I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14., 29/18., 115/18. i 156/23. – u daljnjem tekstu: Zakon) određeni su uvjeti za osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: DMF) u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje DMF-ovima, prekogranično obavljanje djelatnosti, delegiranje poslova na treće osobe, nadzor nad radom i poslovanjem DMF-ova, društava za upravljanje DMF-ovima i depozitara DMF-ova.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 29/18.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., u hrvatsko zakonodavstvo implementirana je Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, SL L 354, 23. 12. 2016. (u daljnjem tekstu: IORP II Direktiva) u dijelu poslovanja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Dana 16. siječnja 2023. stupila je na snagu Uredba (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011, SL L 333, 27. 12. 2022. (u daljnjem tekstu: DORA), koja u odnosu na pružatelje usluga u financijskom sektoru uređuje pitanja vezana za upravljanje informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim rizicima (u daljnjem tekstu: IKT rizici) te postavlja pravila o upravljanju IKT rizicima, izvješćivanju o incidentima, testiranju operativne otpornosti i praćenju rizika trećih strana u području IKT-a.

DORA stvara regulatorni okvir za digitalnu operativnu otpornost u sklopu kojeg financijski subjekti obuhvaćeni njezinim područjem primjene moraju osigurati otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s IKT-om, kao i sposobnost primjereno odgovoriti na takve eventualne poremećaje te oporaviti svoje poslovanje. DORA ima za cilj ojačati ukupnu digitalnu operativnu otpornost financijskog sektora i osigurati da se korisnici mogu oslanjati na usluge financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene i u slučaju značajnih poremećaja sustava. Područje primjene DORA-e je široko i obuhvaća financijske subjekte kako su određeni odredbama članka 2. stavaka 1. i 2. DORA-e, a među kojima su i DMF-ovi.

Direktivom (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (SL L 333, 27. 12. 2022. - u daljnjem tekstu: Direktiva 2022/2556) se donosi niz izmjena koje su potrebne radi pravne jasnoće i dosljednosti u vezi s raznim zahtjevima u pogledu digitalne operativne otpornosti. Odredbom članka 8. Direktive 2022/2556 izmijenjen je članak 21. stavak 5. IORP II Direktive kojim je propisana obveza država članica na primjenu      DORA-e u institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje prilikom uspostavljanja mrežnih i informacijskih sustava. Stoga je Direktivu 2022/2556 potrebno implementirati u važeći tekst Zakona, a s obzirom na važnost upravljanja IKT rizicima u odnosu na cjelokupno poslovanje mirovinskih društava kada obavljaju djelatnost upravljanja DMF-ovima, obveza primjene DORA-e trebala bi se proširiti na njihovo cjelokupno poslovanje. Rok za implementaciju je 17. siječnja 2025.

Republika Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) u srpnju 2022. godine. Odbor za ulaganja      OECD-a procjenjuje usklađenost zakonodavnog okvira i praksi država kandidatkinja s Kodeksom liberalizacije kretanja kapitala i Kodeksom liberalizacije trenutnih nevidljivih transakcija (u daljnjem tekstu: Kodeksi za liberalizaciju). U sklopu procesa pristupanja, a nakon provedene procjene usklađenosti, potrebno je ispuniti obvezujuće preporuke koje se, između ostaloga, odnose na liberalizaciju tržišta u području privatnih mirovina, odnosno proširivanje popisa subjekata koji su ovlašteni na području Republike Hrvatske obavljati poslove osnivanja i upravljanja DMF-ovima. Prema važećem Zakonu, osnivanje i upravljanje DMF-ovima dozvoljeno je samo mirovinskim društvima i društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (tzv. UCITS fondovima) osnovanima u Republici Hrvatskoj. Iznimka su zatvoreni DMF-ovi, kojima u skladu s odredbama IORP II Direktive mogu upravljati mirovinska društva i drugi licencirani subjekti iz drugih država članica EU-a. U tom smislu potrebno je usklađivanje radi ispunjavanja kriterija u procesu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u na način da se mirovinskim društvima iz država pristupnica Kodeksima za liberalizaciju, a koja su za to licencirana od strane relevantnog nadležnog tijela, dopusti osnivanje i upravljanje otvorenim i zatvorenim DMF-ovima.

Također, odredbe važećega Zakona o uključivanju okolišnih, socijalnih i upravljačkih (tzv. ESG) faktora potrebno je dodatno uskladiti s IORP II Direktivom. Isto tako, odredbe o prijevremenoj isplati mirovine članovima DMF-ova kod kojih tijekom trajanja članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno opća nesposobnost člana za rad te mogućnosti isplate mirovine putem mirovinskoga društva potrebno je precizirati u cilju otklanjanja dvojbenog tumačenja u primjeni.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakondavstvo implementiraju se odredbe Direktive 2022/2556 uz istovremeno proširenje DORA-e na cjelokupno poslovanje društava koji obavljaju poslove osnivanja i upravljanja DMF-ova.

Navedenu Direktivu potrebno je preuzeti u nacionalno zakonodavstvo do 17. siječnja 2025.

Omogućava se mirovinskim društvima iz trećih država, koje su pristupnice OECD-ovih Kodeksa za liberalizaciju, obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja u odnosu na:

- otvorene DMF-ove u Republici Hrvatskoj, isključivo kroz osnivanje podružnica (bez pravne osobnosti) u Republici Hrvatskoj, kako bi se osigurao odgovarajući nadzor i zaštita članova mirovinskih fondova te

- zatvorene DMF-ove (tzv. IORP), isključivo kroz osnivanje podružnica (bez pravne osobnosti) u Republici Hrvatskoj, kako bi se osigurao odgovarajući nadzor nad pružateljima tih usluga i zaštita članova IORP-a.

Radi daljnjeg usklađivanja s IORP II Direktivom propisuje se mogućnost da depozitar DMF-a može biti i podružnica kreditne institucije iz treće države koja je članica OECD-a, odnosno država pristupnica Kodeksa za liberalizaciju, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge. U tom smislu, propisuje se i da takva podružnica postaje subjekt nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) te da je ista dužna ustrojiti adekvatnu organizacijsku strukturu i uspostaviti sustav upravljanja podružnicom koji će osigurati da se poslovi depozitara obavljaju samostalno u podružnici neovisno od sjedišta kreditne institucije.

Prijedlogom zakona, odredbe koje se odnose na ESG faktore, dodatno se usklađuju s IORP II Direktivom. Također, s obzirom na odredbe IORP II Direktive, definira se obična većina članova zatvorenog fonda i korisnika mirovine čiji je mirovinski program ili imovina predmet prijenosa te pokrovitelja koja daje prethodni pristanak prije podnošenja zahtjeva za odobrenje nadležnom tijelu za prekogranični prijenos portfelja.

Nadalje, dodatno se preciziraju odredbe o mogućnosti prijevremne isplate članu      DMF-a kod kojeg tijekom trajanja njegovog članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno opća nesposobnost člana za rad, kao i odredba o mogućnosti isplate mirovine putem mirovinskoga društva. Naime, prema važećem Zakonu, dozvoljena je prijevremena jednokratna isplata ili prijevremena privremena periodična isplata sredstava putem mirovinskog osiguravajućeg društva, društva za životno osiguranje ili mirovinskog društva.  Ovim prijedlogom, članu DMF-a se omogućava da može zatražiti prijevremenu isplatu sredstava koja se može ostvariti kao privremena, doživotna i/ili jednokratna isplata mirovine putem mirovinskog društva, mirovinskog osiguravajućeg društva i/ili društva za životno osiguranje, s time da jednokratna isplata u ovom slučaju može biti isplata svih prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu.

Isto tako, precizirana je odredba koja se odnosi na zbirno ograničenje ulaganja za račun DMF-ova.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Prijedlogom zakona se dodatno unaprjeđuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, i to prije svega jačanjem digitalne operativne otpornosti financijskih subjekata koji djeluju u području dobrovoljne mirovinske štednje. Također, dodatno će se liberalizirati tržište DMF-ova, što će, uz ispunjavanje kriterija u procesu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, doprinijeti i povećanju atraktivnosti dobrovoljne mirovinske štednje. Isto tako, pridonosi se poboljšanju teksta važećega Zakona kojim se otklanjaju mogućnosti za različita tumačenja.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. 

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14., 29/18., 115/18. i 156/23.) u članku 2. podstavak 7. mijenja se i glasi:

„- Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (SL L 333, 27. 12. 2022.)“.

Članak 2.

U članku 3. na kraju točke 67. briše se točka i dodaju se točke 68. i 69. koje glase:

„68. mirovinsko društvo iz države članice OECD-a je pravna osoba sa sjedištem u državi članici OECD-a koja nije država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, a koja obavlja poslove upravljanja mirovinskim fondom na području Republike Hrvatske putem podružnice koja ima odobrenje Agencije

69. Stručna radna skupina za financijsko djelovanje (engl. Financial Action Task Force, dalje: FATF) je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, reguatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini.“.

Članak 3.

U članku 14.b stavku 3. iza riječi: „pristanak“ dodaje se riječ: „obične“.

Članak 4.

Članak 15. mijenja se i glasi:

(1) Djelatnost upravljanja fondovima iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke a) ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može obavljati:

1. mirovinsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

2. mirovinsko društvo iz države članice koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, osnuje podružnicu u Republici Hrvatskoj

3. mirovinsko društvo iz države članice koje je, u skladu s odredbama ovoga Zakona, ovlašteno izravno obavljati djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ali samo u odnosu na zatvorene fondove

4. mirovinsko društvo iz države članice OECD-a koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, osnuje podružnicu u Republici Hrvatskoj

5. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

6. društvo za upravljanje UCITS fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

7. upravitelj osnovan u drugoj državi članici iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, ali samo u odnosu na zatvorene fondove.

(2) Djelatnost upravljanja UCITS fondovima iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke b) ovoga Zakona i pomoćne djelatnosti pohrane i administriranja u vezi s udjelima u UCITS fondu iz članka 11. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj može obavljati mirovinsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije.

(3) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i društva za upravljanje UCITS fondovima, pri obavljanju djelatnosti mirovinskog društva na temelju odredbi ovoga Zakona.

(4) Mirovinsko društvo koje obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondom dužno je, uz odredbe ovoga Zakona, poštivati i odredbe zakona i propisa koji uređuju osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

(5) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske dužno je pridržavati se odredbi dijela trećeg odjeljka IV. ovoga Zakona.

(6) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje na području Republike Hrvatske putem podružnice obavlja poslove upravljanja otvorenim mirovinskim fondom dužno je, u dijelu poslovanja na području Republike Hrvatske, poslovati u skladu sa zahtjevima iz ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona odnosno drugih propisa kojima se uređuje poslovanje mirovinskih društava.

(7) Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a koje na području Republike Hrvatske putem podružnice obavlja poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondom na temelju odobrenja iz članka 53.a ovoga Zakona, dužno je, u dijelu poslovanja na području Republike Hrvatske, poslovati u skladu sa zahtjevima iz ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona odnosno drugih propisa kojima se uređuje poslovanje mirovinskih društava.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, na mirovinsko društvo iz države članice     OECD-a koje putem podružnice obavlja poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondom na temelju odobrenja Agencije, u dijelu poslovanja koje obavlja na području Republike Hrvatske, ne primjenjuju se sljedeće odredbe ovoga Zakona:

1. članak 11. stavak 1. točka 1. podtočka b) ovog Zakona. Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a ne može obavljati djelatnost osnivanja i upravljanja UCITS fondovima iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke b) ovoga Zakona

2. članci 12. do 14.e ovoga Zakona koji predviđaju prekogranično obavljanje djelatnosti i prekogranične prijenose

3. članci 18. i 19. ovoga Zakona koji propisuju zahtjeve za temeljni i regulatorni kapital

4. članci 31. i 32. ovoga Zakona koji propisuju uvjete za člana mirovinskog društva i imatelja kvalificiranog udjela

5. članak 37. ovoga Zakona koji predviđa dopuštena ulaganja vlastitih sredstava mirovinskog društva

6. članak 39. ovoga Zakona koji propisuje statusne promjene mirovinskog društva

7. članci 40. do 52. ovoga Zakona koji predviđaju tijela mirovinskog društva

8. članak 68. stavak 1. točka 17. ovoga Zakona koji predviđa određivanje jednog člana uprave za održavanje kontakata s Agencijom. Za održavanje kontakta s Agencijom zadužiti će se osoba koja je odgovorna za upravljanje podružnicom

9. članak 73. ovoga Zakona. Na financijsko izvještavanje mirovinskog društva ne primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo u Republici Hrvatskoj i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

10. članak 74. stavci 2. do 7. ovoga Zakona koji predviđaju reviziju izvještaja mirovinskog društva

11. članci 76. i 77. ovoga Zakona koji predviđaju delegiranje poslova mirovinskog društva na treće osobe.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati zahtjeve za podružnicu mirovinskog društva iz države članice OECD-a koja na području Republike Hrvatske obavlja poslove upravljanja fondom te strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja koje je podružnica mirovinskog društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.“.

Članak 5.

Iza članka 53. dodaje se naslov iznad članaka i članci 53.a do 53.d s podnaslovima iznad njih, koji glase:

„OBAVLJANJE POSLOVA MIROVINSKOG DRUŠTVA IZ DRŽAVE ČLANICE OECD-A NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Odobrenje za osnivanje podružnice

Članak 53.a

(1) Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a može na području Republike Hrvatske obavljati poslove upravljanja fondom iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke a) ovoga Zakona samo preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, za koju dobije odobrenje za rad od Agencije, pri čemu se mora pridržavati odredbi radnog i socijalnog zakonodavstva Republike Hrvatske.

(2) Agencija će izdati odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. obavljanje djelatnosti za koje se traži odobrenje za rad podliježe odobrenju i nadzoru u državi članici OECD-a u kojoj je društvo registrirano te je društvo dokazalo da mu je takvo odobrenje za rad u državi članici OECD-a kao državi sjedišta izdano, pri čemu Agencija uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma

2. Agencija s nadležnim tijelom države članice OECD-a ima sklopljen sporazum o suradnji koji uključuje odredbe o razmjeni podataka za potrebe zaštite članova i potencijalnih članova fondova

3. mirovinsko društvo se obvezuje da će u Republici Hrvatskoj imati otvorene račune specifične za djelatnost koju obavlja i svu evidenciju o obavljenim poslovima

4. imenovana je najmanje jedna osoba za upravljanje podružnicom za koju je potrebno odobrenje Agencije za upravljanje podružnicom u skladu s člankom 53.d ovoga Zakona

5. mirovinsko društvo u svojoj matičnoj državi ima odgovarajući iznos temeljnog kapitala koji je ekvivalentan iznosu iz članka 18. ovoga Zakona

6. mirovinsko društvo u Republici Hrvatskoj posjeduje imovinu koja ispunjava uvjete iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona u iznosu jednakom najmanje jednoj polovini zahtijevanog minimalnog potrebnog regulatornog kapitala određenog u članku 19. stavku 1. ovoga Zakona ili članku 20. ovoga Zakona

7. jedna četvrtina imovine iz točke 6. ovoga stavka uložena je u novac na novčanom računu ili depozite kod Hrvatske narodne banke, središnje banke druge države članice ili kreditne institucije koja ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, pod uvjetom da su depoziti povratni na zahtjev te da dospijevaju za najviše 12 mjeseci, kao i uz uvjet da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

8. mirovinsko društvo se obvezuje da će održavati potrebni kapital iz točaka 6. i 7. ovoga stavka

9. Republika Hrvatska s državom članicom OECD-a ima sklopljen sporazum koji je u potpunosti u skladu sa standardima utvrđenim u članku 26. Modela konvencije o porezu na dohodak i imovinu OECD-a te koji osigurava djelotvornu razmjenu podataka u poreznim stvarima, uključujući, ako postoje, multilateralne porezne sporazume i

10. društvo iz države članice OECD-a u mogućnosti je dokazati da podružnica ima ustrojene sve mehanizme koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona za obavljanje poslova za koje joj se izdaje odobrenje za rad.

(3) Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a uz zahtjev za odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka podnosi Agenciji sljedeće podatke i dokaze:

1. naziv tijela nadležnog za nadzor u državi članici OECD-a

2. sve relevantne pojedinosti o društvu koje uključuju naziv, pravni oblik, sjedište i adresu, članove upravljačkog i nadzornog tijela, ako je to primjenjivo, članove mirovinskog društva i imatelje kvalificiranog udjela s naznakom njihovih udjela u mirovinskom društvu te informacijom jesu li oni povezane osobe mirovinskog društva

3. izvod iz sudskog odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta mirovinskog društva

4. osnivački akt mirovinskog društva

5. izvod iz sudskog odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta za pravne osobe koje imaju više od 20 % udjela u upravljanju mirovinskim društvom

6. akt o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj

7. revidirane financijske izvještaje mirovinskog društva za posljednje tri godine

8. organizacijsku strukturu i poslovni plan podružnice mirovinskog društva za sljedećih pet godina rada na teritoriju Republike Hrvatske, s detaljnim opisom poslova koje mirovinsko društvo putem podružnice namjerava obavljati u Republici Hrvatskoj, uključujući opis svih izdvajanja važnih poslovnih procesa trećim osobama

9. opis sustava upravljanja rizicima koji uključuju i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma

10. imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom s izjavama da pristaju obavljati tu dužnost i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 42. stavka 11. ovoga Zakona, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti

11. izjavu o tome da će podružnica, u sjedištu podružnice, voditi i čuvati svu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice

12. dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavka 2. točaka 5. i 6. ovoga članka te izjavu o namjeri ispunjavanja obveze iz stavka 2. točke 7. ovoga članka.

(4) Agencija će izdati odobrenje za rad podružnice ako na temelju podataka kojima raspolaže i dokumentacije priložene uz zahtjev za izdavanje odobrenja ocijeni da je podružnica osposobljena za poslovanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(5) Prije izdavanja odobrenja za rad podružnici mirovinskog društva iz države članice OECD-a Agencija može konzultirati nadležno tijelo države sjedišta mirovinskog društva.

(6) Agencija ne smije nametati dodatne zahtjeve vezano za organizaciju i poslovanje podružnice i ne smije stavljati mirovinsko društvo iz države članice OECD-a u povoljniji položaj u odnosu na mirovinska društva iz Republike Hrvatske i Europske unije.

(7) Agencija će o zahtjevu za odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku od šest mjeseci od podnošenja urednog zahtjeva, a zajedno s odobrenjem za rad podružnice dostavit će i obavijest o odredbama radnog i socijalnog zakonodavstva Republike Hrvatske.

(8) Ako nije drugačije propisano, na izdavanje i ukidanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad mirovinskom društvu.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije urediti sadržaj poslovnog plana podružnice mirovinskog društva iz stavka 3. točke 8. ovoga članka i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a

Članak 53.b

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podružnice iz članka 53.a stavka 1. ovoga Zakona ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 53.a stavka 2. ovoga Zakona ili

2. s obzirom na propise države članice OECD-a u kojoj mirovinsko društvo ima sjedište te na praksu pri provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi bilo otežano obavljanje nadzora nad podružnicom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Ukidanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice  OECD-a

Članak 53.c

(1) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad iz članka 53.a ovoga Zakona ako:

1. podružnica ne započne s radom u roku od 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad ili tijekom šest mjeseci uzastopno ne obavlja djelatnosti mirovinskog društva

2. podružnica ili društvo iz države članice OECD-a više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad

3. nastupanjem pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja fondom na drugo mirovinsko društvo

4. u slučaju dobrovoljnog prestanka obavljanja djelatnosti, prijenosom upravljanja fonda na drugo mirovinsko društvo ili dovršetkom likvidacije fondova kojima upravlja

5. ako je podružnici mirovinskog društva duže od 30 dana blokiran račun u Republici Hrvatskoj, koji je otvoren u skladu s člankom 53.a stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona te je dovedena u pitanje likvidnost i solventnost poslovanja podružnice ili

6. ako je nadležno tijelo države članice OECD-a društvu oduzelo odgovarajuće odobrenje.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad iz članka 53.a ovoga Zakona:

1. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako Agencija ocijeni da se poslovanje podružnice mirovinskog društva ne vodi s pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom

3. ako podružnica mirovinskog društva ne štiti interese članova i korisnika mirovina na odgovarajući način

4. ako je podružnica mirovinskog društva ili mirovinsko društvo teže ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

5. ako mirovinsko društvo u Republici Hrvatskoj ne održava potrebni kapital iz članka 53.a stavka 2. točaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(3) Agencija će o ukidanju odobrenja za rad iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izvijestiti nadležno tijelo iz države članice OECD-a i nadležni trgovački sud.

Odobrenje za upravljanje podružnicom

Članak 53.d

(1) Podružnicom mirovinskog društva iz države članice OECD-a na području Republike Hrvatske može upravljati osoba koja je dobila odobrenje Agencije za upravljanje podružnicom.

(2) Na uvjete koje mora ispunjavati osoba iz stavka 1. ovoga članka te na izdavanje, odbijanje izdavanja i ukidanje odobrenja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 42., 43. i 45. do 48. ovoga Zakona.“.

Članak 6.

U članku 54. stavku 1. točka 11. mijenja se i glasi:

„11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, uključujući izradu planova za slučaj nepredvidivih okolnosti te uspostavu mrežnih i informacijskih sustava kojima upravlja u skladu s pravilima za postizanje digitalne operativne otpornosti u smislu Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011(SL L 333, 27. 12. 2022.).“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Sustav upravljanja iz stavka 1. ovoga članka uključuje razmatranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika prilikom donošenja investicijskih odluka.“.

Članak 7.

U članku 55.a stavku 4. iza riječi: „propisima“ stavlja se zarez i dodaju se riječi: „uključujući i učinkovitost mrežnih i informacijskih sustava“.

Članak 8.

U članku 58. stavku 3. točki 7. iza riječi: „rizike“ dodaju se riječi: „povezane s imovinom fonda i njenim upravljanjem“.

Članak 9.

U članku 92. na kraju točke 6. briše se točka i dodaje se točka 7. koja glasi:

“7. Agencija ukinula odobrenje za rad podružnici mirovinskog društva iz države članice OECD-a (članak 53.c).“.

Članak 10.

U članku 123. stavak 3. mijenja se i glasi:

“(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, član fonda kod kojeg tijekom trajanja njegovog članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad, može zatražiti prijevremenu isplatu sredstava.“.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Prijevremena isplata sredstava iz stavka 3. ovoga članka ostvaruje se kao privremena, doživotna i/ili jednokratna isplata mirovine putem mirovinskog društva, mirovinskog osiguravajućeg društva i/ili društva za životno osiguranje, u skladu s člancima 124. do 128. ovoga Zakona.“.  

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 11.

U članku 126. stavku 3. iza riječi: „mirovinu“ dodaju se riječi: „i nakon eventualne jednokratne isplate iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona“.

U stavku 4. iza riječi: „mirovinu“ dodaju se riječi: „i nakon eventualne jednokratne isplate iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona“.

Članak 12.

U članku 127. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 3. ovoga Zakona, mirovinsko društvo ovlašteno je članu kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad, na temelju njegovog zahtjeva, izvršiti jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 13.

U članku 154. stavku 4. riječi: „je dužno“ zamjenjuju se riječju: „može“.

Članak 14.

U članku 155. stavku 5. podstavku 3. riječi: „imovinu za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja“ zamjenjuju se riječima: „mirovinski fond.  

Članak 15.

U članku 158. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„Mirovinsko društvo, zbirno za račun dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja, ne smije steći:“.

Članak 16.

U članku 166. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

„5. informaciju o tome kako se prilikom određivanja strategije ulaganja razmatraju okolišni, socijalni i upravljačkih čimbenici.“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ispunjen i ako mirovinsko društvo u izjavi o načelima ulaganja izjavi da nije uzelo u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike u svojoj strategiji ulaganja ili da su troškovi sustava za praćenje relevantnosti i materijalnosti takvih čimbenika i načina kako se oni uzimaju u obzir nerazmjerni veličini, prirodi, opsegu i složenosti njegovih aktivnosti.“.

Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.

Članak 17.

U članku 175. stavku 1. točka a) podtočka 11. mijenja se i glasi:

„11. načela, strategiju i ciljeve ulaganja fonda, uz naznaku razmatra li se i na koji način prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike“.

Članak 18.

U članku 245. stavku 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:

„3. podružnica kreditne institucije iz države članice OECD-a koja nije članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge.“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Depozitar iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka dužan je ustrojiti adekvatnu organizacijsku strukturu i uspostaviti sustav upravljanja podružnicom koji će osigurati da se poslovi depozitara obavljaju samostalno u podružnici neovisno od sjedišta kreditne institucije.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Depozitar mora trajno ispunjavati sve organizacijske zahtjeve i uvjete potrebne za obavljanje poslova depozitara prema odredbama ovoga Zakona.“ .

Dosadašnji stavci 5. do 10. postaju stavci 6. do 11.

Članak 19.

U članku 275. stavku 6. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

„3. podružnice mirovinskih društava iz država članica OECD-a koje obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj“.

Dosadašnje točke 3. do 4. postaju točke 4. do 5.

Iza dosadašnje točke 5. koja postaje točka 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:

„7. fondovi kojima upravljaju podružnice mirovinskih društava iz država članica OECD-a“.

U dosadašnjoj točki 6. koja postaje točka 8. riječi: „iz točke 3. ovoga stavka“ zamjenjuju se riječima: „osnovanih u Republici Hrvatskoj“.

Dosadašnja točka 7. postaje točka 9.

Članak 20.

U članku 300. iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

„(8) Kada poslove depozitara obavljaju subjekti iz članka 245. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, Agencija je nadležna i za nadzor nad raspodjelom poslova depozitara između podružnice i sjedišta depozitara.“.

Članak 21.

Iza članka 305. dodaje se naslov iznad članka i članak 305.a koji glasi:

„Nadzor podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a koja upravlja mirovinskim fondom u Republici Hrvatskoj

Članak 305.a

Nadzor nad poslovanjem podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a Agencija obavlja na način i u opsegu obavljanja nadzora nad mirovinskim društvom iz Republike Hrvatske.“.

Članak 22.

Naslov iznad članka 309. mijenja se i glasi: „Suradnja s nadležnim tijelima iz druge države članice, države članice OECD-a, EIOPA-om i ESRB-om“.

U članku 309. stavku 1. iza riječi: „članica“ dodaju se riječi: „i država članica      OECD-a“.

U stavku 2. iza riječi: „članica“ briše se zarez i dodaju se riječi: „i država članica OECD-a,“.

U stavku 4. iza riječi: „članica“ dodaju se riječi: „odnosno država članica OECD-a“.

U stavku 7. iza riječi: „članice“ dodaju se riječi: „odnosno države članice OECD-a“.

Članak 23.

U članku 311. stavku 1. točka 84. mijenja se i glasi:

„84. ako mirovinsko društvo, zbirno za račun dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja, ulaže imovinu protivno ograničenjima ulaganja iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona, a mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.“.

Članak 24.

U članku 313. iza točke 2. briše se točka i dodaje se točka 3. koja glasi:

„3. koja, kao odgovorna osoba, upravlja podružnicom mirovinskog društva iz države članice OECD-a na području Republike Hrvatske protivno članku 53.d stavku 1. ovoga Zakona.“.

Članak 25.

U članku 317. stavku 1. iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

„4. kao mirovinsko društvo iz države članice OECD-a obavlja poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondom u Republici Hrvatskoj protivno članku 53.a stavku 1. ovoga Zakona“.

Dosadašnje točke 4. do 8. postaju točke 5. do 9.

PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 26.

Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 15. stavka 9. koji je izmijenjen člankom 4. ovoga Zakona i pravilnik iz članka 53.a stavka 9. koji je dodan člankom 5. ovoga Zakona.

Članak 27.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Ovom se odredbom u važeći Zakon prenosi Direktiva (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (SL L 333, 27. 12. 2022.) kojom se mijenja Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.).

Uz članak 2.

Ovom se odredbom navode definicije mirovinskog društva iz države članice OECD-a i depozitara te definicija FATF-e odnosno Stručne radne skupine za financijsko djelovanje (engl. Financial Action Task Force).  

Uz članak 3.

Ovom se odredbom definira obična većina članova zatvorenog fonda i korisnika mirovine čiji je mirovinski program ili imovina predmet prijenosa te pokrovitelja koja daje prethodni pristanak prije nego što se podnese zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu za prekogranični prijenos portfelja.

Uz članak 4.

Ovom odredbom dozvoljava se mirovinskim društvima iz druge države članice obavljati osnovne i pomoćne djelatnosti u Republici Hrvatskoj preko podružnice i u odnosu na otvorene fondove (do sada su to mogli samo u odnosu na zatvorene fondove). Također, ovom se odredbom subjekti koji su na području Republike Hrvatske ovlašteni obavljati poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondovima proširuju na države članice OECD-a.

Uz članak 5.

Ovom odredbom propisuje se postupak izdavanja odobrenja za rad podružnicama mirovinskih društava iz države članice OECD-a za obavljanje poslova na području Republike Hrvatske.

Uz članak 6.

Ovom se odredbom uvodi obveza mirovinskih društava da uspostave i provode dobar i razborit sustav upravljanja koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, koji obuhvaća učinkovite i primjerene politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, uključujući, i izradu planova za slučaj nepredvidivih okolnosti te uspostavu mrežnih i informacijskih sustava kojima upravlja u skladu s pravilima za postizanje digitalne operativne otpornosti u smislu Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011(SL L 333, 27. 12. 2022.). Osim toga, predloženim izmjenama pojašnjava se kako navedeni sustav upravljanja obuhvaća mjere i postupke koji osiguravaju razmatranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika prilikom donošenja investicijskih odluka.

Uz članak 7.

Ovom se odredbom uvodi obveza viših rukovoditelja mirovinskog društva pratiti i periodično ocjenjivati učinkovitost, između ostalog, i mrežnih i informacijskih sustava.

Uz članak 8.

Predloženim izmjenama pojašnjava se da sustav upravljanja rizicima obuhvaća okolišne, socijalne i upravljačke rizike povezane s imovinom fonda i njenim upravljanjem.

Uz članak 9.

Predloženim izmjenama dodaje se nova točka 7., a radi uvođenja podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a.

Uz članak 10.

Predloženim izmjenama uvodi se mogućnost člana fonda kod kojeg tijekom trajanja njegovog članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad, da može zatražiti prijevremenu isplatu sredstava koja se može ostvariti kao privremena, doživotna i/ili jednokratna isplata mirovine putem mirovinskog društva, mirovinskog osiguravajućeg društva i/ili društva za životno osiguranje.

Uz članak 11.

Predloženom izmjenom dodatno se pojašnjava da se predmetni članak primjenjuje i u slučaju eventualne jednokratne isplate iz članka 127. stavka 1. važećega Zakona

Uz članak 12.

Predloženim izmjenama uvodi se ovlaštenje mirovinskog društva da članu fonda kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad, na temelju njegovog zahtjeva, izvrši jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu.

Uz članak 13.

Predloženim izmjenama umjesto obveze uvodi se mogućnost mirovinskog društva da, razmjerno veličini, vrsti i opsegu svojeg poslovanja, uzme u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike.

Uz članak 14.

Ovim člankom precizira se tekst važećega članka 155. stavka 5. važećega Zakona.

Uz članak 15.

Ovim člankom precizira se odredba o ograničenju ulaganja radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima na način da se takvo ograničavanje propisuje za mirovinsko društvo koje zbirno, za račun DMF-ova kojima upravlja, stječe dionice odnosno vrijednosne papire, umjesto, kao što je bilo propisano do sada, za fondove zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo.

Uz članak 16.

Predloženim izmjenama preciziraju se obveze mirovinskog društva vezano za okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike, u smislu da je društvo dužno u izjavi o načelima ulaganja samo navesti informaciju kako se prilikom određivanja strategije ulaganja ti čimbenici uzimaju u obzir, a navedeno je ispunjeno i u slučaju da izjave da te čimbenike nije uzelo u obzir.

Uz članak 17.

Predloženim izmjenama korigira se sadržaj prospekta na način da isti, između ostalog, sada mora sadržavati naznaku jesu li su i na koji način prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka razmatrani okolišni, socijalni i upravljački čimbenici.

Uz članak 18.

Predloženim izmjenama i dopunama dozvoljava se da depozitar mirovinskog fonda može biti i podružnica kreditne institucije iz države članice OECD-a koja nije članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge. Propisuje se da takva podružnica postaje subjekt nadzora Agencije te da je ista dužna ustrojiti adekvatnu organizacijsku strukturu i uspostaviti sustav upravljanja podružnicom koji će osigurati da se poslovi depozitara obavljaju samostalno u podružnici neovisno od sjedišta kreditne institucije.

Uz članak 19.

Predloženom izmjenom kao subjekti nadzora Agencije uvode se podružnice mirovinskih društava iz država članica OECD-a koje obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj i fondovi kojima upravljaju podružnice mirovinskih društava iz država članica OECD-a. Precizira se kako je subjekt nadzora Agencije depozitar fondova osnovanih u Republici Hrvatskoj i to u dijelu poslovanja koje obavlja u skladu s odredbama dijela četvrtog Zakona.

Uz članak 20.

Predloženim izmjenama širi se nadležnost Agencije za nadzor nad raspodjelom poslova depozitara između podružnice i sjedišta depozitara u slučajevima kada poslove depozitara obavljaju subjekti iz članka 245. stavka 2. točaka 2. i  3. ovoga Zakona.  

Uz članak 21.

Predloženim izmjenama širi se nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem podružnice mirovinskog društva iz država članica OECD-a.

Uz članak 22.

Navedenom odredbom se, osim suradnje Agencije s nadležnim tijelima iz druge države članice, Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europskim odborom za sistemski rizik (ESRB), propisuje i suradnja Agencije s državama članicama OECD-a.

Uz članak 23.

Predloženom izmjenom opis prekršaja iz članka 311. stavka 1. točke 84. važećega Zakona se usklađuje s predloženom izmjenom članka 158. stavka 1. važećega Zakona.

Uz članak 24.

Ovom odredbom propisuje se prekršaj za fizičku osobu koja podružnicom mirovinskog društva iz države članice OECD-a na području Republike Hrvatske upravlja protivno članku 53.d stavku 1. ovoga Zakona.

Uz članak 25.

Ovom odredbom propisuje se prekršaj za pravnu osobu koja kao mirovinsko društvo iz države članice OECD-a obavlja poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondom u Republici Hrvatskoj protivno članku 53.a stavku 1. ovoga Zakona.

Uz članak 26.

Ovim se člankom propisuje obveza Agencije da pravilnike čije je donošenje predviđeno ovim Zakonom donese u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 27.

Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeće direktive Europske unije:

- Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

- Direktiva 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koji se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

- Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

- Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (SL L 335, 17. 12. 2009.)

- Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.)

- Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu (SL L 128, 30. 4. 2014.)

- Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.).

Značenje pojedinih pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja posluje odvojeno od pokrovitelja i koja na temelju odobrenja Agencije obavlja djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondom

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje je mirovinsko društvo i/ili zatvoreni fond, u dijelu u kojem i u mjeri u kojoj posluje, odnosno kada je osnovana u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenoga:

a) pojedinačno ili kolektivno između jednog ili više poslodavaca i jednog ili više zaposlenika ili njihovih predstavnika, ili

b) pojedinačno ili kolektivno sa samozaposlenim osobama, u skladu s pravom matične države članice i države članice domaćina

3. dobrovoljni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti koju na temelju odobrenja Agencije osniva i kojom upravlja mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima, u svoje ime i za zajednički račun članova fonda, a čija su prava i obveze uređena mirovinskim programom, u skladu s odredbama ovoga Zakona (dalje: fond). Fond može biti otvoreni i zatvoreni

4. otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti sve fizičke osobe

5. zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe

6. društvo prenositelj, u smislu članaka 14.a do 14.e ovoga Zakona, je institucija za strukovno osiguranje koja u cijelosti ili djelomično prenosi obveze i prava mirovinskog programa, tehničke pričuve, kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost na instituciju za mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici

7. društvo primatelj, u smislu članaka 14.a do 14.e ovoga Zakona, je institucija za strukovno osiguranje koja u cijelosti ili djelomično prima obveze i prava mirovinskog programa, tehničke pričuve, kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost od institucije za mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici

8. zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima znači zatvoreni fond koji pokriva biometričke rizike ili jamči investicijski rezultat ili određenu razinu mirovine, ako je osnivanje takve vrste fonda prema propisima države članice domaćina dozvoljeno

9. obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

10. član mirovinskog društva je dioničar ili imatelj poslovnog udjela mirovinskog društva

11. član fonda je osoba koja je pristupila fondu na temelju sklopljenog ugovora o članstvu s mirovinskim društvom i upisana je u registar članova fonda, slijedom čega ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu, u skladu s odredbama mirovinskog programa te ovoga i drugih zakona

12. potencijalni član fonda je osoba koja ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o članstvu u fondu

13. samozaposlena osoba je osoba koja obavlja samostalnu djelatnost, primjerice obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i drugi ili pak osoba koja samu sebe zapošljava u smislu odgovarajućih propisa druge države članice

14. mirovinsko društvo iz druge države članice znači instituciju, bez obzira na pravni oblik, koja posjeduje odobrenje nadležnog nadzornog tijela te države članice i posluje na temelju prikupljanja uplata članova i koja je neovisna o pokrovitelju

15. matična država članica je država članica u kojoj je registrirano sjedište mirovinskog društva ili, ako nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mirovinsko društvo obavlja svoju osnovnu djelatnost

16. država članica domaćin je država članica različita od matične države članice čije se radno i socijalno zakonodavstvo u dijelu koji se odnosi na mirovinski program primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova zatvorenog fonda

17. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

18. treća država je država koja nije država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

19. zatvoreni fond u drugoj državi članici je zatvoreni fond koji je osnovan za potrebe pokrovitelja iz te države članice

20. izaslani radnik je osoba koja je upućena na rad u drugu državu članicu i na koju se nastavno primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju za vrijeme rada u odnosnoj državi

21. radnik na odlasku je član zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa radi odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji još nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu

22. korisnik odgođene mirovine je član zatvorenog mirovinskog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji je ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu, ali još uvijek ne prima mirovinu

23. pravo na mirovinu u stanju mirovanja je stečeno pravo na mirovinu ispunjenjem uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu korisnika odgođene mirovine

24. mirovina je periodična isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo ili fond isplaćuje osobi koja je ostvarila pravo na nju nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom, pri čemu isplata može biti doživotna ili privremena, pod uvjetima određenim ovim Zakonom

25. korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom

26. osobni račun je račun koji se vodi u mirovinskom društvu, a otvoren je na ime člana fonda u odabranom fondu te se na tom računu evidentiraju uplaćena novčana sredstva i sve promjene osobne imovine člana fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje

27. prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana fonda iz jednog u drugi fond

28. naknada za izlaz znači naknadu u smislu prelaska člana iz jednog u drugi fond

29. pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate, udruge samostalnih djelatnosti te druge subjekte, koji u svojstvu poslodavca ili samozaposlene osobe ili na drugi odgovarajući način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplaćuje doprinose u zatvoreni fond u ime i za račun članova fonda

30. mirovinski program predstavlja ukupnost prava i obveza, utemeljenih na pravilima, propisima, sporazumima, ugovorima ili izjavama, koje čine fond, odnosno kojima se uređuje pravo na mirovinu u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te članstvo u mirovinskom fondu

31. biometrički rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnošću ili dugim životnim vijekom

32. kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala

33. uska povezanost znači povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba odnosno subjekata na jedan od sljedećih načina:

a)odnosom sudjelovanja

b)  odnosom kontrole

34. sudjelovanje znači sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a)ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje

35. kontrola znači odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.

U smislu ove točke:

a) ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava

b)situacija u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba

36. povezana osoba u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu je:

a) svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

b) svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe - subjekta koji donosi odluke ili provodi nadzor

c) u odnosu na svaku gore navedenu osobu bračni drug, izvanbračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi

Pojam povezanosti znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom.

U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama smatraju se i usko povezane osobe, relevantne osobe te osobe s kojima su relevantne osobe u srodstvu

37. stvarni vlasnik nad pravnim subjektom je stvarni vlasnik stranke sukladno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma

38. suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

39. suradnik kandidata za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s podnositeljem zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

40. relevantna osoba u odnosu na mirovinsko društvo je:

a) fizička osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom društvu ili osoba koja je član mirovinskog društva, član nadzornog odbora, prokurist mirovinskog društva ili nositelj ključne funkcije mirovinskog društva

b) radnik mirovinskog društva ili radnik pravne osobe na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove, koji je uključen u djelatnost koju mirovinsko društvo obavlja

c) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog društva, koja je uključena u djelatnost koju obavlja mirovinsko društvo

41. osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana

42. prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke

43. instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku

44. depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama članka 247. ovoga Zakona

45. revizor je revizorsko društvo definirano propisima kojima se uređuje revizija

46. UCITS fond (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

47. alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

48. bez odgode i/ili odmah smatra se poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan

49. odobrenje je pozitivna odluka Agencije o podnesenome zahtjevu, a traži se i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla, kada je to propisano ovim Zakonom

50. nadležno tijelo je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor aktivnosti koje su vezane za pružanje usluga dodatnog mirovinskog sustava

51. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije su nadležnosti i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.) i ovim Zakonom

52. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority - dalje: EIOPA) je Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)

53. trajni medij je svako sredstvo koje omogućava članu fonda ili korisniku mirovine pohranjivanje informacija naslovljenih na njega osobno na način da mu budu dostupne za buduću uporabu i tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija

54. ključna funkcija, unutar sustava upravljanja, znači unutarnju sposobnost obavljanja praktičnih zadataka, koja uključuje funkciju upravljanja rizicima, funkciju interne revizije, funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i aktuarsku funkciju, kada je to primjenjivo

55. prekogranično obavljanje djelatnosti je upravljanje mirovinskim programom, u kojem se na odnos između pokrovitelja i članova fonda te korisnika mirovine primjenjuje socijalno i radno pravo države članice koja nije matična država članica

56. viši rukovoditelj je član uprave ili osoba koja stvarno vodi poslovanje mirovinskog društva

57. sjedište i/ili središnja uprava mirovinskog društva je mjesto gdje se donose glavne strateške odluke mirovinskog društva

58. poravnanje je poravnanje kako je definirano člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

59. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirano člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

60. član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kako je definirano člankom 2. točkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

61. ESMA je Europsko nadzorno tijelo - Europska agencija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, osnovana Uredbom (EZ) 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

62. EBA je Europsko nadzorno tijelo - Europska agencija za nadzor banaka osnovana Uredbom (EZ) 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

63. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EZ) 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

64. uređeno tržište je uređeno tržište kako je definirano odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

65. Multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralna trgovinska platforma ili MTP kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

66. Organizirana trgovinska platforma ili OTP je organizirana trgovinska platforma ili OTP kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

67. država članica OECD-a je država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Članak 14.b

(1) Prije prijenosa iz članka 14.a ovoga Zakona, društvo primatelj mora dobiti odobrenje nadležnog tijela matične države članice društva primatelja.

(2) Nadležno tijelo matične države članice društva primatelja će odlučiti o prijenosu iz članka 14.a ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva i unutar istog roka o svojoj odluci obavijestiti društvo primatelja.

(3) Prije nego li podnese zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka, društvo primatelj dužno je na namjeravani prijenos pribaviti prethodni pristanak većine članova zatvorenog fonda i korisnika mirovine čiji je mirovinski program ili imovina predmet prijenosa te pokrovitelja.

(4) Društvo prenositelj dužno je pravodobno, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, obavijestiti članove zatvorenog fonda i korisnike mirovine čiji su mirovinski programi i/ili imovina predmet prijenosa, o uvjetima, radnjama i okolnostima prijenosa, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će prijenos imati na njihovu imovinu.

(5) Troškove prijenosa iz članka 14.a ovoga Zakona ne snose članovi i korisnici mirovinskog programa društva primatelja, a u slučaju djelomičnog prijenosa niti preostali članovi i korisnici mirovine zatvorenog fonda čiji mirovinski programi i/ili imovina nisu predmetom prijenosa.

Članak 15.

(1) Djelatnosti mirovinskog društva u Republici Hrvatskoj može obavljati:

1. mirovinsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

2. mirovinsko društvo iz druge države članice koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, osnuje podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlašteno izravno obavljati osnovne i pomoćne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ali samo u odnosu na zatvorene fondove

3. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

4. društvo za upravljanje UCITS fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

5. upravitelj osnovan u drugoj državi članici, kako je isti definiran u članku 14. stavku 1. ovoga Zakona, ali samo u odnosu na zatvorene fondove.

(2) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i društva za upravljanje UCITS fondovima, pri obavljanju djelatnosti mirovinskog društva temeljem odredbi ovoga Zakona.

(3) Mirovinsko društvo koje obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondom dužno je, uz odredbe ovoga Zakona, poštivati i odredbe zakona i propisa koji uređuju osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

(4) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske dužno je pridržavati se odredbi dijela trećeg odjeljka IV. ovoga Zakona (upravljanje imovinom fonda).

Članak 53.

(1) Mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici dužni su:

1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima članova fondova kojima upravljaju, kao i štititi integritet tržišta kapitala

2. u izvršavanju svojih obveza postupati s pažnjom dobrog stručnjaka

3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti mirovinskog društva

4. poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se oni ne mogu izbjeći, prepoznati ih, njima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese fondova i članova fondova i osiguralo da se prema članovima fondova postupa pošteno

5. pridržavati se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, na način koji promovira najbolje interese članova fondova i integritet tržišta kapitala.

(2) Mirovinskom društvu, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i radnicima mirovinskog društva interesi članova fondova moraju biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa članova fondova te integriteta tržišta kapitala.

                                   Organizacijski zahtjevi mirovinskog društva

Opći organizacijski uvjeti

Članak 54.

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti i provoditi dobar i razborit sustav upravljanja koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, koji obuhvaća učinkovite i primjerene:

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu koja jasno i na dokumentiran način utvrđuje linije odgovornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti

2. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. sustave unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama mirovinskog društva, uključujući i pravila za osobne transakcije svih relevantnih osoba

4. procedure internog izvještavanja i dostavu informacija na svim relevantnim razinama mirovinskog društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije

6. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

7. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja radnika, primjerenog opisu poslova koje radnik obavlja

8. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja mirovinskog društva i fondova u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

9. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

10. mjere i postupke za kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija

11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, uključujući i izradu planova za slučaj nepredvidivih okolnosti.

(2) Unutar sustava upravljanja u obzir se uzimaju okolišni, socijalni i upravljački faktori prilikom donošenja investicijskih odluka.

(3) Mirovinsko društvo dužno je redovito ažurirati i preispitivati uspostavljeni sustav upravljanja.

(4) Uprava mirovinskog društva usvaja pisana pravila za upravljanje rizicima, praćenje usklađenosti s relevantnim propisima, internu reviziju te, kada je to primjenjivo, aktuarske i delegirane poslove te je dužna najmanje jednom godišnje pregledati ih i prilagoditi značajnim promjenama u sustavu upravljanja ili u određenom području.

Sustavi unutarnjih kontrola

Članak 55.a

(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i redovito ažurirati odgovarajuće sustave unutarnjih kontrola koji osiguravaju provođenje internih odluka i procedura na svim razinama mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja poslova i funkcija osigurati kontrolu od strane članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva, radi poslovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima.

(3) Viši rukovoditelji mirovinskog društva:

1. odgovaraju za donošenje i provođenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

2. nadziru donošenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

3. odgovaraju za uspostavljanje neovisnih, trajnih i učinkovitih funkcija upravljanja rizicima, interne revizije, praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, na način definiran odredbama iz članka 55.b stavka 1., članaka 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona

4. prate i periodično potvrđuju da se strategija ulaganja i ograničenja izloženosti rizicima za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja pravilno i učinkovito provode i poštuju

5. odobravaju i periodično ocjenjuju primjerenost internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz članka 59. ovoga Zakona za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

6. odobravaju i periodično ocjenjuju politike, procedure i mjere upravljanja rizicima, postupke i tehnike za primjenu politika upravljanja rizicima, uključujući sustav ograničenja izloženosti rizicima za mirovinsko društvo i svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja.

(4) Viši rukovoditelji mirovinskog društva dužni su pratiti i periodično ocjenjivati učinkovitost politika, mjera i postupaka propisanih u svrhu praćenja poslovanja mirovinskog društva u skladu s relevantnim propisima te poduzimati odgovarajuće mjere radi rješavanja nedostataka i nepravilnosti u poslovanju mirovinskog društva.

(5) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji i nadzorni odbor redovito, a najmanje jednom godišnje, primaju pisana izvješća iz područja upravljanja rizicima, interne revizije i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, koja sadržavaju i podatke o eventualno poduzetim mjerama za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u poslovanju.

(6) Izvješća iz stavka 5. ovoga članka obuhvaćaju operativna izvješća i izvješća o radu ključne funkcije.

(7) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji redovito primaju izvješća o provođenju strategija ulaganja i internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz stavka 3. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka.

Sustav upravljanja rizicima

Članak 58.

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i fondove, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svoga poslovanja, uključujući i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, koji mora uključivati najmanje:

1. relevantne dijelove organizacijske strukture mirovinskog društva s definiranim ovlastima i odgovornostima za upravljanje rizicima, pri čemu središnju ulogu ima funkcija upravljanja rizicima

2. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

3. tehnike mjerenja rizika

4. praćenje i izvještavanje o rizicima.

(2) Sustav upravljanja rizicima mora biti učinkovit i dobro integriran u organizacijsku strukturu i postupke donošenja odluka mirovinskog društva.

(3) Sustav upravljanja rizicima mora obuhvaćati rizike koji mogu nastati za mirovinsko društvo i fond, kao i za treću osobu na koju su delegirani poslovi u skladu s člankom 76. ovoga Zakona, a najmanje uzimajući u obzir:

1. upravljanje imovinom i obvezama

2. ulaganje posebice u izvedenice, sekuritizacije i sl.

3. rizik likvidnosti

4. koncentracijski rizik

5. operativni rizik

6. tehnike ublažavanja rizika

7. okolišne, socijalne i upravljačke rizike

8. rizike koje snose članovi i korisnici mirovina.

(4) Mirovinsko društvo dužno je utvrditi, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva i radom fondova kojima upravlja te poslovnim procesima i sustavima društva i fondova kojima upravlja.

(5) Mirovinsko društvo dužno je usvojiti politike i procedure potrebne za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika kojima je mirovinsko društvo i fondovi kojima upravlja izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju te međuovisnosti tih rizika.

(6) Mirovinsko društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti profil rizičnosti fondova kojima upravlja, doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti pojedinog fonda i utvrditi prihvatljivi stupanj rizika.

(7) Mirovinsko društvo je dužno koristiti proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja fondova kojima upravlja.

(8) Mirovinsko društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu fondova kojima upravlja.

(9) Za procjenu kreditne sposobnosti izdavatelja mirovinsko društvo se ne smije automatski ili isključivo oslanjati na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting, nego i na svoje vlastite procjene.

(10) Mirovinsko društvo je dužno, na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, a u svrhu prikladnog identificiranja, mjerenja, upravljanja i nadziranja svih rizika kojima su fondovi izloženi, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(11) Mirovinsko društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(12) Politike upravljanja rizicima odobravaju članovi uprave mirovinskog društva.

(13) Mirovinsko društvo dužno je kod svake značajne promjene izloženosti rizicima procjenjivati primjerenost i učinkovitost politike upravljanja rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda, a najmanje jednom godišnje.

(14) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima mirovinsko društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(15) Uprava mirovinskog društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi radnici mirovinskog društva.

(16) Mirovinsko društvo je dužno koristiti odgovarajuće postupke za točnu i neovisnu procjenu vrijednosti neuvrštenih (OTC) izvedenica.

(17) Mirovinsko društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki fond kojim upravlja.

(18) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 7. ovoga članka te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 16. ovoga članka.

Prisilni prijenos poslova upravljanja fondom

Članak 92.

Prisilni prijenos poslova upravljanja fondom provodi se ako je:

1. Agencija mirovinskom društvu oduzela odobrenje za rad

2. nad mirovinskim društvom otvoren postupak stečaja ili pokrenut predstečajni postupak ili likvidacije

3. nastupio slučaj iz članka 94. stavka 6. ovoga Zakona

4. nastupio slučaj iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona

5. nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo mirovinskom društvu iz Republike Hrvatske da na području te države članice upravlja mirovinskim programom (članak 304. stavak 2.)

6. Agencija zabranila mirovinskom društvu iz druge države članice da na području Republike Hrvatske upravlja zatvorenim fondom (članak 305. stavak 4.).

Pravo člana fonda na mirovinu

Članak 123.

(1) Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, pod uvjetima iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dozvoljava se prijevremena jednokratna isplata sredstava ili prijevremena privremena periodična isplata u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti člana odnosno zbog opće nesposobnosti člana za rad.

(4) Agencija će pravilnikom dodatno objasniti uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, uvjete za prijevremenu isplatu sredstava te uvjete i mogućnosti za isplatu mirovine.

Isplata mirovina putem mirovinskog društva (privremena isplata)

Članak 126.

(1) Član fonda se po ostvarivanju prava na mirovinu može odlučiti da isplatu mirovine ostvaruje putem mirovinskog društva, kao privremenu isplatu mirovine, na način i u visini propisanima stavcima 2. do 4. ovoga članka, i to pod sljedećim uvjetima:

1. mogućnost isplate mirovine putem mirovinskog društva predviđena je prospektom fonda

2. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina

3. isplate su periodične

4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

(2) Putem mirovinskog društva mogu se isplaćivati mirovine u visini do 13.272,28 eura.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi do 17.253,96 eura, član fonda može odabrati da mu se cjelokupni iznos isplaćuje putem mirovinskog društva kao privremena mirovina, pri čemu u svakom slučaju ne može odabrati da mu se iznos manji od 3981,69 eura isplati putem mirovinskog osiguravajućeg društva.

(4) Ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi 17.253,97 eura ili više, član može odabrati privremenu isplatu mirovine u visini do 13.272,28 eura putem mirovinskog društva, a preostali iznos isplaćuje se putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.

(5) O uvjetima isplate mirovine putem mirovinskog društva sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva.

(6) Na ugovor iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 115. ovoga Zakona.

Jednokratne isplate putem mirovinskog društva

Članak 127.

(1) Po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, mirovinsko društvo će, u skladu s člankom 128. ovoga Zakona, izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radniku na odlasku mirovinsko društvo će na zahtjev izvršiti jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu.

(3) Agencija pravilnikom uređuje način i rokove dostave i razmjene obavijesti između mirovinskog društva, člana fonda i mirovinskog osiguravajućeg društva u postupku djelomične jednokratne isplate iz ovoga članka.

Odjeljak IV.

Upravljanje imovinom fondova

Članak 154.

(1) Mirovinsko društvo je dužno imovinu fonda ulagati razborito i pažnjom dobrog stručnjaka u skladu s odredbama ovoga Zakona, na način koji jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost cjelokupnog portfelja fonda.

(2) Imovina mora biti uložena u najboljem interesu članova fondova i korisnika mirovina.

(3) U slučaju potencijalnog sukoba interesa mirovinsko društvo mora osigurati da se imovina ulaže isključivo u interesu članova fonda i korisnika mirovina.

(4) U skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i načelom razboritosti, mirovinsko društvo je dužno, razmjerno veličini, vrsti i opsegu svojeg poslovanja, uzeti u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike.

(5) Imovina za pokriće tehničkih pričuva također mora biti uložena u skladu s odredbama ovoga članka.

Dozvoljena ulaganja fonda

Članak 155.

(1) Imovina fonda isključivo se može sastojati od:

1. prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca:

a) koji su uvršteni ili se njima trguje na uređenom tržištu u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici OECD-a i

b) kojima se trguje na drugom uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici OECD-a, koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

2. nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira, pod sljedećim uvjetima:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju burze ili na drugo uređeno tržište koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

b) takvo ulaganje predviđeno je prospektom fonda i

c) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja, u protivnom će se prenosivi vrijednosni papiri smatrati neuvrštenima

3. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

4. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili udjela UCITS, odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u državi članici OECD-a, pod sljedećim uvjetima:

a) takvi investicijski fondovi dobili su odobrenje za rad od strane Agencije, odnosno nadležnog tijela države članice ili nadležnog tijela države članice OECD-a s kojima je osigurana suradnja s Agencijom, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

b) razina zaštite za imatelje udjela takvih investicijskih fondova istovjetna je onoj koja je propisana za imatelje udjela UCITS fondova te su posebice propisi za odvojenost imovine, zaduživanje, davanje zajmova i prodaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez pokrića istovjetni zahtjevima propisanima zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

c) o poslovanju takvih investicijskih fondova izvještava se u polugodišnjim i revidiranim godišnjim izvještajima kako bi se omogućila procjena imovine i obveza, dobiti i poslovanja tijekom izvještajnog razdoblja.

5. udjela u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima bez pravne osobnosti te dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima s pravnom osobnošću

6. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

7. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta iz točke 1. ovoga stavka (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. i 2. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda, odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a temeljna imovina izvedenice koja se koristi u svrhe zaštite imovine također se može sastojati od indeksa vezanih za inflaciju ili nekretnine te od kreditnih izloženosti

b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje će pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka dodatno propisati Agencija i

c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i provjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev fonda

d) prospektom fonda predviđeno je ulaganje u takve instrumente i prikazan utjecaj takvih instrumenata na rizičnost fonda

8. instrumenata tržišta novca kojima se ne trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka, ako su izdani pod sljedećim uvjetima:

a) izdala ih je ili za njih jamči Republika Hrvatska, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka Republike Hrvatske, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka druge države članice ili države članice OECD-a, Europska središnja banka, Europska unija ili Europska investicijska banka, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

b) izdalo ih je društvo čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka

c) izdao ih je ili za njih jamči subjekt koji podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države članice u skladu sa zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili subjekt koji podliježe ili udovoljava pravilima nadzora nadzornog tijela država članica OECD-a koja su istovjetna onima propisanima zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili

d) izdala ih je druga osoba koja ima odobrenje Agencije, pod uvjetom da ulaganja u takve instrumente podliježu zaštiti ulagatelja jednakoj onoj kojoj podliježu instrumenti iz alineja b) ili c) ove točke te pod uvjetom da je izdavatelj društvo čiji kapital i rezerve iznose najmanje 10.617.824,67 eura i koje sastavlja i objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, da je izdavatelj subjekt koji se, unutar grupe društava koja obuhvaća jednu ili nekoliko društava čije su dionice uvrštene na neko od uređenih tržišta, bavi financiranjem te grupe, ili da je izdavatelj subjekt čiji je predmet poslovanja financiranje posebnih subjekata za sekuritizaciju koja koriste bankovne kreditne linije

9. novca na novčanom računu fonda otvorenog kod kreditne institucije iz članka 247.a stavka 1. točke 2. ovoga Zakona te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja

10. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s pripadajućim zemljištem ili bez pripadajućeg zemljišta, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata posebne namjene, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu

11. druge vrste imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 10. ovoga stavka.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina fonda smije biti uložena:

a) u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP)

b) u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.

(3) Subjekt posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom za račun mirovinskog fonda u skladu s investicijskom strategijom i ciljevima mirovinskog fonda.

(4) Kada u skladu sa standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju za sastavljanje financijskih izvještaja mirovinskog fonda postoji obveza konsolidacije financijskih izvještaja društva posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka s financijskim izvještajima mirovinskog fonda ili kada Agencija rješenjem naloži takvu konsolidaciju, društvo posebne namjene treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinski fond.

(5) Agencija će pravilnikom odrediti:

- dozvoljena ulaganja fondova, uključujući i dodatne uvjete koje moraju zadovoljavati nekretnine iz stavka 1. točke 10. ovoga članka te što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene

- tržišta koja smatra uređenima

- institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom, kao i limite iz članka 160. stavka 3. ovoga Zakona koje Društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za imovinu za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije u smislu članka 160. stavka 3. ovoga Zakona i

- instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati.

Članak 158.

(1) Fondovi, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ne smiju biti imatelji ukupno:

a) više od 25% dionica s pravom glasa jednog te istog izdavatelja

b) više od 25% dionica bez prava glasa jednog te istog izdavatelja

c) više od 10% dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane jednog te istog izdavatelja

d) više od 30 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

e) više od 25% udjela dionica ili poslovnih udjela pojedinoga investicijskog fonda

f) više od 10% instrumenata tržišta novca izdanih od strane jednog te istog izdavatelja.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili međunarodne javne organizacije koje je članica jedna ili više država članica i/ili država članica OECD-a.

Izjava o načelima ulaganja

Članak 166.

(1) Mirovinsko društvo je dužno za zatvorene fondove sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. stratešku alokaciju imovine s obzirom na prirodu i trajanje mirovinskih obveza

2. metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja

3. toleranciju rizika

4. implementirane strategije, procedure, postupke i mjere koje se primjenjuju u svrhu upravljanja rizicima

5. informaciju o tome kako su prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici i ako jesu, kako su oni uključeni u sustav upravljanja rizicima.

(2) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno revidirati prije svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine.

(3) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo mora objaviti na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi primjeren način, a putem kojeg bi ista bila dostupna svim članovima i potencijalnim članovima zatvorenog fonda te Agenciji.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj te način i mjesto objave izjave o načelima ulaganja.

Sadržaj prospekta

Članak 175.

(1) Prospekt fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) podaci o fondu:

1. naziv fonda i naznaku vrste fonda (otvoreni/zatvoreni)

2. datum osnivanja fonda

3. mjesto gdje je moguće dobiti primjerak statuta fonda, ključnih podataka za članove fonda ili ostalih propisanih objava te polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje

4. način objavljivanja prospekta, statuta fonda, ključnih podatka za članove fonda, polugodišnjih i revidiranih godišnjih izvještaja te ostalih propisanih objava

5. kratke podatke o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond i koji su bitni za člana fonda

6. podatke o revizorskom društvu i drugim pružateljima usluga fondu

7. način konvertiranja uplata na osobni račun člana fonda i prenesenih računa u udjele, način i uvjete prijenosa sredstava s osobnog računa člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo, mogućnosti isplate mirovina i prijenosa računa u drugi fond te okolnosti u kojima može doći do obustave navedenih aktivnosti

8. pojedinosti o pravima koja proizlaze iz članstva u fondu, a osobito o pravu na obaviještenost (polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji), pravu na udio u dobiti te pravu na isplatu mirovine

9. postupci i uvjeti izdavanja udjela, način upisa u registar članova fonda odnosno izdavanja udjela, postupci i uvjeti ponude mirovinskog programa te okolnosti u kojima može doći do obustave zatvaranja osobnih računa i uplata na osobne račune ili do obustave prijenosa računa člana fonda u drugi fond

10. vrsta imovine u koju je fondu dopušteno ulaganje

11. načela, strategiju i ciljeve ulaganja fonda, uz naznaku na koji su način prilikom određivanja strategije ulaganja uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici

12. opis sljedećih elemenata vezanih uz ulaganja fonda:

a. ulagateljskih ciljeva fonda, uključujući njegove financijske ciljeve (primjerice ostvarivanje kapitalne dobiti ili prihoda) te načina ostvarenja ciljeva fonda

b. ciljane strukture portfelja fonda i dopuštenih odstupanja od ciljane strukture

c. ulaganja (primjerice specijalizacija po geografskim ili industrijskim sektorima)

d. bilo kakvih ograničenja strategije ulaganja

e. naznake svih tehnika, instrumenata ili ovlasti za uzimanje ili odobravanje zajma ili drugih pravnih poslova koji su po svojim ekonomskim učincima jednaki zajmu, koje se mogu koristiti pri upravljanju fondom

f. neovisno o instrumentima u koje se ulaže imovina mirovinskog fonda, jasno i lako razumljivo objašnjenje profila rizičnosti mirovinskog fonda te sažeto, jasno i lako razumljivo objašnjenje rizika povezanih s ulaganjima i sa strukturom imovine mirovinskog fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika

g. uvjeta zaduživanja fonda

13. u slučaju zatvorenog fonda s definiranim primanjima, opis ostalih rizika vezanih uz mirovinski program

14. način i vrijeme izračuna neto vrijednosti imovine fonda

15. vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu

16. naknade i troškovi upravljanja koji smiju teretiti fond i članove fonda

17. način obračuna naknade za depozitara

18. opis, iznos i učestalost plaćanja dopuštenih naknada i troškova koji smiju teretiti fond i člana fonda

19. slučajeve u kojima mirovinsko društvo može odbiti uplate članova fonda

20. način izračuna rezultata poslovanja fonda

21. prosječan prinos fonda od početka rada fonda te povijesni prinos fonda u zadnjih pet godina ili od početka rada fonda, ako fond posluje kraće od pet godina

22. izjava mirovinskog društva o tome postoje li jamstva, garancije i/ili obećanja vezano uz investicijski rezultat ili određenu razinu primanja

23. trajanje poslovne godine

24. datum izdavanja prospekta

b) podaci o mirovinskom društvu:

1. tvrtka i sjedište mirovinskog društva, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, datum osnivanja, datum upisa u sudski registar, uključujući i naznaku je li mirovinsko društvo osnovano u državi članici koja nije matična država članica fonda

2. u slučaju da mirovinsko društvo upravlja i drugim fondovima, popis tih drugih fondova

3. poslovne ciljeve i strategiju mirovinskog društva

4. organizacijsku strukturu mirovinskog društva s jasnim linijama odgovornosti

5. opis rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

6. načela i strategija ulaganja imovine mirovinskog društva

7. opis odgovornosti i načina donošenja investicijskih odluka

8. opis korporativnog upravljanja u proteklom razdoblju

9. opis politike primitaka

10. podaci o revizorskom društvu mirovinskog društva

11. osobna imena i položaj članova uprave i nadzornog odbora, njihovi kratki životopisi, uključujući i pojedinosti o njihovim glavnim djelatnostima izvan mirovinskog društva, ako su značajne za mirovinsko društvo i fond

12. iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva te osobni identifikacijski broj (OIB) i osobna imena ili naziv članova mirovinskog društva, pravni oblik i naznaku udjela članova u temeljnom kapitalu

13. značajne odredbe ugovora sklopljenog s depozitarom koje mogu biti važne za člana fonda, osim onih koje se odnose na plaćanje naknada

14. popis delegiranih poslova s naznakom osoba na koje su poslovi delegirani

c) podaci o depozitaru:

1. tvrtka i sjedište depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara

2. kada je depozitar delegirao poslove pohrane imovine fonda iz članka 249. ovoga Zakona na treće osobe, podatke iz članka 260. ovoga Zakona te popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 249. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

3. visina temeljnog kapitala depozitara

d) osnovni podaci o Agenciji s objašnjenjima njezine uloge u mirovinskom sustavu

e) druge informacije prema propisima Agencije.

(2) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj i strukturu prospekta fonda.

(3) Mirovinsko društvo će prospekt dati na uvid svakoj osobi koja želi postati članom u fondu kojim to mirovinsko društvo upravlja.

(4) Mirovinsko društvo će prospekt dostaviti svakom članu fonda na njegov zahtjev besplatno jedanput godišnje, u pisanom obliku ili na nekom drugom trajnom mediju, ovisno kako je definirano ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

DIO ČETVRTI

DEPOZITAR

Opće odredbe

Članak 245.

(1) Imovinu fonda mirovinsko društvo povjerava na pohranu i administriranje depozitaru.

(2) Depozitar može biti:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja

2. podružnica kreditne institucije druge države članice, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja.

(3) Depozitar obavlja poslove određene ovim Zakonom na temelju pisanog ugovora o obavljanju poslova depozitara sklopljenog s mirovinskim društvom. Ugovor između depozitara i mirovinskog društva mora sadržavati opis načina i postupaka pomoću kojih će depozitar imati pristup svim informacijama koje su potrebne za obavljanje poslova depozitara.

(4) Depozitar mora biti spreman i sposoban ispuniti sve organizacijske zahtjeve i uvjete potrebne za ispunjenje dužnosti depozitara prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Upravitelji depozitara za fond moraju imati odgovarajuće iskustvo. Upraviteljima depozitara smatraju se osobe odgovorne za poslovanje organizacijske jedinice koja obavlja poslove depozitara unutar kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije ili osobe koje mogu utjecati na poslovnu politiku u depozitarnom poslovanju kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije.

(6) Niti jedan subjekt ne smije djelovati i kao mirovinsko društvo i kao depozitar.

(7) Fond može imati samo jednoga depozitara, ali depozitar može obavljati te poslove istodobno za više fondova.

(8) Depozitar prilikom obavljanja poslova iz članka 247. ovoga Zakona djeluje isključivo u interesu članova fondova za koje obavlja poslove depozitara.

(9) Pri obavljanju poslova depozitara za više fondova imovina, djelatnost i evidencija svakog fonda moraju biti potpuno odvojeni, kako međusobno, tako i od samog depozitara.

(10) Podatke koji su mu učinjeni dostupnima u skladu s odredbama ovoga Zakona depozitar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.

Subjekti nadzora

Članak 275.

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.), ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drukčije propisano.

(3) U postupcima koje vodi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak Agencija donosi rješenja i zaključke.

(4) Agencija ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(5) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka koje vodi Agencija u pravilu odlučuje bez usmene rasprave.

(6) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. mirovinska društva i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske

2. podružnice mirovinskih društava iz drugih država članica koje obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj

3. fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz točke 1. ovoga stavka

4. mirovinska društva iz druge države članice u dijelu u kojem obavljaju djelatnost izravno na području Republike Hrvatske

5. fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz druge države članice

6. depozitar fondova iz točke 3. ovoga stavka, u dijelu poslovanja koje obavlja u skladu s odredbama dijela četvrtog ovoga Zakona

7. osobe koje nude mirovinske programe.

Nadležnost Agencije za nadzor nad depozitarom

Članak 300.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad depozitarom fonda iz dijela četvrtog ovoga Zakona.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, nadzor je provjera posluje li depozitar u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju njega, u skladu s drugim propisima, kao i internim aktima, standardima i pravilima struke.

(3) Agencija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje rizike kojima je depozitar izložen ili bi mogao biti izložen u dijelu poslova koje obavlja u skladu s ovim Zakonom, uzimajući u obzir mišljenja drugih nadzornih i regulatornih tijela koja su nadležna za nadzor poslovanja depozitara.

(4) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi ovoga Zakona, na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala o nadzoru nad kreditnom institucijom koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti.

(5) Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije koja je depozitar fonda, u dijelu njezina poslovanja koji se odnosi na poslove depozitara, obavlja Agencija samostalno ili u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

(6) Agencija je ovlaštena od osoba na koje su delegirani poslovi depozitara zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 280. stavkom 4. ovoga Zakona.

(7) Agencija može davati preporuke upravi depozitara. U tom slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 290. ovoga Zakona.

Nadzor mirovinskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici kada upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske

Članak 305.

(1) Agencija kontinuirano provodi nadzor usklađenosti poslovanja mirovinskog društva iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske s odredbama radnog i socijalnog zakonodavstva koje se odnose na mirovinske programe u Republici Hrvatskoj iz članka 13. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Ako se nadzorom utvrde određene nepravilnosti, Agencija će odmah obavijestiti nadležno tijelo matične države članice koje će u suradnji s Agencijom poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da mirovinsko društvo prestane kršiti odredbe radnog i socijalnog zakonodavstva koje se odnose na mirovinske programe u Republici Hrvatskoj.

(3) Ako unatoč mjerama iz stavka 2. ovoga članka poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice u suradnji s Agencijom mirovinsko društvo iz druge države članice nastavi s kršenjem odredbi radnog i socijalnog zakonodavstva koje se odnose na mirovinske programe u Republici Hrvatskoj, Agencija će, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti potrebne mjere za sprječavanje ili kažnjavanje daljnjih nepravilnosti, a ako je to nužno, može i zabraniti društvu da na području Republike Hrvatske dalje upravlja zatvorenim fondom istog pokrovitelja.

(4) Ako Agencija u slučaju iz stavka 3. ovoga članka mirovinskom društvu iz druge države članice zabrani upravljanje mirovinskim programom pokrovitelja iz Republike Hrvatske, mora o istome obavijestiti mirovinsko društvo i EIOPA-u te navesti detaljne razloge zabrane.

Suradnja s nadležnim tijelima iz druge države članice, EIOPA-om i ESRB-om

Članak 309.

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica pri obavljanju poslova nadzora te radi razmjene informacija i iskustava radi razvijanja međusobne suradnje i najbolje prakse na području radnog i socijalnog zakonodavstva kako bi se spriječilo narušavanje konkurentnosti i stvorili potrebni uvjeti za nesmetano stjecanje članstva u zatvorenim fondovima u državama članicama.

(2) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica, koja su odgovorna za superviziju i nadzor mirovinskih društava, fondova te kreditnih ili drugih financijskih institucija, tijelima nadležnim za nadzor nad tijelima uključenim u postupak likvidacije mirovinskog društva i/ili fonda, tijelima nadležnim za nadzor nad revizorima zaduženim za reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva i/ili fonda, tijelima odgovornim za nadzor platnog sustava te neovisnim aktuarima i tijelima nadležnim za nadzor aktuara, kada je to primjenjivo.

(3) Agencija će surađivati s EIOPA-om, ESRB-om, EBA-om i ESMA-om te im dostavlja informacije važne za izvršenje njihovih nadzornih dužnosti.

(4) Razmjena i dostavljanje podataka između Agencije i nadležnih tijela drugih država članica iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne smatra se odavanjem povjerljivih podataka, a Agencija i tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga članka dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive u skladu s člankom 308. ovoga Zakona te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

(5) U svrhu jačanja i zaštite stabilnosti i integriteta financijskog sustava Agencija može, pod uvjetom iz članka 308.a stavka 3. točke 1. ovoga Zakona, razmjenjivati informacije s tijelima nadležnim za provođenje istražnih radnji radi ispitivanja i otkrivanja kršenja odredbi zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a primjenjuju se na pokrovitelja. U tom slučaju razmjena informacija ne smatra se odavanjem poslovne tajne, a Agencija i navedena tijela dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive u skladu s člankom 308. ovoga Zakona te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

(6) U slučaju da tijela nadležna za provođenje istražnih radnji iz stavka 5. ovoga članka obavljaju svoju zadaću uz pomoć osoba koje su zbog svog svojih stručnih kvalifikacija i znanja imenovane u tu svrhu, a nisu zaposlene u javnom sektoru, na njih se na odgovarajući način primjenjuje stavak 5. ovoga članka.

(7) U slučaju razmjene i dostave podatka koji potječe iz druge države članice Agencija iste može priopćiti samo uz izričitu suglasnost tijela koje daje podatke te se podaci mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

DIO OSMI

PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji mirovinskog društva

Članak 311.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:

1. ako ne poštuje zabranu iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona o izdavanju povlaštenih dionica

2. ako ne osigura jednako postupanje prema svim dioničarima, odnosno imateljima poslovnih udjela te im prizna dodatna prava ili povlastice, ograničava njihova prava ili im nameće dodatne odgovornosti, protivno odredbama članka 9. stavka 3. ovoga Zakona

3. ako protivno odredbama članka 11. stavka 5. ovoga Zakona obavlja druge djelatnosti osim onih navedenih u članku 11. stavku 1. ovoga Zakona

4. ako protivno odredbama članka 16. stavka 1. ovoga Zakona obavlja djelatnosti iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona za koje nije dobilo odobrenje za rad Agencije ili ih nije upisalo u sudski registar

5. ako protivno odredbama članka 16. stavka 2. ovoga Zakona obavlja druge djelatnosti osim onih iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona

6. ako protivno odredbama članka 16. stavka 3. ovoga Zakona obavlja poslove upravljanja UCITS fondovima koji nisu subjekti nadzora Agencije, odnosno nadležnih tijela država članica

7. ako svoju djelatnost obavlja izvan područja Republike Hrvatske ili druge države članice, protivno uvjetima iz članka 16. stavka 4. ovoga Zakona

8. ako za svaki pojedini zatvoreni fond ne osigura da u svakom trenutku raspolaže odgovarajućim sredstvima koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz ugovora sklopljenih između mirovinskog društva i člana fonda i/ili trećih osoba, u skladu s člankom 17. ovoga Zakona

9. ako ne održava regulatorni kapital mirovinskog društva na način propisan člankom 19. stavkom 1. ovoga Zakona

10. ako nije bez odgode obavijestilo Agenciju o svakom smanjenju regulatornog kapitala mirovinskog društva ispod razine utvrđene člankom 19. stavkom 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 19. stavkom 2. ovoga Zakona

11. ako ne poveća regulatorni kapital mirovinskog društva na potrebnu razinu u roku koji odredi Agencija, u skladu s člankom 19. stavkom 3. ovoga Zakona

12. ako protivno odredbama članka 20. ovoga Zakona, kada upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima ne održava kapital sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava

13. ako u roku od tri radna dana ne izvijesti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i o bitnim činjenicama zbog kojih bi mu u skladu s člankom 299. ovoga Zakona trebalo ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad, u skladu s člankom 34. stavkom 2. ovoga Zakona

14. ako protivno odredbama članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ima ili stekne kontrolu ili dionice ili poslovni udjel u investicijskom društvu, kreditnoj instituciji koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti u skladu s odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala odnosno koja obavlja odgovarajuće usluge u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS fondovima, društvu za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, drugom mirovinskom društvu (za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima), mirovinskom društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mirovinskom osiguravajućem društvu, faktoring-društvu ili leasing-društvu

15. ako protivno odredbama članka 35. stavka 2. ovoga Zakona ima ili stekne dionice ili udjele u depozitaru

16. ako je protivno odredbama članka 35. stavka 2. ovoga Zakona poslovanje depozitara i mirovinskog društva organizacijski povezano ili su na tim poslovima zaposlene iste osobe

17. ako protivno odredbama članka 35. stavka 3. ovoga Zakona ima ili stekne dionice ili udjele u osobi na koju je depozitar delegirao poslove iz članka 257. ovoga Zakona

18. ako uloži svoja sredstva u imovinu različitu od one iz članka 37. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

19. ako iznos propisanog regulatornog kapitala iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona održava u imovini različitoj od one propisane člankom 37. stavkom 3. ovoga Zakona

20. ako ne obavijesti Agenciju u roku od tri radna dana o posrednom stjecanju imovine koja nije u skladu s člankom 37. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. ovoga Zakona

21. ako ne uskladi strukturu ulaganja u roku od šest mjeseci od dana stjecanja imovine koja nije u skladu s člankom 37. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. ovoga Zakona

22. ako stekne vlasnički udio u drugom mirovinskom društvu u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi bez prethodnog odobrenja Agencije propisanog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona

23. ako prije upisa statusne promjene u sudski registar nije dobilo odobrenje Agencije, u skladu s člankom 39. stavkom 1. ovoga Zakona

24. ako nije osiguralo da je novo društvo, nastalo zbog statusne promjene mirovinskog društva, prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobilo odobrenje za rad, u skladu s člankom 39. stavkom 3. ovoga Zakona

25. ako ne osigura da članovi uprave zajedno vode poslove i skupno zastupaju mirovinsko društvo, u skladu s člankom 41. stavkom 6. ovoga Zakona

26. ako funkciju člana uprave mirovinskog društva obavlja osoba koja nije dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, u skladu s odredbama članka 45. stavka 1. ovoga Zakona

27. ako nije osiguralo da zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave, u skladu s člankom 45. stavkom 6. ovoga Zakona

28. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana prestanka važenja odobrenja, odnosno od primitka odluke o ukidanju odobrenja ili odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, u skladu s člankom 45. stavkom 7. ovoga Zakona

29. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana nastanka situacije kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 45. stavkom 7. ovoga Zakona

30. ako delegira poslove ključnih funkcija na pokrovitelja protivno odredbama članka 55.b stavaka 10. i 11. ovoga Zakona

31. ako ne osigura sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i prospektom fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom fonda, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona

32. ako ne osigura da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima fondova budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona

33. ako ne dostavi depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovu primitku, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 8. ovoga Zakona

34. ako ne vodi evidencije transakcija s imovinom pojedinog fonda odvojeno od vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih fondova, te ih u pravilnim vremenskim razmacima ne usklađuje s evidencijama depozitara, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 9. ovoga Zakona

35. ako ne objavljuje podatke o mirovinskom društvu i fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 10. ovoga Zakona

36. ako ne podnosi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 11. ovoga Zakona

37. ako sklopi ugovor kojemu je cilj umanjivanje ili promjena odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom, protivno članku 68. stavku 1. točki 16. ovoga Zakona

38. ako jednog člana uprave ne zaduži za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 17. ovoga Zakona

39. ako ne izdaje depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom fonda, u skladu s člankom 68. točkom 18. ovoga Zakona

40. ako ne osigura procjenu fer vrijednosti imovine i obveza fonda te ispravno utvrđivanje vrijednosti cijene udjela, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 19. ovoga Zakona

41. ako dio prihoda svake godine ne ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 21. ovoga Zakona

42. ako obavlja djelatnosti posredovanja u kupnji i prodaji financijskih instrumenata, protivno članku 69. točki 1. ovoga Zakona

43. ako stječe ili otuđuje imovinu fondova kojim upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba, protivno članku 69. točki 2. ovoga Zakona

44. ako sredstvima fonda kupuje imovinu ili sklapa poslove koji nisu predviđeni ovim Zakonom, protivno članku 69. točki 3. ovoga Zakona

45. ako obavlja transakcije kojima krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te prospekta fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja, protivno članku 69. točki 4. ovoga Zakona

46. ako nenaplatno otuđi imovinu fonda, protivno članku 69. točki 5. ovoga Zakona

47. ako stekne ili otuđi imovinu fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti, protivno članku 69. točki 6. ovoga Zakona

48. ako neposredno ili posredno, istodobno ili s odgodom, dogovori prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dva fonda kojima upravlja isto mirovinsko društvo pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi, protivno članku 69. točki 7. ovoga Zakona

49. ako preuzme obveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obveza nije vlasništvo fonda, a ne radi se o iznimci iz članka 69. točke 8. podtočaka a) i b), protivno članku 69. točki 8. ovoga Zakona

50. ako ne ostvaruje prava članova fonda prema depozitaru, u skladu s člankom 71. ovoga Zakona

51. ako radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo zaračunava naknade koje nisu propisane člankom 72. točkama 1. do 3. ovoga Zakona

52. ako uplate na osobne račune i prenesene račune ne knjiži u korist osobnog računa na ime člana fonda, u skladu s člankom 105. stavkom 1. ovoga Zakona

53. ako prilikom utvrđivanja neto vrijednosti imovine fonda odnosno cijene udjela ne utvrdi vrijednost imovine fonda te svih obveza, u skladu s člankom 106. stavkom 1. ovoga Zakona

54. ako u pogledu utvrđivanja neto vrijednosti imovine fonda i cijene udjela fonda ne postupa u skladu s pravilnikom iz članka 107. stavka 4. ovoga Zakona

55. ako uplate na osobne račune i prenesene račune ne preračunava u udjele svakodnevno u skladu s cijenom udjela na taj datum, u skladu s člankom 108. stavkom 1. ovoga Zakona

56. ako početnu cijenu udjela fonda ne utvrdi prospektom fonda, u skladu s člankom 108. stavkom 2. ovoga Zakona

57. ako protivno odredbi članka 109. stavka 1. ovoga Zakona neto vrijednost imovine mirovinskog fonda ne izračunava za svaki dan, u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

58. ako ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja za svaki fond kojim upravlja, prilikom njegova osnivanja, i bez odgode ih ne dostavi depozitaru fonda, u skladu s člankom 110. stavkom 2. ovoga Zakona

59. ako kao vanjskog procjenitelja iz članka 110.a stavka 1. ovoga Zakona imenuje osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 110.a stavka 2. ovoga Zakona

60. ako iz imovine fonda plaća naknade, troškove, provizije i pristojbe koje nisu propisane člankom 111. stavkom. 1. točkama 1. do 4. ovoga Zakona

61. ako ne iskazuje ukupan iznos troškova iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona kao pokazatelj ukupnih troškova i ne objavljuje ga u revidiranim godišnjim izvještajima, u skladu s člankom 111. stavkom 2. ovoga Zakona

62. ako potraživanja za naknadu troškova i naknada nastalih u vezi sa zaključivanjem pravnih poslova za zajednički račun članova fonda ne podmiri isključivo iz imovine fonda, nego za iste tereti članove fonda izravno, protivno odredbi članka 112. stavka 4. ovoga Zakona

63. ako po nastupanju slučaja iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona ne vrati uplatitelju uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda, u skladu s člankom 117. stavkom 2. ovoga Zakona

64. ako ne vrati sredstva s osobnog računa člana fonda koji je u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, a član fonda je obavijestio mirovinsko društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava, u skladu s člankom 117. stavkom 3. ovoga Zakona

65. ako po nastupanju slučaja iz članka 117. stavka 3. ovoga Zakona ne vrati članu fonda sredstva s osobnog računa člana fonda na način da je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza mirovinskog društva, u skladu s člankom 117. stavkom 4. ovoga Zakona

66. ako ne izvrši isplatu iz članka 117. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona u roku od sedam dana od dana primitka izjave o raskidu iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona odnosno izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava iz članka 117. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 117. stavkom 5. ovoga Zakona.

67. ako ne prenese iznos na računu člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana fonda, u slučaju da se član fonda po ostvarivanju prava na mirovinu odlučio da mu mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, u skladu s člankom 125. stavkom 1. ovoga Zakona.

68. ako po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona ne izvrši isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, kako je propisano člankom 127. stavkom 1. ovoga Zakona

69. ako radniku na odlasku na zahtjev ne izvrši jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu, u skladu s člankom 127. stavkom 2. ovoga Zakona

70. ako članu fonda koji ispunjava uvjet iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, neovisno o vrijednosti imovine na njegovom osobnom računu istekom ugovorenog roka iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona, ne izvrši isplatu zatraženog iznosa u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, na temelju pisanog zahtjeva člana, jednokratno u punom iznosu, u skladu s člankom 128. ovoga Zakona

71. ako obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobni račun članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond bez odgode ne prijavi Agenciji i nadležnim tijelima matične države članice te nadležnim tijelima svih država u kojima se nude mirovinski programi, u skladu s člankom 134. stavkom 4. ovoga Zakona

72. ako ne obavijesti Agenciju o tome kojim je sve nadležnim tijelima podnijelo prijavu obustave zatvaranja osobnih računa članova, uplata na osobni račun te prijenosa računa člana fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 4. ovoga Zakona

73. ako na svojim mrežnim stranicama ne objavi svaku obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobne račune članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond, za cijelo vrijeme trajanja obustave i ne obavijesti članove fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 5. ovoga Zakona

74. ako nastavak poslovanja fonda bez odgode ne prijavi Agenciji, ne objavi na mrežnim stranicama mirovinskog društva i ne obavijesti članove fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 8. ovoga Zakona

75. ako Ministarstvu financija ne omogući uvid u poslovne knjige i operativne evidencije te ne dostavlja sve podatke i obavijesti potrebne radi provjere zahtjeva za odobrenje državnih poticajnih sredstava, upisa državnih poticajnih sredstava na osobne račune članova fondova, kao i ostale podatke potrebne za nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava, u skladu s člankom 135. stavkom 6. ovoga Zakona

76. ako do 1. listopada tekuće godine ne izradi i Ministarstvu financija ne podnese obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini, u skladu s člankom 136. stavkom 1. ovoga Zakona

77. ako do 1. ožujka tekuće godine ne podnese Ministarstvu financija skupno za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu, u skladu s člankom 137. stavkom 1. ovoga Zakona

78. ako primljeni iznos državnih poticajnih sredstava ne evidentira u poslovnim knjigama i ne upiše ga na osobne račune članova fonda u roku od osam radnih dana od primitka iznosa, u skladu s člankom 137. stavkom 3. ovoga Zakona

79. ako državna poticajna sredstva ne vodi na osobnom računu člana fonda na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos, u skladu s člankom 139. ovoga Zakona

80. ako se imovina fonda sastoji od imovine različite od one iz članka 155. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

81. ako imovina iz članka 155. stavka 1. od koje se sastoji imovina fonda ne ispunjava uvjete iz članka 155. stavka 1. ovoga Zakona i/ili iz pravilnika iz članka 155. stavka 5. ovoga Zakona

82. ako ulaže imovinu fonda protivno ograničenjima ulaganja iz članaka 156. do 156.c ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

83. ako protivno odredbi članka 157. ovoga Zakona koristi tehnike i instrumente vezane uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca u drugu svrhu od one propisane člankom 157. ovoga Zakona

84. ako fond, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ulaže u imovinu iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona protivno ograničenjima ulaganja iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona, a mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

85. ako za račun otvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu većem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to učini na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 1. ovoga Zakona

86. ako za račun otvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu manjem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to ne učini putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 1. ovoga Zakona

87. ako za račun zatvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu većem od 5% neto vrijednosti imovine fonda i/ili isto učini na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 3. ovoga Zakona

88. ako za račun zatvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu manjem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to ne učini u svrhu osiguravanja likvidnosti i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 3. ovoga Zakona

89. ako više od 5% neto vrijednosti imovine otvorenog fonda pozajmi trećim osobama, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

90. ako više od 50% svakog pojedinog ulaganja pozajmi trećim osobama, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

91. ako imovinu otvorenog fonda pozajmi bez pisanog ugovora ili izvan organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

92. ako financijske izvedenice ne koristi u svoje ime i za račun fonda u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda i/ili smanjenja rizika ulaganja ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama fonda, u skladu s člankom 160. stavkom 1. ovoga Zakona

93. ako prilikom ugovaranja financijskih izvedenica ne poštuje ograničenja iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona

94. ako ulaže imovinu fonda u imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine, protivno odredbama članka 163. točke 1. ovoga Zakona

95. ako ulaže u vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno odredbama članka 163. točke 2. ovoga Zakona

96. ako ulaže imovinu fonda u vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno odredbama članka 163. točke 2. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2. ili 3. ovoga Zakona

97. ako mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona, koja su posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena člankom 167. stavkom 2. ovoga članka, protivno odredbama članka 167. stavka 4. ovoga Zakona

98. ako u svoje ime i za račun fonda ugovara transakcije s članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva, protivno odredbama članka 165. stavka 1. ovoga Zakona

99. ako ne vodi evidenciju o transakcijama ugovorenima za račun fonda u kojima su suprotne strane dioničari, odnosno vlasnici udjela mirovinskog društva, depozitar fonda, pokrovitelj zatvorenog fonda ili bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim ili fizičkim osobama, u skladu s člankom 165. stavkom 2. ovoga Zakona

100. ako daje zajam ili jamstva iz imovine fonda bilo kojoj fizičkoj ili pravnoj osobi, protivno odredbama članka 165. stavka 4. ovoga Zakona

101. ako ne izračuna omjer zamjene udjela u fondu prenositelju za udjele u fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 209. stavkom 2. ovoga Zakona

102. ako ne izračuna omjer zamjene pripadajućih udjela u fondovima na koje se dijeli fond, u skladu s člankom 211. stavkom 2. ovoga Zakona

103. ako u roku od osam dana po primitku suglasnosti Agencije za preoblikovanje ne dostavi obavijest članovima fonda o svim radnjama i okolnostima preoblikovanja, koja sadrži elemente iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će preoblikovanje imati na njihovu imovinu u fondu u skladu s člankom 214. stavkom 1. ovoga Zakona

104. ako članovima fonda ne omogući prelazak u drugi fond bez plaćanja izlazne naknade u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o preoblikovanju iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 215. stavkom 1. ovoga Zakona

105. ako prije provođenja postupka pripajanja mirovinsko društvo za upravljanje fondom prenositeljem nije dobilo odobrenje Agencije za pripajanje, u skladu s člankom 217. stavkom 1. ovoga Zakona

106. fonda prenositelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 219. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 219. stavkom 1. ovoga Zakona

107. fonda preuzimatelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 219. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 219. stavkom 1. ovoga Zakona

108. ako protivno članku 220 stavku 3. ovoga Zakona naplaćuje troškove povezane s izradom mišljenja depozitara o pripajanju iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja

109. fonda prenositelja ako ne obavijesti sve članove fonda prenositelja o svim radnjama i okolnostima pripajanja koja sadrži elemente iz članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu prenositelju u skladu s člankom 221. stavkom 1. ovoga Zakona

110. prenositelj, ako članovima ne dostavi obavijesti o pripajanju nakon što mu Agencija izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije zabrane daljnjeg pristupa novih članova fondu prenositelju i fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 221. stavkom 3. ovoga Zakona

111. ako u postupku pripajanja ne omogući članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja prelazak u fond bez naplate naknade za izlaz u roku iz članka 221. stavka 3. ovoga Zakona te u roku od dva mjeseca nakon izvršenog pripajanja, u skladu s člankom 221. stavkom 4. ovoga Zakona

112. ako naplaćuje troškove revizije iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja, protivno odredbi članka 223. stavka 6. ovoga Zakona

113. prenositelj, ako provede prijenos imovine i obveza te zamjenu udjela prilikom pripajanja, a da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, protivno odredbama članka 225. stavka 6. ovoga Zakona

114. preuzimatelj ako provede prijenos imovine i obveza te zamjenu udjela prilikom pripajanja, a da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, protivno odredbama članka 225. stavka 6. ovoga Zakona

115. ako po primitku suglasnosti Agencije, u roku propisanom člankom 235. stavkom 3. ovoga Zakona, ne dostavi članovima fonda obavijest o svim radnjama i okolnostima podjele, koja sadrži elemente iz članka 235. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će preoblikovanje imati na njihovu imovinu u fondu u skladu s člankom 235. stavkom 1. ovoga Zakona

116. ako članu fonda koji sudjeluje u podjeli nije omogućen prelazak u fond kojim upravlja neko drugo mirovinsko društvo bez naplate naknade za izlaz u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o podjeli, u skladu s člankom 235. stavkom 4. ovoga Zakona

117. ako mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u statusnoj promjeni podjele provede podjelu, odnosno izvrši prijenos imovine te zamjenu udjela, ako revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o podjeli, protivno članku 239. stavku 1. ovoga Zakona

118. ako izabere ili promijeni depozitara bez odobrenja Agencije, protivno odredbama članka 246. stavka 1. ovoga Zakona

119. ako u slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom odmah ne dostavi obavijest depozitaru o raskidu ili otkazu ugovora i o tome ne obavijesti Agenciju, u skladu s člankom 264. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

120. ako u slučaju otvaranja stečaja ili likvidacije nad depozitarom ne zatraži odobrenje Agencije na izbor novog depozitara, u roku iz članka 264. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

121. ako na području Republike Hrvatske nudi mirovinski program zatvorenog fonda s definiranim primanjima protivno odredbama članka 266. stavka 2. ovoga Zakona

122. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, ako nije osiguralo da za zatvoreni fond s definiranim primanjima u svakom trenutku raspolaže odgovarajućom razinom sredstava (tehničkih pričuva) koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz postojećih ugovora o članstvu, uzimajući u obzir sve zatvorene fondove s definiranim primanjima kojima upravlja, u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

123. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, ako nema dostatnu i prikladnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva iz točke 1. ovoga stavka, uzimajući u obzir sve zatvorene fondove s definiranim primanjima kojima upravlja, u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona

124. ako izračun tehničkih pričuva zatvorenog fonda s definiranim primanjima nije izrađen na način propisan člankom 268. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona

125. ako imovinu za pokriće tehničkih pričuva zatvorenog fonda s definiranim primanjima ulaže protivno ograničenjima iz članka 269. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

126. ako za zatvoreni fond s definiranim primanjima koji ne ispunjava uvjete iz članka 267. stavka 1. ovoga Zakona ne usvoji konkretan i ostvariv plan oporavka, koji ispunjava uvjete iz članka 270. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 270. stavkom 1. ovoga Zakona

127. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima koji pokriva biometričke rizike i/ili jamči investicijske rezultate ili određenu razinu primanja, ako nije osiguralo da za taj fond stalno raspolaže i dodatnom imovinom odnosno dodatnim kapitalom, koji mora ispunjavati uvjete iz članka 271. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 271. stavkom 1. ovoga Zakona

128. ako na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke o svim okolnostima potrebnima za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 278. stavkom 1. ovoga Zakona

129. ako kao subjekt nadzora Agencije iz članka 275. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 275. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 280. do 282. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 280. stavka 3. ili članka 282. stavka 2. ovoga Zakona

130. ako ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 281. ovoga Zakona

131. ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 282. stavkom 1. ovoga Zakona

132. ako unutar roka koji je odredila Agencija, Agenciji ne dostavi izvještaj o provedbi naloženih mjera iz članka 297. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 297. stavkom 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko društvo

Članak 313.

Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj fzička osoba:

1. ako kao namjeravani stjecatelj, koji namjerava izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u mirovinskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili da mirovinsko društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja, koji sadrži podatke iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

2. ako ne obavijesti Agenciju pisanim putem o namjeri smanjenja svog kvaliciranog udjela u mirovinskom društvu, na način i u roku iz članka 80. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 317.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. u tvrtki koristi izraz »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima« ili »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom« protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona

2. u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost mirovinskog društva protivno odredbama članka 15. ovoga Zakona

3. član mirovinskog društva koji ne ispunjava uvjete iz članka 31. ovoga Zakona

4. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti protivno odredbi članka 77. stavka 2. ovoga Zakona

5. kao namjeravani stjecatelj ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

6. ne obavijesti Agenciju o namjeri smanjenja svog kvaliciranog udjela u skladu s odredbom članka 80. stavka 1. i 2. ovoga Zakona

7. kao prodajni zastupnik mirovinskog društva ne obavlja ponudu mirovinskog programa u skladu s odredbama članaka 150. do 152. ovoga Zakona

8. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti depozitara protivno odredbi članka 257. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.