NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O INFRASTRUKTURI ZA ALTERNATIVNA GORIVA
1. PROBLEM
Rast prometnih sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih izvora (prostora i energije) doveo je do problema zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i ovisnost o uvozu nafte, potrebno je razviti preduvjete za korištenje alternativnih energenata u prometu. To treba ostvariti pomoću niza političkih inicijativa, uključujući razvoj prometa uz korištenje alternativnih goriva, kao i razvojem pripadajuće infrastrukture. Problem prometnog zagušenja, negativnog utjecaja prometa na okoliš i ovisnost o nafti utječu na ukupnu javnost, kako na stanovništvo, tako i na gospodarske subjekte. Zakonom se određuju mjere poticanja i razvoja infrastrukture za alternativna goriva, a subjekti njihovog izvršavanja su tijela državne uprave nadležna za prometnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, tržište energije, graditeljstvo, zaštitu okoliša, unutarnje poslove, financije, znanost, poljoprivredu, provedbeno tijelo koje će biti definirano Zakonom tj. Nacionalno koordinacijsko tijelo (od TDU koja su navedena, za sada su to Ministarstvo financija, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska energetska regulatorna agencija – HERA), te tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2. CILJEVI
Cilj je razviti infrastrukturu za alternativna goriva kao preduvjet za korištenje alternativnih energenata u prometu kako bi se postigao razvoj održivog prometnog sustava, uz minimalne negativne učinke po okoliš i društvo. Ovim se Zakonom utvrđuju minimalni zahtjevi za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu prirodnim plinom (UPP i SPP) i vodikom, kao i zajedničke tehničke specifikacije za takva mjesta za punjenje i opskrbu, te zahtjeve za informiranje korisnika. Zakonom se utvrđuju i nositelji provedbe pojedinih mjera, kao i način izvršavanja obveze međunarodnog izvješćivanja o tim mjerama.
Direktiva 2009/28/EZ, koju su države članice prenijele u nacionalna zakonodavstva do 5. prosinca 2010., postavlja obvezujuće ciljeve za sve države članice u odnosu na udio energije iz obnovljivih izvora s ciljem postizanja do 2020. cilja Unije od najmanje 20 % udjela energije iz obnovljivih izvora i cilja da se 10 % udjela energije iz obnovljivih izvora upotrebljava posebno u prometnom sektoru. Uz to se Direktivom 2014/94 EP i Vijeća o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva nalaže obveza donošenja odgovarajuće legislative do 28. listopada 2016. godine s rokovima uspostave potrebne infrastrukture do 2020. odnosno 2025. i 2030. godine (za pojedine energente, tj. u ovisnosti od razvoja tržišta i periodičnih revizija mjera iz Nacionalnog okvira politike koji će se donositi po donošenju Zakona):
-do 31. prosinca 2020. primjeren broj javno dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima
-do 31. prosinca 2025. opskrba električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima i morske brodove u lukama osnovne mreže TEN-T i drugim lukama
-do 31.12.2020. primjeren broj javno dostupnih mjesta za punjenje SPP-om u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima
-do 31.12.2025. primjeren broj javno dostupnih mjesta za opskrbu SPP-om uzduž postojeće osnovne mreže TEN-T
-do 31.12. 2025. odgovarajući broj mjesta za opskrbu UPP-om u morskim lukama
-do 31.12.2025. odgovarajući broj mjesta za opskrbu UPP-om za teška teretna vozila uzduž postojeće osnovne mreže TEN-T
-do 31.12.2030. odgovarajući broj mjesta za opskrbu UPP-om u lukama unutarnjih voda
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Bez intervencije zakonodavstva u cilju rješenja postojećeg problema teško je za očekivati razvoj infrastrukture za alternativna goriva kao preduvjet za korištenje alternativnih energenata u prometu. S obzirom da je Hrvatska kao članica EU-a preuzela obvezu usklađivanja svog zakonodavnog okvira sa pravnom stečevinom EU-a, neizvršavanje ove obveze dovodi do pokretanja postupka zbog povrede prava EU-a.
3.2. OPCIJA 2: – (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktive mogu prenijeti samo odgovarajućim normativnim aktima u hrvatsko zakonodavstvo.
3.3. OPCIJA 3: – (normativno rješenje)
Problem je moguće djelomično riješiti izmjenama i dopunama većeg broja postojećih zakona, kao i propisa koji se donose na nivou jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali je potrebno ustanoviti i jedinstven sustav informiranja i izvješćivanja, te je stoga jedino potpuno zadovoljavajuće rješenje primjene i obuhvata odredbi Direktive 2014/94/EU koje se trebaju prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo donošenje novog, cjelovitog teksta Zakona.
3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje)
Predviđeno normativno rješenje je Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva s obzirom da alternativna goriva nisu definirana niti jednim pravnim propisom Republike Hrvatske. Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva je zamišljen kao krovni zakon u kojem se u glavnim crtama navode nacionalni ciljevi u uspostavi potrebne infrastrukture alternativnih goriva koju treba izgraditi, u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima, industrijom na koju se to odnosi, istovremeno uzimajući u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća. Sukladno zahtjevima Direktive biti će potrebno utvrdili minimalne zahtjeve za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu prirodnim plinom (UPP i SPP) i vodikom, kao i zajedničke tehničke specifikacije za takva mjesta za punjenje i opskrbu, te zahtjeve za informiranje korisnika. Zakonom se utvrđuju i nositelji provedbe pojedinih mjera, kao i način izvršavanja obveze međunarodnog izvješćivanja o tim mjerama.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Ovim nenormativnim rješenjem ne može se postići cilj razvoja infrastrukture za alternativna goriva. U slučaju nepreuzimanja pravne stečevine EU-a pokreće se postupak za povredu prava EU-a.
U slučaju nepreuzimanja pravne stečevine EU-a Republika Hrvatska bi mogla snositi novčanu kaznu.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta bi doveo do razvoja infrastrukture, pri čemu bi se tržište razvijalo stohastički i neujednačeno, kako s obzirom na standarde i kapacitete punionica, tako i na njihov broj i razmještaj (primjer već postojeće fragmentirane i neiskorištene infrastrukture punionica za električne automobile).
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktiva mogu prenijeti u zakonodavstvo samo odgovarajućim normativnim aktima.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Postojeći sektorski propisi tek ponegdje dotiču tematiku alternativnih goriva, većinom neujednačenu, bez postojećih definicija alternativnih goriva te bi inzistiranje na takvom rješenju moglo dovesti do stvaranja nepreglednog, nejasnog i neučinkovitog pravnog okvira.
Izmjene i dopune postojećih zakona iziskivale bi veće promjene teksta zakona, otežalo njihovu primjenu te dovele do pravne nesigurnosti.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva omogućit će se usklađivanje istog sa Direktivom 2014/94/EU. Navedeno normativno rješenje omogućit će ostvarenje planiranih ciljeva obzirom da se očekuju pozitivni učinci u smislu smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš, a u isto vrijeme ne očekuju se dodatni administrativni i upravni postupci, s obzirom da će se postojeći postupci primjenjivati i na nove oblike energenata. Nije predviđeno dodatno financijsko opterećenje proračuna, već je predviđen raspon regulatornih i neregulatornih poticaja i mjera, u bliskoj suradnji sa subjektima privatnog sektora koji bi trebali igrati ključnu ulogu pri pružanju potpore razvoju infrastrukture za alternativna goriva. Također, za očekivati povećanje konkurentnosti prometne infrastrukture zbog šireg raspona potencijalnih korisnika infrastrukture (primjerice korisnika s rastućeg inozemnog tržišta električnih vozila).
Potrebna financijska sredstva za uspostavu infrastrukture procjenjuju se na 714 milijuna kuna. Procjena za 2020. godinu je bazirana na 300 lokacija za punjenje električnih automobila, 4 mjesta prekrcaja i opskrbe za ukapljeni prirodni plin, 13 kompresorskih sustava za stlačeni prirodni plin uz prosječnu investiciju od milijun kuna. Raspoloživi resursi postoje u okviru sredstava kojima raspolaže Fond za zaštitu okoliša, u okviru sredstava za razvoj mreže opskrbe električnom energijom, u okviru sredstava koja će biti prikupljena fiskalnim opterećivanjem prometnih sustava koji negativno utječu na okoliš, te u okviru instrumenata financiranja EU-a (prvenstveno CEF-a, ali i sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebno Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda).
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga iskaza
NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O INFRASTRUKTURI ZA ALTERNATIVNA GORIVA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
1. PROBLEM
Rast prometnih sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih izvora (prostora i energije) doveo je do problema zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i ovisnost o uvozu nafte, potrebno je razviti preduvjete za korištenje alternativnih energenata u prometu. To treba ostvariti pomoću niza političkih inicijativa, uključujući razvoj prometa uz korištenje alternativnih goriva, kao i razvojem pripadajuće infrastrukture. Problem prometnog zagušenja, negativnog utjecaja prometa na okoliš i ovisnost o nafti utječu na ukupnu javnost, kako na stanovništvo, tako i na gospodarske subjekte. Zakonom se određuju mjere poticanja i razvoja infrastrukture za alternativna goriva, a subjekti njihovog izvršavanja su tijela državne uprave nadležna za prometnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, tržište energije, graditeljstvo, zaštitu okoliša, unutarnje poslove, financije, znanost, poljoprivredu, provedbeno tijelo koje će biti definirano Zakonom tj. Nacionalno koordinacijsko tijelo (od TDU koja su navedena, za sada su to Ministarstvo financija, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska energetska regulatorna agencija – HERA), te tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
2. CILJEVI
Cilj je razviti infrastrukturu za alternativna goriva kao preduvjet za korištenje alternativnih energenata u prometu kako bi se postigao razvoj održivog prometnog sustava, uz minimalne negativne učinke po okoliš i društvo. Ovim se Zakonom utvrđuju minimalni zahtjevi za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu prirodnim plinom (UPP i SPP) i vodikom, kao i zajedničke tehničke specifikacije za takva mjesta za punjenje i opskrbu, te zahtjeve za informiranje korisnika. Zakonom se utvrđuju i nositelji provedbe pojedinih mjera, kao i način izvršavanja obveze međunarodnog izvješćivanja o tim mjerama.
Direktiva 2009/28/EZ, koju su države članice prenijele u nacionalna zakonodavstva do 5. prosinca 2010., postavlja obvezujuće ciljeve za sve države članice u odnosu na udio energije iz obnovljivih izvora s ciljem postizanja do 2020. cilja Unije od najmanje 20 % udjela energije iz obnovljivih izvora i cilja da se 10 % udjela energije iz obnovljivih izvora upotrebljava posebno u prometnom sektoru. Uz to se Direktivom 2014/94 EP i Vijeća o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva nalaže obveza donošenja odgovarajuće legislative do 28. listopada 2016. godine s rokovima uspostave potrebne infrastrukture do 2020. odnosno 2025. i 2030. godine (za pojedine energente, tj. u ovisnosti od razvoja tržišta i periodičnih revizija mjera iz Nacionalnog okvira politike koji će se donositi po donošenju Zakona):
-do 31. prosinca 2020. primjeren broj javno dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima
-do 31. prosinca 2025. opskrba električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima i morske brodove u lukama osnovne mreže TEN-T i drugim lukama
-do 31.12.2020. primjeren broj javno dostupnih mjesta za punjenje SPP-om u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima
-do 31.12.2025. primjeren broj javno dostupnih mjesta za opskrbu SPP-om uzduž postojeće osnovne mreže TEN-T
-do 31.12. 2025. odgovarajući broj mjesta za opskrbu UPP-om u morskim lukama
-do 31.12.2025. odgovarajući broj mjesta za opskrbu UPP-om za teška teretna vozila uzduž postojeće osnovne mreže TEN-T
-do 31.12.2030. odgovarajući broj mjesta za opskrbu UPP-om u lukama unutarnjih voda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
3. MOGUĆE OPCIJE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Bez intervencije zakonodavstva u cilju rješenja postojećeg problema teško je za očekivati razvoj infrastrukture za alternativna goriva kao preduvjet za korištenje alternativnih energenata u prometu. S obzirom da je Hrvatska kao članica EU-a preuzela obvezu usklađivanja svog zakonodavnog okvira sa pravnom stečevinom EU-a, neizvršavanje ove obveze dovodi do pokretanja postupka zbog povrede prava EU-a.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
3.2. OPCIJA 2: – (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktive mogu prenijeti samo odgovarajućim normativnim aktima u hrvatsko zakonodavstvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
3.3. OPCIJA 3: – (normativno rješenje)
Problem je moguće djelomično riješiti izmjenama i dopunama većeg broja postojećih zakona, kao i propisa koji se donose na nivou jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali je potrebno ustanoviti i jedinstven sustav informiranja i izvješćivanja, te je stoga jedino potpuno zadovoljavajuće rješenje primjene i obuhvata odredbi Direktive 2014/94/EU koje se trebaju prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo donošenje novog, cjelovitog teksta Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje)
Predviđeno normativno rješenje je Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva s obzirom da alternativna goriva nisu definirana niti jednim pravnim propisom Republike Hrvatske. Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva je zamišljen kao krovni zakon u kojem se u glavnim crtama navode nacionalni ciljevi u uspostavi potrebne infrastrukture alternativnih goriva koju treba izgraditi, u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima, industrijom na koju se to odnosi, istovremeno uzimajući u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća. Sukladno zahtjevima Direktive biti će potrebno utvrdili minimalne zahtjeve za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu prirodnim plinom (UPP i SPP) i vodikom, kao i zajedničke tehničke specifikacije za takva mjesta za punjenje i opskrbu, te zahtjeve za informiranje korisnika. Zakonom se utvrđuju i nositelji provedbe pojedinih mjera, kao i način izvršavanja obveze međunarodnog izvješćivanja o tim mjerama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Ovim nenormativnim rješenjem ne može se postići cilj razvoja infrastrukture za alternativna goriva. U slučaju nepreuzimanja pravne stečevine EU-a pokreće se postupak za povredu prava EU-a.
U slučaju nepreuzimanja pravne stečevine EU-a Republika Hrvatska bi mogla snositi novčanu kaznu.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta bi doveo do razvoja infrastrukture, pri čemu bi se tržište razvijalo stohastički i neujednačeno, kako s obzirom na standarde i kapacitete punionica, tako i na njihov broj i razmještaj (primjer već postojeće fragmentirane i neiskorištene infrastrukture punionica za električne automobile).
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktiva mogu prenijeti u zakonodavstvo samo odgovarajućim normativnim aktima.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Postojeći sektorski propisi tek ponegdje dotiču tematiku alternativnih goriva, većinom neujednačenu, bez postojećih definicija alternativnih goriva te bi inzistiranje na takvom rješenju moglo dovesti do stvaranja nepreglednog, nejasnog i neučinkovitog pravnog okvira.
Izmjene i dopune postojećih zakona iziskivale bi veće promjene teksta zakona, otežalo njihovu primjenu te dovele do pravne nesigurnosti.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva omogućit će se usklađivanje istog sa Direktivom 2014/94/EU. Navedeno normativno rješenje omogućit će ostvarenje planiranih ciljeva obzirom da se očekuju pozitivni učinci u smislu smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš, a u isto vrijeme ne očekuju se dodatni administrativni i upravni postupci, s obzirom da će se postojeći postupci primjenjivati i na nove oblike energenata. Nije predviđeno dodatno financijsko opterećenje proračuna, već je predviđen raspon regulatornih i neregulatornih poticaja i mjera, u bliskoj suradnji sa subjektima privatnog sektora koji bi trebali igrati ključnu ulogu pri pružanju potpore razvoju infrastrukture za alternativna goriva. Također, za očekivati povećanje konkurentnosti prometne infrastrukture zbog šireg raspona potencijalnih korisnika infrastrukture (primjerice korisnika s rastućeg inozemnog tržišta električnih vozila).
Potrebna financijska sredstva za uspostavu infrastrukture procjenjuju se na 714 milijuna kuna. Procjena za 2020. godinu je bazirana na 300 lokacija za punjenje električnih automobila, 4 mjesta prekrcaja i opskrbe za ukapljeni prirodni plin, 13 kompresorskih sustava za stlačeni prirodni plin uz prosječnu investiciju od milijun kuna. Raspoloživi resursi postoje u okviru sredstava kojima raspolaže Fond za zaštitu okoliša, u okviru sredstava za razvoj mreže opskrbe električnom energijom, u okviru sredstava koja će biti prikupljena fiskalnim opterećivanjem prometnih sustava koji negativno utječu na okoliš, te u okviru instrumenata financiranja EU-a (prvenstveno CEF-a, ali i sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebno Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda).
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga iskaza
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
5. SAVJETOVANJE
Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
6. PREPORUČENA OPCIJA
Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
8. PRILOZI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE