Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu

IV. kvartal 2024.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu žele se osigurati pretpostavke kako bi sve kreditne institucije imale osnovni račun za plaćanje u svojoj ponudi. Uz to osnovni račun bi bio ponuđen ne samo potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini (tj. potrošačima koji su korisnici zajamčene minimalne naknade, naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, naknade za redovito studiranje i oni koji primaju osobnu invalidninu, kao i doplatak za pomoć i njegu te naknadu do zaposlenja) već bi bio ponuđen svim potrošačima na jasan i transparentan način.  Naime, trenutno osnovne račune ima vrlo ograničen broj potrošača. Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2023. evidentirano je svega 4.939 otvorenih računa za plaćanje s osnovnim uslugama. Za osjetljivu skupinu potrošača u Republici Hrvatskoj na isti dan bilo su evidentirana 2.282 takva računa. Kada se uzme u obzir podatak da je u Republici Hrvatskoj prema zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2023. bilo otvoreno ukupno 4.718.136 tekućih računa potrošača, ove brojke jasno ukazuju kako na potrebu jasnijeg uređenja osnovnog računa, tako i na potrebu njegove veće dostupnosti potrošačima.

Kako s jedne strane p otrošači koji pristupaju računu za plaćanje s osnovnim uslugama ne bi na nijedan način bili stigmatizirani, ali i kako bi najširem broju potrošača bio zajamčen pristup nizu osnovnih platnih usluga, ovi ciljevi se mogu ostvariti ako se osnovni računi mogu otvoriti u svim kreditnim institucijama i ako su potrošači informirani o mogućnosti otvaranja osnovnog računa na jasan i transparentan način.

Uz navedeno, a s obzirom na obvezu isplate plaće na račun kod banke koja je propisana propisima kojima je uređen porezu na dohodak koja je uvedena kako bi se omogućilo praćenje novčanog toka stvarno isplaćene plaće i osigurao nadzor uplaćenih javnih davanja prema isplaćenoj plaći, odnosno prema plaći koju je poslodavac bio u obvezi isplatiti predložit će se uvođenje obveze kreditnim institucijama da potrošaču omoguće besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje osnovnog računa. Ovim zakonom se namjerava propisati i obveza obavještavanja potrošača o mogućnosti prelaska na osnovni račun.

Uz navedeno, u nenormativnom dijelu zakona, kao i pratećim raspravama ukazat će se još jednom potrošačima kako od 1. siječnja 2023., od kada su na snazi odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 151/22) više ne postoji obveza isplate pojedinih primitaka fizičkih osoba – građana na različite račune (tekući i žiroračun) već se primici mogu isplatiti na bilo koji račun za plaćanje u banci koji građanin ima. Prema ranije važećem zakonodavnom okviru samo plaće, mirovine i određene vrste primitaka su se mogle isplaćivati na tekući račun, dok su se ostali primici morali isplaćivati na žiro račun. Ukidanjem te obveze administrativno se rasteretilo građane (uključujući i poduzetnike) te pojednostavio način isplate s ciljem smanjenja dodatnih troškova što obuhvaća sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitka. Međutim značajan broj građana i nadalje ima otvorene žiro račune za što više nema stvarne potrebe.

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Potpis: dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

Datum: 14. listopada 2024.

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku