I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

U Republici Hrvatskoj sve veći broj osoba s razvojnim i stečenim komunikacijskim i jezičnim poremećajima te poremećajima gutanja i hranjenja, ima potrebu za logopedskom intervencijom.

Prema podacima iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. („Narodne novine“, broj 116/12.) od patoloških stanja utvrđenim na sistematskim pregledima kod male djece na drugom mjestu po učestalosti nalaze se poremećaji govora/izgovora. Važno je naglasiti da su nakon logopedskog pregleda kod velikog broja djece s prvom dijagnozom „Poremećaji izgovora“ utvrđena  i značajna odstupanja u jezičnom i komunikacijskom razvoju.

Također, najnovija izvješća Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država 2020, sukladno izvješću Mreže za procjenu autizma i razvojnih poremećaja ( Autizm and Developmental Disabilities (ADDM) Monitoring ) pokazuju značajan porast prevalencije poremećaja iz spektra autizma u svijetu  (svako 36. dijete u dobi od osam godina - približno 4% dječaka i 1% djevojčica), a vrlo slična situacija je i u Republici Hrvatskoj. Kao glavno obilježje poremećaja iz spektra autizma označava se upravo poremećaj u području komunikacije, što pripada u područje djelovanja isključivo magistara logopedije.

Jedan od razloga navedenog porasta komunikacijske i jezično-govorne patologije je zasigurno i razvoj medicinske dijagnostike čijim se tehnološkim unapređenjima sve ranije otkrivaju bolesti i stanja u male djece koja predstavljaju čimbenike rizika za nastanak komunikacijskih, glasovnih, jezičnih i govornih poremećaja te poremećaja hranjenja i gutanja.

Nadalje, posljedice bolesti cirkulacijskog sustava prvi su uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj. Kao posljedicu moždanog udara oko 30% pacijenata ima afaziju, tj. poremećaj razumijevanja i poremećaj jezične i govorne produkcije, a određeni broj pacijenata i disfagiju, tj. poremećaj gutanja zbog čega je nužna logopedska terapija.  Zbog velikog broja posljedica, moždani udar nije samo problem pojedinca već je on javnozdravstveni problem koji ima i velike ekonomske implikacije kako za pacijenta, tako i za njegovu obitelj.

Također, traumatska oštećenja mozga postaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj poglavito jer su traumama najviše zahvaćena djeca i mlade osobe. Dio rehabilitacijskog algoritma u velikog broja osoba pogođenih traumom glave također uključuje logopedsku terapiju zbog poremećaja pragmatičke komponente jezika odnosno socijalne komunikacije te disfagije koje su jedno od glavnih obilježja.

Demografske promjene, a prije svega starenje stanovništva najznačajniji su trendovi posljednjih nekoliko desetljeća u gotovo svim razvijenim zemljama, pri čemu ni Republika Hrvatska nije izuzetak. S jednim od najvećih udjela starijeg stanovništva u Europi, Republika Hrvatska se svrstava među deset zemalja u svijetu s najstarijim stanovništvom što neminovno znači povećanje incidencije neurodegenerativnih bolesti u kojima je poremećaj verbalne i neverbalne komunikacije uz poremećaj gutanja dio kliničke slike bolesti u većini dijagnostičkih entiteta.

Poznato je i znanstveno dokazano da je sposobnost komunikacije (verbalne i/ili neverbalne) izuzetno važna i temeljna vještina u životu čovjeka, a njen narušen razvoj uslijed različitih čimbenika neurorizika ili nekih drugih oštećenja kao i gubitak komunikacijskih sposobnosti uslijed različitih oštećenja i oboljenja čine osobu nesposobnom za samostalan život i rad te značajno ugrožavaju kvalitetu života čovjeka. Upravo stoga, da bi rehabilitacija, odnosno habilitacija, komunikacijskih, glasovnih, jezičnih i govornih vještina te sposobnosti hranjenja i gutanja u tih osoba bila uspješna, neizostavna je logopedska (re)habilitacija, odnosno logopedska djelatnost kao opća djelatnost od interesa za zdravlje građana Republike Hrvatske.

Zdravlje općenito, pa tako i mentalno zdravlje u koje svakako pripada sposobnost i vještina komunikacije (verbalne i neverbalne), za sve je globalni cilj proklamiran aktima Svjetske zdravstvene organizacije.

Studij logopedije obrazuje sveučilišne magistre logopedije za rad na prevenciji, probiru, dijagnosticiranju te terapiji poremećaja verbalne i/ili neverbalne komunikacije te poremećaja oralno-laringealnih funkcija kod osoba svih dobnih skupina u skladu s propisima i programima koje navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europska asocijacija logopeda (ESLA), Američka asocijacija logopeda (ASHA) te Međunarodna asocijacija za komunikacijske znanosti i poremećaje (IALP).

Magistri logopedije kao stručnjaci za rad u području (re)habilitacije patologije komunikacije (verbalne i neverbalne), glasa, jezika, govora, hranjenja, gutanja i slušanja, svojim kompetencijama stečenim obrazovanjem, jedini omogućavaju pružanje zdravstvene usluge na najvišem standardu kvalitete da bi se proklamirani svjetski društveni cilj dostigao i na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Prema podacima Hrvatskog logopedskog društva, profesija magistar logopedije je deficitarna, te se primjećuje sve veća potražnja za stručnjacima ovoga profila u svim područjima, zbog čega je od osobitog značaja održavanje i očuvanje standarda i kvalitete profesije.

Logopedska djelatnost obavlja se u sustavu zdravstva, socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja, a uključuje prevenciju, probir, procjenu, dijagnostiku i rehabilitaciju (terapiju): poremećaja predverbalne, verbalne i neverbalne komunikacije, jezika (usmenog i pisanog, jednojezičnih i višejezičnih govornika), govora i glasa nastalih uslijed različitih uzroka, poremećaja oralno-laringealnih funkcija (hranjenja i gutanja) i srodnih poremećaja, poremećaja verbalne i/ili neverbalne komunikacije u osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju (intelektualnim teškoćama, cerebralnom paralizom i kroničnim bolestima, sljepoćom i slabovidnošću, oštećenjem sluha, poremećajima iz spektra autizma, emocionalnim teškoćama), pružanje usluga funkcionalne dijagnostike slušanja, (re)habilitacije slušanja/ jezika/govora te pružanje savjetodavnih usluga osobama oštećena sluha i njihovim obiteljima, procjenu složenih komunikacijskih potreba te odabir i uporabu metoda potpomognute komunikacije i primjerenih oblika asistivne tehnologije te davanje prijedloga vezanih uz individualizaciju odgojno-obrazovnog procesa djece s poremećajima u području komunikacije, glasa, jezika, govora i slušanja. Područja rada (radna mjesta) magistara logopedije ne utječu na postupke logopeda koji su uvijek u funkciji prevencije, probira, dijagnostike (i posljedično pisanja nalaza i postavljanja dijagnoze) i terapije/(re)habilitacije osoba s verbalnim i/ili neverbalnim komunikacijskim poremećajima.

Navedena je djelatnost usmjerena na otkrivanje i otklanjanje svih spomenutih poremećaja, a ostvaruje se kroz postupke prevencije, dijagnostike, terapije i protetike, kao i savjetodavnoga rada i edukacije.

Da bi logopedska struka mogla mobilizirati sve svoje mogućnosti na najučinkovitiji način, a uz maksimalnu zaštitu populacije koja njihovu stručnu uslugu treba i koristi te zaštitu kvalitete pružene usluge, djelovanje magistara logopedije treba se temeljiti na zakonom utvrđenim uvjetima te je stoga nužno zakonodavno reguliranje logopedske djelatnosti.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 82/13.) te  Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18.) definiran je status logopeda u zdravstvu kao zdravstvenih radnika čime se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s Preporukom Komisije (EK) br. 824/2009 od 29. listopada 2009. o primjeni Međunarodne standardne klasifikacije zanimanja (ISCO-08) u popisu stanovništva i ostalim statističkim istraživanjima koja osiguravaju podatke o zanimanjima ( Classification of health workforce statistics, World Health Organization, Geneva , 2010.).

Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18., 125/19., 147/20., 119/22., 156/22., 33/23. i 36/24.) logopedija je zdravstvena djelatnost, a logopedi se smatraju zdravstvenim radnicima.

Ovim zakonskim prijedlogom uređuje se logopedska djelatnost, obavljanje logopedske djelatnosti, izdavanje odobrenja za samostalan rad, odredbe vezane za osnivanje organizacijskih oblika za obavljanje logopedske djelatnosti, dužnosti i odgovornosti magistra logopedije, disciplinska odgovornost magistra logopedije, osnivanje i organizacija rada Hrvatske komore logopeda, vođenje Registra magistara logopedije Hrvatske komore logopeda, stručni nadzor nad radom magistara logopedije te upravni nadzor nad zakonitošću rada Hrvatske komore logopeda.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona u dijelu provedbe stručnog nadzora nad radom magistara logopedije u Republici Hrvatskoj koje Hrvatska komora logopeda obavlja na temelju javne ovlasti utvrđene člankom 34. podstavkom 3. ovoga Zakona, financijska sredstva u ukupnom iznosu od 5.000,00 eura godišnje, osigurat će se u državnom proračunu, počevši od 01. siječnja 2026. godine, na Razdjelu 096 – Ministarstvo zdravstva, aktivnost A791006 -  Provedba inspekcijskog nadzora u cilju službene kontrole i stručni nadzor strukovnih komora, skupina rashoda 32 – Materijalni rashodi, u okviru limita ukupnih rashoda za trogodišnje razdoblje. Nadalje, financijska sredstva za potrebe osnivanja i rada Hrvatske komore logopeda osigurana su u financijskom planu Hrvatskog logopedskog društva koje je samostalna i dragovoljna, neprofitna udruga koja okuplja logopede na teritoriju Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i organizacijski oblici obavljanja djelatnosti, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje logopedske djelatnosti, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije (u daljnjem tekstu: magistar logopedije), stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad provođenjem logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre logopedije primjenjuju se i na profesore defektologe – smjer oštećenje govora, sluha i vida, profesore defektologe – logopede, diplomirane defektologe – logopede, diplomirane logopede, profesore logopede te na magistre logopedije.

Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

a) prevencija, probir i savjetodavni rad jest javni rad magistara logopedije usmjeren na upoznavanje javnosti s poremećajima socijalne komunikacije, glasa, jezika, govora, specifičnih poremećaja učenja, oštećenjima sluha, poremećajima gutanja i hranjenja, uzrocima navedenih poremećaja te važnošću prevencije, ranog otkrivanja i uklanjanja takvih poremećaja te savjetodavni rad u svrhu sprječavanja nastanka navedenih poremećaja, kao i organiziranje probirnih logopedskih pregleda djece rane predškolske i školske dobi te odraslih

b) logopedska dijagnostika jest utvrđivanje komunikacijskih, jezičnih, govornih i glasovnih sposobnosti i potencijala pojedinca, primjena diferencijalnih dijagnostičkih postupaka, procjena razvijenosti (pred)vještina i vještina čitanja, pisanja kao i procjena (pred)matematičkih vještina, odnosno specifičnih poremećaja učenja, procjena potrebe rehabilitacije slušanja, funkcionalna dijagnostika slušanja, procjena komunikacijskih poremećaja te poremećaja glasa, jezika i govora, orofacijalna miofunkcionalna procjena, procjena sposobnosti gutanja i hranjenja, procjena kvalitete glasa, procjena složenih komunikacijskih potreba, odabir metoda i uporaba potpomognute komunikacije i primjerenih oblika asistivne tehnologije te planiranje logopedskih postupaka, postavljanje logopedske dijagnoze i pisanje logopedskog nalaza

c) logopedska terapija i savjetovanje jest primjena specijaliziranih metoda i postupaka individualnog ili grupnog rada i provođenje istih uživo i radom na daljinu – telerehabilitacija s djecom i/ili odraslim osobama s poremećajima socijalne komunikacije, poremećajima glasa, govora i jezika, čitanja, pisanja i matematičkih sposobnosti, s poremećajima slušanja te oštećenjima sluha, poremećajima hranjenja i gutanja, primjena orofacijalne miofunkcionalne terapije, primjena polisenzoričke stimulacije uključujući i kod osoba u poluvegetativnom stanju i minimalno svjesnom stanju, odabir  protetičkih i drugih pomoćnih naprava za uspostavljanje i/ili poboljšanje kvalitete slušanja, glasa, govora i jezika, čitanja, pisanja i matematičkih sposobnosti, predlaganje individualiziranih postupaka odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja i izradu individualiziranog kurikuluma te primjerenog načina ophođenja okoline s osobom kod koje su utvrđeni navedeni poremećaji; logopedska terapija uključuje i savjetovanje obitelji i zajednice korisnika logopedske usluge/pacijenata te ostale logopedske postupke

d) evaluacija terapijskog rada jest procjena učinka svih logopedskih i drugih postupaka i tretmana koji se odnose na pojedinca i/ili grupe.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. LOGOPEDSKA DJELATNOST

Članak 3.

(1) Logopedska djelatnost je zdravstvena djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku čija je svrha unaprjeđenje kvalitete života, verbalne i neverbalne komunikacije te procesa gutanja i hranjenja.

(2) Logopedsku djelatnost obavljaju samostalno magistri logopedije na svim razinama zdravstvene zaštite sukladno normativima i standardima iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Logopedska djelatnost obuhvaća:

◊ prevenciju, probir i savjetodavni rad

◊ logopedsku dijagnostiku

◊ logopedsku terapiju i savjetovanje

◊ evaluaciju terapijskog rada.

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE LOGOPEDSKE DJELATNOSTI

Članak 4.

Pravo na obavljanje logopedske djelatnosti ima magistar logopedije koji ima odobrenje za samostalan rad i upisan je u Registar magistara logopedije Hrvatske komore logopeda (u daljnjem tekstu: Registar).

Članak 5.

(1) Opći uvjeti za obavljanje logopedske djelatnosti jesu:

◊ završen sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij logopedije u Republici Hrvatskoj ili završen sveučilišni prijediplomski i diplomski studij logopedije u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija

◊ znanje hrvatskog jezika

◊ članstvo u Hrvatskoj komori logopeda (u daljnjem tekstu: Komora)

◊ upis u Registar

◊ odobrenje za samostalan rad.

(2) Državljani drugih država članica Europske unije mogu obavljati logopedsku djelatnost pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika u govoru i pismu na razini C2.

(3) Državljani trećih zemalja mogu obavljati logopedsku djelatnost sukladno ovom Zakonu te propisima kojima se uređuje rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika u govoru i pismu na razini C2.

IV. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD MAGISTRA LOGOPEDIJE

Članak 6.

(1) Magistru logopedije koji je upisan u Registar Komora izdaje odobrenje za samostalan rad.

(2) Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se stručna osposobljenost magistra logopedije za samostalno obavljanje logopedske djelatnosti na području Republike Hrvatske.

(3) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za samostalan rad magistra logopedije Komora odlučuje rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(5) Magistrima logopedije – državljanima trećih zemalja Komora izdaje odobrenje za samostalan rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

(6) Odobrenje za samostalan rad magistra logopedije obnavlja se svakih šest godina.

(7) Na postupak obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad magistra logopedije primjenjuju se odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(8) Dokumentaciju u postupku izdavanja odobrenja za samostalan rad magistra logopedije propisuje općim aktom Komora.

Članak 7.

(1) Magistri logopedije imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unaprjeđivanja kvalitete logopedske djelatnosti.

(2) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima.

(3) Poslodavac je obvezan omogućiti magistru logopedije stručno usavršavanje u opsegu potrebnom za obnavljanje odobrenja za samostalan rad iz članka 6. stavka 6. ovoga Zakona.

(4) Magistri logopedije su obvezni svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Komori u cilju obnavljanja odobrenja za samostalan rad iz članka 6. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja magistara logopedije općim aktom propisuje Komora.

(6) Dokumentaciju u postupku obnavljanja odobrenja za samostalan rad magistra logopedije propisuje općim aktom Komora.

V. ORGANIZACIJSKI OBLICI LOGOPEDSKE DJELATNOSTI

Članak 8.

(1) Logopedska djelatnost može se obavljati u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u privatnoj logopedskoj praksi ili kod druge pravne osobe, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita.

(2) Magistar logopedije može osnovati privatnu logopedsku praksu sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) Magistar logopedije može osnovati trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita.

Članak 9.

(1) Privatna logopedska praksa jest organizacijski oblik obavljanja logopedske djelatnosti magistra logopedije u privatnoj praksi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) Privatnu logopedsku praksu može obavljati magistar logopedije ako:

◊ ima završen sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij logopedije u Republici Hrvatskoj ili završen sveučilišni prijediplomski i diplomski studij logopedije u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija

◊ ima odobrenje za samostalan rad

◊ je radno sposoban za obavljanje privatne prakse

◊ je potpuno poslovno sposoban

◊ nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode odnosno za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno kaznenom zakonu, ako će obavljati privatnu logopedsku praksu koja uključuje rad s djecom

◊ mu nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja logopedske djelatnosti, dok ta mjera traje

◊ nije u radnom odnosu odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost

◊ raspolaže odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona

◊ raspolaže odgovarajućom dijagnostičkom i terapijskom opremom sukladno normativima i standardima iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona

◊ pribavi mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) i Komore o opravdanosti osnivanja privatne logopedske prakse u mreži javne zdravstvene službe odnosno mišljenje Komore o opravdanosti osnivanja privatne logopedske prakse izvan mreže javne zdravstvene službe.

(3) Uvjet iz stavka 2. podstavka 7. ovoga članka magistar logopedije mora ispuniti danom početka obavljanja privatne logopedske prakse.

(4) Državljani drugih država članica Europske unije mogu obavljati privatnu logopedsku praksu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika na razini C2.

(5) Državljani trećih zemalja mogu obavljati privatnu logopedsku praksu sukladno ovom Zakonu te propisima kojima se uređuje rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika na razini C2.

Članak 10.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanja privatne logopedske prakse magistar logopedije podnosi ministarstvu nadležnom za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka magistar logopedije obvezan je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 9. ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo donosi rješenje kojim utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za obavljanje privatne logopedske prakse s obzirom na prostor, radnike te dijagnostičku i terapijsku opremu, a kojim se utvrđuje dan s kojim će magistar logopedije započeti obavljati privatnu logopedsku praksu.

(4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(6) Normative i standarde za obavljanje logopedske djelatnosti u pogledu prostora, radnika te dijagnostičke i terapijske opreme propisuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore.

(7) Ako Komora iz stavka 6. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je dala pozitivno mišljenje.

Članak 11.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje privatne logopedske prakse u novom prostoru magistar logopedije podnosi Ministarstvu.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka magistar logopedije koji ima sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, uz dokaze iz članka 9. ovoga Zakona, obvezan je priložiti i suglasnost upravnog vijeća doma zdravlja za promjenu prostora obavljanja djelatnosti.

(3) Ministarstvo donosi rješenje kojim utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za obavljanje privatne logopedske prakse u novom prostoru s obzirom na prostor, radnike te dijagnostičku i terapijsku opremu te kojim se utvrđuje dan kojim će zdravstveni radnik započeti obavljati privatnu logopedsku praksu u tom prostoru.

(4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .

Članak 12.

Ako magistar logopedije koji obavlja privatnu logopedsku praksu sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, o toj činjenici Zavod je obvezan obavijestiti Ministarstvo i upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba nadležno za zdravstvo u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora.

Članak 13.

Nositelj privatne logopedske prakse – magistar logopedije u svom nazivu ističe ime i prezime, adresu privatne logopedske prakse, oznaku djelatnosti i radno vrijeme.

Članak 14.

(1) Magistar logopedije koji ima odobrenje za obavljanja privatne logopedske prakse može imati samo jednu privatnu logopedsku praksu.

(2) Magistar logopedije koji ima odobrenje za obavljanja privatne logopedske prakse obavlja poslove privatne logopedske prakse osobno.

(3) Nositelj privatne logopedske prakse – magistar logopedije može primiti u radni odnos jednog magistra logopedije.

(4) Dva nositelja privatne logopedske prakse koji obavljaju privatnu logopedsku djelatnosti mogu obavljati privatnu logopedsku praksu u smjenskom radu.

Članak 15.

(1) Više magistara logopedije, koji obavljaju privatnu logopedsku praksu osobno, mogu se udružiti u grupnu privatnu logopedsku praksu.

(2) Magistri logopedije iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu podnose zahtjev za donošenje rješenja o osnivanju grupne privatne logopedske prakse.

(3) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .

Članak 16.

Magistar logopedije koji obavlja privatnu logopedsku praksu može ostvariti novčana sredstva:

◊ ugovorom sa Zavodom o provođenju logopedske djelatnosti

◊ ugovorom s domom zdravlja za provođenje logopedske djelatnosti na određenom području odnosno u vremenskom razdoblju pružanja zdravstvene zaštite

◊ ugovorom s jedinicom područne (regionalne) samouprave

◊ ugovorom s jedinicom lokalne samouprave

◊ ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima

◊ ugovorom s visokim učilištem koje izvodi sveučilišni diplomski studij logopedije

◊ za rad izvan ugovorenog punog radnog vremena sa Zavodom u privatnoj logopedskoj praksi za obavljanje poslova za koje mu je izdano odobrenje za samostalan rad

◊ iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite.

Članak 17.

(1) Magistri logopedije koji obavljaju privatnu logopedsku praksu mogu privremeno obustaviti rad.

(2) Rad se može privremeno obustaviti zbog bolesti, vojne obveze, ako je magistar logopedije iz stavka 1. ovoga članka izabran ili imenovan na stalnu dužnost u tijelima državne vlasti odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću ili ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavništvu ili za vrijeme provođenja likvidacijskog postupka ili zbog drugoga opravdanog razloga.

(3) O činjenici iz stavka 2. ovoga članka magistar logopedije iz stavka 1. ovoga članka obvezan je obavijestiti Ministarstvo ako je odsutan više od 30 radnih dana neprekidno tijekom godine.

(4) Magistar logopedije iz stavka 1. ovoga članka obvezan je podnijeti Ministarstvu zahtjev za privremenu obustavu rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.

(5) Ministarstvo donosi rješenje o privremenoj obustavi rada u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .

(7) Ministarstvo je obvezno primjerak rješenja iz stavka 5. ovoga članka dostaviti nadležnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.

(8) Privremena obustava rada može trajati najdulje četiri godine.

Članak 18.

Pravo na obavljanje privatne logopedske prakse prestaje:

a. na osobni zahtjev

b. po sili zakona

c. ukidanjem rješenja kojim je izdano odobrenje za obavljanje privatne logopedske prakse.

Članak 19.

(1) Pravo na obavljanje privatne logopedske prakse po sili zakona prestaje s danom kada magistar logopedije koji ima odobrenje za samostalan rad:

a. umre

b. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova

c. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično

d. izgubi odobrenje za samostalan rad

e. zasnuje radni odnos odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 17. ovoga Zakona

f. izgubi pravo raspolaganja prostorom odnosno odgovarajućom dijagnostičkom i terapijskom opremom

g. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja logopedske djelatnosti

h. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode odnosno za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno kaznenom zakonu.

(2) Magistar logopedije u mreži javne zdravstvene službe privatnu logopedsku praksu može obavljati najduže do navršenih 68 godina života.

(3) Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanja privatne logopedske prakse po sili zakona donosi Ministarstvo.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .

Članak 20.

(1) Ministarstvo ukida rješenje kojim je izdano odobrenje za obavljanje privatne logopedske prakse ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.

(2) Ministarstvo će ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za obavljanje privatne logopedske prakse magistru logopedije ako:

a. ne postupi u skladu s člankom 17. stavcima 3., 4. i 8. ovoga Zakona

b. prestane s radom bez odobrenja Ministarstva

c. ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protivno ovom Zakonu

d. ima više od jedne privatne logopedske prakse

e. oglašava svoj rad i svoju privatnu logopedsku praksu protivno općem aktu Komore.

(3) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .

Članak 21.

Način isticanja naziva zdravstvene ustanove, trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti odnosno druge pravne osobe koja obavlja logopedsku djelatnost uređen je zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova te zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

Članak 22.

(1) Magistar logopedije može obavljati logopedsku djelatnost i bez naplate, u suradnji s vjerskim ili nevladinim udrugama ili samostalno.

(2) Obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka magistar logopedije mora prijaviti Komori.

VI. DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI MAGISTRA LOGOPEDIJE

Članak 23.

(1) Sve što magistar logopedije u obavljanju logopedske djelatnosti sazna o pacijentu obvezan je čuvati kao profesionalnu tajnu.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o pacijentu priopćiti na zahtjev tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, Komore ili tijela sudbene vlasti.

Članak 24.

(1) Dužnosti magistra logopedije su:

◊ provedba logopedskih postupaka po utvrđenim programima, pravilima i protokolima samostalno ili u timskom radu

◊ primjena znanstveno vrednovanih metoda i tehnika glede uspješnosti, trajne i sigurne uporabe bazirane na dokazima iz područja logopedije

◊ suradnja sa svim članovima tima i suradnicima

◊ vođenje točne, iscrpne i datirane logopedske dokumentacije sukladno usuglašenim  stručnim standardima, kojom se evidentiraju svi provedeni postupci i koja u svakom trenutku može pružiti dostatne podatke o stanju pacijenta u svim fazama logopedske dijagnostike i terapije

◊ savjesno postupanje u radu

◊ poštivanje Kodeksa logopedske etike i deontologije.

(2) Magistar logopedije odgovoran je:

◊ za istinitost evidentiranih podataka

◊ za sigurnost pacijenta za vrijeme obavljanja djelatnosti

◊ za opremu kojom se služe za vrijeme obavljanja djelatnosti.

Članak 25.

(1) Magistar logopedije je dužan evidentirati sve provedene dijagnostičke i terapijske postupke u logopedskom kartonu za svakoga pojedinog pacijenta.

(2) Obvezan sadržaj logopedskog kartona za svakog pacijenta jest:

◊ početni logopedski status i dokumentacija

◊ periodična reevaluacija i njezino dokumentiranje

◊ dokumentirano otpuštanje

◊ datum i vrijeme pružene logopedske usluge.

(3) Detaljan sadržaj logopedskog kartona utvrđuje općim aktom Komora.  

(4) Na postupanje s dokumentacijom nastalom u obavljanju logopedske djelatnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju podaci i informacije u zdravstvu.

VII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST MAGISTRA LOGOPEDIJE

Članak 26.

(1) Magistar logopedije čini težu povredu radne dužnosti ako:

◊ povrijedi odredbe ovoga Zakona

◊ povrijedi Kodeks logopedske etike i deontologije

◊ obavlja nestručno logopedsku djelatnost

◊ svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom magistru logopedije ili trećim osobama povrijedi ugled logopedske djelatnosti

◊ ne ispunjava Statutom ili drugim općim aktom određene članske obveze prema Komori.

(2) Kaznena i prekršajna odgovornost magistra logopedije ili disciplinska odgovornost u ustanovi, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja logopedsku djelatnost ne isključuje disciplinsku odgovornost magistra logopedije pred Komorom.

Članak 27.

Statutom Komore utvrđuju se teže i lakše disciplinske povrede.

Članak 28.

(1) Magistar logopedije odgovara zbog disciplinske povrede pred disciplinskim tijelima Komore.

(2) Disciplinska tijela Komore su Časni sud i Visoki časni sud Komore.

Članak 29.

(1) Za teže disciplinske povrede magistru logopedije se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere:

◊ ukor

◊ javni ukor

◊ novčana kazna

◊ privremeno ukidanje odobrenja za samostalan rad na razdoblje od mjesec dana do godine dana

◊ trajno ukidanje odobrenja za samostalan rad

◊ privremeno ili trajno ograničenje opsega odobrenja za samostalan rad.

(2) Za lakše disciplinske povrede magistru logopedije se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere:

◊ opomena

◊ novčana kazna.

(3) O privremenom ukidanju, trajnom ukidanju odnosno privremenom ili trajnom ograničenju opsega odobrenja za samostalan rad magistra logopedije iz stavka 1. ovoga članka Komora odlučuje rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(5) Uz svaku mjeru iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, osim uz mjeru trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad, magistru logopedije se može odrediti i disciplinska mjera dodatne izobrazbe.

(6) Disciplinska mjera oduzimanja odobrenja za samostalan rad može se izreći uvjetno s rokom kušnje od šest mjeseci do dvije godine.

Članak 30.

Iznos novčane kazne za povrede iz članka 29. ovoga Zakona utvrđuje se Statutom Komore s time da iznos ne može biti niži od 1.320,00 eura i viši od 6.630,00 eura.

Članak 31.

Časni sud Komore, može pokrenuti disciplinski postupak po službenoj dužnosti ili na zahtjev pacijenta, tijela Komore ili na zahtjev Ministarstva.

Članak 32.

Magistar logopedije nije odgovoran ako pacijent svjesno odbija sudjelovanje u logopedskom postupku.

VIII. HRVATSKA KOMORA LOGOPEDA

Članak 33.

(1) Komora jest samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.

(2) Komora predstavlja i zastupa interese magistara logopedije u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

(3) Magistar logopedije koji obavlja logopedsku djelatnost na području Republike Hrvatske obvezno se učlanjuje u Komoru, kao samostalnu i neovisnu strukovnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe s javnim ovlastima.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka članstvo u Komori dobrovoljno je za magistre logopedije koji:

◊ ne rade na neposrednim poslovima zdravstvene zaštite

◊ su nezaposleni

◊ su u mirovini

◊ obavljaju logopedsku djelatnosti izvan Republike Hrvatske

◊ slobodno pružaju logopedske usluge iz država članice Europske unije.

(5) Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.

Članak 34.

Komora ima sljedeće javne ovlasti:

◊ rješenjem odlučuje o izdavanju, obnavljanju i ukidanju odobrenja za samostalan rad magistra logopedije u Republici Hrvatskoj

◊ vodi Registar

◊ obavlja stručni nadzor nad radom magistara logopedije u Republici Hrvatskoj    

◊ provodi postupak priznavanja stručnih inozemnih kvalifikacija sukladno zakonu kojim se uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Članak 35.

Osim javnih ovlasti iz članka 34. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:

◊ nadzire provođenje Kodeksa logopedske etike i deontologije

◊ prati, proučava i unaprjeđuje obavljanje logopedske djelatnosti

◊ daje mišljenje na standarde i normative za obavljanje logopedske djelatnosti

◊ utvrđuje način oglašavanja i način isticanja naziva nositelja privatne logopedske prakse

◊ utvrđuje popise logopedske dijagnostičke i terapijske opreme, kao i standarde za njihovu uporabu te poduzima mjere zaštite od njihove neovlaštene izrade, distribucije i primjene

◊ daje stručno mišljenje tijekom pripreme propisa koji utječu na razvoj logopedske struke

◊ zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa

◊ sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja magistara logopedije

◊ utvrđuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara logopedije

◊ potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore

◊ surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu

◊ odlučuje o suradnji Komore s drugim komorama te drugim ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu

◊ surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za obavljanje logopedske djelatnosti

◊ obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i općim aktima Komore.

Članak 36.

(1) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom.

(2) Ustrojstvo i tijela Komore te njihov sastav, način izbora, prava, obaveze i dužnosti uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.

(3) Komora ima Statut.

(4) Statut je temeljni opći akt Komore koji donosi Skupština Komore.

(5) Na Statut Komore prethodnu suglasnost daje ministar.

(6) Statut Komore objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Članak 37.

Statutom Komore obvezno se utvrđuju:

◊ djelatnosti koje Komora obavlja u sklopu svojih zakonskih ovlasti

◊ djelokrug i organizacija rada

◊ ustroj i tijela Komore te način njihova izbora i djelovanja

◊ sadržaj, rokovi i način stručnog usavršavanja članova Komore

◊ detaljniji postupak izdavanja, obnavljanja i ukidanja odobrenja za samostalan rad

◊ disciplinski postupak protiv člana Komore

◊ druga pitanja značajna za logopedsku djelatnost.

Članak 38.

(1) Skupština Komore donosi Kodeks logopedske etike i deontologije.

(2) Kodeks logopedske etike i deontologije, polazeći od humanističkih načela i temeljnih vrijednosti društva, utvrđuje načela i pravila kojih se magistri logopedije moraju pridržavati pri obavljanju svog zvanja.

(3) Kodeks logopedske etike i deontologije objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Članak 39.

(1) Komora vodi Registar.

(2) Upis u Registar obavlja se na zahtjev magistra logopedije koji ispunjava uvjete propisane odredbama članka 5. ovoga Zakona.

(3) Registar je javan, a izvadci iz Registra su javne isprave.

(4) Način upisa, vođenja i sadržaj Registra utvrđuje općim aktom Komora.

Članak 40.

(1) Magistru logopedije upisanom u Registar izdaje se logopedska iskaznica.

(2) Oblik i sadržaj iskaznice te način izdavanja i vođenja upisnika o izdanim iskaznicama utvrđuje općim aktom Komora.

Članak 41.

Magistar logopedije briše se iz Registra:

◊ na osobni zahtjev

◊ ukidanjem odobrenja za samostalan rad

◊ gubitkom poslovne sposobnosti

◊ ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje logopedske djelatnosti

◊ izricanjem zaštitne mjere zabrane obavljanja logopedske djelatnosti

◊ ako je disciplinskom kaznom tijela Komore izgubio pravo na obavljanje logopedske djelatnosti

◊ ako umre.

Članak 42.

(1) Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:

◊ od upisnine

◊ od članarine i

◊ iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

(2) Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju javne ovlasti utvrđene člankom 34. podstavkom 3. ovoga Zakona.

Članak 43.

Osnivači Komore su Ministarstvo i Hrvatsko logopedsko društvo.

IX. STRUČNI NADZOR NAD RADOM MAGISTARA LOGOPEDIJE

Članak 44.

(1) Komora obavlja stručni nadzor nad radom magistara logopedije.

(2) Stručni nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno općem aktu iz stavka 4. ovoga članka, a naročito na temelju:

◊ predstavki građana

◊ zahtjeva dostavljenih od strane ministra i tijela državne uprave

◊ stalnih i povremenih kontrola rada magistara logopedije.

(3) Stručni nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi Povjerenstvo za stručni nadzor koje imenuje Komora.

(4) Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 45.

Za provođenje stručnog nadzora iz članka 44. ovoga Zakona može se imenovati magistar logopedije s odobrenjem za samostalan rad i s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

X. NADZOR

Članak 46.

(1) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi Ministarstvo sukladno zakonu kojim se uređuje zdravstvena zaštita.

(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke.

(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana od dana traženja ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih ne može dostaviti.

(4) Odredbe o zdravstveno-inspekcijskom nadzoru propisane zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita odgovarajuće se primjenjuju i na obavljanje logopedske djelatnosti.

XI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 47.

Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj magistar logopedije – fizička osoba ako:

. obavlja logopedsku djelatnost protivno odredbama članka 4. ovoga Zakona

. ne evidentira sve provedene dijagnostičke i terapijske postupke u logopedskom kartonu za svakog pojedinog pacijenta sukladno članku 26. stavku 1. ovoga Zakona

. povrijedi Kodeks logopedske etike i deontologije (članak 27. stavak 1. podstavak 2. ovoga Zakona)

. onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 48.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj nositelj privatne logopedske prakse ako:

a. onemogući magistru logopedije stručno usavršavanje (članak 7. stavak 3.)

b. obavlja privatnu logopedsku praksu bez odobrenja za samostalan rad (članak 9. stavak 2. podstavak 2.)

c. obavlja privatnu logopedsku praksu bez radne sposobnosti (članak 9. stavak 2. podstavak 3.)

d. obavlja privatnu logopedsku praksu bez potpune poslovne sposobnosti (članak 9. stavak 2. podstavak 4.)

e. obavlja privatnu logopedsku praksu koja uključuje rad s djecom, a pravomoćno je osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode odnosno za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno kaznenom zakonu (članak 9. stavak 2. podstavak 5.)

f. obavlja privatnu logopedsku praksu za vrijeme trajanja radnog odnosa odnosno dok obavlja drugu samostalnu djelatnost (članak 9. stavak 2. podstavak 7.)

g. obavlja privatnu logopedsku praksu, a ne raspolaže odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne logopedske prakse u pogledu prostora (članak 9. stavak 2. podstavak 8.)

h. obavlja privatnu logopedsku praksu, a ne raspolaže odgovarajućom dijagnostičkom i terapijskom opremom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne logopedske prakse u pogledu dijagnostičke i terapijske opreme (članak 9. stavak 2. podstavak 9.)

i. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da privatna logopedska praksa ispunjava normative i standarde za obavljanje logopedske djelatnosti (članak 10. stavak 3.)

j. započne s radom u novom prostoru prije nego što je rješenjem utvrđeno da privatna logopedska praksa ispunjava normative i standarde za obavljanje logopedske djelatnosti u novom prostoru (članak 11. stavak 3.)

k. ima više od jedne privatne logopedske prakse (članak 14. stavak 1.)

l. ne obavlja poslove privatne logopedske prakse osobno (članak 14. stavak 2.)

m. obavlja privatnu logopedsku praksu s više od dva tima u smjenskom radu (članak 14. stavak 4.)

n. privremeno obustavi rad bez rješenja ministra (članak 18. stavak 5.)

o. ne postupi po rješenju ministra o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (članak 20. stavak 3.).

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

(1) Ministar će na prijedlog Hrvatskog logopedskog društva u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati osnivački odbor Komore.

(2) Ministarstvo i Hrvatsko logopedsko društvo osnovat će Komoru odlukom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 50.

Komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja Komore donijeti Statut.

Članak 51.

Ministar će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.

Članak 52.

Komora će u roku od šest mjeseci od dana osnivanja Komore donijeti opće akte iz članka 6. stavka 8., članka 7. stavaka 5. i 6., članka 25. stavka 3., članka 39. stavka 4., članka 40. stavka 2. i članka 44. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 53.

Do dana osnivanja Komore, normative i standarde za obavljanje logopedske djelatnosti u pogledu prostora, radnika te dijagnostičke i terapijske opreme iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona utvrđuje ministar odlukom iz članka 66. Pravilnika o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti („Narodne novine“, broj 52/20.).

Članak 54.

(1) Do dana osnivanja Komore, zahtjevu iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona magistar logopedije nije obvezan priložiti odobrenje za samostalan rad te mišljenje Komore o opravdanosti osnivanja privatne logopedske prakse u mreži javne zdravstvene službe odnosno mišljenje Komore o opravdanosti osnivanja privatne logopedske prakse izvan mreže javne zdravstvene službe.

(2) Odobrenje za samostalan rad te mišljenje Komore iz stavka 1. ovoga članka magistar logopedije obvezan je ishoditi i dostaviti Ministarstvu u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.  

Članak 55.

Magistri logopedije koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju logopedsku djelatnost po do sada važećim propisima mogu i dalje obavljati logopedsku djelatnost pod uvjetom da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steknu odobrenje za samostalan rad sukladno ovome Zakonu.

Članak 56.

Trgovačka društva i fizičke osobe - obrtnici koji u trenutku donošenja ovoga Zakona po do tada važećim propisima obavljaju postupke iz logopedske djelatnosti, dužni su ishoditi rješenje Ministarstva o početku obavljanja logopedske djelatnosti sukladno ovom Zakonu, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 57.

Zdravstvene ustanove obvezne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 58.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom propisuje sadržaj ovoga Zakona te se utvrđuje da se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre logopedije primjenjuju se i na profesore defektologe – smjer oštećenje govora, sluha i vida, profesore defektologe – logopede, diplomirane defektologe – logopede, diplomirane logopede, profesore logopede te na magistre logopedije.

Uz članak 2.

Ovim se člankom propisuje značenje pojedinih pojmova te rodno značenje izraza koji se koriste u ovome Zakonu.