Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a)Ocjena stanja
Opći porezni zakon („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22; u daljnjem tekstu: OPZ) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, predstavlja zajedničku osnovicu sustava poreznog prava Republike Hrvatske. OPZ je pravni instrument kojim su uređene sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, tj. prava i obveza sudionika u tome odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) i postupovnih odredbi u pogledu njihova provođenja. OPZ na jedinstven način uređuje opća pitanja u području poreza i javnih davanja i čini zajedničku osnovicu za sve posebne zakone toga područja.
b)Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim izmjenama i dopunama predlažu se izmjene prvenstveno uslijed prelaska na elektronički način izdavanja akata i komunikacije sa poreznim obveznicima. Radi se o potrebi da se sustav Porezne uprave digitalizira u najvećoj mogućoj mjeri što se ponajprije očituje u komunikaciji s poreznim obveznicima. Porezni akti te ostala pismena koja nisu porezni akti dostavljat će se poreznom obvezniku također elektroničkim putem, kroz sustav ePorezna. Obveza uporabe ePorezne proširuje se za sve pravne osobe, obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova te za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi. Svi obveznici koji podnose zahtjeve Poreznoj upravi elektroničkim putem automatski daju privolu za dvosmjernu komunikaciju. Upravni ugovor moći će porezni obveznik ugovoriti s Poreznom upravom elektroničkim putem za dospjele dugove do visine 10.000,00 eura, bez odlaska u ispostavu Porezne uprave i dodatnog administriranja.
Kao dio strateškog cilja digitalizacije poreznog nadzora, sagledana je sudska praksa te je primijećeno kako odredba o mogućnosti poreznog nadzora izaziva stanovite nedoumice. Potrebno je terminološki urediti da porezni nadzor može „započeti“ unutar roka od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, umjesto dosadašnjeg izraza „obavljati“.
Iznimka da se porezni nadzor može obavljati i u razdoblju od 6 godina od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze proširena je na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom obzirom da su takvi postupci često zahtjevni i dugotrajni, te organizacija OECD ukazuje na nužnost osiguranja dovoljno dugog razdoblja u kojem se porezni nadzor može provoditi. Uz navedeno druge države imaju drugačije zastarne rokove, a međunarodni ugovori nemaju izričite odredbe o zastari, već upućuju na domaće pravo.
Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora proširuje se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada i na području digitalnih platformi i drugih virtualnih oblika poslovanja. Također je potrebno omogućiti digitalno izdavanje i samim time i potpisivanje zapisnika elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela. Kako će se porezni akti dostavljati u korisnički pretinac, zapisnik izdan fizičkom obliku treba biti iznimka, ali mora biti moguće u iznimnim slučajevima izdati i takav zapisnik u kojem slučaju se primjenjuju postojeća pravila.Propisivanjem postupanja tijela i u slučaju dostave prigovora na zapisnik o poreznom nadzoru izvan roka jasnije se definira postupak poreznog nadzora čime se povećava pravna sigurnost.
U postupcima zlouporabe prava otvorena je mogućnost da isti započne trenutkom saznanja za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava. Postupak naplate od poreznog jamca provesti će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.
Porezni sustav temelji se na načelu samooporezivanja, odnosno obvezi podnošenja poreznih prijava, kojima porezni obveznici samostalno utvrđuju porezne obveze. Utvrđivanje porezne obveze od strane poreznih tijela trebalo bi biti izuzetak. U praksi je često primijećeno da porezni obveznici ne podnose porezne prijave. Iz tog razloga u postupku utvrđivanja porezne obveze, radi lakše naplate poreza, određuju se kao jamci platci članovi trgovačkog društva u slučaju nepodnošenja zakonom propisanih mjesečnih i godišnjih poreznih prijava.
Evaluacijom propisane mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača na sreću putem interneta, koja se provodi blokadom pristupa sadržaju internet stranica temeljem odredbi članka 44. Općeg poreznog zakona utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost s obzirom na postojanje niza alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala). Navedena mjera uvedena je s ciljem sprječavanja sudjelovanja građana u igrama na sreću nelicenciranih priređivača koje se putem interneta priređuju bez poštivanja pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Kako bi se povećala učinkovitost bilo je potrebno dodatno proširiti mjere sprječavanja sudjelovanja građana u nedozvoljenoj gospodarskoj djelatnosti. Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Ovim člankom regulira se zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga. Propisivanje nove mjere nužno je jer priređivači igara na sreću koji nemaju stečeno pravo priređivanja (nelicencirani priređivači) u Republici Hrvatskoj u državni proračun ne uplaćuju zakonom propisane naknade, djelatnost obavljaju ne ispunjavajući zahtjeve propisa koji u Republici Hrvatskoj regulira priređivanje igara na sreću i ne podliježu nadzoru od strane nadležnih nacionalnih tijela.
Naime, propisi koji reguliraju priređivanje igara na sreću putem interaktivnih kanala on line igranja, odnosno interneta, zabranjuju primanje uplata od osoba mlađih od 18 godina te reguliraju obveznu provjeru ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije. Zakonska zabrana primanja uplata od osoba mlađih od 18 godina te obveza provjere ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije, predstavljaju dio zakonodavnog okvira koji osigurava priređivanje igara na sreću na društveno odgovoran način u cilju sprječavanja ovisnosti maloljetnika o prekomjernom i kompulzivnom igranju i zaštite vrijednosti društvene zajednice. Nelicencirani priređivači igara na sreću, priređivanjem igara na sreću putem interneta izbjegavaju ispuniti zakonskim i podzakonskim propisima Republike Hrvatske regulirane uvjete priređivanja igara na sreću na društveno odgovoran način i tako mogu izazivati teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu.
Kod objave liste dužnika zainteresirana javnost biti će upoznata sa činjenicom da porezno tijelo kod pojedinih dužnika objavljenih na listi provjerava moguće elemente prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.
Radi dokidanja nelojalne tržišne utakmice, tehnološkog razvitka te nepostojanja operativnih prepreka za uvođenje obveze izdavanja računa i fiskalizacije za sve prodajne subjekte i na svim prodajnim mjestima potrebno je izdavati račune u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica.
Kod zastare prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe nužno je ozakoniti situacije u kojima porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate. U slučajevima kada je društvo brisano iz sudskog registra, a u trenutku brisanja dug nije bio u zastari, porezno tijelo više ne može pokrenuti postupak naplate. Međutim, može se naknadno pronaći imovina, u kojem slučaju se otvara stečajni postupak. Od brisanja društva do otvaranja stečaja može proći duže vremensko razdoblje te bi ovakvom izmjenom odredbe spriječili nastup zastare prava na naplatu. Također i u slučajevima pobijanja dužnikovih pravnih radnji, porezno tijelo nije u mogućnosti pokrenuti postupak naplate iz imovine do okončanja parničnog postupka pobijanja.
Postojeća obveza banaka da dostavlja određene podatke Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dorađuje se radi uvođenja eura kao službene valute, te se precizira u kojim rokovima je dostava podataka obvezna te na što se odnosi termin izvještajno razdoblje.
U odnosu na troškove nastale zastupanjem stranke, a radi promijenjene sudske prakse viših sudova, došlo je do povećanja novčanih obveza za državni proračun. Na temelju zakonskog ovlaštenja da se određeni institut može propisati drukčije od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom Zakonu se predlaže obveza svakog sudionika poreznog postupka da snosi svoje troškove, osim izuzetaka propisanih samim Zakonom.
Usklađenjem s drugim izmijenjenim zakonima i temeljem prakse poreznih tijela nužne su određene tehničke dorade, kao što su primjerice u članku o načelu odabira poreznih obveznika za porezni nadzor i u članku o izricanju upravnih mjera, zaokruživanje iznosa poreznog duga za koji se neće provoditi ovrha, usklađenje kod otpisa dospjelog poreznog duga, produljenje roka za provođenje postupka osiguranja.
c)Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Posljedice izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona su osiguravanje interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanje učinkovitosti postupanja poreznih tijela. Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona imat će pozitivne učinke na poslovne subjekte, građane i tijela javne vlasti u području gospodarstva: osiguranjem jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike, omogućavanjem bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava te ispunjavanja obveza kroz potpunu digitalizaciju pristupa javnim uslugama, izdavanje poreznih akata u elektroničkom obliku i njihove dostave u korisnički pretinac te proširenje elektroničke dostave i za druge akte i komunikaciju poreznog tijela te poreznih obveznika.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA
Članak 1.
U Općem poreznom zakonu („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.), u članku 8. stavku 10. riječi: „predstečajni sporazum, ili je sukladno Zakonu o stečaju potrošača“ zamjenjuju se riječima: „plan restrukturiranja u predstečajnom postupku, ili je sukladno posebnom propisu o stečaju potrošača“.
U stavku 12. iza riječi: „uplate“ dodaje se riječ: „i preplate“.
Iza stavka 13. dodaje se stavak 14. koji glasi:
„(14) Na popisu dospjelih i neplaćenih dugova dužnika navodi se kao napomena da su u odnosu na dužnika od strane Porezne uprave provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.“
Članak 2.
U članku 31. stavku 1. točki 3. riječi: „ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća,“ zamjenjuju se riječi „ili“.
Članak 3.
Iza članka 32. dodaje naslov iznad članka i članak 32.a koji glase:
„Odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava
Članak 32.a
(1) Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, ako porezni obveznik nije podnio zakonom propisane mjesečne i godišnje porezne prijave.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, u postupku utvrđivanja porezne obveze jednim poreznim rješenjem utvrđuje se porezna obveza i odgovornost člana društva.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, s poreznim obveznikom za utvrđenu obvezu odgovaraju solidarno, kao jamci platci.
(4) Izjavljena žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.“
Članak 4.
Iznad članka 44. dodaje se naslov koji glasi: „Obavljanje gospodarske djelatnosti“.
U članku 44. stavak 3. mijenja se i glasi:
“(3) Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta, digitalnih platformi ili drugih virtualnih oblika poslovanja uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnih propisa i propisa kojima se uređuje pojedina vrsta poreza te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.“.
Članak 5.
Iza članka 44. dodaje se naslov iznad članka i članak 44.a koji glasi:
“Zabrana izvršenja platnih transakcija
Članak 44. a
(1) Zabrana rada provodi se i zabranom izvršenja plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, a zabranu plaćanja izvršavaju pružatelji platnih usluga.
(2) Pružatelji platnih usluga dužni su bez odgađanja onemogućiti izvršenje plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta.
(3) U svrhu provedbe stavka 2. ovoga članka, Porezna uprava će za područja koja su u njenoj nadležnosti na mrežnim stranicama objaviti podatke o poslovnim subjektima koji određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost.
(4) Identifikacija plaćanja iz stavka 2. ovoga članka platnim karticama pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj koja podliježu zabrani izvršenja provodi se na osnovu identifikatora koji se dodjeljuju u međunarodnim kartičnim shemama.“
Članak 6.
U članku 59. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Porezni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa te ostala pismena koja nisu porezni akti, a koje izdaje porezno tijelo, mogu se dostavljati elektroničkim putem korisnicima elektroničkog sustava poreznog tijela.“ Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Izričit pristanak za dostavu pismena sudionik daje prilikom registracije u elektronički sustav poreznog tijela. “.
Članak 7.
U članku 64. stavku 1. riječi: „ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica,“ brišu se.
Članak 8.
U članku 74. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba propisa koji uređuje računovodstvo, obveznici poreza na dodanu vrijednost, pravne osobe obveznici poreza na dobit, obveznici dohotka od samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi dužni su porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi elektroničkim putem.“
U stavku 7. rečenica: „Porezne prijave dostavljene elektroničkim putem s naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.“ briše se.
U stavku 9. riječi :„koje je izdala ovlaštena pravna osoba registrirana“ zamjenjuju se riječima: „koje su izdale ovlaštene pravne osobe registrirane“.
Članak 9.
U članku 82. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Nalazi utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevidu.“
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5., stavak 6, stavak 7. i stavak 8. koji glase:
„(5) U zapisnik o obavljenom očevidu obvezno se unose i primjedbe poreznog obveznika.
(6) Zapisnik o obavljenom očevidu izdaje se u elektroničkom obliku i dostavlja u korisnički pretinac poreznog obveznika.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, zapisnik koji nije moguće izdati u elektroničkom obliku izdaje se u fizičkom obliku.
(8) Tako sastavljeni zapisnik potpisuju svi sudionici te se uz primjedbe poreznog obveznika obavezno unose i razlozi odbijanja potpisivanja zapisnika.“
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 9.
Članak 10.
U članku 102. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
„(5) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučajevima podnošenja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora sa Poreznom upravom, putem elektroničkog servisa za dospjele poreze iz nadležnosti Porezne uprave
- porezna obveza iz stavka 2. ovog članka, iskazana na porezno-knjigovodstvenoj kartici smatra se usklađenom s poreznim obveznikom, bez potrebe ovjere potvrde o stanju duga izdane od nadležnog poreznog tijela
- izraz slobodne volje za sklapanjem upravnog ugovora porezni obveznik iskazuje podnošenjem zahtjeva, a porezno tijelo potpisom upravnog ugovora.
(6) Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora s Poreznom upravom za porezni dug do visine 10.000,00 eura ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.“
Članak 11.
U članku 108. stavku 7. na kraju briše se točka i dodaju se riječi: „kao i u slučajevima u kojima porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate.“
Članak 12.
U članku 114. u stavku 1. riječ: „kunskih“ zamjenjuje se riječima: “računa u eurima“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati do kraja mjeseca za prethodni mjesec, putem raspoloživih informatičkih tehnologija.“
Članak 13.
U članku 117. u stavku 2. riječi „se može obavljati“ zamjenjuju se riječima „može započeti“.
U stavku 3. iza točke 4. briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:
„5. u drugim postupcima koji uključuju provjere poslovanja u inozemstvu, povezane osobe i društva te ostale oblike transakcija u prekograničnom poslovanju, kao i porezne aranžmane i poslove koji uključuju više jurisdikcija, odnosno država, provjere transfernih cijena i druge oblike transakcija“.
Članak 14.
U članku 119. stavak 1. mijenja se i glasi:
“ (1) Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki porezni obveznici prema propisu kojim je uređeno računovodstveno poslovanje i porezni obveznici iz članka 12.a i 49. ovoga Zakona.“.
Članak 15.
U članku 120. stavku 3. točki 3. riječi:“ i činjenični“ brišu se.
Članak 16.
Članak 126. mijenja se i glasi :
„(1) O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik.
(2) Zapisnik treba sadržavati:
1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta
2. ime i prezime, OIB, odnosno naziv poreznog obveznika
3. pravni i činjenični temelj
4. mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora
5. imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele
6. vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom
7. opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.
(3) Zapisnik se izdaje u elektroničkom obliku te se potpisuje elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela i dostavlja u elektronički pretinac poreznog obveznika.
(4) Iznimno od stavka 3. ako se zapisnik ne može izdati u elektroničkom obliku, izdaje se u fizičkom obliku.
(5) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, precrtana mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana.
(6) Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika.
(7) Porezni obveznik može se odreći prava na prigovor.
(8) Porezno tijelo razmotriti će prigovor na zapisnik  e ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.
(9) Prigovor podnesen izvan roka iz stavka 6. porezno tijelo neće razmatrati te će isti odbaciti kao nepravovremen rješenjem.
(10) Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik.
(11) Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.
(12) Na temelju činjenica utvrđenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje.
(13) Rješenje iz stavka 12. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru.
(14) Iznimno od stavka 12. ovoga članka kada u postupku poreznog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti ili je obveznik u prigovoru iznio nove činjenice i dokaze temeljem kojih više ne postoji osnova za izmjenu porezne obveze donosi se rješenje kojim se postupak obustavlja.
(15) Na rješenje iz stavka 14. ovoga članka nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(16) Iznimno od stavka 12. ovoga članka, u nadzorima fiskalizacije i nadzorima igara na sreću ne donosi se porezno rješenje.
(17) U slučaju primjene stavka 16. ovoga članka razloge neusvajanja prigovora treba navesti u obrazloženju prekršajnog naloga i optužnog prijedloga u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
(18) Ako ovlaštene osobe tijekom poreznog nadzora utvrde činjenice značajne za oporezivanje drugih osoba, tada će o tome obavijestiti nadležno porezno tijelo.“
Članak 17.
U članku 146. stavku 2. brojka:“ 26,54“ zamjenjuje se brojkom:“ 30,00“.
U stavku 3. brojka:“132,72“ zamjenjuje se brojkom:“ 135,00“.
Članak 18.
Članak 147. mijenja se i glasi:
„(1) Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika:
1. ako je ovršna isprava nakon pravomoćno dovršenog postupka preinačena, ukinuta ili poništena
2. ako prestanu prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa
3. ako nema osnove za nastavak postupka zbog razloga iz članka 156. ovoga Zakona.
(2) Ovrha će se obustaviti na prijedlog nadležnog tijela druge države koja je zatražila pomoć pri naplati tražbine sukladno propisima koji uređuju međunarodnu pomoć pri naplati.
(3) Ovrhu porezno tijelo može obustaviti i u slučajevima:
1. ako porezno tijelo sukladno propisu koji uređuje stečaja potrošača sklopi izvansudski sporazum, sudsku nagodbu na pripremnom ročištu, odnosno ako se otvori postupak stečaja potrošača
2. ako se otvori stečajni postupak
3. ako rješenje o potvrdi plana restrukturiranja u predstečajnom postupku postane pravomoćno
4 ako se odgodi izvršenje rješenja o utvrđivanju poreza
5. ako tijelo koje provodi ovrhu, sukladno zakonu kojim je propisana provedba ovrhe na novčanim sredstvima, prestane izvršavati osnovu za plaćanje
6. ako je predmet ovrhe u postupku ovrhe prodan ili je propao.
(4) Ovrha se obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja.“
Članak 19.
U članku 148. stavku 1. točci 3. riječi: “predstečajnog sporazuma“ zamjenjuju se riječima: “ plana restrukturiranja u predstečajnom postupku“.
Članak 20.
U članku 153. stavku 1. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
“Rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave doneseno sukladno odredbama ovog Zakona, Financijska agencija izvršava bez odgode po izvršnosti rješenja.“
Članak 21.
Naslov iznad članka 170. mijenja se i glasi: „Troškovi ovrhe i osiguranja“.
U članku 170. stavku 1. i 3. iza riječi „ovrhe“ dodaje se riječ: „i osiguranja“.
U stavku 3. broj: „26,54“ zamjenjuje se brojem: „30,00“.
Članak 22.
U članku 171. stavku 6. broj: „15“ zamjenjuje se brojem: „30“.
Članak 23.
U članku 172. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog odnosa osoba koje u skladu s člankom 32. ovoga Zakona odgovaraju kao porezni jamci, provodi se po saznanju za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava.“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Postupak naplate od poreznog jamca provest će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.“
Članak 24.
Iza članka 190. dodaje se naslov iznad članka i članak 190.a koji glasi:
„Troškovi postupka
Članak 190.a
U poreznim postupcima svaki sudionik porezno-pravnog i porezno-dužničkog odnosa snosi svoje troškove, osim ako je ovim Zakonom propisano drugačije.“
Članak 25.
U članku 191. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi vijeće za prekršajni postupak. .“
Članak 26.
U članku 193. stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:
„ 2. Ako pružatelj platnih usluga ne onemogući izvršenje plaćanja u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, na osnovu podataka objavljenih na mrežnim stranicama Porezne uprave o poslovnim subjektima koji određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost (članak 44.a stavak 2. i 3. ).
Dosadašnje točke 2. do 15. postaju točke 3. do 16.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 27.
Ministar financija uskladit će Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21,144/21,156/22) u skladu sa odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 28.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine, osim odredbe članka 7. koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
U članku 8., kojim su propisane odredbe o obvezi čuvanja porezne tajne, u dijelu u kojem se propisuju uvjeti za objavom na popisu dospjelih i neplaćenih dugova, provodi se usklađenje sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak prema kojem je i potvrđeni plan restrukturiranja u predstečajnom postupku, koji sadrži dospjeli i neplaćeni dug, kriterij za neobjavljivanje na popisu dospjelih i neplaćenih dugova.
Važećim stavkom 12. navodi se da u izračun visine duga, kao kriterija za objavu na popisu, ulazi stanje duga po osnovama za koje je propisana objava na zadnji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu objave popisa, umanjen za uplate do dana obrade podataka. Međutim, određeni broj poduzetnika tijekom svojeg poslovanja dolazi u stanje preplate posebno na području poreza na dodanu vrijednost. Preplaćeni iznos poreza pravo je poreznog obveznika koji taj iznos može tražiti kao povrat ili prebacivanje za naplatu utvrđenih dugova. Stoga se u skladu i s postojećom praksom, doradom stavke jasno precizira da se prilikom utvrđivanja iznosa duga u obzir uzimaju i utvrđeni iznosi preplata.
Popis dospjelih i nenaplaćenih dugova, između ostalog, objavljuje se kako bi poduzetnici imali informacije o ostalim poduzetnicima te o njihovim obvezama. Porezna uprava nakon objave ažurira podatke te se s popisa brišu porezni obveznici koji u cijelosti podmire dugovanja. Pojedini porezni obveznici nalaze se na popisu dospjelih i nenaplaćenih dugova i kroz nekoliko godina čime se stječe dojam kako se daljnje radnje u smjeru podmirenja dugova ne poduzimaju. Međutim, najčešće se radi o poreznim obveznicima za koje je dug osiguran založnim ili nekim drugim pravom te se dug zadržava na popisu sve do trenutka unovčenja takve imovine. Po popisu dospjelih i naplaćenih dugova Porezna uprava nastavlja provoditi mjere usmjerene prema naplati te se ovim izmjenama predlaže da se na popisu dospjelih i neplaćenih dugova dužnika navodi kao napomena da su u odnosu na dužnika od strane Porezne uprave provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.
Uz članak 2. i 3.
Porezni sustav temelji se na načelu samooporezivanju odnosno na obvezi podnošenja poreznih prijava kojima porezni obveznici samostalno utvrđuju porezne obveze. Porezno tijelo će rješenjem utvrditi poreznu obvezu samo ako porezni obveznik ne podnese prijavu ili ako smatra da podaci u prijavi nisu ispravno utvrđeni. Primjenom načela samooporezivanja porezni obveznici izravno sudjeluju u utvrđivanju svojih poreznih obveza. Stoga je od izuzetne važnosti da porezni obveznici podnose porezne prijave odnosno da budu svjesni svoje obveze sudjelovanja u utvrđivanju porezne obveze te da utvrđivanje porezne obveze od strane poreznog tijela bude tek izuzetak u postupcima poreznog nadzora. Međutim, u praksi porezni obveznici često ne podnose porezne prijave te porezna tijela postupajući u dobroj vjeri šalju poreznim obveznicima pozive na podnošenje porezne prijave, pa tek u slučaju neodazivanja na poziv poreznog tijela, porezno tijelo poreznim rješenjem utvrđuje poreznu obvezu.
Polazeći od značaja samooporezivanja kroz podnošenje poreznih prijava, donosi se izmjena u važećem članku 31. te se dodaje novi članak 32.a. Ovim promjenama zasebno se tretira postupak u slučaju nepodnošenja mjesečne ili godišnje porezne prijave. U tom slučaju za takav propust odgovornim se smatraju svi članovi društva,  e se predlaže da se rješenjem o utvrđenju porezne obveze, utvrđuje i odgovornost odgovorne osobe. U takvim postupcima odgovorna osoba za utvrđenu obvezu odgovara pod jednakim uvjetima kao i porezni obveznik. Navedene izmjene su nužne iz razloga što poreznim obveznicima koji ne podnose propisane mjesečne ili godišnje porezne prijave, nakon što prestanu postojati brisanjem iz sudskog registra, neće moći biti utvrđen niti naplaćen manje obračunati porez.
Uz članak 4. i 5.
Radi sve učestalijeg poslovanja u virtualnom svijetu člankom 4. se postupanja, koja se primjenjuje kada se poslovanjem putem Interneta izbjegava ispunjenje zahtjeva reguliranih djelatnosti, proširuje na poslovanje digitalnih platformi i drugih oblika virtualnog poslovanja. S tim u svezi potrebno je proširiti i opseg propisa kojima se uređuje pojedini oblik poslovanja, a ne djelatnosti kao takve kako bi se olakšalo kontroliranje provedbe odredbi Direktive Vijeća (EU) 2021/514 (DAC7) kao i Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.
Nadalje, evaluacijom propisane mjere blokiranja pristupa internetskim stranicama u slučaju neispunjenja uvjeta reguliranih djelatnosti utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost zbog postojanja alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala). Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Stoga se člankom 5. regulira zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga.
Uz članak 6.
U postupcima dostave poreznih akata poreznim obveznicima, odredbe Zakona prilagođavaju se elektroničkoj komunikaciji. Tako se propisuje da sudionik daje izričiti pristanak za dostavu pismena elektroničkim putem, samom registracijom u elektronički sustav poreznog tijela. Također, se osim poreznih akata, proširuje i dostava elektroničkim putem i na ostala pismena koja nisu porezni akti, npr. porezne potvrde.
Uz članak 7.
Ovim izmjenama propisuje se obveza izdavanja računa u maloprodajidnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, a radi dokidanja nelojalne tržišne utakmice, tehnološkog razvitka te nepostojanja operativnih prepreka za uvođenje obveze izdavanja računa i fiskalizacije za sve prodajne subjekte i na svim prodajnim mjestima
Uz članak 8.
Radi olakšanja komunikacije između poreznih obveznika i Porezne uprave, proširuje se obveza podnošenja poreznih prijava ili drugih podataka potrebnih za oporezivanje putem korištenja ePorezne, na pravne osobe obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i na članove posade broda u međunarodnoj plovidbi.
Digitalizacija ima za cilj olakšati komunikaciju između građana, pravnih osoba i Porezne uprave, smanjiti nepotrebnu interakciju s administracijom, osigurati bolju digitalnu dostupnost javnih usluga i informacija, poduzeti korake kako bi se omogućila automatska elektronička povezanost tijela javne vlasti u svim sektorima i suradnja u javnosti te povećati digitalno pružanje usluga spajajući sustav javne uprave s privatnim sektorom, civilnim društvom i institucijama EU.
Uklanja se izričito navođenje potpisivanja porezne prijave naprednim elektroničkim potpisom pošto je isto propisano eIDAS uredbom i Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ.
U odnosu na ovlaštenu pravnu osobu registriranu za izdavanje certifikata propisuje se množina, jer postoji više ovlaštenih pravnih osoba koje djeluju na tržištu.
Uz članak 9.
Zbog digitalizacije poslovnih procesa predlaže se izdavanje i dostava u elektroničkom obliku zapisnika o obavljenom očevidu, koja trenutna formulacija isto onemogućava jer sukladno odredbama važećeg Zakona, zapisnik obavezno potpisuju svi sudionici. Međutim, mora se ostaviti mogućnost izdavanja i zapisnika u papirnatom obliku.
Uz članak 10.
Automatizacijom procesa upravnog ugovora kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave, uvelike se skraćuje vrijeme trajanja procesa sklapanja upravnog ugovora, u slučajevima kada je prijedlog podnesen putem elektroničkog servisa Porezne uprave. U nekim slučajevima, koji će biti određeni, upravni ugovor će se moći sklopiti i bez predloženog sredstva osiguranja. Nadalje, omogućiti će se poreznim obveznicima da kroz automatizaciju procesa upravnog ugovora izraze suglasnost volje za sklapanje upravnog ugovora. Slijedom navedenog, prijedlog podnesen elektroničkim servisom Porezne uprave sukladno naprijed opisanom, razlikovat će se od prijedloga propisanog u stavku 2. ovoga članka, iz kojeg razloga je potrebno propisati iznimku u postupanju. Postupanje sukladno predmetnoj zakonskoj odredbi odnosno njezina primjena bit će moguća nakon što budu ispunjeni svi preduvjeti definirani kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave. Ova odredba neće biti u punoj primjeni od 1. siječnja 2025. već nakon cjelovite automatizacije procesa upravnog ugovora kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave financiran putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Radi načela ekonomičnosti i ubrzanja postupka sklapanja upravnog ugovora za dugovanja do 10 tisuća eura po osnovi dospjelih poreza iz nadležnosti Porezne uprave, omogućuje se podnošenje prijedloga za sklapanje upravnog ugovora koji ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.
Uz članak 11.
Predlaže se da zastara prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe ne teče niti u slučaju kada porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate. Naime, u slučajevima kada je društvo je brisano iz sudskog registra, a u trenutku brisanja dug nije bio u zastari, porezno tijelo više ne može pokrenuti postupak naplate jer društvo ne postoji i nema se protiv koga voditi postupak naplate. Međutim, može se naknadno pronaći imovina, u kojem slučaju se otvara stečajni postupak. Od brisanja društva do otvaranja stečaja može proći duže vremensko razdoblje te bi ovom izmjenom odredbe spriječio nastup zastare prava na naplatu.
Uz članak 12.
Banke su dužne Ministarstvu financija dostavljati podatke o prometu svih euro i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana te se ovom izmjenom predlaže precizirati u kojim rokovima je dostava podataka obvezna te na što se odnosi termin izvještajno razdoblje.
Uz članak 13.
U dosadašnjoj upravnosudskoj praksi primijećeno je kako odredba o mogućnosti poreznog nadzora izaziva stanovite nedoumice te se izraz „obavljati“ zamjenjuje sa izrazom „započeti“.
Iznimku da se porezni nadzor može vršiti i u razdoblju od 6 godina proširena je na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom obzirom su takvi postupci često zahtjevni i dugotrajni, te organizacija OECD ukazuje na nužnost osiguranja dovoljno dugog razdoblja u kojem se porezni nadzor može provoditi.. Uz navedeno druge države imaju drugačije zastrane rokove, a međunarodni ugovori nemaju izričite odredbe o zastari.
Uz članak 14.
U skladu sa Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski Sabor, predlaže se terminološka promjena, na način da se brojevi „Narodnih novina“ kada je donesen Zakon o računovodstvu, zamjenjuje prikladnim izrazom poseban propis kojim je uređeno računovodstveno poslovanje.
Uz članak 15.
Predlaže se brisanje činjeničnog temelja kod obavijesti o poreznom nadzoru te navođenje samo pravnog temelja odnosno odredbi propisa temeljem kojeg je dopušteno provođenje nadzora i temeljem kojeg se provodi nadzor. Isto je dovoljno za upoznavanje obveznika s njegovim pravima posebno jer se činjenice utvrđuju u postupku nadzora te je prejudiciranje činjeničnog temelju u obavijesti poreznog nadzora nepotrebno i može dovesti do pogrešnog tumačenja.
Uz članak 16.
Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora predlaže se omogućiti digitalno izdavanje i samim time i potpisivanje zapisnika elektroničkim potpisom. Kako će se porezni akti dostavljati u korisnički pretinac, zapisnik izdan/ispisan u papiru treba biti iznimka, ali mora biti moguće u iznimnim slučajevima izdati i takav zapisnik u kojem slučaju ostaju postojeća pravila.
Propisivanjem postupanja tijela i u slučaju dostave prigovora izvan roka jasnije se definira postupak poreznog nadzora čime se povećava pravna sigurnost.
Obzirom se u rješenju o obustavi postupka ne utvrđuje obveza, poreznom obvezniku pokretanjem upravnog spora kao pravnog lijeka omogućava se zaštita njegovih prava uz rasterećenje drugostupanjskog tijela.
Uz članak 17.
Radi lakšeg praćenja i jasnoće odredbe te u skladu sa načelom ekonomičnosti predlaže se zaokruživanje iznosa koji su propisani kao najmanji iznosi duga, za koji Porezna i Carinska uprava, neće pokretati postupak ovrhe. Tako je za ovrhu na novčanim sredstvima propisano da se neće provoditi za dug manji od 30,00 eura, a ovrha i osiguranje na pokretninama i nekretninama za iznos duga manji od 135,00 eura.
Uz članak 18.
Ovim člankom bili su propisani slučajevi u kojima porezno tijelo po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika obustavlja ovrhu. Međutim, u nekim slučajevima ovrhu nije potrebno obustaviti posebnim rješenjem jer se ovrha obustavlja samom činjenicom da je otvoren neki drugi postupak, primjerice stečajni ili predstečajni postupak. Stoga se, ovom izmjenom članka, razlozi za obustavu dijele na one u kojima će porezno tijelo obustaviti ovrhu po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika i na one u kojima porezno tijelo može po potrebi donijeti rješenje o obustavi ovrhe. Također se dodaje još jedan razlog za obustavu ovrhe, a to je obustava u slučaju da je predmet ovrhe prodan ili je propao. Naime, događa se da je u postupku ovrhe predmet, najčešće se radi o pokretnini, prodana za tržišnu vrijednost predmeta ili je predmet propao, ali se ovrha po izdanom rješenju o ovrsi na pokretninama ne može obustaviti jer nije podmiren cijeli dug iz rješenja.
Uz članak 19.
Kod otpisa dospjelog poreznog duga radi preciznosti predlaže se propisati da treba postojati potvrđeni plan restrukturiranja u predstečajnom sporazumu kojim je utvrđeno da se dug otpisuje, umjesto potvrde predstečajnog sporazuma.
Uz članak 20.
Ovom dopunom stavka 1., kao iznimka, propisuje se postupanje Financijske agencije s izvršnim rješenjima o ovrsi koja porezna tijela donose temeljem vjerodostojne isprave, a sukladno odredbama ovog Zakona. Naime, prema Ovršnom zakonu za izvršenje rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, ista moraju imati klauzulu ovršnosti i pravomoćnosti. Međutim, rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave koja se donose sukladno odredbama ovoga Zakona, donose se u upravnom postupku gdje je pravomoćno ono rješenje protiv kojeg se više ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. Ovršenik u upravnom postupku ovrhe koji se provodi temeljem vjerodostojne isprave ima pravo prigovora koji odgađa provedbu ovrhe. O prigovoru odlučuje porezno tijelo i tek odbijanjem prigovora, rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave postaje izvršno i dostavlja se Financijskoj agenciji na izvršenje.
Dakle, ovom dopunom članka, za postupanje po rješenju o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave donesenom sukladno odredbama ovoga Zakona, potrebna je samo klauzula ovršnosti, a ne i pravomoćnosti.
Uz članak 21.
Kod troškova ovrhe predlaže se zaokruživanje propisanog iznosa troškova ovrhe i osiguranja u iznosu 30,00 eura, kao najmanji iznos koji će se naplatiti.
Uz članak 22.
Predlaže se produljenje roka provođenja postupka osiguranja na 30 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu. Naime, od nastupanja uvjeta za ovrhu, porezno tijelo bi trebalo u roku od 15 dana donijeti rješenje o ovrsi koje će zamijeniti rješenje o osiguranju, uručiti rješenje poreznom obvezniku i poslati rješenje na izvršenje. U pravilu je to nemoguće u roku 15 dana te se predlaže rok produžiti na 30 dana kako se ne bi izgubio smisao mjere osiguranja.
Uz članak 23.
Utvrđivanje zlouporabe prava se provodi jer je utvrđeno da postupanje jamca ima za posljedicu nemogućnost podmirenja obveza iz porezno dužničkog odnosa.Mijenja se trenutak kada je dopušteno provoditi postupak utvrđivanja zlouporabe prava, na način da je za pokretanje istog postupka potrebno da postoje indicije da je izvršena zlouporaba prava, što je raniji trenutak, od sadašnjeg uvjeta, a to je da se postupak zlouporabe prava može pokrenuti jedino u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih mjera prisilne naplate.
Uz članak 24.
Predlaže se da u poreznim postupcima svaki sudionik porezno-pravnog i porezno-dužničkog odnosa snosi svoje troškove. U odnosu na troškove nastale zastupanjem stranke došlo je do zaokreta u sudskoj praksi viših sudova. Isto znači povećanje novčanih obveza za državni proračun te se na temelju zakonskog ovlaštenja da se određeni institut može propisati drukčije od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom Zakonu predlaže propisati drukčije, odnosno da svaka strana snosi svoje troškove, osim kada je ovim Zakonom propisano drukčije.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
OPĆEG POREZNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja
Opći porezni zakon („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22 ; u daljnjem tekstu: OPZ) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, predstavlja zajedničku osnovicu sustava poreznog prava Republike Hrvatske. OPZ je pravni instrument kojim su uređene sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, tj. prava i obveza sudionika u tome odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) i postupovnih odredbi u pogledu njihova provođenja. OPZ na jedinstven način uređuje opća pitanja u području poreza i javnih davanja i čini zajedničku osnovicu za sve posebne zakone toga područja.
b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim izmjenama i dopunama predlažu se izmjene prvenstveno uslijed prelaska na elektronički način izdavanja akata i komunikacije sa poreznim obveznicima. Radi se o potrebi da se sustav Porezne uprave digitalizira u najvećoj mogućoj mjeri što se ponajprije očituje u komunikaciji s poreznim obveznicima. Porezni akti te ostala pismena koja nisu porezni akti dostavljat će se poreznom obvezniku također elektroničkim putem, kroz sustav ePorezna. Obveza uporabe ePorezne proširuje se za sve pravne osobe, obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova te za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi. Svi obveznici koji podnose zahtjeve Poreznoj upravi elektroničkim putem automatski daju privolu za dvosmjernu komunikaciju. Upravni ugovor moći će porezni obveznik ugovoriti s Poreznom upravom elektroničkim putem za dospjele dugove do visine 10.000,00 eura, bez odlaska u ispostavu Porezne uprave i dodatnog administriranja.
Kao dio strateškog cilja digitalizacije poreznog nadzora, sagledana je sudska praksa te je primijećeno kako odredba o mogućnosti poreznog nadzora izaziva stanovite nedoumice. Potrebno je terminološki urediti da porezni nadzor može „započeti“ unutar roka od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, umjesto dosadašnjeg izraza „obavljati“.
Iznimka da se porezni nadzor može obavljati i u razdoblju od 6 godina od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze proširena je na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom obzirom da su takvi postupci često zahtjevni i dugotrajni, te organizacija OECD ukazuje na nužnost osiguranja dovoljno dugog razdoblja u kojem se porezni nadzor može provoditi. Uz navedeno druge države imaju drugačije zastarne rokove, a međunarodni ugovori nemaju izričite odredbe o zastari, već upućuju na domaće pravo.
Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora proširuje se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada i na području digitalnih platformi i drugih virtualnih oblika poslovanja. Također je potrebno omogućiti digitalno izdavanje i samim time i potpisivanje zapisnika elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela. Kako će se porezni akti dostavljati u korisnički pretinac, zapisnik izdan fizičkom obliku treba biti iznimka, ali mora biti moguće u iznimnim slučajevima izdati i takav zapisnik u kojem slučaju se primjenjuju postojeća pravila. Propisivanjem postupanja tijela i u slučaju dostave prigovora na zapisnik o poreznom nadzoru izvan roka jasnije se definira postupak poreznog nadzora čime se povećava pravna sigurnost.
U postupcima zlouporabe prava otvorena je mogućnost da isti započne trenutkom saznanja za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava. Postupak naplate od poreznog jamca provesti će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.
Porezni sustav temelji se na načelu samooporezivanja, odnosno obvezi podnošenja poreznih prijava, kojima porezni obveznici samostalno utvrđuju porezne obveze. Utvrđivanje porezne obveze od strane poreznih tijela trebalo bi biti izuzetak. U praksi je često primijećeno da porezni obveznici ne podnose porezne prijave. Iz tog razloga u postupku utvrđivanja porezne obveze, radi lakše naplate poreza, određuju se kao jamci platci članovi trgovačkog društva u slučaju nepodnošenja zakonom propisanih mjesečnih i godišnjih poreznih prijava.
Evaluacijom propisane mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača na sreću putem interneta, koja se provodi blokadom pristupa sadržaju internet stranica temeljem odredbi članka 44. Općeg poreznog zakona utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost s obzirom na postojanje niza alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala). Navedena mjera uvedena je s ciljem sprječavanja sudjelovanja građana u igrama na sreću nelicenciranih priređivača koje se putem interneta priređuju bez poštivanja pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Kako bi se povećala učinkovitost bilo je potrebno dodatno proširiti mjere sprječavanja sudjelovanja građana u nedozvoljenoj gospodarskoj djelatnosti. Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Ovim člankom regulira se zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga. Propisivanje nove mjere nužno je jer priređivači igara na sreću koji nemaju stečeno pravo priređivanja (nelicencirani priređivači) u Republici Hrvatskoj u državni proračun ne uplaćuju zakonom propisane naknade, djelatnost obavljaju ne ispunjavajući zahtjeve propisa koji u Republici Hrvatskoj regulira priređivanje igara na sreću i ne podliježu nadzoru od strane nadležnih nacionalnih tijela.
Naime, propisi koji reguliraju priređivanje igara na sreću putem interaktivnih kanala on line igranja, odnosno interneta, zabranjuju primanje uplata od osoba mlađih od 18 godina te reguliraju obveznu provjeru ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije. Zakonska zabrana primanja uplata od osoba mlađih od 18 godina te obveza provjere ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije, predstavljaju dio zakonodavnog okvira koji osigurava priređivanje igara na sreću na društveno odgovoran način u cilju sprječavanja ovisnosti maloljetnika o prekomjernom i kompulzivnom igranju i zaštite vrijednosti društvene zajednice. Nelicencirani priređivači igara na sreću, priređivanjem igara na sreću putem interneta izbjegavaju ispuniti zakonskim i podzakonskim propisima Republike Hrvatske regulirane uvjete priređivanja igara na sreću na društveno odgovoran način i tako mogu izazivati teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu.
Kod objave liste dužnika zainteresirana javnost biti će upoznata sa činjenicom da porezno tijelo kod pojedinih dužnika objavljenih na listi provjerava moguće elemente prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.
Radi dokidanja nelojalne tržišne utakmice, tehnološkog razvitka te nepostojanja operativnih prepreka za uvođenje obveze izdavanja računa i fiskalizacije za sve prodajne subjekte i na svim prodajnim mjestima potrebno je izdavati račune u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica.
Kod zastare prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe nužno je ozakoniti situacije u kojima porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate. U slučajevima kada je društvo brisano iz sudskog registra, a u trenutku brisanja dug nije bio u zastari, porezno tijelo više ne može pokrenuti postupak naplate. Međutim, može se naknadno pronaći imovina, u kojem slučaju se otvara stečajni postupak. Od brisanja društva do otvaranja stečaja može proći duže vremensko razdoblje te bi ovakvom izmjenom odredbe spriječili nastup zastare prava na naplatu. Također i u slučajevima pobijanja dužnikovih pravnih radnji, porezno tijelo nije u mogućnosti pokrenuti postupak naplate iz imovine do okončanja parničnog postupka pobijanja.
Postojeća obveza banaka da dostavlja određene podatke Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dorađuje se radi uvođenja eura kao službene valute, te se precizira u kojim rokovima je dostava podataka obvezna te na što se odnosi termin izvještajno razdoblje.
U odnosu na troškove nastale zastupanjem stranke, a radi promijenjene sudske prakse viših sudova, došlo je do povećanja novčanih obveza za državni proračun. Na temelju zakonskog ovlaštenja da se određeni institut može propisati drukčije od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom Zakonu se predlaže obveza svakog sudionika poreznog postupka da snosi svoje troškove, osim izuzetaka propisanih samim Zakonom.
Usklađenjem s drugim izmijenjenim zakonima i temeljem prakse poreznih tijela nužne su određene tehničke dorade, kao što su primjerice u članku o načelu odabira poreznih obveznika za porezni nadzor i u članku o izricanju upravnih mjera, zaokruživanje iznosa poreznog duga za koji se neće provoditi ovrha, usklađenje kod otpisa dospjelog poreznog duga, produljenje roka za provođenje postupka osiguranja.
c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Posljedice izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona su osiguravanje interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanje učinkovitosti postupanja poreznih tijela. Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona imat će pozitivne učinke na poslovne subjekte, građane i tijela javne vlasti u području gospodarstva: osiguranjem jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike, omogućavanjem bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava te ispunjavanja obveza kroz potpunu digitalizaciju pristupa javnim uslugama, izdavanje poreznih akata u elektroničkom obliku i njihove dostave u korisnički pretinac te proširenje elektroničke dostave i za druge akte i komunikaciju poreznog tijela te poreznih obveznika.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Općem poreznom zakonu („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.), u članku 8. stavku 10. riječi: „predstečajni sporazum, ili je sukladno Zakonu o stečaju potrošača“ zamjenjuju se riječima: „plan restrukturiranja u predstečajnom postupku, ili je sukladno posebnom propisu o stečaju potrošača“.
U stavku 12. iza riječi: „uplate“ dodaje se riječ: „i preplate“.
Iza stavka 13. dodaje se stavak 14. koji glasi:
„ (14) Na popisu dospjelih i neplaćenih dugova dužnika navodi se kao napomena da su u odnosu na dužnika od strane Porezne uprave provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 31. stavku 1. točki 3. riječi: „ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća,“ zamjenjuju se riječi „ili“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
Iza članka 32. dodaje naslov iznad članka i članak 32.a koji glase:
„Odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava
Članak 32.a
(1) Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, ako porezni obveznik nije podnio zakonom propisane mjesečne i godišnje porezne prijave.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, u postupku utvrđivanja porezne obveze jednim poreznim rješenjem utvrđuje se porezna obveza i odgovornost člana društva.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, s poreznim obveznikom za utvrđenu obvezu odgovaraju solidarno, kao jamci platci.
(4) Izjavljena žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
Iznad članka 44. dodaje se naslov koji glasi : „Obavljanje gospodarske djelatnosti“.
U članku 44. stavak 3. mijenja se i glasi:
“ (3) Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta, digitalnih platformi ili drugih virtualnih oblika poslovanja uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnih propisa i propisa kojima se uređuje pojedina vrsta poreza te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
Iza članka 44. dodaje se naslov iznad članka i članak 44.a koji glasi:
“ Zabrana izvršenja platnih transakcija
Članak 44. a
(1) Zabrana rada provodi se i zabranom izvršenja plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, a zabranu plaćanja izvršavaju pružatelji platnih usluga.
(2) Pružatelji platnih usluga dužni su bez odgađanja onemogućiti izvršenje plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta.
(3) U svrhu provedbe stavka 2. ovoga članka, Porezna uprava će za područja koja su u njenoj nadležnosti na mrežnim stranicama objaviti podatke o poslovnim subjektima koji određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost.
(4) Identifikacija plaćanja iz stavka 2. ovoga članka platnim karticama pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj koja podliježu zabrani izvršenja provodi se na osnovu identifikatora koji se dodjeljuju u međunarodnim kartičnim shemama.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
U članku 59. stavak 8. mijenja se i glasi:
„ (8) Porezni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa te ostala pismena koja nisu porezni akti, a koje izdaje porezno tijelo, mogu se dostavljati elektroničkim putem korisnicima elektroničkog sustava poreznog tijela.“ Stavak 9. mijenja se i glasi:
„ (9) Izričit pristanak za dostavu pismena sudionik daje prilikom registracije u elektronički sustav poreznog tijela. “.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 64. stavku 1. riječi: „ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica,“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
U članku 74. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba propisa koji uređuje računovodstvo, obveznici poreza na dodanu vrijednost, pravne osobe obveznici poreza na dobit, obveznici dohotka od samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi dužni su porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi elektroničkim putem .“
U stavku 7. rečenica: „Porezne prijave dostavljene elektroničkim putem s naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.“ briše se.
U stavku 9. riječi :„koje je izdala ovlaštena pravna osoba registrirana“ zamjenjuju se riječima: „koje su izdale ovlaštene pravne osobe registrirane“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
U članku 82. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Nalazi utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevidu.“
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5., stavak 6, stavak 7. i stavak 8. koji glase:
„(5) U zapisnik o obavljenom očevidu obvezno se unose i primjedbe poreznog obveznika.
(6) Zapisnik o obavljenom očevidu izdaje se u elektroničkom obliku i dostavlja u korisnički pretinac poreznog obveznika.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, zapisnik koji nije moguće izdati u elektroničkom obliku izdaje se u fizičkom obliku.
(8) Tako sastavljeni zapisnik potpisuju svi sudionici te se uz primjedbe poreznog obveznika obavezno unose i razlozi odbijanja potpisivanja zapisnika.“
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 9.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
U članku 102. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
„(5) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučajevima podnošenja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora sa Poreznom upravom, putem elektroničkog servisa za dospjele poreze iz nadležnosti Porezne uprave
- porezna obveza iz stavka 2. ovog članka, iskazana na porezno-knjigovodstvenoj kartici smatra se usklađenom s poreznim obveznikom, bez potrebe ovjere potvrde o stanju duga izdane od nadležnog poreznog tijela
- izraz slobodne volje za sklapanjem upravnog ugovora porezni obveznik iskazuje podnošenjem zahtjeva, a porezno tijelo potpisom upravnog ugovora.
(6) Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora s Poreznom upravom za porezni dug do visine 10.000,00 eura ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
U članku 108. stavku 7. na kraju briše se točka i dodaju se riječi: „kao i u slučajevima u kojima porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
U članku 114. u stavku 1. riječ: „kunskih“ zamjenjuje se riječima: “računa u eurima“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati do kraja mjeseca za prethodni mjesec, putem raspoloživih informatičkih tehnologija.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
U članku 117. u stavku 2. riječi „se može obavljati“ zamjenjuju se riječima „može započeti“.
U stavku 3. iza točke 4. briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:
„5. u drugim postupcima koji uključuju provjere poslovanja u inozemstvu, povezane osobe i društva te ostale oblike transakcija u prekograničnom poslovanju, kao i porezne aranžmane i poslove koji uključuju više jurisdikcija, odnosno država, provjere transfernih cijena i druge oblike transakcija“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
U članku 119. stavak 1. mijenja se i glasi:
“ (1) Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki porezni obveznici prema propisu kojim je uređeno računovodstveno poslovanje i porezni obveznici iz članka 12.a i 49. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
U članku 120. stavku 3. točki 3. riječi:“ i činjenični“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
Članak 126. mijenja se i glasi :
„(1) O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik.
(2) Zapisnik treba sadržavati:
1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta
2. ime i prezime, OIB, odnosno naziv poreznog obveznika
3. pravni i činjenični temelj
4. mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora
5. imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele
6. vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom
7. opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.
(3) Zapisnik se izdaje u elektroničkom obliku te se potpisuje elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela i dostavlja u elektronički pretinac poreznog obveznika.
(4) Iznimno od stavka 3. ako se zapisnik ne može izdati u elektroničkom obliku, izdaje se u fizičkom obliku.
(5) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, precrtana mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana.
(6) Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika.
(7) Porezni obveznik može se odreći prava na prigovor.
(8) Porezno tijelo razmotriti će prigovor na zapisnik  e ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.
(9) Prigovor podnesen izvan roka iz stavka 6. porezno tijelo neće razmatrati te će isti odbaciti kao nepravovremen rješenjem.
(10) Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik.
(11) Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.
(12) Na temelju činjenica utvrđenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje.
(13) Rješenje iz stavka 12. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru.
(14) Iznimno od stavka 12. ovoga članka kada u postupku poreznog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti ili je obveznik u prigovoru iznio nove činjenice i dokaze temeljem kojih više ne postoji osnova za izmjenu porezne obveze donosi se rješenje kojim se postupak obustavlja.
(15) Na rješenje iz stavka 14. ovoga članka nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(16) Iznimno od stavka 12. ovoga članka, u nadzorima fiskalizacije i nadzorima igara na sreću ne donosi se porezno rješenje.
(17) U slučaju primjene stavka 16. ovoga članka razloge neusvajanja prigovora treba navesti u obrazloženju prekršajnog naloga i optužnog prijedloga u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
(18) Ako ovlaštene osobe tijekom poreznog nadzora utvrde činjenice značajne za oporezivanje drugih osoba, tada će o tome obavijestiti nadležno porezno tijelo.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
U članku 146. stavku 2. brojka:“ 26,54“ zamjenjuje se brojkom:“ 30,00“.
U stavku 3. brojka:“132,72“ zamjenjuje se brojkom:“ 135,00“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
Članak 147. mijenja se i glasi:
„(1) Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika:
1. ako je ovršna isprava nakon pravomoćno dovršenog postupka preinačena, ukinuta ili poništena
2. ako prestanu prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa
3. ako nema osnove za nastavak postupka zbog razloga iz članka 156. ovoga Zakona.
(2) Ovrha će se obustaviti na prijedlog nadležnog tijela druge države koja je zatražila pomoć pri naplati tražbine sukladno propisima koji uređuju međunarodnu pomoć pri naplati.
(3) Ovrhu porezno tijelo može obustaviti i u slučajevima:
1. ako porezno tijelo sukladno propisu koji uređuje stečaja potrošača sklopi izvansudski sporazum, sudsku nagodbu na pripremnom ročištu, odnosno ako se otvori postupak stečaja potrošača
2. ako se otvori stečajni postupak
3. ako rješenje o potvrdi plana restrukturiranja u predstečajnom postupku postane pravomoćno
4 ako se odgodi izvršenje rješenja o utvrđivanju poreza
5. ako tijelo koje provodi ovrhu, sukladno zakonu kojim je propisana provedba ovrhe na novčanim sredstvima, prestane izvršavati osnovu za plaćanje
6. ako je predmet ovrhe u postupku ovrhe prodan ili je propao.
(4) Ovrha se obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 19.
U članku 148. stavku 1. točci 3. riječi: “predstečajnog sporazuma“ zamjenjuju se riječima: “ plana restrukturiranja u predstečajnom postupku“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 20.
U članku 153. stavku 1. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
“Rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave doneseno sukladno odredbama ovog Zakona, Financijska agencija izvršava bez odgode po izvršnosti rješenja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 21.
Naslov iznad članka 170. mijenja se i glasi: „Troškovi ovrhe i osiguranja“.
U članku 170. stavku 1. i 3. iza riječi „ovrhe“ dodaje se riječ: „i osiguranja“.
U stavku 3. broj: „26,54“ zamjenjuje se brojem: „30,00“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 22.
U članku 171. stavku 6. broj: „15“ zamjenjuje se brojem: „30“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 23.
U članku 172. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog odnosa osoba koje u skladu s člankom 32. ovoga Zakona odgovaraju kao porezni jamci, provodi se po saznanju za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava.“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Postupak naplate od poreznog jamca provest će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.
Iza članka 190. dodaje se naslov iznad članka i članak 190.a koji glasi:
„ Troškovi postupka
Članak 190.a
U poreznim postupcima svaki sudionik porezno-pravnog i porezno-dužničkog odnosa snosi svoje troškove, osim ako je ovim Zakonom propisano drugačije .“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 25.
U članku 191. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi vijeće za prekršajni postupak. .“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 26.
U članku 193. stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:
„ 2. Ako pružatelj platnih usluga ne onemogući izvršenje plaćanja u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, na osnovu podataka objavljenih na mrežnim stranicama Porezne uprave o poslovnim subjektima koji određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost (članak 44.a stavak 2. i 3. ).
Dosadašnje točke 2. do 15. postaju točke 3. do 16.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 27.
Ministar financija uskladit će Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21,144/21,156/22) u skladu sa odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 28.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine, osim odredbe članka 7. koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
O B R A Z L O Ž E N J E
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 1.
U članku 8., kojim su propisane odredbe o obvezi čuvanja porezne tajne, u dijelu u kojem se propisuju uvjeti za objavom na popisu dospjelih i neplaćenih dugova, provodi se usklađenje sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak prema kojem je i potvrđeni plan restrukturiranja u predstečajnom postupku, koji sadrži dospjeli i neplaćeni dug, kriterij za neobjavljivanje na popisu dospjelih i neplaćenih dugova.
Važećim stavkom 12. navodi se da u izračun visine duga, kao kriterija za objavu na popisu, ulazi stanje duga po osnovama za koje je propisana objava na zadnji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu objave popisa, umanjen za uplate do dana obrade podataka. Međutim, određeni broj poduzetnika tijekom svojeg poslovanja dolazi u stanje preplate posebno na području poreza na dodanu vrijednost. Preplaćeni iznos poreza pravo je poreznog obveznika koji taj iznos može tražiti kao povrat ili prebacivanje za naplatu utvrđenih dugova. Stoga se u skladu i s postojećom praksom, doradom stavke jasno precizira da se prilikom utvrđivanja iznosa duga u obzir uzimaju i utvrđeni iznosi preplata.
Popis dospjelih i nenaplaćenih dugova, između ostalog, objavljuje se kako bi poduzetnici imali informacije o ostalim poduzetnicima te o njihovim obvezama. Porezna uprava nakon objave ažurira podatke te se s popisa brišu porezni obveznici koji u cijelosti podmire dugovanja. Pojedini porezni obveznici nalaze se na popisu dospjelih i nenaplaćenih dugova i kroz nekoliko godina čime se stječe dojam kako se daljnje radnje u smjeru podmirenja dugova ne poduzimaju. Međutim, najčešće se radi o poreznim obveznicima za koje je dug osiguran založnim ili nekim drugim pravom te se dug zadržava na popisu sve do trenutka unovčenja takve imovine. Po popisu dospjelih i naplaćenih dugova Porezna uprava nastavlja provoditi mjere usmjerene prema naplati te se ovim izmjenama predlaže da se na popisu dospjelih i neplaćenih dugova dužnika navodi kao napomena da su u odnosu na dužnika od strane Porezne uprave provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 2. i 3.
Porezni sustav temelji se na načelu samooporezivanju odnosno na obvezi podnošenja poreznih prijava kojima porezni obveznici samostalno utvrđuju porezne obveze. Porezno tijelo će rješenjem utvrditi poreznu obvezu samo ako porezni obveznik ne podnese prijavu ili ako smatra da podaci u prijavi nisu ispravno utvrđeni. Primjenom načela samooporezivanja porezni obveznici izravno sudjeluju u utvrđivanju svojih poreznih obveza. Stoga je od izuzetne važnosti da porezni obveznici podnose porezne prijave odnosno da budu svjesni svoje obveze sudjelovanja u utvrđivanju porezne obveze te da utvrđivanje porezne obveze od strane poreznog tijela bude tek izuzetak u postupcima poreznog nadzora. Međutim, u praksi porezni obveznici često ne podnose porezne prijave te porezna tijela postupajući u dobroj vjeri šalju poreznim obveznicima pozive na podnošenje porezne prijave, pa tek u slučaju neodazivanja na poziv poreznog tijela, porezno tijelo poreznim rješenjem utvrđuje poreznu obvezu.
Polazeći od značaja samooporezivanja kroz podnošenje poreznih prijava, donosi se izmjena u važećem članku 31. te se dodaje novi članak 32.a. Ovim promjenama zasebno se tretira postupak u slučaju nepodnošenja mjesečne ili godišnje porezne prijave. U tom slučaju za takav propust odgovornim se smatraju svi članovi društva,  e se predlaže da se rješenjem o utvrđenju porezne obveze, utvrđuje i odgovornost odgovorne osobe. U takvim postupcima odgovorna osoba za utvrđenu obvezu odgovara pod jednakim uvjetima kao i porezni obveznik. Navedene izmjene su nužne iz razloga što poreznim obveznicima koji ne podnose propisane mjesečne ili godišnje porezne prijave, nakon što prestanu postojati brisanjem iz sudskog registra, neće moći biti utvrđen niti naplaćen manje obračunati porez.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 4. i 5.
Radi sve učestalijeg poslovanja u virtualnom svijetu člankom 4. se postupanja, koja se primjenjuje kada se poslovanjem putem Interneta izbjegava ispunjenje zahtjeva reguliranih djelatnosti, proširuje na poslovanje digitalnih platformi i drugih oblika virtualnog poslovanja. S tim u svezi potrebno je proširiti i opseg propisa kojima se uređuje pojedini oblik poslovanja, a ne djelatnosti kao takve kako bi se olakšalo kontroliranje provedbe odredbi Direktive Vijeća (EU) 2021/514 (DAC7) kao i Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.
Nadalje, evaluacijom propisane mjere blokiranja pristupa internetskim stranicama u slučaju neispunjenja uvjeta reguliranih djelatnosti utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost zbog postojanja alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala) . Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Stoga se člankom 5. regulira zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 6.
U postupcima dostave poreznih akata poreznim obveznicima, odredbe Zakona prilagođavaju se elektroničkoj komunikaciji. Tako se propisuje da sudionik daje izričiti pristanak za dostavu pismena elektroničkim putem, samom registracijom u elektronički sustav poreznog tijela. Također, se osim poreznih akata, proširuje i dostava elektroničkim putem i na ostala pismena koja nisu porezni akti, npr. porezne potvrde.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 7.
Ovim izmjenama propisuje se obveza izdavanja računa u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, a radi dokidanja nelojalne tržišne utakmice, tehnološkog razvitka te nepostojanja operativnih prepreka za uvođenje obveze izdavanja računa i fiskalizacije za sve prodajne subjekte i na svim prodajnim mjestima
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 8.
Radi olakšanja komunikacije između poreznih obveznika i Porezne uprave, proširuje se obveza podnošenja poreznih prijava ili drugih podataka potrebnih za oporezivanje putem korištenja ePorezne, na pravne osobe obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i na članove posade broda u međunarodnoj plovidbi.
Digitalizacija ima za cilj olakšati komunikaciju između građana, pravnih osoba i Porezne uprave, smanjiti nepotrebnu interakciju s administracijom, osigurati bolju digitalnu dostupnost javnih usluga i informacija, poduzeti korake kako bi se omogućila automatska elektronička povezanost tijela javne vlasti u svim sektorima i suradnja u javnosti te povećati digitalno pružanje usluga spajajući sustav javne uprave s privatnim sektorom, civilnim društvom i institucijama EU.
Uklanja se izričito navođenje potpisivanja porezne prijave naprednim elektroničkim potpisom pošto je isto propisano eIDAS uredbom i Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ .
U odnosu na ovlaštenu pravnu osobu registriranu za izdavanje certifikata propisuje se množina, jer postoji više ovlaštenih pravnih osoba koje djeluju na tržištu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 9.
Zbog digitalizacije poslovnih procesa predlaže se izdavanje i dostava u elektroničkom obliku zapisnika o obavljenom očevidu, koja trenutna formulacija isto onemogućava jer sukladno odredbama važećeg Zakona, zapisnik obavezno potpisuju svi sudionici. Međutim, mora se ostaviti mogućnost izdavanja i zapisnika u papirnatom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 10.
Automatizacijom procesa upravnog ugovora kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave, uvelike se skraćuje vrijeme trajanja procesa sklapanja upravnog ugovora, u slučajevima kada je prijedlog podnesen putem elektroničkog servisa Porezne uprave. U nekim slučajevima, koji će biti određeni, upravni ugovor će se moći sklopiti i bez predloženog sredstva osiguranja. Nadalje, omogućiti će se poreznim obveznicima da kroz automatizaciju procesa upravnog ugovora izraze suglasnost volje za sklapanje upravnog ugovora. Slijedom navedenog, prijedlog podnesen elektroničkim servisom Porezne uprave sukladno naprijed opisanom, razlikovat će se od prijedloga propisanog u stavku 2. ovoga članka, iz kojeg razloga je potrebno propisati iznimku u postupanju. Postupanje sukladno predmetnoj zakonskoj odredbi odnosno njezina primjena bit će moguća nakon što budu ispunjeni svi preduvjeti definirani kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave. Ova odredba neće biti u punoj primjeni od 1. siječnja 2025. već nakon cjelovite automatizacije procesa upravnog ugovora kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave financiran putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Radi načela ekonomičnosti i ubrzanja postupka sklapanja upravnog ugovora za dugovanja do 10 tisuća eura po osnovi dospjelih poreza iz nadležnosti Porezne uprave, omogućuje se podnošenje prijedloga za sklapanje upravnog ugovora koji ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 11.
Predlaže se da zastara prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe ne teče niti u slučaju kada porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate. Naime, u slučajevima kada je društvo je brisano iz sudskog registra, a u trenutku brisanja dug nije bio u zastari, porezno tijelo više ne može pokrenuti postupak naplate jer društvo ne postoji i nema se protiv koga voditi postupak naplate. Međutim, može se naknadno pronaći imovina, u kojem slučaju se otvara stečajni postupak. Od brisanja društva do otvaranja stečaja može proći duže vremensko razdoblje te bi ovom izmjenom odredbe spriječio nastup zastare prava na naplatu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 12.
Banke su dužne Ministarstvu financija dostavljati podatke o prometu svih euro i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana te se ovom izmjenom predlaže precizirati u kojim rokovima je dostava podataka obvezna te na što se odnosi termin izvještajno razdoblje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 13.
U dosadašnjoj upravnosudskoj praksi primijećeno je kako odredba o mogućnosti poreznog nadzora izaziva stanovite nedoumice te se izraz „obavljati“ zamjenjuje sa izrazom „započeti“.
Iznimku da se porezni nadzor može vršiti i u razdoblju od 6 godina proširena je na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom obzirom su takvi postupci često zahtjevni i dugotrajni, te organizacija OECD ukazuje na nužnost osiguranja dovoljno dugog razdoblja u kojem se porezni nadzor može provoditi.. Uz navedeno druge države imaju drugačije zastrane rokove, a međunarodni ugovori nemaju izričite odredbe o zastari.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 14.
U skladu sa Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski Sabor, predlaže se terminološka promjena, na način da se brojevi „Narodnih novina“ kada je donesen Zakon o računovodstvu, zamjenjuje prikladnim izrazom poseban propis kojim je uređeno računovodstveno poslovanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 15.
Predlaže se brisanje činjeničnog temelja kod obavijesti o poreznom nadzoru te navođenje samo pravnog temelja odnosno odredbi propisa temeljem kojeg je dopušteno provođenje nadzora i temeljem kojeg se provodi nadzor. Isto je dovoljno za upoznavanje obveznika s njegovim pravima posebno jer se činjenice utvrđuju u postupku nadzora te je prejudiciranje činjeničnog temelju u obavijesti poreznog nadzora nepotrebno i može dovesti do pogrešnog tumačenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 16.
Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora predlaže se omogućiti digitalno izdavanje i samim time i potpisivanje zapisnika elektroničkim potpisom. Kako će se porezni akti dostavljati u korisnički pretinac, zapisnik izdan/ispisan u papiru treba biti iznimka, ali mora biti moguće u iznimnim slučajevima izdati i takav zapisnik u kojem slučaju ostaju postojeća pravila.
Propisivanjem postupanja tijela i u slučaju dostave prigovora izvan roka jasnije se definira postupak poreznog nadzora čime se povećava pravna sigurnost.
Obzirom se u rješenju o obustavi postupka ne utvrđuje obveza, poreznom obvezniku pokretanjem upravnog spora kao pravnog lijeka omogućava se zaštita njegovih prava uz rasterećenje drugostupanjskog tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 17.
Radi lakšeg praćenja i jasnoće odredbe te u skladu sa načelom ekonomičnosti predlaže se zaokruživanje iznosa koji su propisani kao najmanji iznosi duga, za koji Porezna i Carinska uprava, neće pokretati postupak ovrhe. Tako je za ovrhu na novčanim sredstvima propisano da se neće provoditi za dug manji od 30,00 eura, a ovrha i osiguranje na pokretninama i nekretninama za iznos duga manji od 135,00 eura.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 18.
Ovim člankom bili su propisani slučajevi u kojima porezno tijelo po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika obustavlja ovrhu. Međutim, u nekim slučajevima ovrhu nije potrebno obustaviti posebnim rješenjem jer se ovrha obustavlja samom činjenicom da je otvoren neki drugi postupak, primjerice stečajni ili predstečajni postupak. Stoga se, ovom izmjenom članka, razlozi za obustavu dijele na one u kojima će porezno tijelo obustaviti ovrhu po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika i na one u kojima porezno tijelo može po potrebi donijeti rješenje o obustavi ovrhe. Također se dodaje još jedan razlog za obustavu ovrhe, a to je obustava u slučaju da je predmet ovrhe prodan ili je propao. Naime, događa se da je u postupku ovrhe predmet, najčešće se radi o pokretnini, prodana za tržišnu vrijednost predmeta ili je predmet propao, ali se ovrha po izdanom rješenju o ovrsi na pokretninama ne može obustaviti jer nije podmiren cijeli dug iz rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 19.
Kod otpisa dospjelog poreznog duga radi preciznosti predlaže se propisati da treba postojati potvrđeni plan restrukturiranja u predstečajnom sporazumu kojim je utvrđeno da se dug otpisuje, umjesto potvrde predstečajnog sporazuma.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 20.
Ovom dopunom stavka 1., kao iznimka, propisuje se postupanje Financijske agencije s izvršnim rješenjima o ovrsi koja porezna tijela donose temeljem vjerodostojne isprave, a sukladno odredbama ovog Zakona. Naime, prema Ovršnom zakonu za izvršenje rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, ista moraju imati klauzulu ovršnosti i pravomoćnosti. Međutim, rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave koja se donose sukladno odredbama ovoga Zakona, donose se u upravnom postupku gdje je pravomoćno ono rješenje protiv kojeg se više ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. Ovršenik u upravnom postupku ovrhe koji se provodi temeljem vjerodostojne isprave ima pravo prigovora koji odgađa provedbu ovrhe. O prigovoru odlučuje porezno tijelo i tek odbijanjem prigovora, rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave postaje izvršno i dostavlja se Financijskoj agenciji na izvršenje.
Dakle, ovom dopunom članka, za postupanje po rješenju o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave donesenom sukladno odredbama ovoga Zakona, potrebna je samo klauzula ovršnosti, a ne i pravomoćnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 21.
Kod troškova ovrhe predlaže se zaokruživanje propisanog iznosa troškova ovrhe i osiguranja u iznosu 30,00 eura, kao najmanji iznos koji će se naplatiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 22.
Predlaže se produljenje roka provođenja postupka osiguranja na 30 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu. Naime, od nastupanja uvjeta za ovrhu, porezno tijelo bi trebalo u roku od 15 dana donijeti rješenje o ovrsi koje će zamijeniti rješenje o osiguranju, uručiti rješenje poreznom obvezniku i poslati rješenje na izvršenje. U pravilu je to nemoguće u roku 15 dana te se predlaže rok produžiti na 30 dana kako se ne bi izgubio smisao mjere osiguranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 23.
Utvrđivanje zlouporabe prava se provodi jer je utvrđeno da postupanje jamca ima za posljedicu nemogućnost podmirenja obveza iz porezno dužničkog odnosa. Mijenja se trenutak kada je dopušteno provoditi postupak utvrđivanja zlouporabe prava, na način da je za pokretanje istog postupka potrebno da postoje indicije da je izvršena zlouporaba prava, što je raniji trenutak, od sadašnjeg uvjeta, a to je da se postupak zlouporabe prava može pokrenuti jedino u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih mjera prisilne naplate.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 24.
Predlaže se da u poreznim postupcima svaki sudionik porezno-pravnog i porezno-dužničkog odnosa snosi svoje troškove. U odnosu na troškove nastale zastupanjem stranke došlo je do zaokreta u sudskoj praksi viših sudova. Isto znači povećanje novčanih obveza za državni proračun te se na temelju zakonskog ovlaštenja da se određeni institut može propisati drukčije od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom Zakonu predlaže propisati drukčije, odnosno da svaka strana snosi svoje troškove, osim kada je ovim Zakonom propisano drukčije.