I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18., 33/23. i 114/23., u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja, jedinstveni nazivi osiguranja te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.

Zakon, zbog svoje široke primjene, mora biti usklađen sa zakonima koji uređuju obvezna osiguranja. Tako je zakonski tekst usklađen s propisima o mirovinskom osiguranju i obveznom zdravstvenom osiguranju, o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Pomorskim zakonikom.

Od donošenja Zakona dogodile su se brojne izmjene i dopune istog, između ostaloga, na temelju antirecesijskih mjera iz 2009. godine snižen je koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i to s 1,2 na 0,8 te je uveden dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama 1% i 3% na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske.

Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2013. godini odredbe Zakona usklađene su s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Nadalje, od tada se uvodi poslodavcima – obveznicima zapošljavanja osoba s invaliditetom, sukladno odredbama tada važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13.), plaćanje doprinosa za zapošljavanje po stopi od 1,7%. Propisani su jednostavniji načini utvrđivanja obveza doprinosa obveznicima doprinosa za njihovo osobno osiguranje na način da osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost same utvrđuju obvezu doprinosa putem obrasca JOPPD, osobama s profesionalnim statusom obveza se utvrđuje „trajnim“ rješenjem, a pomorcima – članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza se utvrđuje nakon isteka kalendarske godine. Propisan je i postupak provedbe plaćanja doprinosa koji je do tada bio uređen odredbama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na temelju radnog odnosa („Narodne novine“, br. 49/12., 31/14. i 143/14.). Uvedena su oslobođenja prilikom obračuna obveze doprinosa za mlade osobe do 30 godina života s kojima poslodavac sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na način da je za te osobe propisana samo obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i to u razdoblju do pet godina od početka zaposlenja. Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2016. godini povećan je koeficijent za utvrđivanje minimalne mjesečne osnovice s 0,35 na 0,38, a kako bi se iznos minimalne mjesečne osnovice uskladio s iznosom minimalne plaće. Nadalje, ukinuta su izuzeća od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka prema autorskim i umjetničkim naknadama te prema primicima koje ostvaruju umirovljenici. Također su smanjene stope doprinosa za primitke po osnovi drugog dohotka i druge djelatnosti i to doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s 20% odnosno 15% na 10% odnosno 7,5%, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje s 5% na 2,5% te doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 7,5%. Osim navedenoga, osobama u radnom odnosu koje su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge propisana je mjesečna osnovica za obračun doprinosa u visini osnovice propisane za osiguranike po osnovi obrta ako se ne isplaćuje plaća ili se isplaćuje plaća niža od propisane. Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine ukinuti su doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% te je povećan doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Također je uvedena godišnja razlika obveze doprinosa članovima uprave, izvršnim direktorima trgovačkih društava, likvidatorima i upraviteljima zadruga koji nisu osigurani po toj osnovi te je uređena obveza doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi koja se plaća putem vrijednosnog kupona.

Izmjenama Zakona iz 2023. godine ukinute su antirecesijske mjere iz 2009. godine na način da je koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju na teret sredstava državnog proračuna povećan s 0,8 na 1,2 te je ukinut dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po osnovi mirovine.

Također je izmjenama i dopunama Zakona iz 2023. godine uvedeno umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti osiguranicima po osnovi radnog odnosa r adi omogućavanja većeg raspoloživog dohotka osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu. Umanjenje je propisano za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura. Umanjenje za bruto plaće do 700,00 eura je fiksno i iznosi 300,00 eura. Za bruto plaće od 700,01 eura do 1.300,00 eura iznos umanjenja mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike od 1.300,00 eura i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec.

Nadalje, istim izmjenama i dopunama Zakona uređen je porezni tretman primitka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnicu) u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja na način da se tako ostvareni primitak izuzeo od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka. Isto tako, odredbe o osnovama osiguranja usklađene su s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te su se odredbe o obvezi doprinosa za udomitelje koje su bile propisane Pravilnikom o doprinosima prebacile u Zakon.

Također, usklađene su odredbe o ostalim primicima uz plaću vezane uz premije osiguranja koje poslodavac plaća za svoje radnike s odredbama Zakona o porezu na dohodak koji je na snazi od 1. siječnja 2020. Usklađene su i odredbe o dospijeću obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti s odredbama propisa o porezu na dobit i propisa o porezu na dohodak. Isto tako, proširen je izbor koeficijenata za izbor više osnovice za plaćanje doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje i čija je mjesečna osnovica za obračun doprinosa propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta s ciljem kako bi se samostalne obveznike doprinosa koji doprinose plaćaju prema propisanoj mjesečnoj osnovici potaklo na izbor više osnovice što bi za posljedicu imalo veće uplate u mirovinski i zdravstveni sustav.

Uredile su se odredbe koje se pozivaju na srednji tečaj kune zbog prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura te su se odredbe Zakona dodatno nomotehnički uredile.

Pozitivna kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske očituju se povećanom aktivnošću svih sudionika u gospodarstvu. Temeljem toga, uočena su i pozitivna makroekonomska kretanja koja se očituju u smanjenoj stopi registrirane nezaposlenosti u odnosu na prethodna razdoblja. Dobri makroekonomski pokazatelji izravno utječu, između ostaloga, na tržište rada što se projicira na povećanje zaposlenosti odnosno smanjenje stope registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima iz administrativnih izvora i Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku stopa registrirane nezaposlenosti je u 2014. godini iznosila 19,6% s 1.342.149 zaposlenih osoba, dok je stopa registrirane nezaposlenosti u 2023. godini iznosila 6,1% s 1.663.522 zaposlenih osoba. Iz navedenog se zaključuje kako je u promatranom razdoblju došlo do značajnog smanjenja stope registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Zbog pozitivnih makroekonomskih pokazatelja koje se projiciraju, između ostaloga, na tržište rada pojačana je potražnja za radnicima što će za posljedicu imati dodatno smanjenje registrirane nezaposlenosti u budućem razdoblju.

Nadalje, doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Također, uvođenje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u trajanju do pet godina imalo je za svrhu poticanje poslodavaca na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Također, ovakvim načinom poticanja zapošljavanja cilj je bio smanjiti stopu nezaposlenosti određenih dobnih skupina radno aktivnog stanovništva. Smanjujući stopu registrirane nezaposlenosti smanjen je i udio mladih nezaposlenih osoba (od 15-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih osoba.

Korištenjem oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u uvjetima povećane potražnje za radnicima te posljedično i povećane zaposlenosti odnosno pada registrirane nezaposlenosti izazov je postići održivost sustava zdravstvenog osiguranja. Kako je stopa nezaposlenosti značajno pala te se makroekonomska situacija znatno poboljšala i povećana je potražnja za radnom snagom potrebno je normativno regulirati oslobođenje od obračuna doprinosa za mlade osobe.

Također, Zakon je potrebno uskladiti u dijelu pozivanja na prirez porezu na dohodak s propisima kojima je bio uređen prirez porezu na dohodak s obzirom da je isti s 1. siječnja 2024. ukinut.

b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom

Prema statističkim podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u srpnju 2024. godine broj nezaposlenih osoba je oko 88 tisuća, a broj stranih radnika preko 130 tisuća 2014. godine, kada je uvođeno oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu, broj nezaposlenih osoba prelazio je 300 tisuća.

Iz navedenog je razvidno da je stopa nezaposlenosti u promatranom razdoblju značajno pala, a kako se makroekonomska situacija znatno poboljšala te je povećana potražnja za radnom snagom, ovim Prijedlogom zakona predlaže se ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za osiguranika po osnovi radnog odnosa – mladu osobu te za osiguranika po osnovi radnog odnosa  - izaslanog radnika – mladu osobu.

Kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće imati utjecaj na neto primanja radnika odnosno njegov raspoloživi dohodak.

Prikaz izračuna obračuna plaće za osiguranika po osnovi radnog odnosa mladu osobu na iznos prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje od siječnja do svibnja 2024. godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku:

Iz navedenog prikaza vidljivo je kako ukidanjem oslobođenja od obveze doprinosa za mladu osobu neće imati utjecaja na iznos neto plaće radnika. Trošak poslodavca po osnovi plaće ovisi o iznosu bruto plaće, ali na iznos bruto plaće od 1.781,00 eura trošak plaće će se povećati za 293,87 eura budući da je ukinuto navedeno oslobođenje.

Vezano za poticanje rada mladih osoba ističe se da na snazi ostaju:

- pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava (osoba bez radnog staža) do jedne godine

- pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak fizičkim osobama do 25 godina života za dohodak od nesamostalnog rada (plaću) - godišnji porez na dohodak umanjuje se za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio godišnje porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi

- pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak fizičkim osobama od 26 do 30 godina života za dohodak od nesamostalnog rada (plaću) - godišnji porez na dohodak umanjuje se za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio godišnje porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi.

Poslodavci koji su započeli koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu zadržavaju stečena prava odnosno ovim Prijedlogom zakona uređuje se i prijelazno razdoblje korištenja prava na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu na način da poslodavci koji su započeli koristiti oslobođenje prema odredbama trenutno važećeg Zakona nastavljaju koristiti oslobođenje prema odredbama toga Zakona.

Ukidanjem oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu doprinos za zdravstveno osiguranje vraća se na cjeloviti model solidarnosti odnosno omogućuje se jednak tretman u sustavu doprinosa za sve dobne skupine radno sposobnog stanovništva.

Ističemo kako je tijekom 2023. godine iz državnog proračuna isplaćeno 844,8 milijuna eura što obuhvaća sredstva za transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i sredstva za sanaciju zdravstvenih ustanova.

Ovim Prijedlogom zakona usklađuju se odredbe Zakona s propisima kojima je bio uređen prirez porezu na dohodak jer je isti s 1. siječnja 2024. ukinut.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Ukidanjem oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu (do 30 godina života) u trajanju do pet godina imat će pozitivan utjecaj na održivost sustava zdravstvenog osiguranja s obzirom da će ukidanje navedenog oslobođenja dovesti do povećanja prihoda proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Također ovim Prijedlogom zakona uskladit će se odredbe Zakona s propisima kojima je bio uređen prirez porezu na dohodak, a koji je ukinut s 1. siječnja 2024., što će dovesti do jasnoće samog propisa kao i njegove nedvojbene primjene.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu predloženoga Zakona nisu potrebna dodatna sredstva.

Ukidanje oslobođenja od obračuna doprinosa na osnovicu za mladu osobu dovest će do povećanja prihoda proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu 80 milijuna eura za 2025. godinu, 160 milijuna eura za 2026. godinu i 240 milijuna eura za 2027. godinu.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

Članak 1.

U Zakonu o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18., 33/23. i 114/23.) u članku 7. stavku 1. točki 22. riječi: „iznose poreza i prireza porezu“ zamjenjuju se riječima: „iznos poreza“.

U točki 31. iza riječi: „nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja“ zarez i riječi: „osim fizičke osobe iz točke 54. ovoga članka“ brišu se.

U točkama 33. do 35. riječi: „iznose poreza i prireza porezu“ zamjenjuju se riječima: „iznos poreza“.

U točki 39. riječi: „i prireza porezu“ brišu se.

Točka 54. briše se.

Dosadašnje točke 55. do 58. postaju točke 54. do 57.

Članak 2.

U članku 20. stavci 4. i 5. brišu se.

Članak 3.

U članku 36. stavci 4. i 5. brišu se.

Članak 4.

U članku 115. stavku 3. riječi: „kunsku vrijednost“ zamjenjuju se riječju: „euro“.

Članak 5.

U članku 187.b stavku 1. broj: „55.“ zamjenjuje se brojem: „54.“.

Prijelazne i završne odredbe  

Članak 6.

Poslodavac koji je započeo koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu prema odredbama Zakona o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18., 33/23. i 114/23.) nastavlja koristiti oslobođenje sukladno odredbama toga Zakona.

Članak 7.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o doprinosima („Narodne novine“, br. 2/09., 9/09. – ispravak, 97/09., 25/11., 61/12., 86/13., 157/14., 128/17., 1/19., 43/23., 143/23. i 14/24. - ispravak) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 8.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2025.

OBRAZLOŽENJE ČLANAKA

Uz članak 1.

Ovim člankom briše se pojam „mlade osobe“ s obzirom da se ukida pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu.

U ostalim odredbama iz ovoga članka briše se prirez porezu na dohodak čime se Zakon usklađuje s propisima kojima je bio uređen prirez porezu na dohodak, a koji je ukinut s 1. siječnja 2024.

Uz članak 2.

Ovim člankom ukida se pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu (do 30 godina života) za osiguranika po osnovi radnog odnosa.

Uz članak 3.

Ovim člankom ukida se pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na mladu osobu (do 30 godina života) za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika.

Uz članak 4.

Ovim člankom usklađuje se odredba Zakona sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 5.

Ovim člankom uređuje se pozivanje na promijenjenu točku iz pojmovnika iz članka 7. Zakona o doprinosima.

Uz članak 6.

Ovim člankom se uređuje da poslodavci koji su započeli koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu prema odredbama trenutno važećeg Zakona nastavljaju koristiti oslobođenje prema odredbama toga Zakona.

Uz članak 7.

Ovim člankom daje se ovlast ministru financija da u roku 90 dana od dana stupanja na snagu uskladi Pravilnik o doprinosima s odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.