstupanja u građenju koja se odnose na zgrade
-određuje se glavni energetski certifikator- jasno određenje odgovornosti glavnog projektanta za usklađenost cijelog glavnog odnosno izvedbenog projekta
- utvrđivanje načina čuvanja glavnih projekata, projekata uklanjanja građevine radi usklađenja s elektroničkim sustavom od strane tijela graditeljstva
- redefiniranje sadržaja glavnog projekta
- ukidanje ispisa glavnog projekta
- rasterećenje investitora i ubrzanje postupka izdavanja građevinske dozvole ukidanjem obveze dostavljanja pravnog interesa za građenje infrastrukturnih linijskih građevina na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ako je za građenje utvrđen interes Republike Hrvatske.
- redefiniranje postupka nostrifikacije projekta
- jasno definiranje uvjeta koje službena osoba treba ispunjavati za vođenje postupaka i izdavanje akata
- usklađenje s elektroničkim sustavom u vezi načina pozivanja stranaka na uvid u spis predmeta
- dostava građevinske dozvole putem državne informacijske infrastrukture
- jasnije propisivanje čuvanja građevinskog dnevnika
- prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj te povećanje iznosa za prekršaje
- usklađenje s elektroničkim sustavom u postupcima izdavanja uporabne dozvole
- naziv tijela državne uprave usklađuje se sa Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu državne uprave .
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona pojednostavit će se, ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, te samo građenje, odnosno poboljšat će se učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja investicija i zaposlenih u građevinarstvu.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20, 123/20 i 86/23) iz osobito opravdanih razloga.
Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. u sklopu reforme C1.1.1. R2 Nastavak reforme reguliranih profesija , ministarstvo zaduženo za poslove gospodarstva ima za cilj do kraja 2024. godine pojednostaviti ili ukinuti najmanje 50 regulatornih zahtjeva privatnom sektoru profesionalnih usluga. Očekuje se da će time kumulativni broj provedenih mjera liberalizacije tržišta usluga do kraja 2024. godine biti barem 300. Kako bi ostvarila navedeni cilj, Vlada Republike Hrvatske će nastaviti provoditi mjere iz dva donesena Akcijska plana za liberalizaciju tržišta usluga.
Ministarstvo gospodarstva je izradilo Nacrt Trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga kojem Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine doprinosi u četiri mjere, a jedna od njih je ukidanje izdavanja ovlaštenja za energetsko certificiranje pravnim osobama, za što je preduvjet donošenje ovoga Zakona. Mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. provode se s ukladno Operativnom sporazumu za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. između Europske komisije i Republike Hrvatske.
Rok za provedbu spomenute mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. je IV. kvartal 2024. godine pa je u tu svrhu potrebno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O GRADNJI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1.
U Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) u članku 3. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:
„1. dubinska obnova je energetska obnova zgrade koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50 % u odnosu na stanje prije obnove“.
U podstavku 2. riječi: „dostupnog na adresi: https://dozvola.mgipu.hr (u daljnjem tekstu: eDozvola)“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstva, smještena na državnoj informacijskoj infrastrukturi“.
Podstavak 4. mijenja se i glasi:
„4. energetska obnova zgrade je primjena mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenje energijom i očuvanje topline, pri čemu mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje ušteda energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, grijanog ili hlađenog dijela zgrade prema nekondicioniranom dijelu, unapređenje tehničkih sustava zgrade ili zamjenu s energetski učinkovitijim koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, a može uključivati i sveobuhvatnu obnovu zgrade“.
U podstavku 25. iza riječi: „u skladu s“ dodaju se riječi: „posebnim propisima, odnosno“.
U podstavku 38. iza riječi: „infrastrukturne građevine“ dodaju se riječi: „(trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl.) te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja“.
Podstavak 40. briše se.
Dosadašnji podstavak 41. postaje podstavak 40.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 2.
U članku 4. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. skupina - građevine za koje je ovim Zakonom propisano da akte za gradnju izdaje Ministarstvo“.
Točka 3b. mijenja se i glasi:
„3.b skupina - zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m².“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 3.
U članku 19. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prilikom građenja zgrade dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere zgrade do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili rekonstrukcije zgrade upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili zgrade koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 4.
U članku 19.a ispred riječi: „Odredbe“ stavlja se oznaka stavka: „(1)“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Zgrada javne namjene se u smislu ovoga poglavlja odnosi na zgradu ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgradu ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgradu ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 5.
U članku 20. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Alternativni sustavi opskrbe energijom iz stavka 3. ovoga članka odnose se na decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora, kogeneraciju, daljinsko grijanje ili hlađenje posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora, dizalice topline.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 6.
U članku 23. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe koje su u izradi istog sudjelovale u dijelu svoje struke i glavni energetski certifikator.“.
Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Glavni energetski certifikator je jedna od ovlaštenih fizičkih osoba koja sudjeluje u energetskom pregledu zgrade u dijelu svoje struke za certifikat koji izdaje i koji je odgovoran za cjelovitost, objedinjavanje te međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu i izvješću o energetskom pregledu zgrade.
(7) Glavni energetski certifikator se određuje ugovorom o izradi energetskog certifikata s investitorom, vlasnikom zgrade, njegovim opunomoćenikom ili na drugi odgovarajući način.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 7.
U članku 27. stavku 1. riječi: „ili pravna“ brišu se.
U stavku 3. iza riječi: „na neodređeno vrijeme“ briše se točka i dodaju se riječi: „uz uvjet stručnog usavršavanja sukladno članku 33. stavku 3. podstavku 4. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 8.
U članku 28. stavku 1. podstavku 2. riječ: „ili“ briše se i iza riječi: „sustavom“ stavlja se točka.
Podstavak 3. briše se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ovlaštenje iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka obuhvaća i ovlaštenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ako je ovlaštenje dano fizičkoj osobi strojarske struke.“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Investitor, vlasnik, odnosno korisnik zgrade ili njezina posebnog dijela koja podliježe obvezi redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju kojom raspolaže, a koja je potrebna za provedbu redovitog pregleda te druge uvjete za neometani rad.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 9.
Članak 30. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 10.
Članak 31. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavka 1. i 2. ili stavka 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 1 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, kako slijedi:
1. za strojarski dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba strojarske struke
2. za elektrotehnički dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke
3. za sustave automatskog reguliranja i upravljanja ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke ili strojarske struke i
4. za građevinski dio zgrade ovlašćuje se osoba arhitektonske ili građevinske struke.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 11.
U članku 34. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ovlaštena osoba zaposlena kod pravne osobe koja je opskrbljivač energijom ili vodom ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi koju opskrbljuje energijom ili vodom.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 12.
U članku 36. stavku 1. riječ: “pravnih“ zamjenjuje se riječju: „drugih“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 13.
Članak 42. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlaštenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja:
1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrada
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje imaju ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske ili građevinske struke te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke koja ima ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Sve fizičke osobe iz stavka 1. točke 2. ovoga članka moraju imati najmanje tri godine iskustva u provedbi energetskog certificiranja i/ili energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom i više od 20 provedenih energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom u svojem dijelu struke.
(3) Ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama daje se pravnoj osobi koja:
1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrada, te redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje imaju ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke.
(4) Sve fizičke osobe iz stavka 3. točke 2. ovoga članka moraju imati najmanje tri godine iskustva u provedbi energetskog certificiranja i/ili energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom i više od 20 provedenih energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom u svojem dijelu struke.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 14.
U članku 52. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Glavni projektant izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za usklađenost cijelog glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 15.
U članku 54. stavku 2. iza riječi: „Građevine“ dodaju se riječi: „i radovi“, a iza riječi: „graditi“ dodaju se riječi: „odnosno izvoditi“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 16.
U članku 60. riječ: „obrazac,“ briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 17.
U članku 63. stavku 3. iza riječi: „zaposlen“ dodaju se riječi: „ili je u njegovom vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 18.
U članku 65. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izvorno u informacijskom sustavu koji omogućuje trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja (elektronička arhiva) sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 19.
Članak 68. mijenja se i glasi:
„(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
(2) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i/ili u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provode navedeni postupci, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(3) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i/ili u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provode navedeni postupci, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(4) Svaka mapa glavnog projekta mora sadržavati izjavu projektanta o usklađenosti projekta s uvjetima iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka.
(5) Prva mapa glavnog projekta, osim izjave iz stavka 4. ovoga članka, mora sadržavati i izjavu glavnog projektanta da je glavni projekt cjelovit i međusobno usklađen, izrađen u skladu s prostornim planom, odnosno s lokacijskom dozvolom u slučaju kad je njeno izdavanje propisano posebnim propisom.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 20.
Iza članka 69. dodaje se članak 69.a koji glasi:
„Članak 69.a
(1) Za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice je situacija građevne čestice prikazana na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Situacija građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži lomne točke i popis koordinata lomnih točaka koje određuju granicu građevne čestice te lomne točke i popis koordinata lomnih točaka smještaja jedne ili više građevina na građevnoj čestici.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 21.
Članak 70. mijenja se i glasi:
„(1) Prva mapa glavnog projekta sadrži:
1. izjavu glavnog projektanta, odnosno projektanta iz članka 68. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
2. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u svim dijelovima glavnog projekta za građevinu razvrstanu u 1., 2.a ili 2.b skupinu građevina za koju se prema posebnom propisu utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara koji izrađuje osoba ovlaštena po posebnom propisu
3. posebne uvjete i/ili uvjete priključenja ako se utvrđuju
4. lokacijsku dozvolu ako je izdavanju građevinske dozvole prethodila lokacijska dozvola
5. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš i/ili rješenje o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima provode navedeni postupci
6. situaciju građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvat zahvata u prostoru na geodetskim podlogama i na način propisanim pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona i
7. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Sastavni dio glavnog projekta je elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u „GML“ formatu.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 22.
U članku 76. stavku 2. podstavku 3. iza riječi: „tih građevina“ briše se točka i dodaje se riječ: „i“.
Iza podstavka 3. dodaje se podstavak 4. koji glasi:
„4. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Projekt uklanjanja izrađuje se u elektroničkom obliku.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 23.
Članak 78. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:
1. tipski projekt u elektroničkom obliku koji sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt, osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine
2. izvješće o kontroli tipskog projekta u elektroničkom obliku ako je kontrola propisana
3. izvješće o nostrifikaciji tipskog projekta u elektroničkom obliku ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(2) Svaka mapa tipskog projekta sadrži izjavu projektanta, da je isti usklađen s ovim Zakonom i drugim propisima, uvjetima i pravilima, a posebno s propisima u skladu s kojima se daje tehničko rješenje građevine odnosno način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu.
(3) Prva mapa tipskog projekta, osim izjave iz stavka 2. ovoga članka sadrži i izjavu glavnog projektanta da je tipski projekt međusobno usklađen i cjelovit.
(4) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno pitanje obveze usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim propisima i posebnim uvjetima te na utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanja potvrde glavnog projekta na odgovarajući se način primjenjuju na tipski projekt i donošenje rješenja o tipskom projektu.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 24.
Naslov iznad članka 81. mijenja se i glasi: „ Posebni uvjeti i uvjeti priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola“.
U članku 81. stavku 2. iza riječi: „projektant“ dodaje se riječ: „elektronički“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 25.
U članku 90. stavku 1. riječ: „središnje“ briše se.
U stavku 2. riječ: „središnje“ briše se.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) U slučaju ako tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka poništi rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka, javnopravno tijelo je dužno postupiti po odluci tijela nadležnog za odlučivanje o žalbi u roku od 15 dana od dana primitka rješenja po žalbi za građevine razvrstane u skupine 2.a i 2.b, odnosno u roku od 30 dana za građevinu razvrstanu u 1. skupinu građevina.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 26.
U članku 91. stavku 3. iza riječi: „projekta“ dodaju se riječi: „elektroničkim putem“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 27.
U članku 92. stavku 1. iza riječi: „javnopravno tijelo“ dodaje se zarez i riječ: „investitor“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 28.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„(1) Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti izvješće i ovjeriti projekt.
(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju dužna je izraditi te dijelove projekta.
(4) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se u elektroničkom obliku i potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(5) Ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka ovjerava se kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(6) Postupak nostrifikacije, sadržaj izvješća i sastavne dijelove nostrificiranog projekta propisuje Ministar pravilnikom.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 29.
U članku 100. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo izdaje dozvole za:
a. građevine planirane Državnim planom prostornog razvoja
b. građevine planirane Prostornim planom isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te prostornim planom područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja
c. građevine planirane prostornim planom nacionalnog parka za koje se utvrđuju posebni uvjeti, uključivo i one za koje se provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, osim zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m²
d. građevine za koje je to određeno uredbom kojom se određuju građevine, drugi zahvati u prostoru i površine državnog i područnog (regionalnog) značaja i
e. građevine planirane prostornim planovima područne (regionalne) razine na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 30.
U članku 101. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka upravno tijelo županije izdaje dozvole za građevine za koje je to određeno uredbom kojom se određuju građevine, drugi zahvati u prostoru i površine državnog i područnog (regionalnog) značaja.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 31.
Iza članka 101. dodaju se naslov i članak 101.a koji glase:
„Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i izdavanje akta
Članak 101.a
(1) Postupak izdavanja građevinske dozvole, uporabne dozvole, uporabne dozvole za određene građevine, te druge upravne i neupravne akte, koje izdaje Ministarstvo, upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva, rješava:
1. službena osoba koji ima završen diplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalistički diplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske ili elektrotehničke struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit ili
2. službena osoba koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij društvenih znanosti, polje pravo koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ako ima pet ili više godina radnog iskustva u poslovima navedenim ovim člankom i položen državni ispit.
(2) Službene osobe koje su voditelji tehničkog pregleda moraju zadovoljiti uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, te imati položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 32.
U članku 107. stavku 1. riječi: „komunalne vodne građevine“ zamjenjuju se riječima: „infrastrukturu definiranu zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 33.
U članku 107.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se za građevinu razvrstanu u 1. skupinu za koju se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i u 2.a skupinu putem elektroničke oglasne ploče o podnesenom zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev, izdanim potvrdama glavnog projekta i o izdanoj građevinskoj dozvoli za građenje te građevine.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 34.
Članak 108. mijenja se i glasi:
„ (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem.
(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:
1. glavni projekt
2. elaborate iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona,
3. iskaznicu energetskih svojstava zgrade ako je propisano tehničkim propisom kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama
4. izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
5. izvješće o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
6. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
7. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim propisom propisano tko može biti investitor i
8. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnost sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.
(3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka prilaže parcelacijski elaborat koji je potvrdio tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom.
(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku.
(5) Prilozi iz stavka 2. i prilog iz stavka 3. ovoga članka prilažu se u elektroničkom obliku.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 35.
U članku 109. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:
1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, ugovor o uporabi sklopljen sukladno zakonu kojim se propisuje upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
3. odluka nadležnog tijela na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
5. suglasnost suvlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno
6. suglasnost tijela nadležnog za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
7. suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.“.
U stavku 6. iza riječi: „cestom,“ dodaje se riječ: „željezničkom“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka za građenje linijske infrastrukturne građevine na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske dokaz pravnog interesa nije potreban ako je za građenje te građevine posebnim propisom utvrđen interes Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 36.
U članku 113. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole, a ovjerava ga službena osoba
tijela graditeljstva kvalificiranim elektroničkim potpisom.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 37.
U članku 116. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Ako se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje više od deset stranaka, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2) Ako se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se stranci na slijedeći način:
1. stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac, u korisnički pretinac putem državne informacijske infrastrukture
2. stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB, a nema aktivan korisnički pretinac, putem pošte osobnom dostavom na adresu iz službene evidencije OIB servisa
3. stranci koja u zemljišnoj knjizi nema upisan OIB na način propisan stavkom 1. ovoga članka.“.
U stavku 3. riječi: „oglasnoj ploči tijela graditeljstva“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkoj oglasnoj ploči“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 38.
Članak 120. mijenja se i glasi:
„(1) Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se:
1. investitoru s glavnim projektom putem državne informacijske infrastrukture
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva na način propisan člankom 116. stavkom 2. podstavcima 1. i 2. ovoga Zakona
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka građevinska dozvola, odnosno rješenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana objave na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničkog programa eDozvola katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina s glavnim projektom.
(4) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničkog programa eDozvola pravnoj osobi ovlaštenoj posebnim propisom za gospodarenje šumama i šumskom zemljištu ako su istom obuhvaćene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske planirana za potrebe provedbe investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku.
(5) Dostava putem državne informacijske infrastrukture smatra se izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka .“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 39.
U članku 125. stavku 1. iza riječi: „dopuniti“ briše se zarez i dodaje se riječ: „i“, a riječi:
„ i/ili ukinuti“ brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) U slučaju poništenja građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan građevnu česticu dovesti u uredno stanje.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 40.
U članku 128. stavku 5. podstavku 4. iza riječi: „dizalo“ dodaju se riječi: „te vanjsko čelično stubište za potrebe evakuacije u slučaju požara“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 41.
Članak 129. mijenja se i glasi:
„(1) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Građenje građevina iz stavka 1. ovoga članka izvodi se na temelju glavnog projekta, a čija isporuka može biti po dijelovima ovisno o radovima koji se izvode.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ukoliko se građevina izvodi protivno prostornom planu odnosno neće se za istu naknadno ishoditi građevinska dozvola, ista se može izvoditi na temelju tehničkih rješenja s elementima glavnog projekta u smislu zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i za isto nije potrebno ishoditi akte nadležnih javnopravnih tijela glede usklađenosti s posebnim propisima.
(4) Građevina iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti.
(5) U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 42.
U članku 131. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja prijaviti početak građenja odnosno nastavak radova elektroničkim putem.“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničkog programa eDozvole obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada, a za građenje građevine koja se gradi na temelju glavnog projekta i jedinicu lokalne samouprave i na taj način im omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 43.
U članku 135. stavku 1. podstavak 4. mijenja se i glasi:
„4. ugovor o stručnom nadzoru građenja u kojem su navedeni nadzorni inženjeri.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Dokumentaciju iz stavka 1. podstavaka 6., 7. i 9. ovoga članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine .“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Ministarstvo je dužno trajno čuvati građevinski dnevnik u elektroničkom obliku na medijima koji omogućuju trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 44.
U članku 136. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove za koje obveza izdavanja uporabne dozvole nije propisana pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 45.
U članku 137. stavku 2. podstavku 1. riječi: „fotokopiju građevinske dozvole“ zamjenjuju se riječima: „građevinsku dozvolu“, a riječi: „primjerak glavnog projekta“ zamjenjuju se riječima: „glavni projekt“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se elektroničkim putem, a prilozi iz stavka 2. ovoga članka prilažu se u elektroničkom obliku.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 46.
U članku 140. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Za građevine i radove za koje je obveza izdavanja uporabne dozvole propisana pravilnikom iz članka 128. ovoga Zakona, na tehnički pregled pozivaju se investitor, javnopravna tijela koja su u posebnom postupku utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta.“.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine
poziva se investitor.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 47.
U članku 143. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Prilozi iz stavka 3. ovoga članka moraju biti izrađeni po ovlaštenom inženjeru
odnosno ovlaštenom arhitektu i prilažu se u elektroničkom obliku potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 48.
U članku 148. stavku 1. riječi: „putem elektroničke oglasne ploče“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkim putem“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 49.
U članku 154. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera te priložiti projekt uklanjanja građevine u elektroničkom obliku.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 50.
U članku 155. stavku 2. riječi: „određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „za koje ta obveza nije propisana pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 51.
U članku 162. stavku 1. riječi: „100.000,00 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „20.000,00 do 30.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
U podstavku 17. riječi: „stavak 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavak 5.“.
U stavku 3. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“, a riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 4. riječi: “15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 52.
U članku 163. stavku 1. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: 5.000,00 do 10.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 53.
U članku 164. stavku 1. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 54.
U članku 165. stavku 1. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U podstavku 3. iza riječi: „zaposlen“ dodaju se riječi: „ili je u njegovom vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 55.
Članak 166. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 eura kaznit će se fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer koja poslove nostrifikacije obavlja protivno odredbama članaka 96. i 97. ovoga Zakona.
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova nostrifikacije projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 56.
U članku 167. stavku 1. riječi: „100.000,00 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „20.000,00 do 30.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 5. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
Podstavak 6. mijenja se i glasi:
„6. imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 55. stavak 5.)“.
U stavku 6. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 8. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 57.
U članku 168. stavku 1. riječi: 100.000,00 do 150,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „20.000,00 do 30.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „30.000,00 do 45,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: : „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „25.000,00 do 50,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „15.000,00 do 30,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 58.
Članak 169. mijenja se i riječi: „15.000,00 do 30,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „15.000,00 do 30,000,00 kuna zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 59.
U članku 170. stavku 1. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 do 10.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 60.
U članku 171. stavku 1. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „5000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.000,00 do 2.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
U stavku 4. riječi:“ 5000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.000,00 do 2.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 61.
U članku 172. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.900,00 do 3.300,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ako:“.
U stavku 2. riječi: „30.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.000,00 do 9.000,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „15.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.000,00 do 6.000,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 62.
(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona, propisa donesenih na temelju tog Zakona te propisa koji se primjenjuju na temelju tog Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupci započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako je to povoljnije za stranku po čijem je zahtjevu postupak započet.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupci za izdavanje ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) nakon 31. prosinca 2024. će se obustaviti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 63.
Glavni projekt građevine u kojemu je tehničko rješenje građevine izrađeno na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) smatra se valjanim dokumentom za izdavanje akta na temelju kojega se odobrava građenje, odnosno valjanim dokumentom za prijavu početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta ako je zahtjev za izdavanje tog akta zajedno s glavnim projektom podnesen u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 64.
Tipski projekt za koji je izdano rješenje o tipskom projektu u skladu sa Zakonom o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) može se rabiti dok se ne promijeni propis kojim se utječe na tehničko rješenje građevine, odnosno na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u skladu s kojim je tipski projekt izrađen.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 65.
Zahtjevi za izdavanje dozvola, odnosno prilozi koji se prilažu uz zahtjeve iz članaka 182., 184., 186., 188. i 190. Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) podnose, odnosno prilažu se u elektroničkom obliku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 66.
Za zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² za koju je izdana građevinska dozvola prije stupanja na snagu ovoga Zakona a bila je razvrstana u 2.b. skupinu građevina, smatra se da je građevina 3.b. skupine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 67.
Ministar će pravilnik iz članka 28. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 68.
Županije, veliki gradovi i gradovi čija upravna tijela obavljaju upravne poslove gradnje dužni su osigurati provođenje postupaka i izdavanja akata s odredbama članka 31. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 69.
(a) Od stupanja na snagu članaka 7., 8., 9., 10., 11. i 13. ovoga Zakona Rješenje o ovlaštenju za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade izdano pravnoj osobi na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) prestaje važiti.
(b) Od stupanja na snagu članaka 7., 8., 9., 10., 11. i 13. ovoga Zakona fizičke osobe koje su ovlaštene za provedbu energetskog pregleda zgrade sa složenim tehničkim sustavom na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19 ) mogu obavljati i poslove energetskog certificiranje zgrada te energetskih pregleda s jednostavnim i složenim tehničkim sustavom do promjene ili prestanka ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izdano, odnosno do isteka roka važenja navedenog u Rješenju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 70.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu osmog dana od dana objave, osim članaka 7., 8., 9., 10., 11., 13. i 61. koji stupaju na snagu 31. prosinca 2024. godine.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbama ovog članka jasnije se definira pojam „dubinska obnova“ s ciljem uštede godišnje potrebne toplinske energije, radi poboljšanja energetske učinkovitosti.
Vezano za pojam „ energetska obnova zgrade“ riječ: „zamjena“ zamijenjena je s riječima: „ili zamjenu energetski učinkovitijim“ iz razloga što se energetskom obnovom ne može smatrati zamjenom tehničkih sustava manje energetske učinkovitosti.
Nadalje, za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola, neovisno o promjeni domene mrežne stranice smješta se na državnu informacijsku infrastruktu.
U podstavku 25. iza riječi: „u skladu s“ dodaju se riječi: „posebnim propisima, odnosno“.
Potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz nadležnosti javnopravnog tijela koji izdaje potvrdu na glavni projekt odnosno s posebnim uvjetima.
U podstavku 38. određuje se precizno da trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. koja je dio infrastrukturne građevine te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja ne smatraju se zgradama.
U podstavku 40. pojam „zgrada javne namjene“ briše se jer je isti predmet Zakona o prostornom uređenju.
Uz članak 2.
Ovom odredbom jasnije se definira pojam „1.skupine građevina“ na način da su 1. skupina građevine za koje za koje je ovim Zakonom propisano da akte za gradnju izdaje Ministarstvo, dok se za 3.b skupinu jasnije određuje kao zgrade stambene namjene s najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m².
Uz članak 3.
Ovom odredbom mijenja se članak 19. Zakona kojim su definirana dopuštena odstupanja u građenju na način da se pojam „građevina“ zamjenjuje pojmom „zgrada“.
Obzirom da građevine imaju veći obuhvat zahvata u prostoru, samim tim i mogu imati veća odstupanja u odnosu na glavni projekt, za razliku od zgrada.
S tim u vezi propisuje se da prilikom građenja „zgrade“ dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere zgrade do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili rekonstrukcije zgrade upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili zgrade koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar.
Uz članak 4.
Ovom odredbom mijenja se članak 19.a Zakona i dodaje definicija iz pojmovnika u poglavlje Energetska učinkovitost u zgradarstvu. Definicija se odnosi na zgrade javne namjene koje imaju obvezu certificiranja prema Zakonu o gradnji što je notificirano prema Direktivi (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018).
Uz članak 5.
Ovom odredbom dopunjuje se članak 20. važećeg Zakona propisujući da alternativni sustavi opskrbe energijom odnose se na decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora, kogeneraciju, daljinsko grijanje ili hlađenje posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora, dizalice topline.
Uz članak 6.
Ovom odredbom dopunjuje se odredba članka 23. važećeg Zakona na način da se uvodi glavni energetski certifikator koji uz ostale sudionike potpisuje energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom u dijelu svoje struke, propisuje se njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu. Uz navedeno propisuje se način na koji se isti određuje i poslove koje obavlja.
Uz članak 7.
Brisanjem riječi „ili pravna“ u odredbi članka 27. Zakona ukida se ovlaštenje pravnim osobama za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, odnosno ovlaštenje za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi daje se fizičkoj osobi uz uvjet stručnog usavršavanja, u skladu s ovim Zakonom.
Uz članak 8.
Ovom odredbom dopunjuje se odredba članka 28. važećeg Zakona na način da se propisuje dužnost investitora, vlasnika, odnosno korisnika zgrade ili njezina posebnog dijela koja podliježe obvezi redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju kojom raspolaže za provedbu redovitog pregleda.
Uz članak 9.
Brisanjem odredbe članka 30. važećeg Zakona ukida se ovlaštenje pravnim osobama za obavljanje usluge energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade.
Uz članak 10.
Odredbom ovoga članka propisuju se uvjeti koje fizička osoba mora ispuniti kako bi dobila ovlaštenje za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade kako s jednostavnim tako i složenim tehničkim sustavom.
Uz članak 11.
Ovom odredbom propisuje se da ovlaštena osoba zaposlena kod pravne osobe koja je opskrbljivač energijom ili vodom ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi koju opskrbljuje energijom ili vodom.
Uz članak 12.
Odredbom ovoga članka riječ: “pravnih“ zamjenjuje se s riječi: „drugih“ radi usklađenja s ostalim odredbama Zakona koje se odnose na obavljanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade.
Uz članak 13.
Ovom odredbom mijenja se članak 42. važećeg Zakona na način da se propisuju uvjeti koje pravna i fizička osoba moraju ispunjavati u svrhu dobivanja ovlaštenja za kontrolu energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade, kao i ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.
Uz članak 14.
Odredbom ovoga članka dopunjuje se članak 52. važećeg Zakona stavkom 5. kojim se jasno propisuje da je glavni projektant izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran za usklađenost cijelog glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta.
Uz članak 15.
Odredbom ovoga članka u članku 54. stavku 2. iza riječi: „građevine“ dodaju se riječi „i radovi“, radi usklađenja s ostalim odredbama važećeg Zakona a koji se odnose na pojam „građevine i radovi za koje se ne izdaje građevinska dozvola“.
Uz članak 16.
Odredbom ovoga članka riječ: „obrazac“ briše se radi usklađenja s elektroničkim sustavom eGrađevinski dnevnik, u svrhu olakšanja postupka građenja i digitalizacije dokumentacije na gradilištu.
Uz članak 17.
Ovom odredbom dopunjava se članak 63. stavak 3. riječima: “ili je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu“, s ciljem sprječavanja sukoba interesa.
Uz članak 18.
Ovom odredbom propisuje se da je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno trajno čuvati glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom na informacijskom sustavu koji omogućuje trajno čuvanje na medijima koji omogućuju trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja, sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava.
Uz članak 19.
Ovom odredbom mijenja se odredba članka 68. važećeg Zakona koja se odnosi na izradu glavnog projekta za građenje građevine za koje se ne izdaje lokacijska dozvola i jasnije se propisuju uvjeti u skladu s kojim se glavni projekt izrađuje.
Uz članak 20.
Ovom odredbom koja se odnosi na novi članak 69.a pobliže se propisuje se, da kad se građevinskom dozvolom kojoj ne prethodi lokacijska dozvola po posebnom propisu formira građevna čestica. Sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice je situacija građevne čestice prikazana na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 66. stavka 4. Zakona i da situacija građevne čestice obvezno sadrži lomne točke i popis koordinata lomnih točaka.
Uz članak 21.
Ovom odredbom mijenja se članak 70. Zakona na način da se redefinira sadržaj prve mape glavnog projekta ako ima više mapa i redefinira, tko izrađuje prikaz svih primjenjenih mjera zaštite od požara. Osim toga, sastavni dio glavnog projekta je elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u „GML“ formatu.
Uz članak 22.
Dopunjava se članak 76. Zakona na način da projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži i druge dijelove propisane Zakonom i Pravilnikom iz članka 66. stavka 4. Zakona. Uz to, jasno se definira da projekt uklanjanja izrađuje u elektroničkom obliku, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 23.
Predloženom izmjenom redefinira se što podnositelj zahtjeva prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu, odnosno točno se propisuje obveza prilaganje priloga uz zahtjev u elektroničkom obliku.
Nadalje, propisuje se da tipski projekt sadrži izjavu projektanta o usklađenosti tipskog projekta s ovim Zakonom i drugim propisima, uvjetima u skladu s kojima se daje tehničko rješenje građevine odnosno način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Osim spomenute izjave prva mapa tipskog projekta sadrži i izjavu glavnog projektanta da je tipski projekt međusobno usklađen i cjelovit, kako bi se potpunije i preciznije odredila odgovornost glavnog projektanta.
Uz članak 24.
Odredbama ovoga članka mijenja se naslov iznad članka 81. i članak 81. Zakona kojim se uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola i definira da projektant traži utvrđivanje posebnih uvjeta elektroničkim putem, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 25.
Odredbama ovoga članka usklađuje se važeći Zakon sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“ br. 85/20 i 21/23) i Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) na način da se briše riječ: „središnje“ ispred riječi tijela državne uprave.
Uz to propisuje se postupanje javnopravnog tijela sukladno odluci tijela koje odlučuje o žalbi, te se propisuje rok za postupanje.
Uz članak 26.
Ovom odredbom u članku 91. Zakona dodaje se riječ: „ elektroničkim putem“ radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 27.
Ovom odredbom dopunjuje se članak 92. Zakona na način da u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u komunikaciji putem elektroničkog programa eDozvola sudjeluje i investitor.
Uz članak 28.
Ovom odredbom mijenja se članak 97. Zakona i utvrđuje se da postupak nostrifikacije, sadržaj izvješća i obvezni sadržaj projekta propisuje Ministar pravilnikom, točno se određuje tko je ovlašten nostrificirat projekte i propisuju se dužnosti ovlaštene osobe. Uz to, jasno se propisuje da se izvješće izrađuje u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 29.
Ovom odredbom preciznije se propisuje i taksativno navodi za koje građevine Ministarstvo izdaje dozvole.
Uz članak 30.
Ovom odredbom dopunjuje se članak 101. Zakona na način da upravno tijelo županije izdaje akte za provedbu prostornih planova za građevine određene Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja.
Uz članak 31.
Ovom odredbom dodaje se naslov i članak 101a. koji glasi: „Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i izdavanje akta “.
Člankom 101.a propisuje se tko može rješavati akte, odnosno koje uvjete treba ispuniti službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva. Stručnost i kontinuirano educiranje službenih osoba temelj je za učinkovito postupanje tijela nadležnih za upravne poslove graditeljstva.
Ovim prijedlogom postiže se kvaliteta i otklanjaju se poteškoće u provedbi Zakona.
Uz članak 32.
Ovom odredbom u članku 107. Zakona stavku 1. riječi: „komunalne vodne građevine“ zamjenjuju se riječima: „infrastrukturu definiranu zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje“ čime se onemogućuju priključivanje nelegalnih građevina na svu infrastrukturu (uključujući i priključak na električnu mrežu).
Uz članak 33.
Ovom odredbom dopunjuje se odredba članka 107.a na način da se zainteresirana javnost obavještava o podnesenom zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev, izdanim potvrdama glavnog projekta i o izdanoj građevinskoj dozvoli za građenje te građevine za građevinu razvrstanu u 1. i 2.a. skupinu za koju se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu u cilju usklađenja s europskim zakonodavstvom.
Uz članak 34.
Ovom odredbom propisuje se da zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem, koje priloge mora priložiti i da isti moraju biti u elektroničkom obliku.
Izmjenom članka ukida se obveza prilaganja ispisa glavnog projekta.
Uz članak 35.
Ovom odredbom mijenja se odredba članka 109. važećeg Zakona na način da se propisuje što se smatra dokazom pravnog interesa koji investitor zahtjeva prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
Uz članak 36.
Ovom odredbom mijenja se 2. stavak članka 113. Zakona na način da sada glasi: „Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole i ovjerava se po tijelu graditeljstva elektroničkim potpisom“, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 37.
Ovom odredbom mijenja se članak 116. Zakon na način da se prilikom poziva za uvid u spis predmeta uzima u obzir broj stranka koji sudjeluje u postupku izdavanja građevinske dozvole, za razliku od dosadašnjeg načina koji je se temeljio na broju nekretnina s kojima građevina za koju se izdaje građevinska dozvola neposredno graniči. S tim u vezi propisuje se način poziva za uvid u spis kada u postupku sudjeluje više od deset stranaka odnosno kada sudjeluje deset stranka ili manje. Ukoliko se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac, dostavlja se u korisnički pretinac putem državne informacijske infrastrukture. Time se postiže usklađenje s elektroničkim sustavom i jača pravna sigurnost u postupku izdavanja građevinske dozvole.
Uz članak 38.
Ovom odredbom propisuje se način dostave građevinske dozvole putem elektroničkog programa eDozvola, odnosno da se dostava putem državne informacijske infrastrukture smatra izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka .
Uz članak 39.
Ovom odredbom mijenja se odredba članka 125. Zakona na način da se onemogućava ukidanje izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole na zahtjev investitora.
Uz to, propisuje se da u slučaju poništenja građevinske dozvole investitor je dužan građevnu česticu dovesti u uredno stanje.
Uz članak 40.
Ovom odredbom iznimno se propisuje mogućnost gradnje vanjskog čeličnog stubišta za potrebe evakuacije u slučaju požara protivno prostornom planu.
Uz članak 41.
Ovom odredbom koja se odnosi na posebne slučaje građenja prilikom događaja kao što su prirodne nepogode, ratna razaranja, neposredno ugrožavanje ljudi i dobara propisuje se da se građenje građevina u navedenim događajima izvodi na temelju glavnog projekta, a čija isporuka može biti po dijelovima ovisno o radovima koji se izvode. Uz to, propisuje se da ukoliko se građevina izvodi protivno prostornom planu odnosno neće se za istu naknadno ishoditi građevinska dozvola nego će se ukloniti u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja, ista se može izvoditi na temelju tehničkih rješenja s elementima glavnog projekta u smislu zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i za isto nije potrebno ishoditi akte nadležnih javnopravnih tijela glede usklađenosti s posebnim propisima.
Uz članak 42.
Ovom odredbom propisuje se prijava početka građenja građevine predaje elektroničkim putem. Dosadašnjim Zakonom o prijavi početka građenja tijelo graditeljstva je obavještavalo putem elektroničke oglasne ploče, ovim prijedlogom propisuje se da o prijavi početka građenja tijelo graditeljstva obavještava putem elektroničkog programa eDozvola, a tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničkog programa eDozvole obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada, a za građenje građevine koja se gradi na temelju glavnog projekta i jedinicu lokalne samouprave i na taj način im omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
Uz članak 43.
Ovom odredbom dopunjuje se odredbe članka 135. Zakona koje se odnose na ugovor o stručnom nadzoru građenja u kojem su navedeni nadzorni inženjeri, propisuje se koju dokumentaciju treba trajno čuvati investitor odnosno vlasnik građevine te obveza Ministarstva da trajno čuva eGrađevinski dnevnik u elektroničkom obliku gradilišta.
Uz članak 44.
Ovom odredbom koja se odnosi na pravnu posljedicu uporabne dozvole propisuje se precizniji izričaj radi otklanjanja dvojbi u primjeni Zakona.
Uz članak 45.
Ovom odredbom redefinira se što investitor prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole, odnosno točno se propisuje obveza prilaganje priloga uz zahtjev u elektroničkom obliku.
Uz članak 46.
Ovom odredbom propisuje se jasniji izričaj da se na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva investitor i javnopravna tijela koja su u posebnom postupku utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta, a za građevine i radove za koje je obveza izdavanja uporabne dozvole propisana pravilnikom iz članka 128. Zakona, na tehnički pregled pozivaju se investitor i javnopravna tijela koja su u posebnom postupku utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta.
Uz članak 47.
Odredbom ovoga članka koja se odnosi na prijavu pokusnog rada se propisuje obveza prilaganje priloga uz zahtjev u elektroničkom obliku koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe.
Uz članak 48.
Ovom odredbom riječi: „putem elektroničke oglasne ploče“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkim putem“, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 49.
Ovom odredbom propisuje se da se uz prijavu početka radova na uklanjanju građevine dostavlja projekt uklanjanja građevine u elektroničkom obliku, radi usklađenja s elektroničkim sustavom.
Uz članak 50.
Ovom odredbom koja se odnosi na stručni nadzor građenja prilikom uklanjanje građevina propisuje se precizniji izričaj radi otklanjanja dvojbi u primjeni Zakona.
Uz članke 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60. i 61.
Ovim odredbama zamjenjuju se iznosi u kunama s iznosima u eurima radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i propisuju se veći iznosi radi strožeg kažnjavanja sudionika u gradnji, a člankom 55. ujedno se brišu kaznene odredbe za pravne osobe s obzirom da nostrifikaciju provode fizičke osobe.
Uz članak 62.
Ovom odredbom propisuje se da će se postupci započeti po Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit po tom Zakonu, a iznimno od navedenog postupci započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako je to povoljnije za stranku po čijem je zahtjevu postupak započet.
Također se propisuje da će se postupci za izdavanje ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada započeti po odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) nakon 31. prosinca 2024. obustaviti.
Uz članak 63.
Ovom odredbom se propisuje, da glavni projekt građevine u kojemu je tehničko rješenje građevine izrađeno na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) smatra se valjanim dokumentom za izdavanje akta na temelju kojega se odobrava građenje, odnosno valjanim dokumentom za prijavu početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta ako je zahtjev za izdavanje tog akta zajedno s glavnim projektom podnesen u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 64.
Ovom odredbom se propisuje, da tipski projekt za koji je izdano rješenje o tipskom projektu u skladu sa Zakonom o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) može se rabiti dok se ne promijeni propis kojim se utječe na tehničko rješenje građevine, odnosno na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u skladu s kojim je tipski projekt izrađen.
Uz članak 65.
Ovom se odredbom propisuje da se zahtjevi za izdavanje dozvola, odnosno prilozi koji se prilažu uz zahtjeve iz članaka 182., 184., 186., 188. i 190. Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) podnose, odnosno prilažu se u elektroničkom obliku.
Uz članak 66.
Ovom odredbom se propisuje, da se z a zgrade stambene namjene s najviše dva stana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² za koju je izdana građevinska dozvola prije stupanja na snagu ovoga zakona a bila je razvrstana u 2.b. skupinu građevina, smatra građevinom 3.b. skupine. Time se pojednostavljuje postupak izdavanja uporabne dozvole za ove građevine.
Uz članak 67.
Odredbom ovoga članka navodi se obveza donošenja novog pravilnika o nostrifikaciji projekta te rok za njegovo donošenje.
Uz članak 68.
Ovom prijelaznom odredbom propisuje se da su županije, veliki gradovi i gradovi čija upravna tijela obavljaju upravne poslove gradnje dužni osigurati provođenje postupaka i izdavanja akata s odredbama članka 31. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 69.
Ovim odredbama propisuje se da od stupanja na snagu članaka 7., 8., 9., 10., 11. i 13. ovoga Zakona Rješenje o ovlaštenju za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade izdano pravnoj osobi na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) prestaje važiti te da fizičke osobe koje su ovlaštene za provedbu energetskog pregleda zgrade sa složenim tehničkim sustavom na temelju Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) mogu obavljati i poslove energetskog certificiranje zgrada te energetskih pregleda s jednostavnim i složenim tehničkim sustavom do promjene ili prestanka ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je Rješenje o ovlaštenju za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade izdano, odnosno do isteka roka važenja navedenog u tom Rješenju.
Uz članak 70.
Odredbom ovoga članka određuje se objava i stupanje na snagu ovoga Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. dubinska obnova je energetska obnova zgrade koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira smanjenjem potrošnje energije za grijanje (Q H,nd ) i primarne energije (E prim ) na godišnjoj razini [kWh/(m 2 ·a)] od najmanje 50 % u odnosu na potrošnju energije prije obnove
2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola), a koja je stranica integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje
3. energetski certifikat je certifikat iz kojega je vidljivo energetsko svojstvo zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunato u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrade
4. energetska obnova zgrade je primjena mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenje energijom i očuvanje topline, pri čemu mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje ušteda energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje tehničkih sustava zgrade koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije
5. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [kWh/(m 2 ·a)] u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrade
6. generator topline je dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:
– izgaranjem goriva, primjerice u kotlu
– Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima
– uzimanjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline
7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
8. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu
9. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja
10. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina
11. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem
12. Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC) je računalna aplikacija za izdavanje, pohranu i kontrolu energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama, sadrži bazu podataka energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije te osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada i osoba ovlaštenih za kontrolu i provedbu programa izobrazbe
13. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu
14. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja, odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina
15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina
16. Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrade (u daljnjem tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda zgrada koja sadrži algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja te se koristi u procesu izdavanja energetskih certifikata zgrada i za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo, a objavljuje se na službenim mrežnim stranicama Ministarstva. Metodologija je transparentna i otvorena za inovacije
17. mikroizolirani sustav je bilo koji sustav s potrošnjom manjom od 500 GWh u 1996. godini, pri čemu ne postoji povezanost s drugim sustavima
18. mjesto za punjenje je sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila
19. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva
20. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva
21. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
22. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
23. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena
24. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
25. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom
26. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
27. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja
28. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine
29. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina
30. sustav automatizacije i upravljanja zgradom je sustav koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskog upravljanja i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade
31. tehnički sustav zgrade je tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i upravljanje zgradom, proizvodnju električne energije u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora
32. ugovor o energetskom učinku je ugovor između korisnika i pružatelja energetskih usluga, verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede
33. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine
34. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključujući i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje
35. ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7. HRN ISO 9836
36. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova graditeljstva
37. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
38. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine
39. zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni posebnim propisom
40. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi
41. značajna obnova je obnova zgrade gdje se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Razvrstavanje građevina
Članak 4.
(1) Građevine i radovi na tim građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi:
1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja
2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti
3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti.
(2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.
Dopuštena odstupanja u građenju
Članak 19.
(1) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke ako se time ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili rekonstrukcije građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar.
Zahtjevi energetske učinkovitosti
Članak 19.a
Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na zgrade s krovom i zidovima u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta.
Članak 20.
(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske učinkovitosti, ako tehničkim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.
(2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgrađena tako da je moguće bez značajnih troškova osigurati individualno mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogućnošću daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.
(3) Projektant je dužan prije izrade glavnog projekta nove zgrade koja mora ispunjavati minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade uzeti u obzir tehničku, okolišnu i gospodarsku izvedivost dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom, te isto prikazati u glavnom projektu.
(4) Zahtjeve energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji uključuju minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade i njezinih posebnih dijelova, način izračuna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadržaj prikaza izvedivosti dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom te radi optimiziranja korištenja energije tehničkih sustava zgrade: zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade, zahtjeve vezane na postavljanje uređaja za samoregulaciju, zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama, izgled i sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade i druge zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitost zgrade, kao i dostavu izvješća Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate troškovno optimalnih analiza, propisuje tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar.
Energetski certifikat zgrade
Članak 23.
(1) Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebno
g dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje određenih unutarnjih klimatskih uvjeta u skladu s njezinom namjenom, osim za:
1. zgradu koja se koristi za održavanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti
2. privremenu zgradu čiji je rok uporabe dvije godine ili manje, industrijsko postrojenje, radionicu i nestambenu poljoprivrednu zgradu s malim energetskim potrebama
3. stambenu zgradu koja se koristi manje od četiri mjeseca godišnje
4. slobodnostojeću zgradu s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m 2 .
(2) Energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.
(3) Energetski certifikat izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem IEC-a.
(4) Energetski certifikat važi deset godina od dana njegova izdavanja.
(5) Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi koje su u izradi istog sudjelovale.
Osoba ovlaštena za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.
Članak 27.
(1) Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi provodi fizička ili pravna osoba koja za to ima ovlaštenje (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).
(2) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo rješenjem.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje se na neodređeno vrijeme.
(4) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlaštenja.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlaštenja iz tog stavka te rješenja o obustavi postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 28.
(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade (u daljnjem tekstu: ovlaštenje) daje se za:
1. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom
2. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom ili
3. energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom obuhvaća i ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka obuhvaća i ovlaštenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ako je ovlaštenje dano fizičkoj osobi strojarske struke, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava fizičku osobu strojarske struke koja ispunjava uvjete za davanje ovlaštenja za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom.
Članak 30.
Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja:
1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade i
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. ovoga Zakona.
Članak 31.
(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavka 1. i 2. ili stavka 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 1 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program osposobljavanja.
(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom daje se pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.
(3) Ovlaštenje za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program stručnog osposobljavanja, i to u dijelu njezine struke, kako slijedi:
1. za strojarski dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba strojarske struke
2. za elektrotehnički dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke
3. za sustave automatskog reguliranja i upravljanja ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke ili strojarske struke
4. za građevinski dio zgrade ovlašćuje se osoba arhitektonske ili građevinske struke.
Članak 34.
(1) Ovlaštena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi za naručitelja pravnu osobu u kojoj:
1. ima dionice ili poslovne udjele
2. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik
3. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik njegov bračni drug ili srodnik u ravnoj liniji.
(2) Ovlaštena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za zgradu:
1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, stručnom nadzoru građenja, građenju ili održavanju zgrade
2. koja je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu
3. koja je u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu pravne osobe u kojoj je zaposlena, bračnog druga ili srodnika u ravnoj liniji
4. koja je u vlasništvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing.
(3) Ovlaštena pravna osoba opskrbljivač energijom ili vodom ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi koju opskrbljuje energijom ili vodom.
(4) Ovlaštena osoba koja je zaposlenik upravitelja zgrade ili posrednika u prometu nekretninama ne smije izraditi energetski certifikat, obaviti energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije za naručitelja u zgradi u kojoj je upravitelj, odnosno za naručitelja u zgradi za koju je posrednik u prometu nekretnine.
Članak 36.
(1) Potvrde za ostvarivanje prava pružanja usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade hrvatskih državljana i pravnih osoba u zemljama ugovornicama Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru izdaje Ministarstvo.
(2) Uvjete i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 42.
(1) Ovlaštenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja:
1. ima ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske ili građevinske struke te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke, koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom
3. ima iskustvo u provedbi energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i
4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.
(2) Ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama daje se pravnoj osobi koja:
1. je ovlaštena za obavljanje energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom
2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke
3. ima iskustvo u provedbi energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i
4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.
Članak 52.
(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.
(3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom može prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu.
(4) Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.
Članak 54.
(1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:
1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
(2) Građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola izvođač je dužan graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukčije propisano pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona.
(3) Stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na građenje građevine iz stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine propisuje ministar pravilnikom.
Članak 60.
Način provedbe stručnog nadzora građenja, obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.
Članak 63.
(1) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.
(2) Osim odredbe iz stavka 1. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.
(3) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
Članak 65.
(1) Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, njegov pravni sljednik, odnosno vlasnik građevine.
(2) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo.
Glavni projekt
Članak 68.
(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
(2) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(3) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
Članak 69.
(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži:
1. arhitektonski projekt
2. građevinski projekt
3. elektrotehnički projekt
4. strojarski projekt.
(2) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada:
1. krajobraznog elaborata
2. geomehaničkog elaborata
3. prometnog elaborata
4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja
5. elaborata zaštite na radu
6. elaborata zaštite od buke
7. konzervatorskog elaborata
8. drugog potrebnog elaborata.
(3) U glavnom projektu moraju biti navedeni podaci potrebni za izračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.
(5) Elaborati iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisom.
Članak 70.
(1) Prva mapa glavnog projekta sadrži:
1. izjavu projektanta i glavnog projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona ako je izrađen za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola
2. izjavu projektanta i glavnog projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz članka 68. stavka 3. ovoga Zakona ako je izrađen za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola
3. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u svim dijelovima glavnog projekta za građevinu razvrstanu u 1., 2.a ili 2.b skupinu građevina za koju se prema posebnom propisu utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara, a koji prikaz potpisuje glavni projektant
4. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Prva mapa glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru sadrži:
1. dijelove iz stavka 1. ovoga članka
2. geodetsku situaciju stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata
3. potvrdu katastarskog ureda da je geodetski elaborat iz podstavka 2. ovoga stavka predan na pregled i potvrđivanje
4. geodetsku situaciju građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u položajnom i visinskom smislu
5. popis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu predan i izrađen u GML formatu i
6. potvrdu katastarskog ureda o rezervaciji broja nove građevne čestice ako se građevinskom dozvolom određuje novi oblik ili veličina građevne čestice.
Projekt uklanjanja građevine
Članak 76.
(1) Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine.
(2) Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš
2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela
3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina.
(3) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.
Članak 78.
(1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:
1. najmanje tri primjerka tipskog projekta koji sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt, osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine
2. pisano izvješće o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana
3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(2) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno pitanje obveze usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim propisima i posebnim uvjetima te na utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanja potvrde glavnog projekta na odgovarajući se način primjenjuju na tipski projekt i donošenje rješenja o tipskom projektu.
Posebni uvjeti i uvjeti priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta
Članak 81.
(1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva koje je nadležno za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije se građenje izrađuje glavni projekt.
(3) U traženju iz stavka 2. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
(4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.
Članak 90.
(1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave.
(2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta projektant i investitor imaju pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave.
(3) O žalbi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela.
(4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana predaje žalbe.
Članak 91.
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta projektant, odnosno investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Ako projektant, odnosno investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija.
(3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.
Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta
Članak 92.
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, drugo javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.
Članak 97.
(1) Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i dati izjavu.
(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.
Članak 100.
(1) Dozvole za građevine 1. skupine i za građevine ostalih skupina na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba izdaje Ministarstvo.
(2) U slučaju građenja pojedine građevine iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje pojedine dozvole na upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uporabnu dozvolu za građevinu 1. skupine izdaje upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije na koje je prenesena nadležnost za izdavanje građevinske dozvole i koje je izdalo tu dozvolu.
Članak 101.
(1) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na svom području izdaje upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno velikog grada, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na svom području, izvan područja velikog grada, izdaje upravno tijelo županije.
(3) Dozvole za građevine 2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine na području velikog grada i drugog grada ili općine izdaje upravno tijelo županije.
Članak 107.
(1) Građevina izgrađena bez građevinske dozvole, kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu ne smije se priključiti na komunalne vodne građevine.
(2) Građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine.
Članak 107.a
(1) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se za građevinu razvrstanu u 2.a skupinu građevina putem elektroničke oglasne ploče o podnesenom zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev, izdanim potvrdama glavnog projekta i o izdanoj građevinskoj dozvoli za građenje te građevine.
(2) Građevinska dozvola za građenje građevine iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na elektroničkoj oglasnoj ploči najmanje 30 dana.
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
Članak 108.
(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:
1. glavni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata
3. Iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom
4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata
5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i
9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.
(3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka prilaže:
1. lokacijsku dozvolu i
2. parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom.
(4) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.
Dokaz pravnog interesa
Članak 109.
(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:
1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja
3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.)
6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:
1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga članka
2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti
3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja
4. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti.
(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.
(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja ili drugi akt određen posebnim zakonom, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje infrastrukture i jednostavnih građevina na pomorskom dobru dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.
(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.
(6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobro
Obuhvat i sadržaj građevinske dozvole
Članak 113.
(1) Građevinska dozvola izdaje se za:
1. građenje cijele građevine
2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim Zakonom
3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih lokacijskom dozvolom ili
4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom.
(2) Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole, a što na njemu mora biti navedeno i ovjereno po tijelu graditeljstva.
Poziv za uvid u spis predmeta
Članak 116.
(1) Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, odnosno ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2) Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s deset nekretnina ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se strankama osobnom dostavom, osim u slučaju u kojem je takva dostava nemoguća ili neprikladna, a osobito osobama čija adresa nije upisana u zemljišnoj knjizi niti katastru, nepoznatim nasljednicima i osobama nepoznata boravišta, odnosno sjedišta, a kojima se poziv dostavlja na način propisan stavkom 1. ovoga članka.
(3) Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči tijela graditeljstva, čime je ispunjena dužnost iz članka 115. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole.
Dostava građevinske dozvole
Članak 120.
(1) Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se:
1. investitoru s glavnim projektom
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka građevinska dozvola, odnosno rješenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči.
(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i Hrvatskim vodama, s glavnim projektom.
Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole
Članak 125.
(1) Izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i/ili ukinuti.
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno izdavanje građevinske dozvole, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti i/ili dopuniti do izdavanja uporabne dozvole.
Jednostavne i druge građevine i radovi
Članak 128.
(1) Jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole.
(2) Građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Potreba provedbe stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova određenih pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka te obveza prijave početka građenja, odnosno izvođenja istih propisuje se tim pravilnikom.
(4) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, protivno prostornom planu mogu se projektirati, graditi i izvoditi radovi na:
1. završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na istoj fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
2. rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, koja je ozakonjena kao završena s ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida,
3. građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade radi izgradnje cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27 m³ te sustava sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu, osim u nacionalnom parku i parku prirode
4. postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje, odnosno gradi dizalo.
Posebni slučajevi građenja
Članak 129.
(1) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti.
(3) U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.
Prijava početka građenja i iskolčenje
Članak 131.
(1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja.
(2) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi na temelju građevinske dozvole investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u prijavi početka građenja građevine za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica investitor ne prilaže dokaz da je u katastru formirana građevna čestica.
(4) U prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama.
(5) Investitor u prijavi iz stavka 1. ovoga članka može navesti podatke propisane propisima o zaštiti na radu koji se prema tim propisima navode u prijavi gradilišta.
(6) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
(7) Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.
Dokumentacija na gradilištu
Članak 135.
(1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati:
1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu
2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača
3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova
4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera
5. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona
6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno
7. izvješće o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano
8. građevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
10. elaborat iskolčenja građevine i
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
(3) Dokumentacija iz stavka 1. podstavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine.
Pravne posljedice uporabne dozvole
Članak 136.
(1) Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola, ako ovim ili posebnim zakonom nije propisano drukčije.
(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove za koje je to određeno pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Članak 137.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:
1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom
6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku
7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona i
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.
(3) Geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu na katastarskom planu izrađena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije.
Članak 140.
(1) Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
(2) Na tehnički pregled pozivaju se investitor, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta i po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine te građevine izgrađene, odnosno radova izvedenih bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta poziva se investitor.
(4) Pozvani sudionici u gradnji i javnopravna tijela dužni su osigurati sudjelovanje svoga predstavnika na tehničkom pregledu. Tehnički pregled se može održati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu.
(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja putem elektroničke oglasne ploče.
Pokusni rad
Članak 143.
(1) Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom, investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom.
(3) Prijavi pokusnog rada prilaže se:
1. plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada
2. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na energetsku infrastrukturu, ako je sukladno posebnom propisu određen posebnim uvjetima
3. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije i
4. predviđeni završetak pokusnog rada.
(4) Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.
(5) Vrijeme trajanja pokusnog rada ne može biti duže od dvije godine.
Članak 148.
(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetsku snimku, geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče.
(2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.
Članak 154.
(1) U prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti projektanta koji je izradio projekt uklanjanja, oznake tog projekta, izvođača i nadzornog inženjera.
(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.
Članak 155.
(1) Prilikom uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina niti ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadom.
(2) Stručni nadzor građenja ne provodi se prilikom uklanjanja građevina određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili građevina koje uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine, a prilikom uklanjanja drugih građevina ili njihovih dijelova stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost te očuvanje zdravlja ljudi i zaštite okoliša.
Prekršaji investitora
Članak 162.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:
1. ne osigura stručni nadzor građenja (članak 49. stavak 3.)
2. je izvođač, a stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu (članak 50. stavak 1.)
3. pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom (članak 106. stavci 1. i 2.)
4. građenju građevine za koju je lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice pristupi s pravomoćnom, odnosno izvršnom građevinskom dozvolom, a u katastru nije formirana građevna čestica (članak 106. stavak 3.)
5. ne ukloni građevinu iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku (članak 129. stavak 2.)
6. oštećenu građevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektu postojećeg stanja građevine (članak 130.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:
1. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezina dijela prije izdavanja uporabne dozvole (članak 24. stavak 1.)
2. projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje ili stručni nadzor građenja povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 49. stavak 2.)
3. ne odredi glavnog izvođača radova (članak 55. stavak 2.)
4. ne odredi glavnoga nadzornog inženjera (članak 57. stavak 2.)
5. trajno ne čuva građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt (članak 65. stavak 1.)
6. revidentu pravodobno ne omogući provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (članak 94. stavak 4.)
7. ne zatraži izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora u propisanom roku (članak 127. stavak 1.)
8. gradi bez glavnog projekta, tipskog projekta ili drugog akta propisanog pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili protivno tom projektu, odnosno aktu (članak 128. stavak 2.)
9. ne prijavi početak građenja u propisanom roku (članak 131. stavak 1.)
10. ne ukloni privremenu građevinu, opremu gradilišta, neutrošeni građevinski materijal i otpad prije izdavanja uporabne dozvole (članak 133. stavak 5.)
11. ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari u slučaju prekida građenja (članak 134. stavak 5.)
12. trajno ne čuva dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. podstavaka 5., 7., 8. i 9. ovoga Zakona (članak 135. stavak 3.)
13. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 136. stavak 1.)
14. koristi građevinu ili njezin dio protivno njezinoj namjeni (članak 136. stavak 3.)
15. ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 143. stavak 1.)
16. ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 143. stavak 2.)
17. započne pokusni rad koji nije predviđen i obrazložen glavnim projektom (članak 143. stavak 4.),
18. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.b stavak 1.) (na snazi od 10.03.2020.)
19. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje (članak 21.b stavak 2.) (na snazi od 01.01.2025.)
20. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.c stavak 1.) (na snazi od 10.03.2020.).
(3) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, a za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna.
(4) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 50. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ako projektira ili provodi stručni nadzor građenja, a ne ispunjava propisane uvjete.
(5) Novčane kazne iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka u slučaju građenja građevine iz 3.a i 3.b skupine umanjuju se za 50 %.
Prekršaji projektanta
Članak 163.
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako:
1. projektirana građevina nije projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ne ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada ili druge propisane zahtjeve i uvjete (članak 51. stavak 2.)
2. projekt ne sadrži sve propisane dijelove (članak 64. stavak 2.)
3. projekt nije izrađen tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova (članak 66. stavak 3.)
4. izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 74. stavak 2.)
5. se na tehnički pregled ne odazove njezin predstavnik (članak 140. stavak 4.).
Članak 164.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se glavni projektant ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, a projekt nije cjelovit i međusobno usklađen (članak 52. stavak 1.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz članka 163. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja obavlja poslove projektiranja može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja tih poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji u vezi s kontrolom projekta
Članak 165.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:
1. obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 61.)
2. projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva (članak 63. stavak 1.)
3. obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (članak 63. stavak 3.)
4. ne sastavi pisano izvješće o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani način (članak 94. stavak 2.)
5. upisom u građevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova (članak 94. stavak 4.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka revidentu se može izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova za kontrolu projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji u vezi s nostrifikacijom projekata
Članak 166.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju, a nema zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer (članak 97. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju projekta ako projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda nije usklađen s hrvatskim propisima i pravilima struke (članak 96. stavak 1.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka koja poslove nostrifikacije obavlja u vlastitom ili zajedničkom uredu.
(4) Uz kaznu za prekršaj iz stavaka 2. i 3. ovoga članka osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova nostrifikacije projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji izvođača
Članak 167.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
1. gradi, a ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu (članak 53. stavak 2.)
2. pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ako nije prethodno izvršena prijava građenja (članak 53. stavak 3.)
3. ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom ili tehničkim propisima (članak 54. stavak 1.)
4. radove ne izvodi tako da ispunjavaju temeljne zahtjeve za građevinu (članak 54. stavak 1. podstavak 2.)
5. zbog propusta u građenju ne budu ispunjeni zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada (članak 54. stavak 1. podstavak 2.)
6. građevni i drugi proizvodi ili postrojenja koje ugrađuje u građevinu ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 54. stavak 1. podstavak 3.).
(2) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Uz novčanu kaznu iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
1. prilikom građenja povjeri izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ne ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova (članak 54. stavak 1. podstavak 1.)
2. ne osigura dokaze o sukladnosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađenog postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (članak 54. stavak 1. podstavak 4.)
3. ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (članak 54. stavak 1. podstavak 7.)
4. ne gradi u skladu s glavnim projektom, drugim propisanim aktom ili ovim Zakonom (članak 54. stavak 2.)
5. ne imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova (članak 55. stavak 1.)
6. imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 55. stavak 5.)
7. pristupi građenju građevina i izvođenju radova iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona bez glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, odnosno drugog propisanog akta (članak 128. stavak 2.)
8. gradi protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona
9. ne predvidi ili ne provodi potrebne mjere na gradilištu (članak 133. stavak 4.)
10. ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 133. stavak 5.)
11. ne osigura, ne ogradi ili ne zaštiti gradilište (članak 134. stavci 1. i 2.)
12. gradilište ne označi pločom (članak 134. stavak 4.)
13. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 135. stavak 1.)
14. se na tehnički pregled ne odazove njezin predstavnik (članak 140. stavak 4.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 5. podstavaka 1., 5., 10., 12., 13. i 14. ovoga članka pravnoj i fizičkoj osobi u svojstvu izvođača može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 2., 3., 4., 5. i 6. i stavka 5. podstavaka 4., 7., 10., 11., 12., 13. i 14. ovoga članka glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova.
Prekršaji nadzornog inženjera
Članak 168.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor ako:
1. je nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer zaposlenik osobe koja je izvođač radova na istoj građevini (članak 56. stavak 2.)
2. građenje nije u skladu s građevinskom dozvolom, glavnim projektom, odnosno ovim Zakonom i posebnim propisima ili se gradi bez građevinske dozvole, odnosno glavnog projekta (članak 58. stavak 1. podstavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu nadzornog inženjera koja poslove stručnog nadzora građenja obavlja u vlastitom ili zajedničkom uredu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove stručnog nadzora građenja ako:
1. ne utvrdi da izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom (članak 58. stavak 1. podstavak 2.)
2. ne utvrdi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom propisu (članak 58. stavak 1. podstavak 3.)
3. ne odredi provedbu ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta (članak 58. stavak 1. podstavak 4.)
4. bez odgađanja ne upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tijekom građenja investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama (članak 58. stavak 1. podstavak 5.)
5. ne sastavi završno izvješće o izvedbi građevine (članak 58. stavak 1. podstavak 6.)
6. ne upiše način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u građevinski dnevnik (članak 58. stavak 3.)
7. se na tehnički pregled ne odazove njezin predstavnik (članak 140. stavak 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu nadzornog inženjera koja poslove stručnog nadzora građenja obavlja u vlastitom ili zajedničkom uredu za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Uz kaznu za prekršaj iz stavaka 1. i 3. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Članak 169.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i glavni nadzorni inženjer ako obavlja poslove stručnog nadzora, a istodobno je zaposlen kod izvođača radova (članak 56. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni nadzorni inženjer ako stručni nadzor građenja nije cjelovit i međusobno usklađen i/ili ako o tome ne sastavi završno izvješće (članak 57. stavak 3.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova provedbe stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji vlasnika građevine
Članak 170.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez projekta uklanjanja ili ako tijelu graditeljstva nije pisano prijavljen početak radova na uklanjanju građevine (članak 153. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:
1. rabi ili stavi u pogon građevinu bez uporabne dozvole (članak 136. stavak 1.)
2. rabi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 136. stavak 3.)
3. ne osigura održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini (članak 150. stavak 2.)
4. ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u slučaju oštećenja građevine (članak 150. stavak 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine fizička osoba za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 171.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik zgrade ako:
1. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora efektivne nazivne snage veće od 70 kW, poput generatora topline, sustava kontrole i cirkulacijske pumpe ili pumpi koji se upotrebljavaju za grijanje zgrada, najmanje jednom u deset godina (članak 22.a stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.)
2. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije efektivne nazivne snage veće od 70 kW, najmanje jednom u deset godina (članak 22.b stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.)
3. ne osigura opremanje nestambene zgrade, čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora, sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije veća od 290 kW, sustavima automatizacije i upravljanja zgradom i ne osigura dokaz izrađen od ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke da nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist (članak 22.c stavak 1.) (na snazi od 01.01.2025.)
4. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezina posebnog dijela prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing (članak 24. stavak 2. podstavak 1.)
5. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga ne preda energetski certifikat ili njegovu fotokopiju (članak 24. stavak 2. podstavak 2.)
6. u oglasima za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing koji se objavljuje u medijima ne izrazi energetsko svojstvo zgrade ili njezina posebnog dijela (članak 24. stavak 2. podstavak 4.)
7. javno ne izloži energetski certifikat zgrade za koju je izlaganje energetskog certifikata propisano ovim Zakonom (članak 25. stavci 1. i 2.)
8. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.b stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.)
9. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje (članak 21.b stavak 2.) (na snazi od 01.01.2025.)
10. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.c stavak 1.) (na snazi od 01.03.2020.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se vlasnik zgrade fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlašteni posrednik u prometu nekretnina ako u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup koji se objavljuje u medijima ne navede energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela (članak 24. stavak 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se ovlašteni posrednik u prometu nekretnina fizička osoba za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka.
Prekršaji osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade te ovlaštenih za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi
Članak 172.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ako:
1. poslove za koje je ovlaštena ne obavlja stručno, samostalno, neovisno ili nepristrano (članak 33. stavak 1.)
2. energetski certifikat, energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ne izradi točno i u skladu s važećim propisima i pravilima struke (članak 33. stavak 2.)
3. ne vodi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (članak 33. stavak 3. podstavak 1.)
4. ne čuva propisanu dokumentaciju najmanje deset godina (članak 33. stavak 3. podstavak 3.)
5. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja u roku od osam dana od nastale promjene (članak 33. stavak 4.)
6. izda energetski certifikat, obavi energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije unatoč zabrani iz članka 34. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ako:
1. po nalogu Ministarstva ne provodi neovisni sustav kontrole (članak 40. stavak 1.)
2. poslove neovisnog sustava kontrole ne obavlja stručno, samostalno, neovisno ili nepristrano (članak 43. stavak 1.)
3. ne vodi evidenciju o provedenim kontrolama (članak 43. stavak 2. podstavak 1.)
4. ne čuva propisanu dokumentaciju najmanje 10 godina (članak 43. stavak 2. podstavak 2.)
5. ne dostavlja Ministarstvu izvješća o obavljenoj kontroli (članak 43. stavak 2. podstavak 3.)
6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja u roku od osam dana od nastale promjene (članak 43. stavak 3.)
7. obavi kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi unatoč zabrani iz članka 44. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu ovlaštene osobe za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Građevina izgrađena na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007.
Članak 182.
(1) Za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdane do 1. listopada 2007. tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže građevinsku dozvolu, odnosno drugi akt iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka izdaje se ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu namjene, najvećih vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru.
(4) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i za dio građevine.
(5) Brisan.
Građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
Članak 184.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
(2) Vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva, odnosno u drugom postupku u kojem je to potrebno utvrditi, a koji provodi to tijelo ili građevinska inspekcija.
(3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. dokaze kojima raspolaže da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968.
(4) Tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uvidom u Državnu snimku iz zraka učinjenu prije 15. veljače 1968. ili drugu odgovarajuću službenu kartografsku podlogu Državne geodetske uprave te po potrebi izvođenjem drugih dokaza.
Građevina izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi
Članak 186.
(1) Građevina izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. dokaz da je građenje, rekonstrukcija, obnova, odnosno sanacija građevine provedena u sklopu provedbe propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi (ugovor o kreditu, ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).
Građevina koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja
Članak 188.
(1) Građevina koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu kupljenu u svrhu stambenog zbrinjavanja.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. potvrdu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama kojom se potvrđuje da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja.
Građevina čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan
Članak 190.
1) Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu čiji je akt za građenje uništen.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i
2. dokaze kojima raspolaže da je građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt uništen ili nedostupan.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE