2.1.

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju sredinom 2013. godine zabilježen je nagli porast broja iseljenih osoba i to radno sposobnog stanovništva. Kontinuirani trend negativnog demografskog kretanja, smanjenje broja stanovnika, starenje stanovništva, pad nataliteta i iseljavanje posredno negativno utječe na gospodarski i društveni razvoj Republike Hrvatske. Stoga je potrebno pronaći načine, između ostalih, i kroz mjere fiskalne politike, za jačanjem demografske slike zemlje i stvaranjem poticajnog okruženja za zapošljavanje i trajni povratak iseljenih hrvatskih državljana u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi Republika Hrvatska postala kvalitetnije i poželjnije mjesto za život.

Nadalje, s obzirom da utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak građana Republike Hrvatske i dalje opterećuje dohodak građana u okviru trenutno propisanih neoporezivih dijelova dohotka, porezne osnovice za primjenu više stope poreza na dohodak kao i raspona za utvrđivanje više i niže stope poreza na dohodak, ukazala se potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem.

Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, posebice u kontinentalnom dijelu zemlje, što dovodi do stvaranja nepravednog tretiranja u oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, uočena je potreba za stvaranjem pravednijeg poreznog sustava u oporezivanju istih odnosno iznalaženje rješenja kojim bi se primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova  oporezivali ovisno o stupnju turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. S druge strane zbog potrebe za poticajnim mjerama kojima će se omogućiti priuštivo stanovanje te omogućilo stvaranje stabilnih stambenih uvjeta za obitelji i zaposlene osobito u područjima s izraženom sezonalnošću najma, potrebna je promjena u tom dijelu.

Uz navedeno, pripadnost poreza na dohodak koji je ostvaren po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a koji se utvrđuje u paušalnom iznosu, određena je prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi dok se pripadnost poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina prema trenutnim propisima određuje prema prebivalištu poreznog obveznika te uzevši u obzir činjenicu da se pri pružanju usluga po obje osnove koriste resursi jedinica lokalne samouprave, ukazala se potreba i za izmjenom propisa u tom dijelu. Naime, upravo ulaganjima jedinica lokalne samouprave u poslovnu i turističku infrastrukturu stvaraju se preduvjeti za kvalitetniji razvoj pojedinog područja što omogućuje ostvarivanje viših primitaka građana po osnovi najma i zakupa nekretnina na njihovom području bez obzira na prebivalište građana, a time i posljedično jačanja prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne samouprave po toj osnovi s obzirom da se nekretnine nalaze na njihovom području.

Nadalje, prema trenutno važećim propisima, porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava utvrđuje se nastankom dvije situacije: otuđenjem nekretnine ili imovinskog prava u roku kraćem od dvije godine od dana nabave i otuđenjem više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana njihovog stjecanja te sukladno tome dio poreznih obveznika (koji ostvaruju dohodak po toj osnovi) nije obuhvaćen oporezivanjem. Primjena različitih pravila pri utvrđivanju porezne obveze i oslobođenju od porezne obveze za svaku od navedenih situacija usložnjava sustav oporezivanja i utvrđivanja porezne obveze i primjenu oslobođenja. Također, kod dohotka od otuđenja nekretnina pri utvrđivanju porezne obveze u slučaju izgradnje , rekonstrukcije, promjene oblika i namjene nekretnine utvrđivanje dana nabave (dan kada je nekretnina osposobljena za upotrebu) propisano je podzakonskim aktom, a radi pravne sigurnosti i jasnoće potrebno je isto propisati zakonom.

2.2.

Izvor podataka:

Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.)

3.1.

Opis posebnog cilja

Kako bi se potaknuo povratak hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država, državljana Republike Hrvatske koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine te kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak kojeg isti ostvare od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina.

Radi povećanja raspoloživog dohotka građana predlaže se povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka, iznosa osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, povećanje iznosa porezne osnovice na koju se primjenjuje viša stopa poreza na dohodak te smanjenje gornje granice u rasponima za nižu i višu stopu godišnjeg poreza na dohodak.  Isto će ujedno doprinijeti stvaranju povoljnijih uvjeta za poslodavce da zadrže stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj.

S ciljem postizanja veće pravednosti u oporezivanju dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova te omogućavanja stvaranja stabilnih stambenih uvjeta za obitelji i zaposlene osobito u područjima s izraženom sezonalnošću najma, predlažu se nove granice iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici raspisane po kategorijama utvrđenima prema indeksu turističke razvijenosti lokalne samouprave .

Također, zbog pravednije raspodjele prihoda ostvarenih od iznajmljivanja nekretnina, a budući da se pri pružanju usluga po osnovi stambenog/poslovnog i turističkog najma koriste resursi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj nekretnina pripada, predlaže se izjednačiti pripadnost prihoda poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina s pripadnosti prihoda poreza na dohodak po osnovi obavljanja djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na način da svi prihodi ostvareni s naslova iznajmljivanja nekretnina budu prihodi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj nekretnina pripada.

Kako bi se otklonile nejasnoće u provedbi odredbi vezanih za utvrđivanje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od otuđenja nekretnina te proširio obuhvat transakcija ostvarenog dohotka po osnovi otuđenja nekretnina koje su trenutno izvan oporezivanja potrebno je izmijeniti odredbe u zakonu. Radi postizanja veće pravednosti u oporezivanju potrebno je izjednačiti pravila za utvrđivanje porezne obveze kod dohotka od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava otuđenih u roku kraćem od dvije godine od dana nabave i dohotka od otuđenja više od tri nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana njihovog stjecanja. Također, radi pravne sigurnosti i jasnoće potrebno je u zakonu dodatno nomotehnički urediti odredbu vezanu za utvrđivanje dana nabave nekretnine u slučaju izgradnje , rekonstrukcije, promjene oblika i namjene nekretnine.

3.2.

Opis svrhe propisa

Potaknuti povratak hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država, državljana Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku propisivanjem oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada - plaću te smanjiti porezno opterećenje fizičkih osoba kako bi se povećao njihov raspoloživi dohodak.

Potaknuti veću pravednost u oporezivanju uređenjem poreznog tretmana primitaka ostvarenih od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ovisno o stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti te pravednije raspodijeliti porezni teret izjednačavanjem pripadnosti prihoda poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina s prihodima ostvarenima po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova.

Izjednačiti pravila pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi otuđenja nekretnina i imovinskih prava kako bi se otklonile nejasnoće u provedbi odredbi kojima je isto uređeno.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Cilj koji se želi postići ostvaruje se isključivo normativnim rješenjem, budući da je potrebno mijenjati odredbe propisa. Navedeni ishod nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

3.4.

Izvor podataka:

4.1.

Posebni cilj:

1. Potaknuti povratak hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država, državljana Republike Hrvatske koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine , na način da ih se oslobodi od plaćanja poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada – plaće.

2. Povećati raspoloživi dohodak poreznih obveznika kroz povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, kroz povećanje iznosa porezne osnovice na koju se primjenjuje viša stopa poreza na dohodak te kroz smanjenje gornje granice u rasponima za nižu i višu stopu godišnjeg poreza na dohodak.

3. Postići veću pravednost u oporezivanju primitaka ostvarenih od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova sukladno stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti.

4. Postići pravedniju raspodjelu prihoda ostvarenih od iznajmljivanja nekretnina izjednačavanjem pripadnosti prihoda poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina s prihodima ostvarenima po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova.

5. Pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka od otuđenja nekretnina izjednačavanjem pravila pri utvrđivanju poreza na dohodak ostvarenog od otuđenja nekretnina i imovinskih prava u roku kraćem od dvije godine od dana nabave i otuđenja više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava u razdoblju od pet godina od dana njihovog stjecanja odnosno ujednačavanjem pravila za utvrđivanja porezne obveze i oslobođenja od porezne obveze u obje situacije.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

- povećanje raspoloživog dohotka fizičkih osoba što će posljedično utjecati na povećanje potrošnje

Poduzetnici i ostale fizičke osobe koje ostvaruju godišnji dohodak 

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati.

Nije utvrđen izravan učinak u području socijalne skrbi.

Nije utvrđen izravan učinak u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nije utvrđen izravan učinak u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

6.2.

Konzultacije: