Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:  

III. kvartal 2024. godine

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Oslobođenje od obračuna i plaćanja doprinosa na osnovicu koje obuhvaća doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 16,5% za osiguranika po osnovi radnog odnosa - mladu osobu propisano je u Zakonu o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18., 33/23. i 114/23.) kako bi se potaknuli poslodavci na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja udjela mladih nezaposlenih osoba u odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba.

Kako je stopa nezaposlenosti značajno pala te se makroekonomska situacija znatno poboljšala i povećana je potražnja za radnom snagom potrebno je normativno regulirati oslobođenje od obračuna doprinosa za mlade osobe na način da se isto ukine.

Ukidanjem oslobođenja od obračuna doprinosa na osnovicu za mlade osobe cilj je povećati fiskalnu održivost zdravstvenog sustava uvažavajući odredbu Ustava Republike Hrvatske prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak građana Republike Hrvatske i dalje opterećuje dohodak građana u okviru trenutno propisanih iznosa osobnog odbitka, porezne osnovice za primjenu više stope te propisanih raspona za višu i nižu stopu godišnjeg poreza na dohodak.

Nadalje, nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji sredinom 2013. godine zabilježen je nagli porast broja iseljenih osoba i to radno sposobnog stanovništva. Kontinuirani trend negativnog demografskog kretanja, smanjenje broja stanovnika te starenje stanovništva posredno negativno utječe na gospodarski i društveni razvoj Republike Hrvatske. Stoga je potrebno pronaći načine, između ostalih, i kroz mjere fiskalne politike, za jačanjem demografske slike zemlje i stvaranjem poticajnog okruženja za zapošljavanje i trajni povratak iseljenih hrvatskih državljana u Republici Hrvatskoj.

Kako je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, što dovodi do stvaranja nepravednog tretiranja u oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, uočena je potreba za stvaranjem pravednijeg poreznog sustava u oporezivanju istih odnosno iznalaženje rješenja kojim bi se primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova  oporezivali ovisno o stupnju turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. S druge strane ukazala se potreba za poticanjem mjera kojima će se omogućiti priuštivo stanovanje te je stoga kako bi se postigla veća pravednost u oporezivanju i utjecalo na stvaranje stabilnih stambenih uvjeta za obitelji i zaposlene osobito u područjima s izraženom sezonalnošću najma, potrebna je promjena u tom dijelu.

Pripadnost poreza na dohodak koji je ostvaren po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a koji se utvrđuje u paušalnom iznosu, određena je prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi dok se pripadnost poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina prema trenutnim propisima određuje prema prebivalištu poreznog obveznika.

Prema trenutnim odredbama porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava utvrđuje se nastankom dvije situacije: otuđenjem nekretnine ili imovinskog prava u roku kraćem od 2 godine od dana nabave i otuđenjem više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana njihovog stjecanja te sukladno tome dio poreznih obveznika (koji ostvaruju dohodak po toj osnovi)  nije obuhvaćen oporezivanjem. Za svaku od navedenih situacija primjenjuju se različita pravila utvrđivanja porezne obveze i oslobođenja od porezne obveze koje usložnjavaju sustav oporezivanja i utvrđivanja porezne obveze.

Radi smanjenja poreznog opterećenja građana predlaže se povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka te iznosa osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak te povećanje praga za primjenu više stope godišnjeg poreza na dohodak kao i smanjenje gornje granice u rasponima za nižu i višu stopu godišnjeg poreza na dohodak čime bi se postiglo povećanje raspoloživog dohotka.

S ciljem da se potakne povratak iseljenih hrvatskih državljana koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine te kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, predlaže se uvođenje oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada koji isti ostvare na razdoblje od pet godina. 

Cilj izmjena propisa je urediti porezni tretman primitaka ostvarenih od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova odnosno postizanje veće pravednosti u oporezivanju. 

Budući se pri pružanju usluga po obje osnove koriste resursi jedinica lokalne i područne samouprave, predlažu se izmjene propisa s ciljem pravednije raspodjele prihoda ostvarenih od iznajmljivanja nekretnina. Predlaže se izjednačavanje pripadnosti prihoda poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina s pripadnosti prihoda poreza na dohodak ostvarenih po osnovi obavljanja djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. 

S ciljem proširenja obuhvata transakcija po osnovi otuđenja nekretnina koje su trenutno izvan oporezivanja te ujednačavanja postupanja pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi otuđenja nekretnina i imovinskih prava predlaže se prilagoditi odredbe propisa odnosno izjednačiti pravila za utvrđivanje porezne obveze i primjenu oslobođenja u obje situacije.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Porez na kuće za odmor je naziv koji kod poreznih obveznika stvara nerazumijevanje u njegovoj punoj primjeni. Iz njegove zakonske definicije razvidno je da se on treba plaćati na nekretnine koje se koriste povremeno ili sezonski, osim onih koje služe za stalno stanovanje. Pri tome se misli na sve one prazne stanove, kao i one dijelove zgrada ili stanova koji se koriste povremeno ili sezonski.

Potrebno je sagledati mogućnost oporezivanja nekretnina kojih je sve više na tržištu i ne doprinose priuštivom stanovanju i financijskoj koristi državnog proračuna.

U okviru fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave, trenutno važeće zakonske odredbe propisuju ovu vrstu poreza kao opcijski porez. Naime, jedinice lokalne samouprave same odlučuju o uvođenju i visini iznosa tog poreza u zakonskim propisanim granicama. Na taj način, nisu svi građani jednako obuhvaćeni odnosno u jedinicama lokalne samouprave koje su svojim odlukama odlučile uvesti taj porez, dolazi do toga da su neki građani porezno opterećeni zbog posjedovanja nekretnina, dok drugi nisu.

S obzirom na relativno malen udio poreznih prihoda od imovine, a koji se u odnosu na promjene tržišta nekretnina nedovoljno naplaćuju, postavlja se nužnim potreba za sustavnim i odgovornim provođenjem izmjena poreznog tretmana prilikom oporezivanja nekretnina, uzimajući u obzir da Republika Hrvatska kao zemlja članica EU-a mora poštivati pravnu regulativu iste.

Za potrebe plaćanja predmetnog poreza, jedinice lokalne samouprave ovlaštene su samostalno utvrđivati njegovu visinu i to u granicama propisanim Zakonom o lokalnim porezima.

Cilj ovih zakonodavnih izmjena je preciziranje pojma nekretnine u smislu jasnijeg definiranja predmeta oporezivanja, a kako bi nedvojbeno bilo utvrđeno koje nekretnine u vlasništvu poreznih obveznika podliježu obvezi oporezivanja te propisivanje obveze uvođenja predmetnog poreza na području svih jedinica lokalne samouprave .

Ovim izmjenama Zakona o lokalnim porezima promijenio bi se samo naziv postojećeg poreza te bi se jasnije utvrdio predmet oporezivanja, a kako bi se porez mogao dalje nastaviti učinkovito primjenjivati. U vezi toga, ojačala bi se svijest građana (poreznih obveznika) da se ne radi o uvođenju novog poreznog oblika, već je riječ o postojećem porezu koji je i do sada bio u primjeni.

Također, propisivanjem predmetnog poreza obveznim za sve jedinice lokalne samouprave, omogućilo bi se jednako sudjelovanje u kreiranju porezne politike sukladno zakonodavnom okviru te bi se tako omogućilo i to da svi potencijalni porezni obveznici vlasnici nekretnina, koji do sada nisu, postanu porezni obveznici.

S već istaknutim ciljem povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države, potrebno je, isto tako, razmotriti zakonski raspon u kojem su jedinice lokalne samouprave ovlaštene svojim odlukama samostalno propisivati visinu poreza na nekretnine.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ustroj novih ustrojstvenih jedinica u Poreznoj upravi, donošenje novog Zakona o državnim službenicima i novog Zakona o Središnjem registru stanovništva , kao i neusklađenost određenih odredbi postojećeg Zakona o Poreznoj upravi s drugim propisima ukazali su na nužnost adekvatnog usklađenja normativne regulacije poslova unutarnjih ustrojstvenih jedinica Porezne uprave, o vlasti, prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika Porezne uprave te suradnje s drugim tijelima.

Transparentnije definiranje postojećih i uvođenje novih odredbi, koje se odnose na postojeće i nove poslove unutarnjim ustrojstvenih jedinica Porezne uprave, o vlasti, prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika Porezne uprave, suradnju s drugim tijelima te usklađivanje istih s ostalim propisima u RH.

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi želi se jasno i transparentno prikazati poslove iz nadležnosti Porezne uprave, uključujući i novi posao vođenja i održavanja Registra stanovništva te precizno propisati način odgovaranja na usmene i pisane upite i zahtjeve građana i poreznih obveznika .

Cilj je dodatno precizirati ovlasti službenika koji obavljaju poslove suzbijanja nadzora i poreznih prijevara te osigurati redovito provođenje nadzornih aktivnosti propisivanjem obveze službenicima područnih ureda i ispostava područnih ureda koji obavljaju poslove poreznog nadzora, suzbijanja poreznih prijevara te ostale poslove nadzora da su privremeno dužni obavljati dodijeljene poslove u drugom područnom uredu po nalogu čelnika tijela.

 Nadalje cilj je uskladiti odredbe Zakona o Poreznoj upravi sa Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija te sa Zakonom o uvođenju eura, kao i definirati novi način suradnje i razmjene podataka s drugim tijelima u RH.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Potrebno je propisati odgovornost članova društva, u postupku utvrđivanja porezne obveze, ako porezni obveznik nije podnio zakonom propisane  mjesečne i godišnje porezne prijave, kao jamaca plataca.

Blokada Internet stranica ne uključuje platforme, te ne postoji zabrana izvršenja platnih transakcija prema poslovnim subjektima koji obavljaju nedozvoljenu gospodarsku djelatnost putem interneta.

Potrebno je  proširiti krug osoba koje trebaju obvezno primjenjivati Jedinstveni portal Porezne uprave ePoreznu. Praksa sudova u poreznim predmetima ukazuje na nedorečenost odredbi o trajanju poreznog nadzora te troškova postupka, što se ovim izmjenama treba ukloniti.

Ciljevi se odnose na smanjenje administrativnog opterećenja i osiguranje jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike i podmirivanje obveza u skladu s gospodarskom snagom poreznog obveznika te pružanje interoperabilnih, personaliziranih i  digitalnih javnih usluga.

Također, potrebno je osigurati učinkovitije sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta i postizanje ravnoteže u pravima i obvezama poreznih obveznika i poreznog tijela.

Želi se postići automatizam postupka sklapanja upravnog ugovora, digitalizacija postupka provođenja poreznog nadzora odnosno vrijeme za nadzor bi trebalo produljiti u slučaju prekograničnih transakcija, no u zastarnim rokovima prava na utvrđivanje poreza. Propisali bi se slučajevi u kojima porezno tijelo nije u mogućnosti pokrenuti postupak naplate kao razlog da zastara prava na naplatu ne teče.

Namjera  je proširiti uporabu ePorezne čime se doprinosi modernizaciji komunikacije obzirom da bi se propisala  dostava poreznih akata i neporeznih akata svim korisnicima ePorezne.

Cilj je podjela troškova poreznog postupka obzirom da bi ih snosio svaki sudionik. 

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Potpis: dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

Datum: 24. rujna 2024.