I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br.  85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Opći porezni zakon („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22 ; u daljnjem tekstu: OPZ) koji je stupio  na snagu 1. siječnja 2017. godine, predstavlja zajedničku osnovicu sustava poreznog prava Republike Hrvatske. OPZ je pravni instrument kojim su uređene sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, tj. prava i obveza sudionika u tome odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) i postupovnih odredbi u pogledu njihova provođenja. OPZ na jedinstven način uređuje opća pitanja u području poreza i javnih davanja i čini zajedničku osnovicu za sve posebne zakone toga područja.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim izmjenama i dopunama predlažu se izmjene prvenstveno uslijed prelaska na elektronički način izdavanja akata i komunikacije sa poreznim obveznicima. Radi se o potrebi da se sustav Porezne uprave digitalizira u najvećoj mogućoj mjeri što se ponajprije očituje u komunikaciji s poreznim obveznicima. Porezni akti te ostala pismena koja nisu porezni akti dostavljat će se poreznom obvezniku također elektroničkim putem, kroz sustav ePorezna. Obveza uporabe ePorezne proširuje se za sve pravne osobe, obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od  iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova te za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi. Svi obveznici koji podnose zahtjeve Poreznoj upravi elektroničkim putem automatski daju privolu za dvosmjernu komunikaciju. Upravni ugovor moći će porezni obveznik ugovoriti s Poreznom upravom elektroničkim putem za dospjele dugove do visine 10.000,00 eura, bez odlaska u ispostavu Porezne uprave i dodatnog administriranja.

Kao dio strateškog cilja digitalizacije poreznog nadzora, sagledana je sudska praksa te je primijećeno kako odredba o mogućnosti poreznog nadzora izaziva stanovite nedoumice. Potrebno je terminološki urediti da porezni nadzor može „započeti“ unutar roka od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, umjesto dosadašnjeg izraza „obavljati“.

Iznimka da se porezni nadzor može obavljati i u razdoblju od 6 godina od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze proširena je na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom obzirom da su takvi postupci često zahtjevni i dugotrajni, te organizacija OECD ukazuje na nužnost osiguranja dovoljno dugog razdoblja u kojem se porezni nadzor može provoditi. Uz navedeno druge države imaju drugačije zastarne rokove, a međunarodni ugovori nemaju izričite odredbe o zastari, već upućuju na domaće pravo.  

Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora proširuje se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada i na području digitalnih platformi i drugih virtualnih oblika poslovanja. Također je potrebno omogućiti digitalno izdavanje i samim time i potpisivanje zapisnika elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela. Kako će se porezni akti dostavljati u korisnički pretinac, zapisnik izdan fizičkom obliku treba biti iznimka, ali mora biti moguće u iznimnim slučajevima izdati i takav zapisnik u kojem slučaju se primjenjuju postojeća pravila. Propisivanjem postupanja tijela i u slučaju dostave prigovora na zapisnik o poreznom nadzoru izvan roka jasnije se definira postupak poreznog nadzora čime se povećava pravna sigurnost.

U postupcima zlouporabe prava otvorena je mogućnost da isti započne trenutkom saznanja za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava. Postupak naplate od poreznog jamca provesti će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.

Porezni sustav temelji se na načelu samooporezivanja, odnosno obvezi podnošenja poreznih prijava, kojima porezni obveznici samostalno utvrđuju porezne obveze. Utvrđivanje porezne obveze od strane poreznih tijela trebalo bi biti izuzetak. U praksi je često primijećeno da porezni obveznici ne podnose porezne prijave. Iz tog razloga u postupku utvrđivanja porezne obveze, radi lakše naplate poreza, određuju se kao jamci platci članovi trgovačkog društva u slučaju nepodnošenja zakonom propisanih mjesečnih i godišnjih poreznih prijava.

Evaluacijom propisane mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača na sreću putem interneta, koja se provodi blokadom pristupa sadržaju internet stranica temeljem odredbi članka 44. Općeg poreznog zakona utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost s obzirom na postojanje niza alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala). Navedena mjera uvedena je s ciljem sprječavanja sudjelovanja građana u igrama na  sreću nelicenciranih priređivača koje se putem interneta priređuju bez poštivanja pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Kako bi se povećala učinkovitost bilo je potrebno dodatno proširiti mjere sprječavanja sudjelovanja građana u nedozvoljenoj gospodarskoj djelatnosti. Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Ovim člankom regulira se zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga. Propisivanje nove mjere nužno je jer priređivači igara na sreću koji nemaju stečeno pravo priređivanja (nelicencirani priređivači) u Republici Hrvatskoj  u državni proračun ne uplaćuju zakonom propisane naknade, djelatnost obavljaju ne ispunjavajući zahtjeve propisa koji u Republici Hrvatskoj regulira priređivanje igara na sreću i ne podliježu nadzoru od strane nadležnih nacionalnih tijela.

Naime, propisi koji reguliraju priređivanje igara na sreću putem interaktivnih kanala on line igranja, odnosno interneta, zabranjuju primanje uplata od osoba mlađih od 18 godina te reguliraju obveznu provjeru ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije. Zakonska zabrana primanja uplata od osoba mlađih od 18 godina te obveza provjere ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije, predstavljaju dio zakonodavnog okvira koji osigurava priređivanje igara na sreću na društveno odgovoran način u cilju sprječavanja ovisnosti maloljetnika o prekomjernom i kompulzivnom igranju i zaštite vrijednosti društvene zajednice. Nelicencirani priređivači igara na sreću,  priređivanjem igara na sreću putem interneta izbjegavaju ispuniti zakonskim i podzakonskim propisima Republike Hrvatske regulirane uvjete priređivanja igara na sreću na društveno odgovoran način i tako mogu izazivati teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu.

Kod objave liste dužnika zainteresirana javnost biti će upoznata sa činjenicom da  porezno tijelo kod pojedinih dužnika objavljenih na listi provjerava moguće elemente prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.

Radi dokidanja nelojalne tržišne utakmice, tehnološkog razvitka te nepostojanja operativnih prepreka za uvođenje obveze izdavanja računa i fiskalizacije za sve prodajne subjekte i na svim prodajnim mjestima potrebno je izdavati račune u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica.

Kod zastare prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe nužno je ozakoniti situacije u kojima  porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate.   U slučajevima kada je društvo brisano iz sudskog registra, a u trenutku brisanja dug nije bio u zastari, porezno tijelo više ne može pokrenuti postupak naplate. Međutim, može se naknadno pronaći imovina, u kojem slučaju se otvara stečajni postupak. Od brisanja društva do otvaranja stečaja može proći duže vremensko razdoblje te bi ovakvom izmjenom odredbe spriječili nastup zastare prava na naplatu. Također i u slučajevima pobijanja dužnikovih pravnih radnji, porezno tijelo nije u mogućnosti pokrenuti postupak naplate iz imovine do okončanja parničnog postupka pobijanja.

Postojeća obveza banaka da dostavlja određene podatke Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dorađuje se radi uvođenja eura kao službene valute, te se precizira u kojim rokovima je dostava podataka obvezna te na što se odnosi termin izvještajno razdoblje.

U odnosu na troškove nastale zastupanjem stranke, a radi promijenjene sudske prakse viših sudova, došlo je do povećanja novčanih obveza za državni proračun. Na temelju zakonskog ovlaštenja da se određeni institut može propisati drukčije od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom Zakonu se predlaže obveza svakog sudionika poreznog postupka da snosi svoje troškove, osim izuzetaka propisanih samim Zakonom.

Usklađenjem s drugim izmijenjenim zakonima i temeljem prakse poreznih tijela nužne su određene tehničke dorade, kao što su primjerice u članku o načelu odabira poreznih obveznika za porezni nadzor i u članku o izricanju upravnih mjera, zaokruživanje iznosa poreznog duga za koji se neće provoditi ovrha, usklađenje kod otpisa dospjelog poreznog duga, produljenje roka za provođenje postupka osiguranja.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Posljedice izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona su osiguravanje interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanje učinkovitosti postupanja poreznih tijela. Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona imat će pozitivne učinke na poslovne subjekte, građane i tijela javne vlasti u području gospodarstva: osiguranjem jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike, omogućavanjem bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava te ispunjavanja obveza kroz potpunu digitalizaciju pristupa javnim uslugama, izdavanje poreznih akata u elektroničkom obliku i njihove dostave u korisnički pretinac te proširenje elektroničke dostave i za druge akte i komunikaciju poreznog tijela te poreznih obveznika.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA

Članak 1.

U Općem poreznom zakonu („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.), u članku 8. stavku 10. riječi: „predstečajni sporazum, ili je sukladno Zakonu o stečaju potrošača“  zamjenjuju se riječima: „plan restrukturiranja u predstečajnom postupku, ili je sukladno posebnom propisu o stečaju potrošača“.

U stavku 12. iza riječi: „uplate“ dodaje se riječ: „i preplate“.

Iza stavka 13. dodaje se stavak 14. koji glasi:

„ (14) Na popisu dospjelih i neplaćenih dugova dužnika navodi se kao napomena da su u odnosu na dužnika od strane Porezne uprave provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.“

Članak 2.

U članku 31. stavku 1. točki 3. riječi: „ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća,“ zamjenjuju se riječi „ili“.

Članak 3.

Iza članka 32. dodaje naslov iznad članka i članak 32.a koji glase:

„Odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava

Članak 32.a

(1) Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, ako porezni obveznik nije podnio zakonom propisane  mjesečne i godišnje porezne prijave.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, u postupku utvrđivanja porezne obveze jednim poreznim rješenjem utvrđuje se porezna obveza i odgovornost člana društva.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, s poreznim obveznikom za utvrđenu obvezu odgovaraju solidarno, kao jamci platci.

(4) Izjavljena žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.“

Članak 4.

Iznad članka 44. dodaje se naslov koji glasi : „Obavljanje gospodarske djelatnosti“.

U članku 44. stavak 3. mijenja se i glasi:

“ (3) Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta, digitalnih platformi ili drugih virtualnih oblika poslovanja uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnih propisa i propisa kojima se uređuje pojedina vrsta poreza te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.“.

Članak 5.

Iza članka 44. dodaje se naslov iznad članka i članak 44.a koji glasi:

“ Zabrana izvršenja platnih transakcija

Članak 44. a

(1) Zabrana rada provodi se i zabranom izvršenja plaćanja  platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, a zabranu plaćanja izvršavaju pružatelji platnih usluga.

(2) Pružatelji  platnih usluga dužni su bez odgađanja onemogućiti izvršenje plaćanja  platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta.

(3)  U svrhu provedbe stavka 2. ovoga članka, Porezna uprava će za područja koja su u njenoj nadležnosti na mrežnim stranicama objaviti podatke o poslovnim subjektima koji određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost.

(4) Identifikacija plaćanja iz stavka 2. ovoga članka  platnim karticama pružatelja platnih usluga  u Republici Hrvatskoj koja podliježu zabrani izvršenja  provodi se na osnovu identifikatora  koji se dodjeljuju u međunarodnim kartičnim shemama.“

Članak 6.

U članku 59. stavak 8. mijenja se i glasi:

„ (8) Porezni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa te ostala pismena koja nisu porezni akti, a koje izdaje porezno tijelo, mogu se dostavljati elektroničkim putem korisnicima elektroničkog sustava poreznog tijela.“ Stavak 9. mijenja se i glasi:

„ (9) Izričit pristanak za dostavu pismena sudionik daje prilikom registracije u elektronički sustav poreznog tijela. “.

Članak 7.

U članku 64. stavku 1. riječi: „ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica,“ brišu se.

Članak 8.

U članku 74. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba propisa koji uređuje računovodstvo, obveznici poreza na dodanu vrijednost,   pravne osobe obveznici poreza na dobit, obveznici dohotka od samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi dužni su porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi elektroničkim putem .“

U stavku 7. rečenica: „Porezne prijave dostavljene elektroničkim putem s naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.“ briše se.

U  stavku 9. riječi :„koje je izdala ovlaštena pravna osoba registrirana“ zamjenjuju  se riječima: „koje su izdale ovlaštene pravne osobe registrirane“.

Članak 9.

U članku 82. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Nalazi utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevidu.“

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5., stavak 6, stavak 7. i stavak 8. koji glase:

„(5) U zapisnik o obavljenom očevidu obvezno se unose i primjedbe poreznog obveznika.

(6) Zapisnik o obavljenom očevidu izdaje se u elektroničkom obliku i dostavlja u korisnički pretinac poreznog obveznika.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, zapisnik koji nije moguće izdati u elektroničkom obliku izdaje se u fizičkom obliku.

(8) Tako sastavljeni zapisnik potpisuju svi sudionici te se uz primjedbe poreznog obveznika obavezno unose i razlozi odbijanja potpisivanja zapisnika.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 9.

Članak 10.

U članku 102. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

„(5) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučajevima podnošenja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora sa Poreznom upravom, putem elektroničkog servisa za dospjele poreze iz nadležnosti Porezne uprave

- porezna obveza iz stavka 2. ovog članka, iskazana na porezno-knjigovodstvenoj kartici smatra se usklađenom s poreznim obveznikom, bez potrebe ovjere potvrde o stanju duga izdane od nadležnog poreznog tijela

- izraz slobodne volje za sklapanjem upravnog ugovora porezni obveznik iskazuje podnošenjem zahtjeva, a porezno tijelo potpisom upravnog ugovora.

(6)  Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora s Poreznom upravom za porezni dug do visine 10.000,00 eura ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.“

Članak 11.

U članku 108. stavku 7. na kraju briše se točka i dodaju se riječi: „kao i u slučajevima u kojima porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate.“

Članak 12.

U članku 114. u stavku 1. riječ: „kunskih“ zamjenjuje se riječima: “računa u eurima“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati do kraja mjeseca za prethodni mjesec, putem raspoloživih informatičkih tehnologija.“

Članak 13.

U članku 117. u stavku 2. riječi „se može obavljati“ zamjenjuju se riječima „može započeti“.

U stavku 3. iza točke 4. briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:

„5. u drugim postupcima koji uključuju provjere poslovanja u inozemstvu, povezane osobe i društva te ostale oblike transakcija u prekograničnom poslovanju, kao i porezne aranžmane i poslove koji uključuju više jurisdikcija, odnosno država, provjere transfernih cijena i druge oblike transakcija“.

Članak 14.

U članku 119. stavak 1. mijenja se i glasi:

“ (1) Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki porezni obveznici prema propisu kojim je uređeno računovodstveno poslovanje i porezni obveznici iz članka 12.a i 49. ovoga Zakona.“.

Članak 15.

U članku 120. stavku 3. točki 3. riječi:“ i činjenični“ brišu se.

Članak 16.

Članak 126. mijenja se i glasi :

„(1) O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik.

(2) Zapisnik treba sadržavati:

1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta

2. ime i prezime, OIB, odnosno naziv poreznog obveznika

3. pravni i činjenični temelj

4. mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora

5. imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele

6. vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom

7. opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.

(3) Zapisnik se izdaje u elektroničkom obliku te se potpisuje elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela i dostavlja u elektronički pretinac poreznog obveznika.  

(4) Iznimno od stavka 3. ako se zapisnik ne može izdati u elektroničkom obliku, izdaje se u fizičkom obliku.

(5) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, precrtana mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana.  

(6) Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika.

(7)       Porezni obveznik može se odreći prava na prigovor.

(8) Porezno tijelo razmotriti će prigovor na zapisnik  e ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.

(9) Prigovor podnesen izvan roka iz stavka 6. porezno tijelo neće razmatrati te će isti odbaciti kao nepravovremen rješenjem.

(10) Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik.

(11)     Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.

(12) Na temelju činjenica utvrđenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje.  

(13) Rješenje iz stavka 12. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru.

(14) Iznimno od stavka 12. ovoga članka kada u postupku poreznog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti ili je obveznik u prigovoru iznio nove činjenice i dokaze temeljem kojih više ne postoji osnova za izmjenu porezne obveze donosi se rješenje kojim se postupak obustavlja.

(15) Na rješenje iz stavka 14. ovoga članka nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(16) Iznimno od stavka 12. ovoga članka, u nadzorima fiskalizacije i nadzorima igara na sreću ne donosi se porezno rješenje.

(17) U slučaju primjene stavka 16. ovoga članka razloge neusvajanja prigovora treba navesti u obrazloženju prekršajnog naloga i optužnog prijedloga u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.

(18) Ako ovlaštene osobe tijekom poreznog nadzora utvrde činjenice značajne za oporezivanje drugih osoba, tada će o tome obavijestiti nadležno porezno tijelo.“

Članak 17.

U članku 146. stavku 2. brojka:“ 26,54“ zamjenjuje se brojkom:“ 30,00“.

U stavku 3. brojka:“132,72“ zamjenjuje se brojkom:“ 135,00“.

Članak 18.

Članak 147. mijenja se i glasi:

„(1) Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika:

1. ako je ovršna isprava nakon pravomoćno dovršenog postupka preinačena, ukinuta ili poništena

2. ako prestanu prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa

3. ako nema osnove za nastavak postupka zbog razloga iz članka 156. ovoga Zakona.

(2) Ovrha će se obustaviti na prijedlog nadležnog tijela druge države koja je zatražila pomoć pri naplati tražbine sukladno propisima koji uređuju međunarodnu pomoć pri naplati.

(3) Ovrhu porezno tijelo može obustaviti i u slučajevima:

1. ako porezno tijelo sukladno propisu koji uređuje stečaja potrošača sklopi izvansudski sporazum, sudsku nagodbu na pripremnom ročištu, odnosno ako se otvori postupak stečaja potrošača

2. ako se otvori stečajni postupak

3. ako rješenje o potvrdi plana restrukturiranja u predstečajnom postupku postane pravomoćno

4 ako se odgodi izvršenje rješenja o utvrđivanju poreza

5. ako tijelo koje provodi ovrhu, sukladno zakonu kojim je propisana provedba ovrhe na novčanim sredstvima, prestane izvršavati osnovu za plaćanje

6. ako je predmet ovrhe u postupku ovrhe prodan ili je propao.

(4) Ovrha se obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja.“

Članak 19.

U članku 148. stavku 1. točci 3. riječi: “predstečajnog sporazuma“ zamjenjuju se riječima: “ plana restrukturiranja u predstečajnom postupku“.

Članak 20.

U članku 153. stavku 1. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi:

“Rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave doneseno sukladno odredbama ovog Zakona, Financijska agencija izvršava bez odgode po izvršnosti rješenja.“

Članak 21.

Naslov iznad članka 170. mijenja se i glasi: „Troškovi ovrhe i osiguranja“.

U članku 170. stavku 1. i 3. iza riječi „ovrhe“ dodaje se riječ: „i osiguranja“.

U stavku 3. broj: „26,54“ zamjenjuje se brojem: „30,00“.

Članak 22.

U članku 171. stavku 6. broj: „15“ zamjenjuje se brojem: „30“.

Članak 23.

U članku 172. stavak 2.  mijenja se i glasi:

„(2) Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog odnosa osoba koje u skladu s člankom 32. ovoga Zakona odgovaraju kao porezni jamci, provodi se po saznanju za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava.“

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Postupak naplate od poreznog jamca provest će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.“

Članak 24.

Iza članka 190. dodaje se naslov iznad članka i članak 190.a koji glasi:

„ Troškovi postupka

Članak 190.a

U poreznim postupcima  svaki sudionik porezno-pravnog i porezno-dužničkog odnosa snosi svoje troškove, osim ako je ovim Zakonom propisano drugačije .“

Članak 25.

U članku 191. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi vijeće za prekršajni postupak.  .“

Članak 26.

U članku 193. stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:

„ 2. Ako pružatelj platnih usluga  ne onemogući izvršenje plaćanja  u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, na osnovu podataka objavljenih na mrežnim stranicama Porezne uprave o poslovnim subjektima koji  određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost  (članak 44.a stavak 2. i 3. ).

Dosadašnje točke 2. do 15. postaju točke 3. do 16.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, 45/19, 35/20, 43/20, 5​0/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21,144/21,156/22) u skladu sa odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 28.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine, osim odredbe članka 7. koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

U članku 8., kojim su propisane odredbe o obvezi čuvanja porezne tajne, u dijelu u kojem se propisuju uvjeti za objavom na popisu dospjelih i neplaćenih dugova, provodi se usklađenje sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak prema kojem je i potvrđeni plan restrukturiranja u predstečajnom postupku, koji sadrži dospjeli i neplaćeni dug, kriterij za neobjavljivanje na popisu dospjelih i neplaćenih dugova.

Važećim stavkom 12. navodi se da u izračun visine duga, kao kriterija za objavu na popisu, ulazi stanje duga po osnovama za koje je propisana objava na zadnji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu objave popisa, umanjen za uplate do dana obrade podataka. Međutim, određeni broj poduzetnika tijekom svojeg poslovanja dolazi u stanje preplate posebno na području poreza na dodanu vrijednost. Preplaćeni iznos poreza pravo je poreznog obveznika koji taj iznos može tražiti kao povrat ili prebacivanje za naplatu utvrđenih dugova. Stoga se u skladu i s postojećom praksom, doradom stavke jasno precizira da se prilikom utvrđivanja iznosa duga u obzir uzimaju i utvrđeni iznosi preplata.

Popis dospjelih i nenaplaćenih dugova, između ostalog, objavljuje se kako bi poduzetnici imali informacije o ostalim poduzetnicima te o njihovim obvezama. Porezna uprava nakon objave ažurira podatke te se s popisa brišu porezni obveznici koji u cijelosti podmire dugovanja. Pojedini porezni obveznici nalaze se na popisu  dospjelih i nenaplaćenih dugova i kroz nekoliko godina čime se stječe dojam kako se daljnje radnje u smjeru podmirenja dugova ne poduzimaju. Međutim, najčešće se radi o poreznim obveznicima za koje je dug osiguran založnim ili nekim drugim pravom te se dug zadržava na popisu sve do trenutka unovčenja takve imovine. Po popisu dospjelih i naplaćenih dugova Porezna uprava nastavlja provoditi mjere usmjerene prema naplati te se ovim izmjenama predlaže da se na popisu dospjelih i neplaćenih dugova dužnika navodi kao napomena da su u odnosu na dužnika od strane Porezne uprave provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.

Uz članak 2. i 3.

Porezni sustav temelji se na načelu samooporezivanju odnosno na obvezi podnošenja poreznih prijava kojima porezni obveznici samostalno utvrđuju porezne obveze. Porezno tijelo će rješenjem utvrditi poreznu obvezu samo ako porezni obveznik ne podnese prijavu ili ako smatra da podaci u prijavi nisu ispravno utvrđeni. Primjenom načela samooporezivanja porezni obveznici izravno sudjeluju u utvrđivanju svojih poreznih obveza. Stoga je od izuzetne važnosti da porezni obveznici podnose porezne prijave odnosno da budu svjesni svoje obveze sudjelovanja u utvrđivanju porezne obveze te da utvrđivanje porezne obveze od strane poreznog tijela bude tek izuzetak u postupcima poreznog nadzora. Međutim, u praksi porezni obveznici često ne podnose porezne prijave te porezna tijela postupajući u dobroj vjeri šalju poreznim obveznicima pozive na podnošenje porezne prijave, pa tek u slučaju neodazivanja na poziv poreznog tijela, porezno tijelo poreznim rješenjem utvrđuje poreznu obvezu.

Polazeći od značaja samooporezivanja kroz podnošenje poreznih prijava, donosi se izmjena u važećem članku 31. te se  dodaje novi članak 32.a. Ovim promjenama zasebno se tretira postupak u slučaju nepodnošenja mjesečne ili godišnje porezne prijave. U tom slučaju za takav propust odgovornim se smatraju svi članovi društva,  e se predlaže da se rješenjem o utvrđenju porezne obveze, utvrđuje i odgovornost odgovorne osobe. U takvim postupcima odgovorna osoba za utvrđenu obvezu odgovara pod jednakim uvjetima kao i porezni obveznik. Navedene izmjene su nužne iz razloga što poreznim obveznicima koji ne podnose propisane mjesečne ili godišnje porezne prijave, nakon što prestanu postojati brisanjem iz sudskog registra, neće moći biti utvrđen niti naplaćen manje obračunati porez.

Uz članak 4. i 5.

Radi sve učestalijeg poslovanja u virtualnom svijetu člankom 4. se postupanja, koja se primjenjuje kada se poslovanjem putem Interneta izbjegava ispunjenje zahtjeva reguliranih djelatnosti, proširuje na poslovanje digitalnih platformi i drugih oblika virtualnog poslovanja. S tim u svezi potrebno je proširiti i opseg propisa kojima se uređuje pojedini oblik poslovanja, a ne djelatnosti kao takve kako bi se olakšalo kontroliranje provedbe odredbi Direktive Vijeća (EU) 2021/514 (DAC7) kao i Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.

Nadalje, evaluacijom propisane mjere blokiranja pristupa internetskim stranicama u slučaju neispunjenja uvjeta reguliranih djelatnosti utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost zbog postojanja alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala) .  Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Stoga se člankom 5. regulira  zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja  prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji  platnih usluga.

Uz članak 6.

U postupcima dostave poreznih akata poreznim obveznicima, odredbe Zakona prilagođavaju se elektroničkoj komunikaciji.  Tako se propisuje da sudionik daje izričiti pristanak za dostavu pismena elektroničkim putem, samom registracijom u elektronički sustav poreznog tijela. Također, se osim poreznih akata, proširuje i dostava elektroničkim putem i na ostala pismena koja nisu porezni akti, npr. porezne potvrde.

Uz članak 7.

Ovim izmjenama propisuje se obveza izdavanja računa u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, a radi dokidanja nelojalne tržišne utakmice, tehnološkog razvitka te nepostojanja operativnih prepreka za uvođenje obveze izdavanja računa i fiskalizacije za sve prodajne subjekte i na svim prodajnim mjestima

Uz članak 8.

Radi olakšanja komunikacije između poreznih obveznika i Porezne uprave, proširuje se obveza podnošenja poreznih prijava ili drugih podataka potrebnih za oporezivanje putem korištenja ePorezne, na pravne osobe obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i na članove posade broda u međunarodnoj plovidbi.

Digitalizacija ima za cilj olakšati komunikaciju između građana, pravnih osoba i  Porezne uprave, smanjiti nepotrebnu interakciju s administracijom, osigurati bolju digitalnu dostupnost javnih usluga i informacija, poduzeti korake kako bi se omogućila automatska elektronička povezanost tijela javne vlasti u svim sektorima i suradnja u javnosti te povećati digitalno pružanje usluga spajajući sustav javne uprave s privatnim sektorom, civilnim društvom i institucijama EU.

Uklanja se izričito navođenje potpisivanja porezne prijave naprednim elektroničkim potpisom pošto je isto propisano eIDAS uredbom i Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ .

U odnosu na ovlaštenu pravnu osobu registriranu za izdavanje certifikata propisuje se množina, jer postoji više ovlaštenih pravnih osoba koje djeluju na tržištu.

Uz članak 9.

Zbog digitalizacije poslovnih procesa predlaže se  izdavanje i dostava u elektroničkom obliku zapisnika o obavljenom očevidu, koja trenutna formulacija isto onemogućava jer sukladno odredbama važećeg Zakona, zapisnik obavezno potpisuju  svi sudionici. Međutim, mora se ostaviti mogućnost izdavanja i zapisnika u papirnatom obliku.

Uz članak 10.

Automatizacijom procesa upravnog ugovora kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave, uvelike se skraćuje vrijeme trajanja procesa sklapanja upravnog ugovora, u slučajevima kada je prijedlog podnesen putem elektroničkog servisa Porezne uprave. U nekim slučajevima, koji će biti određeni, upravni ugovor će se moći sklopiti i bez predloženog sredstva osiguranja. Nadalje, omogućiti će se poreznim obveznicima da kroz automatizaciju procesa upravnog ugovora izraze suglasnost volje za sklapanje upravnog ugovora. Slijedom navedenog, prijedlog podnesen elektroničkim servisom Porezne uprave sukladno naprijed opisanom, razlikovat će se od prijedloga propisanog u stavku 2. ovoga članka, iz kojeg razloga je potrebno propisati iznimku u postupanju. Postupanje sukladno predmetnoj zakonskoj odredbi odnosno njezina primjena bit će moguća nakon što budu ispunjeni svi preduvjeti definirani kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave. Ova odredba neće biti u punoj primjeni od 1. siječnja 2025. već nakon cjelovite automatizacije procesa upravnog ugovora kroz projekt Digitalne transformacije Porezne uprave financiran putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Radi načela ekonomičnosti i ubrzanja postupka sklapanja upravnog ugovora za dugovanja do 10 tisuća eura po osnovi dospjelih poreza iz nadležnosti Porezne uprave, omogućuje se podnošenje prijedloga za sklapanje upravnog ugovora koji ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.

Uz članak 11.

Predlaže se da zastara prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe ne teče niti u slučaju kada porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate. Naime, u slučajevima kada je društvo je brisano iz sudskog registra, a u trenutku brisanja dug nije bio u zastari, porezno tijelo više ne može pokrenuti postupak naplate jer društvo ne postoji i nema se protiv koga voditi postupak naplate. Međutim, može se naknadno pronaći imovina, u kojem slučaju se otvara stečajni postupak. Od brisanja društva do otvaranja stečaja može proći duže vremensko razdoblje te bi ovom izmjenom odredbe spriječio nastup zastare prava na naplatu.

Uz članak 12.

Banke su dužne Ministarstvu financija dostavljati podatke o prometu svih euro i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana te se ovom izmjenom predlaže precizirati  u kojim rokovima je dostava podataka obvezna te na što se odnosi termin izvještajno razdoblje.

Uz članak 13.

U dosadašnjoj upravnosudskoj praksi primijećeno je kako odredba o mogućnosti poreznog nadzora izaziva stanovite nedoumice te se izraz „obavljati“ zamjenjuje sa izrazom „započeti“.

Iznimku da se porezni nadzor može vršiti i u razdoblju od 6 godina proširena je na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom obzirom su takvi postupci često zahtjevni i dugotrajni, te organizacija OECD ukazuje na nužnost osiguranja dovoljno dugog razdoblja u kojem se porezni nadzor može provoditi.. Uz navedeno druge države imaju drugačije zastrane rokove, a međunarodni ugovori nemaju izričite odredbe o zastari.  

Uz članak 14.

U skladu sa Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski Sabor, predlaže se terminološka promjena, na način da se brojevi „Narodnih novina“ kada je donesen Zakon o računovodstvu, zamjenjuje prikladnim izrazom poseban propis kojim je uređeno računovodstveno poslovanje.  

Uz članak 15.

Predlaže se brisanje činjeničnog temelja kod obavijesti o poreznom nadzoru te navođenje samo pravnog temelja odnosno odredbi propisa temeljem kojeg je dopušteno provođenje nadzora i temeljem kojeg se provodi nadzor. Isto je dovoljno za upoznavanje obveznika s njegovim pravima posebno jer se činjenice utvrđuju u postupku nadzora te je prejudiciranje činjeničnog temelju u obavijesti poreznog nadzora nepotrebno i može dovesti do pogrešnog tumačenja. 

Uz članak 16.

Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora predlaže se omogućiti digitalno izdavanje i samim time i potpisivanje zapisnika elektroničkim potpisom. Kako će se  porezni akti dostavljati u korisnički pretinac, zapisnik izdan/ispisan u papiru treba biti iznimka, ali mora biti moguće u iznimnim slučajevima izdati i takav zapisnik u kojem slučaju ostaju postojeća pravila.

Propisivanjem postupanja tijela i u slučaju dostave prigovora izvan roka jasnije se definira postupak poreznog nadzora čime se povećava pravna sigurnost.

Obzirom se u rješenju o obustavi postupka ne utvrđuje obveza, poreznom obvezniku pokretanjem upravnog spora kao pravnog lijeka omogućava se zaštita njegovih prava uz rasterećenje drugostupanjskog tijela.

Uz članak 17.

Radi lakšeg praćenja i jasnoće odredbe te u skladu sa načelom ekonomičnosti predlaže se zaokruživanje iznosa koji su propisani kao najmanji iznosi duga, za koji Porezna i Carinska uprava, neće pokretati postupak ovrhe. Tako je za ovrhu na novčanim sredstvima propisano da se neće provoditi za dug manji od 30,00 eura, a ovrha i osiguranje na pokretninama i nekretninama za iznos duga manji od 135,00 eura.

Uz članak 18.

Ovim člankom bili su propisani slučajevi u kojima porezno tijelo po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika obustavlja ovrhu. Međutim, u nekim slučajevima ovrhu nije potrebno obustaviti posebnim rješenjem jer se ovrha obustavlja samom činjenicom da je otvoren neki drugi postupak, primjerice stečajni ili predstečajni postupak. Stoga se, ovom izmjenom članka, razlozi za obustavu dijele na one u kojima će porezno tijelo obustaviti ovrhu po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika i na one u kojima porezno tijelo može po potrebi donijeti rješenje o obustavi ovrhe.  Također se dodaje još jedan razlog za obustavu ovrhe, a to je obustava u slučaju da je predmet ovrhe prodan ili je propao. Naime, događa se da je u postupku ovrhe predmet, najčešće se radi o pokretnini, prodana za tržišnu vrijednost predmeta ili je predmet propao, ali se ovrha po izdanom rješenju o ovrsi na pokretninama ne može obustaviti jer nije podmiren cijeli dug iz rješenja.

Uz članak 19.

Kod otpisa dospjelog poreznog duga radi preciznosti predlaže se propisati da treba postojati potvrđeni plan restrukturiranja u predstečajnom sporazumu kojim je utvrđeno da se dug otpisuje, umjesto potvrde predstečajnog sporazuma.

Uz članak 20.

Ovom dopunom stavka 1., kao iznimka, propisuje se postupanje Financijske agencije s izvršnim rješenjima o ovrsi koja porezna tijela donose temeljem vjerodostojne isprave, a sukladno odredbama ovog Zakona. Naime, prema Ovršnom zakonu za izvršenje rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, ista moraju imati klauzulu ovršnosti i pravomoćnosti. Međutim, rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave koja se donose sukladno odredbama ovoga Zakona, donose se u upravnom postupku gdje je pravomoćno ono rješenje protiv kojeg se više ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor.  Ovršenik u upravnom postupku ovrhe koji se provodi temeljem vjerodostojne isprave ima pravo prigovora koji odgađa provedbu ovrhe. O prigovoru odlučuje porezno tijelo i tek odbijanjem prigovora, rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave postaje izvršno i dostavlja se Financijskoj agenciji na izvršenje.

Dakle, ovom dopunom članka, za postupanje po rješenju o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave donesenom sukladno odredbama ovoga Zakona, potrebna je samo klauzula ovršnosti, a ne i pravomoćnosti.

Uz članak 21.

Kod troškova ovrhe predlaže se zaokruživanje propisanog iznosa troškova ovrhe i osiguranja u iznosu 30,00 eura, kao najmanji iznos koji će se naplatiti.

Uz članak 22.

Predlaže se produljenje roka provođenja postupka osiguranja na 30 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu. Naime, od nastupanja uvjeta za ovrhu, porezno tijelo bi trebalo u roku od 15 dana donijeti rješenje o ovrsi koje će zamijeniti rješenje o osiguranju, uručiti rješenje poreznom obvezniku i poslati rješenje na izvršenje. U pravilu je to nemoguće u roku 15 dana te se  predlaže rok produžiti na 30 dana kako se ne bi izgubio smisao mjere osiguranja.

Uz članak 23.

Utvrđivanje zlouporabe prava se provodi jer je utvrđeno da postupanje jamca ima za posljedicu nemogućnost podmirenja obveza iz porezno dužničkog odnosa. Mijenja se trenutak kada je dopušteno provoditi postupak utvrđivanja zlouporabe prava, na način da je za pokretanje istog postupka potrebno da postoje indicije da je izvršena zlouporaba prava, što je raniji trenutak, od sadašnjeg uvjeta, a to je da se postupak zlouporabe prava može pokrenuti jedino u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih mjera prisilne naplate.

Uz članak 24.

Predlaže se da u poreznim postupcima svaki sudionik porezno-pravnog i porezno-dužničkog odnosa snosi svoje troškove. U odnosu na troškove nastale zastupanjem stranke došlo je do zaokreta u sudskoj praksi viših sudova. Isto znači povećanje novčanih obveza za državni proračun te se na temelju zakonskog ovlaštenja da se određeni institut može propisati drukčije od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom Zakonu predlaže propisati drukčije, odnosno da svaka strana snosi svoje troškove, osim kada je ovim Zakonom propisano drukčije.

Uz članak 25.

Predlaže se da prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Uz članak 26.

Proširuje se opis najtežih poreznih prekršaja.

Uz članak 27.

Ministru financija daje se ovlast radi donošenja provedbenog propisa u roku 60 dana od donošenja ovog Zakona.

Uz članak 28.

Propisuje se  način objave i dan stupanja na snagu Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Obveza čuvanja porezne tajne

Članak 8.

​(1) Porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ne smatra se poreznom tajnom:

1. podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost

2. podatak o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke s namjerom umanjenja svoje ili tuđe obveze poreza na dodanu vrijednost (kružne prijevare poreza na dodanu vrijednost) ako je to utvrđeno u porezno-pravnom postupku.

(3) Obveza čuvanja porezne tajne iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak.

(4) Obveza čuvanja porezne tajne je povrijeđena ako se činjenice navedene u stavku 1. ovoga članka neovlašteno koriste ili objave.

(5) Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena:

1. ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku

2. ako se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnima za oporezivanje društva

3. ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog, kaznenog​ ili sudskog postupka

4. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose

5. ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga

6. ako se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje po službenoj dužnosti traži podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti

7. ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrđivanje prava i obveza poreznih obveznika

8. ako se podaci daju u skladu s postupcima propisanim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugim međunarodnim ugovorima u poreznim stvarima koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj

9. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom za pružanje i dobivanje pravne pomoći i

10. ako se podaci daju sukladno zakonu kojim se uređuje administrativna suradnja u području poreza.

(6) Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena u slučaju kada porezno tijelo bez posebnog zahtjeva dostavlja drugom javnopravnom tijelu podatke za koje je saznalo tijekom vođenja poreznog postupka, ako postoji sumnja u postojanje kaznenog djela, kršenje zakona ili drugog propisa za čije je provođenje nadležno neko drugo javnopravno tijelo.

(7) Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim mrežnim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, iznosa na ime naknade za koncesiju te carina, ako je ukupni iznos duga:

1. veći od iznosa 13.272,28 eura za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost

2. veći od iznosa 39.816,84 eura za pravne osobe i

3. veći od iznosa 1990,84 eura​ za sve ostale porezne obveznike.

(8) Popis dospjelih, a neplaćenih dugova iz stavka 7. ovoga članka objavit će se 31. listopada svake godine.

(9) Popis iz stavka 7. ovoga članka sadržava: ime i prezime ili naziv poreznog obveznika, godinu rođenja fizičke osobe, mjesto prebivališta ili boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe, iznos duga po vrsti poreza te ukupni iznos duga. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke osobe i ime roditelja fizičke osobe. Pregled poreznih obveznika za koje je utvrđeno da nisu porezni obveznici koji se nalaze na popisu objavljuje se na mrežnim stranicama Porezne uprave.​ Porezna uprava može za porezne obveznike s popisa iz stavka 7. ovoga članka iznijeti podatke o poduzetim mjerama ovršnog postupka.

(10) Iznimno od stavaka 7. i 9. ovoga članka, popis neće sadržavati podatke o dugovima poreznih obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga, ili je pravomoćnim rješenjem o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi utvrđeno da se dug reprogramira ili je potvrđen predstečajni sporazum, ili je sukladno Zakonu o stečaju potrošača sklopljen izvansudski sporazum, odnosno sudska nagodba na pripremnom ročištu.

(11) Iznimno, obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava i Carinska uprava bez pristanka poreznog obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopćavanja i na svojim mrežnim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netočnih ili nepotpunih informacija u slučaju ako je netočne ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopćavanja.

(12) U izračun visine duga iz stavka 7. ovoga članka uzima se stanje duga po osnovama za koje je propisana objava dospjelih i neplaćenih dugova na zadnji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu objave popisa dospjelih i neplaćenih dugova, umanjen za uplate do dana obrade podataka. Ako zadnji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu objave popisa dospjelih i neplaćenih dugova pada na neradni dan ili dane blagdana, u izračun se uzima stanje duga na prvi sljedeći radni dan.

(13) Porezni obveznici koji nakon objave popisa u cijelosti podmire dugovanja s osnova dugova iz stavka 7. ovoga članka brišu se s popisa. Na popisu dospjelih i neplaćenih dugova posebnim oznakama i porukama obilježavaju se porezni obveznici koji nakon objave popisa ne podmire dugovanja iz stavka 7. ovoga članka u cijelosti, već je nakon podmirenja dijela dugovanja njegov nepodmireni iznos manji od iznosa koji je kriterij za objavu popisa.​

Posebna odgovornost članova trgovačkog društva, osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba

Članak 31.

​Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, osoba koje vode poslove društva, i povezanih osoba, osobito ako oni:

1. prividno ili besplatno prenesu imovinu na trgovačko društvo, koje su osnovali sami ili s drugim osobama ili na drugi način cijelu ili dio imovine prividno prodaju, opterete bez odgovarajuće protučinidbe ili ju besplatno ustupe povezanim osobama, oštete ju, unište ili učine neupotrebljivom

2. zaključe prividni pravni posao ili priznaju nepostojeću tražbinu osobama iz točke 1. ovoga članka

3. u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanje imovinu ili prikriju imovinsko stanje, ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća, bez odgađanja, a najkasnije dvadeset i jedan dan od nastanka razloga koji poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka ne zatraže da se takav postupak pokrene.

Članak 44.

​(1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona jest svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

(2) Gospodarskom djelatnošću u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

(3) Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa kojim se uređuje ta djelatnost te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.

(4) Nalog o zabrani rada iz stavka 3. ovoga članka izvršava se blokiranjem pristupa sadržaju koji putem nadležne regulatorne agencije za mrežne djelatnosti provode pružatelji usluge pristupa internetu.

(5) Nalog iz stavka 4. ovoga članka izdaje se na način opisan u članku 58. ovoga Zakona.

(6) Pravna ili fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost iz stavaka 3. i 4. ovoga članka bit će upućena da se u roku od 30 dana javi nadležnom poreznom tijelu radi otklanjanja razloga zabrane rada odnosno blokiranja pristupa sadržaju.

(7) Ministar financija pravilnikom će propisati oblik i način izdavanja naloga iz ovoga članka.​

Dostava poreznog akta

Članak 59.

(1) Porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa ili kada od dana dostave poreznog akta počinje teći rok koji se ne može produžiti, dostavlja se prema mjestu dostave osobnom dostavom sudionicima poreznog postupka. Ako sudionik ima opunomoćenika, porezni akt dostavlja se samo opunomoćeniku.

(2) Mjestom dostave iz stavka 1. ovoga članaka smatra se:

     1. prebivalište ili uobičajeno boravište sudionika

     2. sjedište sudionika koji je pravna osoba

3. radno mjesto sudionika.

(3) Osobnom dostavom iz ovoga članka smatra se dostava koja je izvršena osobno osobi kojoj je porezni akt namijenjen. Dostavom poreznog akta opunomoćeniku smatra se da je dostava izvršena samom sudioniku.

(4) Ako se sudionik prema kojem se treba izvršiti osobna dostava ne zatekne na mjestu dostave određenom stavkom 2. ovoga članka, dostavljač će ostaviti potpisanu pisanu obavijest o vremenu pokušane osobne dostave i o vremenu sljedeće osobne dostave, koja se ne može izvršiti prije isteka roka od 24 sata od prvog pokušaja.

(5) Porezni akt se vraća poreznom tijelu:

1. ako nakon drugog pokušaja dostava ne bude izvršena ili

2. ako sudionik odbije primiti porezni akt.

(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka na mjestu dostave ostavlja se potpisana pisana obavijest sudioniku u kojoj se naznačuje datum i vrijeme pokušane dostave, mjesto gdje se porezni akt može preuzeti i pravne posljedice nepreuzimanja poreznog akta. Smatra se da je osobna dostava izvršena u roku od petnaest dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave osim ako sudionik dokaže da iz opravdanih razloga nije mogao primiti porezni akt.

(7) Ako se ne radi o poreznom aktu iz stavka 1. ovoga članka te se dostava ne može izvršiti osobno sudioniku, tada se dostava obavlja predajom poreznog akta članu obitelji sudionika ili osobi koja je zaposlena na istom radnom mjestu kao i sudionik.

(8) Porezni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa mogu se dostavljati elektroničkim putem na zahtjev ili uz izričiti pristanak stranke.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, osobna dostava poduzetnicima može se obavljati elektroničkim putem i bez zahtjeva ili izričitog pristanka stranke.

(10) Dostava poreznog akta elektroničkim putem se obavlja u elektronički pretinac koji je porezno tijelo odredilo za takvu namjenu.

(11) Istodobno s uručenjem poreznog akta prema prethodnom stavku sudioniku se na elektroničku adresu koju je prijavio poreznom tijelu šalje i informativna poruka u kojoj ga se obavještava da je porezni akt u njegovom elektroničkom pretincu te ga je sudionik dužan preuzeti u roku od sedam dana od dana kada je porezni akt pristigao u njegov elektronički pretinac. U poruci se sudionika izričito upozorava na pravne posljedice iz stavka 12. ovoga članka.

(12) Smatrat će se da je dostava obavljena danom zapisa na poslužitelju kada je sudionik preuzeo porezni akt. Ako se porezni akt ne preuzme u roku od sedam dana, smatrat će se da je dostava obavljena istekom roka od sedam dana od dana kada je porezni akt pristigao u elektronički pretinac.

(13) Osobnom dostavom smatra se i dostava obavljena sukladno odredbama stavaka 8. – 12. ovoga članka.

Izuzeće od obveze izdavanja računa

Članak 64.

(1) Iznimno od članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, računi se ne moraju ispostavljati ako se promet ostvaruje od priređivanja lutrijskih igara, igara klađenja, igara u casinima te na automatima za igre na sreću i zabavu, ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, ako se prodaja obavlja putem automata, ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim prostorima.

(2) Prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima iz stavka 1. ovoga članka smatra se isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču koja se obavlja na neki od sljedećih načina:

– na štandovima i klupama na tržnicama na malo

– na štandovima i klupama izvan tržnica na malo.

Oblik i sadržaj porezne prijave

Članak 74.

​(1) Porezna prijava podnosi se na obrascu. Oblik i sadržaj obrasca porezne prijave utvrđuje se posebnim zakonom ili pravilnikom donesenim na temelju zakona. Ako je propisano, porezni obveznik u poreznoj prijavi porez obračunava sam (obračunska prijava).

(2) Podaci u poreznoj prijavi moraju biti točni i istiniti.

(3) Poreznoj prijavi mora se priložiti dokumentacija u skladu s poreznim propisima.

(4) Tko raspolaže dokumentacijom iz stavka 3. ovoga članka, dužan ju je izdati poreznom obvezniku na njegov zahtjev.

(5) Obrazac za poreznu prijavu može sadržavati i pitanja potrebna za nadopunu osnova za oporezivanje i za statističke svrhe.

(6) Porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba Zakona o računovodstvu i svi obveznici poreza na dodanu vrijednost dužni su porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi elektroničkim putem.

(7) U elektroničkom obliku porezne prijave, koju porezni obveznici podnose elektroničkim putem, obvezno se navode podaci propisani zakonom i posebnim propisom za poreznu prijavu kada se podnosi na propisanom obrascu u papirnatom obliku. Ako se porezna prijava podnosi elektroničkim putem, na istovjetan način podnose se prilozi koji se obvezno prilažu uz poreznu prijavu i koji moraju biti istovjetni izvornim ispravama ili dokumentima. Porezne prijave dostavljene elektroničkim putem s naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.

(8) Ministarstvo financija – Porezna uprava objavljuje na svojim mrežnim stranicama tehničke preduvjete za potrebe elektroničke komunikacije s Poreznom upravom, a porezni obveznici moraju osigurati ispunjenje objavljenih tehničkih preduvjeta potrebnih radi podnošenja poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem. Ministarstvo financija – Porezna uprava osigurat će potrebnu programsku podršku (aplikativni softver) radi zaprimanja poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem u Poreznoj upravi.

(9) Porezni obveznici kod podnošenja poreznih prijava i drugih podatka elektroničkim putem moraju koristiti kvalificirane certifikate koje je izdala ovlaštena pravna osoba registrirana za izdavanje certifikata i elektroničke sustave uspostavljene isključivo u svrhu prijenosa podataka. Na zahtjev poreznog tijela, porezni obveznik mora omogućiti pristup i preuzimanje dokumenata u elektroničkom obliku koji su pohranjeni na njegovom računalnom sustavu.

(10) Ministar financija propisat će pravilnikom način podnošenja elektroničkim putem porezne prijave ili drugih podataka potrebnih za oporezivanje.

Očevid

Članak 82.

​(1) Očevid se obavlja kad je za utvrđivanje ili razjašnjenje činjenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opažanje službene osobe poreznog tijela. Porezni obveznik ima pravo biti nazočan očevidu i ne smije ometati očevid.

(2) Iznimno, očevid se može obaviti bez nazočnosti poreznog obveznika ako bi odgoda očevida mogla ugroziti utvrđivanje činjenica ili bi imala za posljedicu uništenje dokaza bitnih za oporezivanje.

(3) Očevid se može obaviti i uz sudjelovanje vještaka.

(4) Nalazi utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevidu. Zapisnik o obavljenom očevidu potpisuju sudionici. U zapisnik o obavljenom očevidu obvezno se unose i primjedbe poreznog obveznika, kao i razlozi odbijanja potpisivanja zapisnika.

(5) Zapisnik o očevidu prilaže se spisu.

Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora

Članak 102.

​(1) Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi porezni obveznik fizička ili pravna osoba.

(2) Prijedlog sadržava:

– prijedlog načina namirenja dospjelog poreznog duga (u cijelosti ili djelomično) prethodno usklađenog s poreznim tijelom, ovjerenog pečatom i potpisom ovlaštenih osoba poreznog tijela i poreznog obveznika

– prijedlog rokova za njegovo namirenje

– osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog obveznika

– razloge zbog kojih je nastao porezni dug

– podatke o strukturi vlasništva poreznog obveznika

– podatke o povezanim društvima

– popis imovine u vlasništvu poreznog obveznika s iskazanim knjigovodstvenim vrijednostima na zadnji obračunski datum

– podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poreznog obveznika

– prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznoga duga, a sukladno Općem poreznom zakonu

– popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima na zadnji obračunski datum

– popis ključnih dobavljača i vjerovnika sa stanjem obveza na zadnji obračunski datum.

(3) Prijedlog se podnosi nadležnom poreznom tijelu.

(4) Porezno tijelo će odlučiti o ispunjenju zakonom propisanih uvjeta i o osnovanosti zaprimljenog prijedloga za sklapanje upravnog ugovora te o tome obavijestiti poreznog obveznika.

Zastara

Članak 108.

​(1) Pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći.

(2) Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza. Nastanak porezne obveze propisan je posebnim poreznim zakonima.

(3) Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata sukladno članku 28. ovog zakona počinje teći istekom godine u kojoj je donesena pravomoćna presuda za kazneno djelo.

(4) Zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istekom godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu i kamate odnosno istekom godine u kojoj je porezna obveza dospjela​.

(5) Zastara prava na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat.

(6) Ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.

(7) Zastara prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe ne teče niti u slučajevima propisanim ovim zakonom i posebnim propisima.

(8) Ako porezni obveznik podmiri poreznu obvezu nakon nastupa zastare, ima pravo na povrat plaćenog poreza i pravo na kamate od dana podnošenja zahtjeva.

Obveze banaka

Članak 114.

(1) Radi praćenja činjenica bitnih za oporezivanje banke su dužne Ministarstvu financija dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana, uključujući i podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga.​

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati putem raspoloživih informacijskih tehnologija mjesečno ili tromjesečno, kumulativno za razdoblje od 1. siječnja do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja.

(3) Na poseban zahtjev Ministarstva financija banke su dužne za pojedine osobe podatke iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i u drugim rokovima osim onih propisanih stavkom 2. ovoga članka te podatke o prometima svih ostalih računa.

(4) Troškovi davanja podataka poreznom tijelu ne zaračunavaju se.

Dopustivost poreznog nadzora

Članak 117.

​(1) Porezni nadzor može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za oporezivanje.

(2) Porezni nadzor se može obavljati u roku od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka porezni nadzor se može obavljati za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje porezne obveze:

1. u slučaju zlouporabe prava iz članka 172. ovoga Zakona

2. u postupcima utvrđivanja razlike između stečene imovine i dokazanih sredstava za stjecanje te imovine prema propisima o porezu na dohodak

3. u postupcima suzbijanja poreznih prijevara

4. u postupcima pokrenutim po nalogu drugih tijela.

Načelo odabira poreznih obveznika za porezni nadzor

Članak 119.

(1) Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz članka 5. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15., 120/16. i 116/18.) i porezni obveznici iz članaka 12.a i 49. ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznik ne može utjecati na odluku poreznog tijela o odabiru poreznih obveznika kod kojih će se provoditi porezni nadzor.

Obavijest o poreznom nadzoru

Članak 120.

​(1) Obavijest o poreznom nadzoru mora biti dostavljena poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije početka poreznog nadzora. Obavijest o poreznom nadzoru dostavlja se poreznom obvezniku ili osobi koja je imenovana od strane poreznog obveznika.

(2) Iznimno, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako bi se time ugrozila svrha poreznog nadzora.

(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora se izdati u pisanom obliku te mora sadržavati:

1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta

2. ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika kome se upućuje

3. pravni i činjenični temelj

4. predmet poreznog nadzora ili druge radnje koje će se provesti u poreznom nadzoru

5. razdoblje koje je predmet poreznog nadzora

6. datum početka poreznog nadzora

7. obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku i pravne posljedice zbog ometanja ili

odbijanja poreznog nadzora

8. potpis ovlaštene osobe ili elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.

Zapisnik o poreznom nadzoru

Članak 126.

(1) O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik.

(2) Zapisnik treba sadržavati:

1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta

2. ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika

3. pravni i činjenični temelj

4. mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora

5. imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele

6. vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom

7. opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.

(3) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana.

(4) Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika. Porezni obveznik može se odreći prava na prigovor.

(5) Porezno tijelo dužno je razmotriti prigovor na zapisnik te ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.

(6) Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik. Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.

(7) Na temelju činjenica navedenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje.

(8) Rješenje iz stavka 7. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika poreznom nadzoru.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, u nadzorima fiskalizacije i nadzorima igara na sreću ne donosi se porezno rješenje.

(10) U slučaju primjene stavka 9. ovoga članka razloge neusvajanja prigovora treba navesti u obrazloženju prekršajnog naloga i optužnog prijedloga u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.

(11) Ako ovlaštene osobe tijekom poreznog nadzora utvrde činjenice značajne za oporezivanje drugih osoba, tada će o tome obavijestiti nadležno porezno tijelo.

Provedba ovrhe

Članak 146.

(1) Ovrhu provodi porezno tijelo ako je porezni dug poreznog obveznika dospio.

(2) Iznimno od stavka 1., Porezna uprava i Carinska uprava kada ne primjenjuje carinsko zakonodavstvo, neće provoditi postupak ovrhe na računima ovršenika ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 26,54 eura, koliko iznosi najmanji trošak ovršnog postupka, sukladno članku 170. stavku 3. ovoga Zakona.

(3) U skladu s načelima ovrhe, Porezna uprava i Carinska uprava kada ne primjenjuje carinsko zakonodavstvo, neće provoditi ovrhu pljenidbom na pokretninama, odnosno podnositi prijedlog za ovrhu na nekretninama ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 132,72 eura​.

Obustava ovrhe

Članak 147.

​(1) Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika:

1. ako je ovršna isprava nakon pravomoćno dovršenog postupka preinačena, ukinuta ili poništena

2. ako prestanu prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa

3. ako nema osnove za nastavak postupka zbog razloga iz članka 156. ovoga Zakona

4. ako porezno tijelo sukladno Zakonu o stečaju potrošača sklopi izvansudski sporazum, sudsku nagodbu na pripremnom ročištu, odnosno ako se otvori postupak stečaja potrošača

5. ako se otvori stečajni postupak

6. ako se odgodi izvršenje rješenja.

(2) Ovrha će se obustaviti na prijedlog nadležnog tijela države članice Europske unije koja je zatražila pomoć pri naplati tražbina sukladno zakonu kojim se uređuje administrativna suradnja u području poreza.

(3) Ovrhu porezno tijelo može obustaviti ako tijelo koje provodi ovrhu, sukladno zakonu kojim je propisana provedba ovrhe na novčanim sredstvima, prestane izvršavati osnovu za plaćanje.

(4) Ovrha se obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja.​

Otpis dospjeloga poreznog duga

Članak 148.

​(1) Tražbina s osnove poreza koja se ne može naplatiti ni u postupku ovrhe otpisuje se kao nenaplativa:

1. ako je ovršenik umro, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti dug po osnovi poreza

2. ako postoji pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka nad pravnom osobom ili ako je ista informacija razmijenjena između sudskog registra i poreznog tijela elektroničkim putem

3. ako postoji pravomoćno rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi, odnosno pravomoćno rješenje o potvrdi predstečajnog sporazuma kojim je utvrđeno da se dug otpisuje

4. ako postoji pravomoćno rješenje o brisanju iz sudskog registra

5. ako se u stečajnom postupku nad dužnikom pojedincem ispune pretpostavke za oslobođenje od preostalih obveza propisane zakonom kojim se uređuje stečajni postupak

6. ako postoji sklopljeni izvansudski sporazum, sudska nagodba na pripremnom ročištu, odnosno po pravomoćnom rješenju suda o oslobođenju od preostalih obveza u postupku stečaja potrošača kojim je utvrđeno da se dug otpisuje

7. ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba, tražbina će se otpisati kao nenaplativa.​

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka tražbina se neće otpisati ako za nju postoji porezno jamstvo ili je naplata tražbine osigurana založnim ili kakvim drugim sličnim pravom.

(3) Ako protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi iz stavka 1. točke 2. i 4. ovoga članka bude podnesen zahtjev za plaćanje s osnove poreznog jamstva prema ovom Zakonu te s osnove pogodovanja vjerovniku, tražbina poreznog tijela od ovršenika će se ponovno evidentirati.

(4) Ako bi izvršenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe dužnika, odnosno ovršenika i članova njegova kućanstva, porez se može iznimno, na njegov zahtjev, otpisati u cijelosti ili djelomice.

(5) O otpisu dospjeloga poreznog duga iz stavka 4. ovoga članka, na osnovi pisanog i obrazloženog zahtjeva dužnika, odnosno ovršenika koji se podnosi poreznom tijelu nadležnom prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu dužnika, odnosno ovršenika, rješenjem odlučuje čelnik poreznog tijela.

(6) Porezna uprava i Carinska uprava provest će godišnji sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnjom tekuće godine nastupila zastara prava na naplatu.

Pljenidba novčanih sredstava ovršenika na računima

Članak 153.

(1) Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika obavlja se dostavom osnove za plaćanje Financijskoj agenciji sukladno odredbama zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima. Financijska agencija po primitku rješenja o ovrsi i naloga za provedbu ovrhe iz stavka 2. ovoga članka, sukladno ovom Zakonu, odmah izdaje nalog za prijenos novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja naznačen u osnovi za plaćanje.​

(2) Iznimno od odredaba ovog Zakona, u postupcima u kojima je vrijednost porezne obveze utvrđena rješenjem do 663,61 eura​, ako porezni obveznik u roku iz rješenja kojim je utvrđena obveza ne uplati naznačeni iznos, porezno tijelo može, nakon što rješenje postane izvršno, radi naplate iznosa iz rješenja i pripadajućih zakonskih zateznih kamata i troškova podnijeti Financijskoj agenciji nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računima poreznog obveznika sukladno posebnom zakonu. Nalog za provedbu ovrhe smatra se osnovom za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima i dostavlja se Financijskoj agenciji s učinkom pravomoćnog rješenja o ovrsi.

Troškovi ovrhe

Članak 170.

​(1) Troškove ovrhe snosi ovršenik. Ako ima više ovršenika, oni su solidarni dužnici.

(2) Troškovi koji nisu utvrđeni ovršnim rješenjem utvrđuju se posebnim rješenjem u roku od osam dana od nastanka.

(3) Najmanji iznos troškova ovrhe iznosi 26,54 eura​ i naplaćuje se u postupku ovrhe.

Pljenidba radi osiguranja naplate

Članak 171.

​(1) Ako porezno tijelo u tijeku postupka dokaže da postoji vjerojatnost da porezni obveznik ili porezni jamac onemogući naplatu još nedospjelog iznosa poreza, mogu se poduzeti mjere za osiguranje naplate.

(2) Mjere osiguranja naplate sastoje se u zabrani raspolaganja novčanim sredstvima na računima poreznog obveznika, u popisu pokretnina, tražbina i drugih imovinskih prava, zabrani raspolaganja tražbinama poreznog obveznika, oduzimanjem pokretnina i predbilježbi založnog prava na nekretnini.

(3) Mjere osiguranja naplate iz stavka 2. ovoga članka mogu se poduzeti radi naplate neutvrđenog iznosa porezne obveze čim je pokrenut postupak utvrđivanja ako porezno tijelo dokaže vjerojatnost da bi porezni obveznik mogao onemogućiti naplatu.

(4) Mjere osiguranja naplate iz stavka 2. ovoga članka mogu se poduzeti radi naplate neutvrđenog iznosa porezne obveze ako poduzetnik ne vodi poslovne knjige ili ne dostavlja porezne prijave.

(5) Pljenidba radi osiguranja naplate može se odgoditi ili obustaviti ako porezni obveznik osigura plaćanje sredstvima osiguranja plaćanja iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Postupak osiguranja može se provoditi najduže do 15 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu. U slučaju da su nastupile okolnosti zbog kojih se osiguranje više ne može provoditi, postupak osiguranja se obustavlja, a Financijskoj agenciji nalaže se zaplijenjena sredstva vratiti na račun protivnika osiguranja.

(7) Kada nastupe uvjeti za ovrhu radi naplate osigurane tražbine, porezno tijelo istim će rješenjem obustaviti postupak osiguranja, odrediti ovrhu te naložiti Financijskoj agenciji prijenos sredstava zaplijenjenih po rješenju o osiguranju radi namirenja tražbine iz rješenja o ovrsi.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako tražbina iz rješenja nije namirena iz prenesenih zaplijenjenih sredstava, rješenje o ovrsi za preostali iznos tražbine zadržava prednosni red koji je steklo rješenje o osiguranju.

(9) Provedbom mjere osiguranja predlagatelj osiguranja stječe založno pravo, osim u slučaju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.​

Utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu

Članak 172.

(1) Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog odnosa je dio poreznog postupka koji porezno tijelo po službenoj dužnosti pokreće i provodi nad osobama koje u skladu s člankom 32. ovoga Zakona odgovaraju kao porezni jamci radi provjere i utvrđivanja činjenica koje ukazuju na postupanje koje ima obilježje zlouporabe prava, a koje za posljedicu ima nemogućnost podmirenja obveza iz porezno-dužničkog odnosa.

(2) Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno dužničkog odnosa osoba koje u skladu s člankom 32. ovoga Zakona odgovaraju kao porezni jamci provodi se jedino u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih mjera prisilne naplate.

Porezni prekršaj

Članak 191.

(a) ​Porezni prekršaj je povreda poreznog propisa koja je kao prekršaj propisana ovim Zakonom i posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza.

(2)       Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi vijeće za prekršajni postupak nadležnog područnog ureda Porezne uprave, odnosno Carinske uprave.

(3)       Ministar financija, na prijedlog ravnatelja Porezne uprave, može imenovati više vijeća za prekršajni postupak u područnim uredima.

(4)        Vijeće za prekršajni postupak ima predsjednika i dva člana koje na prijedlog ravnatelja Porezne uprave imenuje ministar financija.

(5) Predsjednik vijeća za prekršajni postupak predsjeda i rukovodi radom vijeća.

(6) Za predsjednika vijeća za prekršajni postupak može se imenovati osoba koja je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.

(7) Vijeće za prekršajni postupak može ovlastiti člana vijeća za vođenje postupka i donošenje odluka tijekom postupka, osim donošenja odluke o prekršaju.

(8) O žalbi na rješenje doneseno u prvostupanjskom prekršajnom postupku rješava Visoki prekršajni sud, osim ako Prekršajnim zakonom nije propisano drugačije.

(9) Na prekršajni postupak koji vodi porezno tijelo primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.

Teži porezni prekršaji

Članak 193.

​(1) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 39.810,00 eura kaznit će se pravna osoba:

1. ako kao pružatelj usluga pristupa internetu ne blokira pristup sadržaju prema nalogu o zabrani rada koji izdaje nadležno tijelo putem nadležne regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (članak 44. stavak 4.) 

2. ako netočno vodi evidencije ili je za iskazane isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine (članak 62. stavci 4. i 5.)

3. ako evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vodi na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju ili ne osigurava dostupnost evidencija poreznom tijelu (članak 66. stavak 6.)

4. ako poslovne knjige i druge evidencije ne vodi u skladu s načinom oporezivanja (članak 66. stavak 8.)

5. ako pri vođenju poslovnih knjiga i drugih evidencija u elektroničkom obliku ne osigura raspoložive, čitljive i sustavne podatke (članak 66. stavak 9.)

6. ako ne prijavi činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze u zakonskom roku (članak 68. stavak 4.)

7. ako ne podnese poreznu prijavu na poziv poreznog tijela (članak 73. stavak 2.)

8. ako ne podnese poreznu prijavu poreznom tijelu u propisanom roku (članak 73. stavak 4.)

9. ako uz poreznu prijavu ne priloži dokumentaciju sukladno poreznim propisima (članak 74. stavak 3.)

10. ako ne podnese elektroničkim putem poreznu prijavu ili druge podatke potrebne za oporezivanje (članak 74. stavak 6.)

11. ako ne omogući pristup i preuzimanje dokumenata koji su pohranjeni u u elektroničkom obliku (članak 74. stavak 9.)

12. ako ne izvrši ispravak prijave u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke kada je temeljem činjenica utvrđenih rješenjem poreznog nadzora ili drugog tijela nužno izvršiti ispravak prijave ili ako ne izvrši ispravak prijave u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke (članak 76. stavak 7. i 8.)

13. ako na zahtjev poreznog tijela ne dostavi podatke potrebne za utvrđivanje porezne obveze, provedbu ovrhe i mjera osiguranja (članak 79. stavak 1.)

14. ako ne omogući obavljanje poreznog nadzora ovlaštenoj osobi za provođenje nadzora na njezin zahtjev (članak 121. stavak 4.)

15. ako ne sudjeluje u utvrđivanju činjeničnog stanja bitnog za njegovo oporezivanje na način da ne da obavijesti i ne predoči poslovnu dokumentaciju na zahtjev poreznog tijela, ne imenuje osobu koja će to raditi u njegovo ime (članak 122. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 26.540,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(3) Novčanom kaznom od 60,00 do 3980,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točaka 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.​

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 3980,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba novčanom u iznosu od 1060,00 do 53.080,00 eura, fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 39.810,00 eura, fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 5300,00 eura, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura​.