I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i supervizija njihova poslovanja te uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj.

Izradi ovoga Prijedloga zakona pristupilo se radi daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, i to s Direktivom (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2556), Uredbom (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 9.6.2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1114), Uredbom (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2554) te Uredbom (EU) 2024/1623 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1623, 19.6.2024.).

Naime, Direktiva (EU) 2022/2556 stupila je na snagu 16. siječnja 2023. Države članice dužne su do 17. siječnja 2025. donijeti i objaviti mjere potrebne radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2022/2556. Direktiva (EU) 2022/2556 mijenja sektorske propise u kojima se nalaze trenutačni zahtjevi koji se odnose na upravljanje rizikom informacijske i komunikacijske tehnologije (u daljnjem tekstu: IKT) u financijskom sektoru, pri čemu uključuje i izmjene Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) koja je u pravnom poretku Republike Hrvatske prenesena u Zakon o kreditnim institucijama. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže prijenos odredbi Direktive (EU) 2022/2556, kojom je izmijenjena i Direktiva 2013/36/EU, a koje se odnose na dodavanja neophodnih definicija, uključivanja IKT rizika kako je definiran Uredbom (EU) 2022/2554 u sustav upravljanja te promjenom odredbi o superviziji kako bi se osiguralo da se prilikom supervizije kreditnih institucija djelotvorno utvrđuje IKT rizik i prati upravljanje tim rizikom od strane kreditnih institucija u skladu s novim okvirom o digitalnoj operativnoj otpornosti.

Pri tome je uz Direktivu (EU) 2022/2556 donesena i Uredba (EU) 2022/2554. Financijski subjekti obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) 2022/2554, koje uključuje i kreditne institucije, u skladu s njezinim odredbama moraju imati sveobuhvatne kapacitete kojima se omogućuje snažno i djelotvorno upravljanje IKT rizicima, kao i posebne mehanizme i politike za postupanje u vezi sa svim IKT incidentima i izvješćivanje o značajnim IKT incidentima. Isto tako, financijski subjekti obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) 2022/2554 dužni su u skladu s njezinim odredbama uspostaviti politike za testiranje sustava, kontrola i procesa u području IKT-a, kao i za upravljanje IKT rizikom povezanim s trećim stranama. Provedba Uredbe (EU) 2022/2554 osigurat će se u pravnom poretku Republike Hrvatske posebnim zakonom, i to Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, koji je u proceduri donošenja.

Nadalje, s obzirom da je 29. lipnja 2023. stupila na snagu Uredba (EU) 2023/1114, koja je u primjeni od 30. lipnja 2024., Hrvatski sabor je 12. srpnja 2024. donio Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine („Narodne novine“, br. 85/24.) te time omogućio njezinu provedbu. Međutim, učinkovita provedba Uredbe (EU) 2023/1114 u pravnom poretku Republike Hrvatske dijelom je uvjetovana i izmjenama važećeg Zakona. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlažu njegove nužne izmjene, odnosno, dodavanje definicija iz Uredbe (EU) 2023/1114 relevantnih za poslovanje kreditnih institucija, dodavanje novih aktivnosti povezanih s kriptoimovinom kojima se kreditne institucije mogu baviti, i to izdavanje tokena e-novca (EMT), izdavanje tokena povezanih s imovinom (ART) i pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom (CASPs). Ove aktivnosti ugrađene su i u Direktivu 2013/36/EU pa se ovim Prijedlogom zakona posljedično prenose i u Zakon o kreditnim institucijama. Predlažu se i dopune odredbi vezanih uz suradnju Hrvatske narodne banke s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) pri davanju odobrenja za pružanje usluga vezanih uz kriptoimovinu. Naime, Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine u Republici Hrvatskoj je nadležnim tijelom za nadzor nad pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom (CASPs) imenovana Agencija, dok će Hrvatska narodna banka provoditi inicijalnu obradu zahtjeva i predlagati Europskoj središnjoj banci izdavanje kreditnim institucijama odobrenja za pružanje tih usluga. Pri obradi zahtjeva Hrvatska narodna banka će surađivati s Agencijom, koja će biti nadležna za nadzor nad pružanjem tih usluga u kreditnim institucijama.

Pored navedenog, u svrhu pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te potrebne daljnje prilagodbe hrvatskog zakonodavstva pravnim instrumentima OECD-a, ovim Prijedlogom zakona predlaže se brisanje odredbe članka 90. stavka 4. točke 6. važećeg Zakona, prema kojoj će Hrvatska narodna banka odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje ako kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u državi u kojoj je sjedište kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) nije omogućeno osnivanje podružnice barem pod istim uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču). Naime, načelo reciprociteta pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje nije primjenjivo s obzirom na odredbe međunarodnih ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska.

Osim toga, ovim Prijedlogom zakona su, radi preciznosti i prekograničnog aspekta poslovanja institucija u Europskoj uniji, pozivanja na nacionalne propise dopunjena pozivanjima na odgovarajuće odredbe Direktive 2013/36/EU, Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) i Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5.6.2015.), sve kako bi se osigurao precizniji prijenos Direktive (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) ( SL L 150, 7.6.2019.).

Radi jačanja financijske pismenosti građana Republike Hrvatske, ujedno se, ovim Prijedlogom zakona uvodi obveza kreditnoj instituciji da svake godine dio prihoda od obavljanja svoje djelatnosti izdvaja za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti. Tom odredbom i odgovarajućom prekršajnom odredbom u slučaju njezinoga kršenja želi se potaknuti aktivno uključivanje kreditnih institucija u jačanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.

Naposljetku, ovim Prijedlogom zakona ispravljaju se netočna pozivanja u važećem Zakonu.

III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku na temelju članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sukladno kojem se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Ovim Zakonom Republika Hrvatska usklađuje svoje zakonodavstvo s Direktivom (EU) 2022/2556 te time ispunjava obvezu propisanu njezinim člankom 9., sukladno kojem su države članice dužne do 17. siječnja 2025. donijeti i objaviti mjere potrebne radi usklađivanja s tom Direktivom.

Pored toga, u svrhu daljnje prilagodbe hrvatskog zakonodavstva pravnim instrumentima OECD-a, ovim Prijedlogom zakona predlaže se brisanje odredbe važećeg Zakona prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje primjenjuje načelo reciprociteta.

Slijedom navedenog, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Članak 1.

U Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15. 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22.) u članku 2. stavku 1. iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:

„7) Direktiva (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2556).“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/1623 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 2024/1623, 19.6.2024.). “.

Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:

„(7) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 9.6.2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1114).

(8) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014, i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2554).“.

Članak 2.

U članku 3. stavku 1. iza točke 97. dodaju se točke 98. do 109. koje glase:

„98) IKT usluge znači uslugu kako je uređena člankom 3. točkom 21. Uredbe (EU) 2022/2554

99) pružatelj usluga znači pružatelj usluga koji je treća strana koja obavlja određeni eksternalizirani postupak, uslugu ili aktivnost, ili dijelove postupka, usluge ili aktivnosti, u okviru ugovora o eksternalizaciji

100) treća strana pružatelj IKT usluga znači treća strana pružatelj IKT usluga kako je uređeno člankom 3. točkom 19. Uredbe (EU) 2022/2554

101) mrežni i informacijski sustav znači mrežni i informacijski sustav definiran člankom 3. točkom 2. Uredbe (EU) 2022/2554

102) kriptoimovina znači kriptoimovina definirana člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) 2023/1114 i koja nije digitalna valuta središnje banke

103) token elektroničkog novca znači token elektroničkog novca definiran člankom 3. stavkom 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114

104) token vezan uz imovinu znači token vezan uz imovinu definiran člankom 3. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) 2023/1114

105) usluge povezane s kriptoimovinom znači usluge povezane s kriptoimovinom definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) 2023/1114

106) digitalna operativna otpornost znači digitalna operativna otpornost kako je definirana u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2022/2554

107) IKT rizik znači IKT rizik kako je definiran u članku 3. točki 5. Uredbe (EU) 2022/2554

108) izloženost osigurana stambenim nekretninama znači izloženost definiranu člankom 4. stavkom 1. točkom 75.d Uredbe (EU) br. 575/2013

109) izloženost osigurana poslovnim nekretninama znači izloženost definiranu člankom 4. stavkom 1. točkom 75.e Uredbe (EU) br. 575/2013

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Subjekti iz članka 2. stavka 5. točaka od 3. do 23. Direktive 2013/36/EU se za potrebe članka 84. i Glave XXII. ovoga Zakona smatraju financijskim institucijama.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 3.

U članku 7. stavku 1. riječi: „iz tih sredstava“ brišu se.

Članak 4.

U članku 8. stavku 1. točka 16. mijenja se i glasi:

„16) izdavanje elektroničkog novca, uključujući tokene elektroničkog novca“.

Iza točke 16. dodaje se nova točka 17. i točka 18. koje glase:

„17) izdavanje tokena vezanih uz imovinu

18) usluge povezane s kriptoimovinom“.

Dosadašnja točka 17. postaje točka 19.

Članak 5.

U članku 11. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 9. toga članka te je u smislu članka 164. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 6. toga članka.“.

Članak 6.

Iza članka 57. dodaje se članak 57.a i naslov iznad članka 57.a koji glase:

„Obavještavanje Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo

Članak 57.a

Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o zakonima kojima se izričito dopušta društvima koja nisu kreditne institucije obavljanje djelatnosti primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti.“.

Članak 7.

U članku 62. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:

„(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 8. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka dostavit će Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i zatražiti mišljenje o tome postoje li sumnje da kreditna institucija ne bi ispunjavala uvjete za pružanje usluga iz glave V. Uredbe (EU) 2023/1114.

(4) Ako u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti kraći od 15 dana i duži od 30 dana, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka smatrat će da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nema sumnju da kreditna institucija ne bi ispunjavala uvjete za pružanje usluga iz glave V. Uredbe (EU) 2023/1114.

(5) Hrvatska narodna banka će pri razmatranju zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 8. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona uzeti u obzir mišljenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga .“.

Članak 8.

U članku 73.a stavku 3. podstavak 5. mijenja se i glasi:

„- sve druge informacije koje bi mogle biti potrebne za provedbu procjena iz stavaka 5. i 6. ovoga članka odnosno odredbi kojima su u nacionalno pravo prenesene odredbe članka 21.a stavaka 3. i 4. Direktive 2013/36/EU te drugu dokumentaciju koju je Hrvatska narodna banka propisala podzakonskim propisom iz stavka 20. ovoga članka.“.

U stavku 13. riječi: „može naložiti“ zamjenjuju se riječima: „naložit će“.

Članak 9.

U članku 73.b stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka zatražit će savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.“.

Članak 10.

U članku 73.c stavku 5. iza riječi: „Europskog nadzornog tijela za bankarstvo“ dodaju se riječi: „u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.“.

Članak 11.

U članku 73.e iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kada nijedna institucija iz stavka 1. ovoga članka nije kreditna institucija ili ako se mora osnovati drugo posredničko matično društvo u EU-u u vezi s investicijskim djelatnostima, tada posredničko matično društvo u EU-u ili drugo posredničko matično društvo u EU-u može biti investicijsko društvo kojem je odobren rad u skladu s propisom kojim se uređuje tržište kapitala odnosno nacionalnim propisom kojim je prenesen članak 5. stavak 1. Direktive 2014/65/EU, a koje je podložno propisu koji uređuje sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava odnosno propisu kojim je u nacionalni propis prenijeta Direktiva 2014/59/EU.“.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. u podstavku 2. iza riječi: „Vijeća“ dodaju se riječi: „od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.).“.

Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 8. i 9.

Članak 12.

U članku 90. stavku 4. na kraj točke 4. dodaje se riječ: „ili“.

Na kraju točke 5. riječ: „ili“ briše se i stavlja se točka.

Točka 6. briše se.

Članak 13.

U članku 101. stavku 1. na kraju točke 4. riječ: „i“ briše se.

Na kraju točke 5. briše se točka i dodaje se riječ: „i“.

Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:

„6) prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.“.

Članak 14.

U članku 117. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Kreditna institucija dužna je, uz redovni osnovni kapital koji se održava radi ispunjavanja svih kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u obliku redovnog osnovnog kapitala, u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunat u skladu s člankom 92. stavkom 3. te Uredbe na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što je primjenjivo u skladu s glavom II. dijela prvog te Uredbe.“.

Članak 15.

U članku 129. stavku 3. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 2.“.

Članak 16.

U članku 130. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Kreditna institucija dužna je zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik izračunan i održavan u skladu s podzakonskim propisom iz članka 129. stavka 2. ovoga Zakona, održavati redovnim osnovnim kapitalom, kako je primjenjivo u skladu s glavom II. dijela prvog Uredbe (EU) br. 575/2013, u visini i na način koji odredi Hrvatska narodna banka.“.

Članak 17.

U članku 131. stavku 1. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 2.“.

Članak 18.

U članku 134. stavku 3. riječi: „u vezi s određivanjem zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik“ zamjenjuju se riječima: „koja određuje tu stopu u skladu s člankom 133. stavcima 9. i 13. Direktive 2013/36/EU“.

Članak 19.

U članku 136. u stavku 7. iza riječi: „kapital“ stavlja se zarez i dodaju riječi : „uz iznimku potkategorije 5 i bilo koje dodane više potkategorije“.

U stavku 10. u uvodnoj rečenici iza riječi: „Neovisno o“ dodaju se riječi: „odredbama članka 135. ovog Zakona i“.

Članak 20.

U članku 137. u stavku 10. riječi: „iz stavka 10. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 9. ovoga članka“.

Članak 21.

U članku 145.b riječi: „u potpunosti“ brišu se.

Članak 22.

U članku 146. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

„5) pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio ili u kojoj te osobe mogu imati značajan utjecaj“.

Članak 23.

U članku 147. ispred stavka 1. briše se oznaka stavka: „(1)“.

Stavak 2. briše se.

Članak 24.

U članku 174. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:

„3) stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 i “.

Članak 25.

U članku 179. stavku 2. točka 6. mijenja se i glasi:

„6) pružatelja usluge nekoj od osoba iz točaka 1. do 4. ovoga stavka, uključujući treće strane pružatelje IKT usluga iz poglavlja V. Uredbe (EU) 2022/2554 .“.

U stavku 3. točkama 2. i 3. riječi: „stavka 1.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 1. i 2. “.

Članak 26.

U članku 180. stavku 1. iza točke b) dodaje se točka c) koja glasi:

„c) rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2022/2554.“.

Članak 27.

U članku 201. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Ako neko tijelo koje nije nadležno tijelo ima ovlasti za sanaciju, Hrvatska narodna banka i to tijelo će usko surađivati i konzultirati se prilikom pripreme sanacijskog plana i u svim drugim situacijama u kojima ovaj Zakon i nacionalni propisi kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, Direktiva 2014/59/EU ili Uredba (EU) br. 575/2013 zahtijevaju suradnju i međusobnu konzultaciju.“.

Članak 28.

U članku 209. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Iznimno od odredbi članaka 206., 207. i 212. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalno pravo preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU , Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:“.

U stavku 3. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„(3) Iznimno od odredbi članaka 206., 207. i 212. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalno pravo preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može, radi jačanja stabilnosti i očuvanja cjelovitosti financijskog sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadležnim tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koji u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud, a Hrvatska narodna banka tim će tijelima priopćiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:“.

Članak 29.

U članku 212.a stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„(1) Iznimno od odredbi članka 206. stavaka 1. do 3. i članka 207. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalno pravo preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije dostaviti skupne podatke ili podatak iz kojeg nije moguće prepoznati o kojoj se kreditnoj instituciji radi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:“.

Članak 30.

U članku 228. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„(1) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona ako na temelju provedene supervizije u skladu s člancima 180. i 188. ovoga Zakona i odredbi kojima su u nacionalno pravo preneseni članci 97. i 101. Direktive 2013/36/EU za pojedinačnu kreditnu instituciju utvrdi sljedeće:“.

U stavku 8. iza riječi: „financijske poluge“ dodaju se riječi: „koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013“.

Članak 31.

U članku 284. stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010 uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo .“.

Članak 32.

U članku 285. stavku 7. iza riječi: „Uredbe (EU) br. 1093/2010“ dodaju se riječi: „uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo“.

Članak 33.

U članku 289. stavku 4. iza riječi: „nadziranja obveznika“ dodaju se riječi: „iz članka 2. stavka 1. točaka 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015.)“.

Članak 34.

Iza članka 311. dodaje se članak 311.a i naslov iznad članka 311.a koji glase:

„ Financiranje financijske pismenosti

Članak 311.a

(1) Kreditna institucija dužna je dio prihoda svake godine izdvajati za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.

(2) Ministarstvo financija donosi smjernicu o ispunjavanju obveze kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 35.

U članku 360. stavku 1. točka 22. mijenja se i glasi:

„22) ako ne utvrđuje grupu povezanih osoba u okolnostima u kojima su ispunjeni uvjeti za utvrđivanje grupa povezanih osoba u skladu s regulatornim tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 i podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona“.

U točki 42.b) riječi: „u potpunosti“ brišu se.

Točka 42.c) briše se.

Članak 36.

Iza članka 361.b dodaje se članak 361.c i naslov iznad članka 361.c koji glase:

„ Prekršaj zbog nefinanciranja financijske pismenosti

Članak 361.c

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj kreditna institucija ako dio prihoda svake godine ne izdvoji za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske, što je protivno članku 312.a ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00

eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 37.

Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22.).

Članak 38.

Ministarstvo financija donijet će smjernicu iz članka 34. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 4. i 7. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 30. prosinca 2024. i članaka 13., 25. i 26. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 17. siječnja 2025.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom mijenja i dopunjuje članak 2. Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22., u daljnjem tekstu: Zakon) s ciljem preuzimanja u hrvatsko zakonodavstvo Direktive (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2556). Ujedno se navode uredbe Europske unije čija se provedba detaljnije uređuje ovim Zakonom, a riječ je o Uredbi (EU) 2024/1623 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1623, 19.6.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1623) , Uredbi (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 9.6.2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1114) i Uredbi (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2554).

Uz članak 2.

Člankom 2. dopunjuje se članak 3. Zakona, koji uređuje pojmove, pojmovima vezanim uz Direktivu (EU) 2022/2556 te se, upućivanjem na Uredbu (EU) 2022/2554, uvode pojmovi informacijske i komunikacijske tehnologije (u daljnjem tekstu: IKT), i to: IKT usluge, treća strana pružatelj IKT usluga, mrežni i informacijski sustav, IKT rizik te digitalna operativna otpornost. Ujedno se uvodi pojam pružatelj usluga u skladu sa Smjernicama o eksternalizaciji (EBA/GL/2019/02) Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. S obzirom na donesenu Uredbu (EU) 2023/1114 pojmovi korišteni u Zakonu dopunjuju se pojmovima potrebnim za omogućavanje provedbe Uredbe (EU) 2023/1114 u okviru Zakona. Stoga se definiraju pojmovi kriptoimovina, token elektroničkog novca, token vezan uz imovinu te usluge povezane s kriptoimovinom. Pojmovi korišteni u Zakonu dopunjuju se i pojmovima iz Uredbe (EU) 2024/1623 kako bi se omogućila njihova provedba u okviru Zakona. Riječ je o pojmovima izloženosti osigurane stambenim i poslovnim nekretninama.

Također, u cilju preciznijeg prijenosa Direktive 2013/36/EU, koja je izmijenjena Direktivom 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7.6.2019.), u članak 3. Zakona dodaje se novi stavak 3., kojim se određuje da se društva iz država članica poimence navedena u članku 2. stavku 5. Direktive 2013/36/EU koja ispunjavaju zahtjeve iz članka 34. i poglavlja 3. glave VII. Direktive 2013/36/EU smatraju financijskim institucijama za potrebe odredbi kojima se u ovaj Zakon prenose odredbe članka 34. i poglavlja 3. glave VII. Direktive 2013/36/EU. 

Uz članak 3.

Radi preciznijeg prijenosa Direktive 2013/36/EU koja pod kreditnom institucijom uključuje institucije koje se bave primanjem depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanjem kredita, za vlastiti račun, neovisno o tome je li odobravanje kredita provedeno iz sredstava primljenih depozita ili iz sredstava koje kreditna institucija pribavlja iz drugih izvora, precizirana je odredba bankovne usluge na način da se iz te odredbe brišu riječi: „iz tih sredstava“. 

Uz članak 4.

S obzirom na donesenu Uredbu (EU) 2023/1114 koja je člankom 146. izmijenila Direktivu 2013/36/EU, na način da je u Prilogu I. Direktivi točku 15. izmijenila na način kako je izmijenjen članak 8. stavak 1. točka 16. Zakona te dodala dvije nove točke koje uređuju nove usluge koje kreditna institucija može pružati, i u Zakon su dodane nove usluge koje kreditna institucija može pružati. Na taj način osigurava se mogućnost da se kreditnim institucijama u Republici Hrvatskoj omogući izdavanje odobrenja za pružanje usluga izdavanja tokena elektroničkog novca, tokena vezanih uz imovinu, kao i usluga povezanih s kriptoimovinom. 

Uz članak 5 .

Uredba (EU) 2024/1623 je za izloženosti osigurane stambenim nekretninama i izloženosti osigurane poslovnim nekretninama propisala nove pristupe osjetljivije na rizik. S tim u vezi dodatno su proširene ovlasti imenovanih tijela. Te je promjene trebalo adekvatno odraziti u izmjenama članka 11. stavka 3. Zakona kako bi Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo za tu svrhu zadržala puni obuhvat ovlasti. 

Uz članak 6.

Ovim člankom izrijekom je propisana obveza Hrvatskoj narodnoj banci da obavijesti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ako se u Republici Hrvatskoj zakonom izričito dopusti društvima koja nisu kreditne institucije obavljanje djelatnosti primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti. 

Uz članak 7.

S obzirom da je Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine („Narodne novine“, br. 85/24.) propisano kako će odobrenje za pružanje usluga definiranih Uredbom (EU) 2023/1114 za kreditne institucije izdavati Hrvatska narodna banka, a nadzor nad pružanjem istih usluga vršiti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija), i to kod svih subjekata, uključujući kreditne institucije, ovim člankom dopunjuje se Zakon postupovnim odredbama vezanim uz podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje tih usluga. Hrvatska narodna banka će zahtjeve zaprimljene od kreditnih institucija dostavljati Agenciji na mišljenje, a mišljenje koje će o istima dostaviti Agencija Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir pri donošenju odluke o izdavanju odobrenja za pružanje ovih financijskih usluga. 

Uz članak 8.

Ovim člankom se, radi preciznosti, u članku 73.a stavku 3. podstavku 5. Zakona prilikom definiranja svih drugih informacija koje bi mogle biti potrebne prilikom izdavanja odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu uz dokumentaciju koju Hrvatska narodna banka propisuje podzakonskim aktom dodaje i pozivanje na odredbe Direktive 2013/36/EU. U stavku 13. izricanje nadzornih mjera se leksički usklađuje s izričajem Direktive 2013/36/EU iz mogućnosti izricanja u obavezno postupanje. 

Uz članak 9.

Ovim člankom je odredba članka 73.b stavka 7. Zakona izmijenjena navođenjem odredbe Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010) na temelju koje će Hrvatska narodna banka zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. 

Uz članak 10.

Ovim člankom je odredba članka 73.c stavka 5. Zakona dopunjena navođenjem odredbe Uredbe (EU) br. 1093/2010 na temelju koje će Hrvatska narodna banka zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. 

Uz članak 11 .

Ovim se člankom u članku 73.e stavku 6. Zakona, radi preciznosti izričaja, u slučaju prekograničnog aspekta dodaje točan naziv direktiva i uredbi na temelju kojih je posredničko matično društvo u EU-u dobilo odobrenje za rad, a u stavku 7. točan naziv uredbe za podružnice grupe iz treće zemlje na temelju koje su dobile odobrenje za osnivanje podružnice u EU-u. 

Uz članak 12.

Na temelju pregovora s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te zbog već sklopljenih međunarodnih ugovora, pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje Hrvatska narodna banka više neće kao razlog za odbijanje moći navoditi da kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u državi u kojoj je sjedište kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) nije omogućeno osnivanje podružnice barem pod istim uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču). 

Uz članak 13 .

Ovim člankom, kojim se mijenja članak 101. Zakona koji uređuje sustav upravljanja, prenose se odredbe članka 4. točke 2. Direktive (EU) 2022/2556, kojom je izmijenjen članak 74. stavak 1. prvi podstavak Direktive 2013/36 /EU , na način da su kreditne institucije dužne sustavom upravljanja obuhvatiti i prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554. 

Uz članak 14 .

Ovim člankom preciziraju se odredbe članka 117. Zakona o održavanju zaštitnog sloja za očuvanje kapitala na način da se precizno navode odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 u kojima su uz redovni osnovni kapital definirani kapitalni zahtjevi odnosno točke (a), (b) i (c) stavka 1. članka 92. te Uredbe, kao i odredbe glave iste Uredbe kojom je definirana osnova na kojoj se održava zaštitni sloj za očuvanje kapitala. 

Uz članak 15.

Ovim se člankom ispravlja pogrešno pozivanje u članku 129. Zakona. 

Uz članak 16.

Ovim se člankom dopunjuje članak 130. Zakona kojim je propisana obveza održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik pozivanjem na točno određene odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 na temelju kojih je određena primjena zaštitnog sloja za sistemski rizik na pojedinačnoj, konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi. 

Uz članak 17.

Ovim se člankom ispravlja pogrešno pozivanje u članku 131. Zakona. 

Uz članak 18.

U članku 134. stavku 3. Zakona preciziraju se odredbe o postupku priznavanja stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik na način da se navode i odredbe Direktive 2013/36/EU na temelju kojih određena država članica određuje stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik. 

Uz članak 19.

Ovim člankom dopunjuje se članak 136. Zakona na način da se preciziraju granične vrijednosti u metodologiji za utvrđivanje globalno sistemske važne kreditne institucije. 

Uz članak 20.

Ovim se člankom ispravlja krivo pozivanje u članku 137. Zakona.

Uz članak 21.

Ovom izmjenom članka 145.b Zakona adresiraju se izmjene iz Uredbe (EU) br. 575/2013 kojima su u kontekstu izloženosti osigurane nekretninom pojmovi „u potpunosti“ kao i „u cijelosti i potpuno“ brisani.

Uz članak 22.

Zbog preciznijeg prijenosa Direktive 2013/36/EU i njom definiranog pojma „povezane strane“ predloženo je u postojećem članku 146. Zakona precizirati da u osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom, prema kojima je potrebno posebno pratiti izloženost, ulaze i pravne osobe u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist ima kvalficirani udio ili u kojoj te osobe mogu imati značajan utjecaj.

Uz članak 23.

U članku 147. Zakona, kojim je propisano da članica grupe kreditnih institucija u RH za zaključivanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba mora dobiti prethodnu suglasnost nadzornog odbora matične kreditne institucije, predlaže se brisanje te odredbe budući da ista nije pravno provediva. Naime, odredbama propisa u Republici Hrvatskoj nije moguće uvjetovati odobravanje izloženosti u podružnici sa sjedištem u nekoj drugoj državi prethodnom suglasnošću nadzornog odbora matične banke u Republici Hrvatskoj. Ovo tim više jer je riječ o dva odvojena pravna subjekta.

Uz članak 24.

Ovim člankom mijenja se članak 174. Zakona, koji uređuje sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, kako bi odrazio donošenje novog okvira o digitalnoj otpornosti.

Uz članak 25.

Ovim člankom, kojim se mijenja članak 179. Zakona, koji uređuje prikupljanje informacija od strane Hrvatske narodne banke, prenose se odredbe članka 4. točke 1. Direktive (EU) 2022/2556, kojom je izmijenjen članak 65. stavak 3. točka a) podtočka vi. Direktive 2013/36/EU, na način da se u okviru supervizije proširuju ovlasti Hrvatske narodne banke kojima može tražiti dostavljanje informacija od trećih strana pružatelja IKT usluga. Dodatno, u stavku 3. članka 179. Zakona predlaže se ispravak pogrešnog pozivanja.

Uz članak 26.

Ovim člankom, kojim se mijenja članak 180. Zakona, koji uređuje opseg supervizije, prenose se odredbe članka 4. točke 4. Direktive (EU) 2022/2556, kojom je dopunjen članak 97. stavak 1. Direktive 2013/36/EU, kojom se opseg supervizije proširuje i na rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2022/2554. Time se osigurava da se prilikom supervizije djelotvorno utvrđuje IKT rizik i prati upravljanje tim rizikom od strane kreditnih institucija u skladu s novim okvirom o digitalnoj operativnoj otpornosti te izričito upućuje na zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2554 i kako bi se osobito obuhvatili rizici koji su otkriveni izvješćima o značajnim IKT incidentima i rezultatima testiranja digitalne operativne otpornosti koje su kreditne institucije provele u skladu s tom uredbom.

Uz članak 27.

Ovim člankom, kojim se mijenja članak 201. Zakona, preciziraju se odredbe kojima se osigurava da Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te druga nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj i izvan nje blisko surađuju i savjetuju se sa svim nadležnim tijelima u pogledu planova za sanaciju i u svim drugim slučajevima kada je takva suradnja i savjetovanje potrebno.

Uz članak 28.

Ovim člankom preciziraju se odredbe članka 209. Zakona na način da se navode odredbe Direktive 2013/36/EU na temelju kojih se povjerljive informacije razmjenjuju s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora kao i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i državi članici koja u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud.

Uz članak 29.

Ovim člankom se u članku 212.a Zakona navode i odredbe Direktive 2013/36/EU na temelju kojih Hrvatska narodna banka razmjenjuje informacije s međunarodnim tijelima, i to s Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Bankom za međunarodne namire.

Uz članak 30.

Ovim člankom se u članku 228. stavku 1. Zakona preciziraju i odredbe Direktive 2013/36/EU koje su prenijete u Zakon, a kojima kao posljedica nadzorne provjere i kontinuiranog nadzorog modela Hrvatska narodna banka nalaže kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala. U stavku 8. precizira se i upućivanje na članak 92. stavak 1. točku d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kada se određuje dodatni regulatorni kapital određen za pokriće rizika koji se ne odnose na rizik prekomjerne financijske poluge.

Uz članak 31.

U članku 284. stavku 7. Zakona, kojim se propisuje pravna osnova za postupanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju intermedijacije, precizira se da je predmet moguće uputiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo samo u periodu od četiri mjeseca prije donošenja zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo.

Uz članak 32.

U članku 285. stavku 7. Zakona u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo precizira se rok kada je predmet moguće uputiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, i to samo u periodu od četiri mjeseca prije donošenja zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima.

Uz članak 33.

Ovim člankom se u članku 289. stavku 4. Zakona preciziraju i odredbe Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015.) na temelju kojih Hrvatska narodna banka surađuje i razmjenjuje informacije s drugim nadležnim nadzornim tijelima s javnim ovlastima u nadziranju kreditnih institucija u pogledu propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Uz članak 34.

Ovim člankom dodaje se članak kojim se propisuje obveza kreditne institucije da dio prihoda svake godine izdvaja za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske te se daje ovlast Ministarstvu financija da donese smjernicu o ispunjavanju te obveze kreditne institucije.

Uz članak 35.

Izmjene u članku 360. stavku 1. Zakona, kojim su uređene kaznene odredbe, potrebne su uslijed izmjena odredbi na koje se one odnose. Stoga se u točki 22. predlažu izmjene izričaja radi donošenja Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/1728 u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju okolnosti u kojima su ispunjeni uvjeti za utvrđivanje grupa povezanih osoba. Nadalje, brisanja u točki 42.b) proizlaze iz izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013, a točka 42.c) ocijenjena je kao suvišna zbog isteka prijelaznog razdoblja određenog u članku 493. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Uz članak 36.

Ovim člankom dodaje se članak kojim se propisuje prekršajna odredba u slučaju da kreditna institucija svake godine ne izdvaja dio prihoda za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.

Uz članak 37.

Prijelaznom odredbom izrijekom se propisuje da će se postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu dovršeni do njegovog stupanja na snagu, dovršiti prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22.).

Uz članak 38.

Prijelaznom odredbom propisuje se rok u kojemu će Ministarstvo financija donijeti smjernicu o ispunjavanju obveze kreditne institucije u vezi s financiranjem aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.

Uz članak 39.

Zbog činjenice da se ovim Zakonom u nacionalno zakonodavstvo prenose odredbe pravnih akata Europske unije te potrebe za pravovremenim prijenosom istih, predlaže se stupanje na snagu kako je navedeno. 

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

(1)  Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5. 12. 2019.)

2) Direktiva Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31. 12. 1986.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2006/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o izmjeni Direktive Vijeća 78/660/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava, Direktive Vijeća 83/349/EEZ o konsolidiranim financijskim izvještajima, Direktive Vijeća 86/635/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija i Direktive Vijeća 91/674/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima osiguravajućih poduzeća (SL L 224, 16. 8. 2006.)

3) Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o sustavima osiguranja depozita (SL L 135, 31. 5. 1994.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o izmjeni Direktive 94/19/EZ o sustavima osiguranja depozita u odnosu na razine pokrića i odgode isplate (SL L 68, 13. 3. 2009.)

4) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12. 6. 2014.)

5) Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.) i

6) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava (SL L 150, 7. 6. 2019.).

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/558 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. (SL L 116, 6. 4. 2021.) o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19.

(3) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).

(4) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013).

(5) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (SL L 141/1, 14. 5. 2014.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 468/2014.).

(6) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014).

Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu

Članak 3.

(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) član uže obitelji osobe je:

1. bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je sklopila životno partnerstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola

2. roditelj, sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe

3. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke

4. druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe

2) diskrecijske mirovinske pogodnosti kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013

3) društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013

4) društvo za osiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013

5) društvo za pomoćne usluge kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013

6) društvo za reosiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013

7) društvo za upravljanje imovinom kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013

8) država članica domaćin kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013

8.a) država članica sudionica kako je uređeno člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013

9) financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013

10) financijska poluga kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013

11) financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013

12) financijski instrument kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013

13) brisana

13.a) globalna sistemski važna kreditna institucija (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 133. Uredbe (EU) br. 575/2013

13.b) globalna sistemski važna kreditna institucija izvan EU-a (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija izvan EU-a) je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 134. Uredbe (EU) br. 575/2013

14) grupa kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 138. Uredbe (EU) br. 575/201315) grupa kreditnih institucija kako je uređeno člankom 17. ovoga Zakona

14.a) grupa iz treće zemlje jest grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji

15) grupa kreditnih institucija kako je uređeno čl. 17 ovog Zakona

16) grupa kreditnih institucija u EU-u jest grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH)

17) grupa kreditnih institucija u RH kako je uređeno člankom 278. ovoga Zakona

18) grupa povezanih osoba kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013

19) imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)

19.a) institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013

20) brisana

21) interni pristupi jesu pristupi za koje je potrebno prethodno odobrenje supervizora, a uključuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, model vlastitih procjena LGD-a iz članka 161. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model za izračunavanje tržišne prilagodbe kreditnom vrednovanju rizika druge ugovorne strane (CVA) iz članka 162. stavka 2. točke (h) Uredbe (EU) br. 575/2013, pristup internih modela iz članka 221. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, pristup vlastitih procjena iz članka 225. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model iz članka 283. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, napredni pristup iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, model za izračun delte za OTC opcije iz članka 329. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, model osjetljivosti za izračunavanje pozicija iz članka 331. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, model za izračun delti iz članka 358. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model za izračun kapitalnog zahtjeva iz članka 363. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model za trgovanje korelacijama iz članka 377. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i interni model iz članka 383. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013

22) investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013

22.a) Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) kako je uređeno člankom 2. točkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013

22.b) Jedinstveni sanacijski odbor je odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014

23) knjiga trgovanja kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013

24) konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013, u Republici Hrvatskoj konsolidirajuće nadzorno tijelo je Hrvatska narodna banka ako je kao konsolidirajuće nadzorno tijelo utvrđena člankom 278. ovoga Zakona

25) konsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013

26) konsolidirani položaj kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013

27) kontrola kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013

28) kreditna institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013

28.a) kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija je kreditna institucija koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čiji četverogodišnji prosjek imovine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima koji se odnose na zadnji dan prethodne četiri poslovne godine na pojedinačnoj osnovi ne prelazi iznos u protuvrijednosti od jedne milijarde eura

29) kvalificirani udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013

29.a) manje značajni nadzirani subjekt kako je uređeno člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 468/2014

29.b) manje značajna nadzirana grupa kako je uređeno člankom 2. točkom 23. Uredbe (EU) br. 468/2014

29.c) mala i jednostavna kreditna institucija je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, gdje je za potrebe primjenjivog praga iz podtočke (b) te točke Uredbe (EU) br. 575/2013 u Republici Hrvatskoj on smanjen na jednu milijardu eura

29.d) mali primici su primici radnika kreditne institucije čiji bruto varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 50.000,00 eura i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi

30) matična država članica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013

31) matična institucija u državi članici je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 28. Uredbe (EU) br. 575/2013

32) matična institucija u EU-u je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013

32.a) matična institucija u EU-u sa sjedištem u RH je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj

32.b) matična kreditna institucija u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013

32.c) matična kreditna institucija u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013

33) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj

34) matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj

34.a) matično investicijsko društvo u državi članici je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013

34.b) matično investicijsko društvo u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.b Uredbe (EU) br. 575/2013

34.c) matično investicijsko društvo u EU-u sa sjedištem u RH je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj

34.d) matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj

35) matični financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični financijski holding u Republici Hrvatskoj

36) matični financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013

37) matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj

38) matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji

39) matični mješoviti financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj

40) matični mješoviti financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013

41) matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj

42) matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u

43) matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013

44) mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prometa iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.), uključujući i neprofitne organizacije

45) brisana

46) mješoviti financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013

47) mješoviti holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točke 22. Uredbe (EU) br. 575/2013

47.a) brisana

47.b) nacionalno nadležno tijelo kako je uređeno člankom 2. točkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013. U Republici Hrvatskoj nacionalno nadležno tijelo je Hrvatska narodna banka

47.c) nacionalno imenovano tijelo kako je uređeno člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013. U Republici Hrvatskoj nacionalno imenovano tijelo je Hrvatska narodna banka

47.d) nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) kako je uređeno člankom 2. stavkom 1. točkom 16. Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15. i 52/16.)

48) nadležno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013

48.a) nadzirani subjekt kako je uređeno člankom 2. točkom 20. Uredbe (EU) br. 468/2014

48.b) nadzirana grupa kako je uređeno člankom 2. točkom 21. Uredbe (EU) br. 468/2014

49) odobrenje za rad kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013

50) brisana

51) prihvatljive obveze su podložne obveze kako su uređene zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

52) podružnica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013

53) posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:

1. osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi

2. osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi, kao i članovima uže obitelji te osobe ili

3. osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja

54) posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe

55) potkonsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013

56) priznati kapital je priznati kapital kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 71. podtočkom b) Uredbe (EU) br. 575/2013

56.a) prosječan dnevni prihod je ukupan godišnji prihod iz točke 86. ovoga članka podijeljen s 365

57) protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 118. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju

58) radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i neradnih dana koji su u skladu s propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima, a u postupcima u kojima sudjeluje Europska središnja banka neradni dan je i neradni dan Europske središnje banke

59) raspodjela kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 110. Uredbe (EU) br. 575/2013

60) redovni osnovni kapital kako je uređeno člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013

61) referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunata u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja

62) regulatorni kapital kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013

62.a) rodno neutralna politika primitaka je politika primitaka koja se temelji na jednakim primicima radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti

63) brisana

64) brisana

65) brisana

66) brisana

67) brisana

68) brisana

69) brisana

70) sekuritizacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 61. Uredbe (EU) br. 575/2013

71) sekuritizacijska pozicija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 62. Uredbe (EU) br. 575/2013

72) sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013

73) sistemski rizik je rizik od poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i gospodarstvo u cjelini

74) sistemski važna kreditna institucija je matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji ili kreditna institucija kod koje poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja može dovesti do sistemskog rizika

75) smanjenje kreditnog rizika kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013

75.a) smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu jesu očekivanja nadležnog tijela za održavanjem regulatornog kapitala iznad iznosa regulatornog kapitala koji je propisan dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402) te naloženim člankom 224. stavkom 1. točke 20. ovoga Zakona i definiranim člankom 3. točkom 91. ovoga Zakona ili na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, te koji je potreban za postizanje ukupne razine regulatornog kapitala koju nadležno tijelo smatra prikladnom u skladu s člankom 228.a stavkom 2. ovoga Zakona

76) specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 126. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala

77) središnja druga ugovorna strana ili CCP kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013

78) središnje banke kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013

79) središnje banke članice Europskog sustava središnjih banaka kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013

80) stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s člankom 119. ili člankom 124. ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju

81) strukturni sistemski rizik je neciklički sistmenski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnoso rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava

81.a) brisana

81.b) subjekt financijskog sektora kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 27. Uredbe (EU) br. 575/2013

82) sudjelujući udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 575/2013

83) suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji je:

– svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

– svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji na rukovodećem položaju

– svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

84) suradnik podnositelja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije je:

– svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je kandidat za člana uprave kreditne institucije na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

– svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je kandidat za člana uprave kreditne institucije na rukovodećem položaju

– svaka fizička osoba koja s kandidatom za člana uprave kreditne institucije ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

85) ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku utvrđen u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013

86) ukupni prihod je ukupni godišnji neto prihod društva u prethodnoj poslovnoj godini, uključujući bruto prihod koji se sastoji od kamatnih i srodnih prihoda, prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s varijabilnim i fiksnim prihodom i prihoda od naknada i provizija u skladu s člankom 316. Uredbe (EU) br. 575/2013. Iznimno, za društvo koje je društvo kći matičnog društva, relevantni neto prihod po kamatama i naknadama utvrđuje se iz godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva87) uska povezanost kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013

86.a) upravljačko tijelo je tijelo, odnosno tijela institucije, koje je imenovano u skladu s propisima Republike Hrvatske ili propisima drugih država, a ovlašteno je odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije, a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to su uprava i nadzorni odbor

87) uska povezanost kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013

88) velika izloženost je izloženost na način kako je definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013

89) velika poduzeća jesu poduzeća koja nisu obuhvaćena točkom 44. ovoga članka

90) više rukovodstvo jesu fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije odgovorne za svakodnevno vođenje njezina poslovanja i za to odgovaraju upravi

91) zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:

1. protuciklički zaštitni sloj kapitala

2. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju

3. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju

4. zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik

92) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 135. ovoga Zakona

93) zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 117. ovoga Zakona

94) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 137. ovoga Zakona

95) zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 130. ovoga Zakona.

96) značajna nadzirana grupa kako je uređeno člankom 2. točkom 22. Uredbe (EU) br. 468/2014

97) značajni nadzirani subjekt kako je uređeno člankom 2. točkom 16. Uredbe (EU) br. 468/2014.

(2) Pojmovi financijski ugovori, instrument sanacije, mjera za sprječavanje krize, ovlast za sanaciju, sanacija, sanacijska mjera, sanacijska uprava, sanacijski kolegij, sanacijski program za grupu, sanacijski subjekt, sanacijsko tijelo, grupno sanacijsko tijelo i subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor koji se koriste u ovom Zakonu imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Bankovne usluge

Članak 7.

(1) Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun.

(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, depozitom se smatra novčani polog na način definiran Zakonom o obveznim odnosima.

(3) U smislu ovoga Zakona, pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:

1) primici institucije za elektronički novac u obliku uplata koje se odmah zamjenjuju za elektronički novac

2) primici Republike Hrvatske i drugih država članica, jedinica regionalne ili lokalne uprave Republike Hrvatske i drugih država članica ili javnog međunarodnog tijela u kojem su jedna ili više država članica članice

3) primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od svojih članova

4) primici članarina, dobrovoljnih priloga i sličnih nepovratnih sredstava udruga

5) primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova ili

6) primici novčanih sredstava koje institucija za platni promet primi od korisnika platnih usluga radi pružanja platnih usluga u skladu s posebnim zakonom.

Osnovne i dodatne financijske usluge

Članak 8.

(1) U smislu ovoga Zakona, osnovne financijske usluge jesu:

1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava

2) odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting)

3) otkup potraživanja s regresom ili bez njega (engl. factoring)

4) financijski najam (engl. leasing)

5) izdavanje garancija ili drugih jamstava

6) trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:

– instrumentima tržišta novca

– prenosivim vrijednosnim papirima

– stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove

– financijskim ročnicama i opcijama

– valutnim i kamatnim instrumentima

7) platne usluge u skladu s posebnim zakonima

8) usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost

9) izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 7. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom,

10) iznajmljivanje sefova

11) posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu

12) sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

13) upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim

14) poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima i usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

15) savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima

16) izdavanje elektroničkog novca i

17) investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 16. ovoga stavka.

(2) U smislu ovoga Zakona, dodatne financijske usluge jesu:

1) poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje2) pružanje usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona

3) druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona

4) trgovanje zlatom

5) usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala i

6) druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije.

Nadležnost Hrvatske narodne banke

Članak 11.

(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona, osim za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, nadležna Europska središnja banka.

(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 144.a ovoga Zakona u dijelu koji se tiče propisivanja mjera koje se odnose na kreditne institucije.

(3) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo koje procjenjuje primjerenost pondera rizika iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 te je u smislu članka 164. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo koje procjenjuje primjerenost minimalnih vrijednosti gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. Loss given default, LGD) iz članka 164. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(4) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su Europskoj središnjoj banci dodijeljene sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.

Zabrana primanja depozita i drugih povratnih sredstava od javnosti

Članak 57.

Depozite i druga povratna sredstva od javnosti u Republici Hrvatskoj ne smiju primati druge osobe osim osoba iz članka 56. ovoga Zakona. 

Odobrenje za pružanje financijskih usluga

Članak 62.

(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje dužne su, prije upisa u sudski registar financijskih usluga koje namjeravaju pružati, dobiti odobrenje za pružanje tih financijskih usluga u skladu s ovim Zakonom.

(2) Odluka o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka donosi se istodobno kad i odluka o odobrenju za rad, odnosno odobrenju za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, osim ako je zahtjev za izdavanje odobrenja iz ovoga članka podnesen nakon što je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dobila odobrenje za rad odnosno odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.

Izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima

Članak 73.a

(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 278. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti i drugi financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom i/ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi.

(3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potrebno je priložiti:

− informaciju o organizacijskoj strukturi grupe kojoj taj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva te mjesto i vrsta pružanja usluga svake članice grupe

− informaciju o imenovanju najmanje dviju osoba koje upravljaju tim financijskim holdingom ili mješovitim financijskim holdingom te o tome da navedene osobe ispunjavaju zahtjeve iz članka 55. ovoga Zakona

− informaciju o tome da su ispunjeni kriteriji iz članka 28. ovoga Zakona

− informaciju o unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadataka unutar grupe kreditnih institucija u RH kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding

− drugu dokumentaciju koju je Hrvatska narodna banka propisala podzakonskim propisom iz stavka 21. ovoga članka.

(4) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi zajedno sa zahtjevom za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 26. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetovat će se prije donošenja odluke s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan, u kojem slučaju Hrvatska narodna banka može produžiti rok od 20 radnih dana iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona za dostavu dodatne dokumentacije iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona na rok koji je potreban za završetak postupka iz ovoga članka te u tom razdoblju ne teče rok iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) ako unutarnje procedure i raspodjela zadataka unutar grupe osiguravaju usklađenost sa zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi te osobito osiguravaju učinkovito:

− koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajuću raspodjelu zadataka među institucijama kćerima

− sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i

− izvršavanje politika na razini grupe koje je uspostavio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe

2) ako financijski holding ili mješoviti financijski holding organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada neće otežati ili na drugi način spriječiti obavljanje učinkovite supervizije nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama, o ispunjavanju obveza na pojedinačnoj, konsolidiranoj te potkonsolidiranoj osnovi, pri čemu se osobito uzima u obzir:

− položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi

− vlasnička struktura te

− uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe

3) ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 28. i 55. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 278. ovoga Zakona nisu dužni podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom ako mogu dokazati Hrvatskoj narodnoj banci da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) glavna djelatnost financijskog holdinga je stjecanje udjela u društvima kćerima

2) glavna djelatnost mješovitog financijskog holdinga, u odnosu na institucije ili financijske institucije, je stjecanje udjela u društvima kćerima

3) u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo na temelju propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao sanacijski subjekt ni u jednoj grupi u planu sanacije grupe koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo

4) kreditna institucija kći obvezna je osigurati usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su joj na raspolaganje stavljena sva potrebna sredstva i ovlasti za učinkovito ispunjavanje tih obveza

5) financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravljačkih, operativnih ili financijskih odluka kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije i

6) ne postoje prepreke za provođenje učinkovite supervizije grupe kreditnih institucija u RH od strane Hrvatske narodne banke na konsolidiranoj osnovi.

(7) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavka 6. ovoga članka dužan je umjesto zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze pribavljanja odobrenja iz ovoga članka te priložiti dokaze o ispunjenju tih uvjeta.

(8) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 6. ovoga članka uključen je u opseg konsolidacije kako je propisano ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.

(9) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 5. ovoga članka.

(10) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 6. ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati te uvjete.

(11) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz ovoga članka.

(12) Na zahtjev Hrvatske narodne banke kao konsolidirajućeg nadzornog tijela financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je dostaviti informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 5. ovoga članka ili, prema potrebi, stavka 6. ovoga članka.

(13) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo utvrdi da uvjeti iz stavka 5. ovoga članka nisu ispunjeni ili kontinuiranim nadzorom iz stavka 11. ovoga članka utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, može naložiti financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu supervizorske mjere kako bi se osigurali ili ponovno uspostavili kontinuitet i cjelovitost supervizije na konsolidiranoj osnovi nad zahtjevima na konsolidiranoj osnovi utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 i osigurala usklađenost s tim zahtjevima, pri čemu će Hrvatska narodna banka osobito voditi računa o učincima tih supervizorskih mjera na financijski konglomerat.

(14) Hrvatska narodna banka financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu može osobito:

− naložiti zabranu ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica institucija kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding

− izreći upravne sankcije financijskom holdingu, mješovitom financijskom holdingu ili članu upravljačkog tijela ili druge odgovorne osobe, u skladu s odredbama ovoga Zakona

− naložiti da vlasničke udjele u institucijama kćerima prenese na svoje dioničare ili imatelje udjela

− privremeno naložiti da drugi član te grupe, financijski holding, mješoviti financijski holding ili institucija, ispunjava na konsolidiranoj osnovi zahtjeve propisane ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013

− naložiti ograničenje isplate ili zabranu isplate na temelju dionica ili isplatu kamata dioničarima

− naložiti prodaju ili smanjenje vlasničkog udjela u instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora ili

− naložiti da dostavi plan prema kojem će se bez odgađanja ponovno uskladiti sa zahtjevima iz ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013.

(15) U slučaju iz stavka 14. podstavka 1. ovoga članka zabrana ostvarivanja prava glasa znači da financijski holding ili mješoviti financijski holding ne može ostvarivati pravo glasa te za njega to ne mogu učiniti ni druge osobe.

(16) Kada je njegovo pravo glasa isključeno, a financijski holding ili mješoviti financijski holding na glavnoj skupštini ipak glasuje, tako dan glas je ništav.

(17) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti iz stavka 6. ovoga članka nisu više ispunjeni, financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je podnijeti zahtjev za odobrenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.

(18) Hrvatska narodna banka o zahtjevu iz ovoga članka odlučuje u roku od četiri mjeseca od primitka urednog zahtjeva, a najkasnije u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva.

(19) Ako Hrvatska narodna banka odluči odbiti zahtjev iz ovoga članka, može financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu naložiti mjeru iz stavka 14. ovoga članka.

(20) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:

− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja i

− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka. 

Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 73.b

(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležno tijelo druge države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan razmjenjuju informacije o svakom od tih holdinga.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta i nalaganja mjera iz članka 73.a ovoga Zakona.

(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, procjenjuje ispunjenje uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona te o rezultatima procjene obavještava nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.

(4) Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona ili nalaganju mjera iz članka 73.a stavka 14. ovoga Zakona bit će donesena u roku od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će ovu odluku financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.

(6) Ako postoje različita mišljenja u svezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti savjet od Europskog nadležnog tijela za bankarstvo.

(8) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donosi se u skladu s tom odlukom. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku.

(9) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 7. ovoga članka nakon isteka roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka ili nakon donošenja zajedničke odluke.

(10) U slučaju mješovitog financijskog holdinga, ako Hrvatska narodna banka nije određena kao koordinator sukladno propisima kojima se uređuju financijski konglomerati, Hrvatska narodna banka će prije donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka zatražiti suglasnost koordinatora.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka ako koordinator ne da suglasnost na prijedlog zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka će zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ili Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).

(12) Zajednička odluka donesena u skladu s ovim člankom ne utječe na obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuju financijski konglomerati i propisa kojima se uređuje poslovanje osiguravajućih društava. 

Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 73.c

(1) Kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj te kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, razmjenjivat će s konsolidirajućim nadležnim tijelom informacije vezane za taj holding.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona i nalaganju mjera iz članka 73.a stavka 14. ovoga Zakona.

(3) Zajednička odluka iz stavka 2. ovoga članka donijet će se u roku od dva mjeseca od dana primitka procjene koju je izradilo konsolidirajuće nadzorno tijelo.

(4) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.

(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke i zatražit će posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

(6) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donijet će se u skladu s tom odlukom. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka će samostalno donijeti odluku.

(7) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 6. ovoga članka nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nakon donošenja zajedničke odluke. 

Posredničko matično društvo u EU-u

Članak 73.e

(1) Dvije ili više institucija sa sjedištem u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje dužne su odrediti jedinstveno posredničko matično društvo sa sjedištem u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: posredničko matično društvo u EU-u).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka u suradnji s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor članice grupe iz treće zemlje može donijeti odluku da grupa iz treće zemlje može osnovati dva posrednička matična društva u EU-u ako zajednički utvrde da određivanje jedinstvenog posredničkog matičnog društva u EU-u:

− nije uskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je uređen propisima ili je takvu odluku donijelo nadležno tijelo treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili

− bi, sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u, mogućnost sanacije bila manje učinkovita nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u.

(3) Kreditna institucija koja je dobila odobrenja iz članka 60. ovoga Zakona i koja je s još jednom institucijom sa sjedištem u EU-u članica grupe iz treće zemlje dužna je:

1) imati posredničko matično društvo u EU-u ili

2) biti imenovana kao posredničko matično društvo.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 60. ovoga Zakona, a koja je dio grupe iz treće zemlje nije dužna imati posredničko matično društvo u EU-u ili, sukladno stavku 3. ovoga članka, biti određena kao posredničko matično društvo u EU-u ako je:

− ukupna vrijednost imovine u EU-u svih članica grupe iz treće zemlje manja od 40 milijardi eura ili

− kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 60. ovoga Zakona jedina institucija iz te grupe koja posluje u Europskoj uniji.

(5) Posredničko matično društvo u EU-u može biti kreditna institucija koja je dobila odobrenje na temelju iz članka 60. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 73.a ovoga Zakona.

(6) Za potrebe ovoga članka ukupna vrijednost imovine grupe iz treće zemlje u EU-u je zbroj sljedećeg:

− ukupnog iznosa imovine svake institucije u EU-u koja je članica grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucija nije konsolidirana te

− ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje s odobrenjem za osnivanje podružnice u EU-u u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

(7) Hrvatska narodna banka za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavlja sljedeće informacije:

− nazive i ukupan iznos imovine za svaku kreditnu instituciju članicu grupe iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske

− nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na svaku podružnicu koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i djelatnosti za koje su dobile odobrenje

− naziv i vrstu svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i naziv grupe iz treće zemlje kojoj to društvo pripada.

(8) U smislu ovoga članka pojam institucija uključuje i investicijsko društvo. 

Osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje

Članak 90.

(1) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj potrebno je priložiti:

1) dokaz, ne stariji od tri mjeseca, da je kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) upisana u sudski ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište, iz kojega se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar te osobe ovlaštene za zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u državi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene prema propisima države u kojoj kreditna institucija ima registrirano sjedište, iz kojih se vidi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlaštene za zastupanje i opseg njihovih ovlasti

2) odluku kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) o osnivanju podružnice

3) prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača), javno ovjeren prema propisima države u kojoj kreditna institucija ima registrirano sjedište

4) podatke o članovima upravnih i nadzornih organa  kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača)

5) zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice kreditne institucije iz treće zemlje

6) revizorsko izvješće kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) za posljednje tri poslovne godine

7) dokument koji vjerodostojno prikazuje imatelje i njihove udjele u upravljanju kreditnom institucijom iz treće zemlje (osnivačem)

8) izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra države u kojoj se nalazi sjedište pravnih osoba imatelja kvalificiranih udjela kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača), uključujući popis fizičkih osoba koje su krajnji dioničari u tim pravnim osobama

9) odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga koje je kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču) izdalo nadležno tijelo

10) popis bankovnih i financijskih usluga koje podružnica kreditne institucije iz treće zemlje namjerava pružati u Republici Hrvatskoj i poslovni plan za prve tri godine poslovanja

11) odgovarajući akt nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj ako to proizlazi iz propisa kojima se uređuje pružanje financijskih usluga koji su predviđeni poslovnim planom iz točke 10. ovoga stavka

12) popis osoba povezanih s kreditnom institucijom iz treće zemlje (osnivačem) na način iz članka 16. ovoga Zakona

13) odobrenje nadležnog tijela kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) za osnivanje podružnice ili izjavu toga tijela da takvo odobrenje nije potrebno prema propisima države sjedišta te kreditne institucije, ne starije od šest mjeseci

14) izjavu kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) da će podružnica voditi svu dokumentaciju koja se odnosi na njezino poslovanje na hrvatskom jeziku i pohraniti je u sjedištu podružnice te da će sastavljati financijske izvještaje u skladu s ovim Zakonom ili propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije i

15) informaciju o sustavu osiguranja depozita kojem kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) pripada.

(2) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka zatražiti dodatne informacije i dokumentaciju. Ako je Hrvatska narodna banka zatražila dodatne informacije ili dokumentaciju, dan njihove dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) Na postupak izdavanja, poništavanja i ukidanja rješenja kojim je dana prethodna suglasnost za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 36. do 40. i članka 44. ovoga Zakona i propisi Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije u dijelu kojim se uređuju prava i obveze članova uprave.

(4) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje:

1) ako na osnovi podataka kojima raspolaže i dokumentacije priložene zahtjevu za izdavanje odobrenja utvrdi da kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) nema primjeren financijski položaj ili primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu da bi podružnica koju namjerava osnovati mogla poslovati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije

2) ako je, uzimajući u obzir propise države sjedišta kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) ili prakse vezane uz provođenje tih propisa, vjerojatno da će obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti otežano ili onemogućeno

3) ako ocijeni da osoba odgovorna za vođenje poslova podružnice kreditne institucije iz treće zemlje ne ispunjava uvjete za člana uprave kreditne institucije propisane člankom 38. ovoga Zakona ili propisima Europske unije, kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije u dijelu kojim se uređuju prava i obveze članova uprave

4) ako u trećoj zemlji u kojoj je sjedište kreditne institucije ne postoje propisi o sprječavanju pranja novca i/ili ako ti propisi ne omogućuju djelotvoran nadzor nad sprječavanjem pranja novca te ako su kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) ili osobe iz stavka 1. točke 8. ovoga članka na bilo koji način povezani s pranjem novca ili financiranjem terorizma ili postoje indicije za to

5) ako Hrvatska narodna banka nema zaključen sporazum o suradnji na području supervizije s nadležnim tijelom iz treće zemlje u kojoj se nalazi sjedište kreditne institucije osnivača podružnice ili

6) ako kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u državi u kojoj je sjedište kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) nije omogućeno osnivanje podružnice barem pod istim uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču).

(5) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje uz uvjet da ta kreditna institucija položi na račun bilo koje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj novčani iznos koji ne može biti manji od 5.000.000,00 eura. Ta će se sredstva na tom računu držati do upisa podružnice kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) u sudski registar nakon čega se prenose na račun za namiru podružnice koji se vodi kod Hrvatske narodne banke. Ta sredstva smatrat će se regulatornim kapitalom u smislu ovoga Zakona.

(6) Kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) može povećati iznos regulatornog kapitala iz prethodnog stavka ovoga članka. Povećanje regulatornog kapitala može se izvršiti jedino uplatom u novcu na račun podružnice koji se vodi u Republici Hrvatskoj.

(7) Ako kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) u Republici Hrvatskoj namjerava preko svoje podružnice početi pružati druge usluge, a koje nisu navedene u odobrenju za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, dužna je dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje tih usluga.

(8) Za odobrenje iz stavka 7. ovoga članka kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) obvezna je dostaviti dokumentaciju iz stavka 1. točaka 9. i 10. i stavka 2. ovoga članka. Pritom se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 4. ovoga članka.

Sustav upravljanja

Članak 101.

(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji obuhvaća:

1) jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije, uspostavljen na način da se izbjegne sukob interesa

2) djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju

3) primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke

4) politike primitaka koje su u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima koje promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima i koje su rodno neutralne i

5) plan oporavka.

(2) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje zahtjeve vezane uz sustav upravljanja, a osobito:

1) u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:

– opća pravila o upravljanju rizicima

– pravila o upravljanju kreditnim rizikom

– pravila o upravljanju tržišnim rizicima

– pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje– način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom

– pravila o upravljanju operativnim rizikom

– pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz uporabe informacijskog sustava

– pravila o upravljanju ostalim rizicima

2) u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik:

– kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku

– način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika

– način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke

– rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i

– vođenje kreditnih spisa

3) u vezi s izračunom velike izloženosti definiranje kriterija povezanosti

4) obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik

5) u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu:

– način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu

– način izračuna ograničenja ulaganja

– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke

6) u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke:

– sadržaj izvješća i obavijesti

– rokove i način izvješćivanja

7) način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu planova oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokove dostave tih planova.

(3) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim uređuje formiranje rezerva za opće bankovne rizike, način izračuna stanja pojedinačnih i svih otvorenih stavki i najveće dopuštene razlike između tih stavki i ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditnih institucija.

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala

Članak 117.

(1) Kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.

(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. te, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona.

Opće odredbe

Članak 129.

(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za kreditne institucije i za određivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje.

(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom pobliže će urediti:

– stope i način održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 1. ovoga članka

– način primjene zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz članka 131. ovoga Zakona i

– način izračuna zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom iz stavka 3. ovoga članka odredit će stopu i način održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za sve kreditne institucije ili za jednu ili više podskupina kreditnih institucija, za sve ili podskupinu izloženosti kako je navedeno u članku 131. stavku 3. ovoga Zakona, radi sprječavanja ili smanjenja strukturnih sistemskih rizika koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 575/2013 i glavama VII.2 i VII.4 ovoga Zakona.

Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik

Članak 130.

(1) Kreditna institucija dužna je zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik izračunan u skladu s podzakonskim propisom iz članka 129. stavka 3. ovoga Zakona održavati redovnim osnovnim kapitalom u visini i na način koji odredi Hrvatska narodna banka.

(2) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1.ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. i, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona. Ako primjena tih odredbi ne dovede do zadovoljavajućeg poboljšanja redovnoga osnovnoga kapitala kreditne institucije za potrebe relevantnog strukturnog sistemskog rizika, Hrvatska narodna banka može naložiti dodatne mjere u skladu s ovim Zakonom.

Način određivanja stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik

Članak 131.

(1) Podzakonskim propisom iz članka 129. stavka 3. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može odrediti da se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje na:

1) sve izloženosti u Republici Hrvatskoj

2) sljedeće sektorske izloženosti u Republici Hrvatskoj:

– sve izloženosti prema klijentima na malo koji su fizičke osobe, a koje su osigurane stambenim nekretninama

– sve izloženosti prema pravnim osobama koje su osigurane poslovnim nekretninama

– sve izloženosti prema pravnim osobama, isključujući one iz podtočke 2. ove točke

– sve izloženosti prema fizičkim osobama, isključujući one iz podtočke 1. ove točke

3) sve izloženosti u drugim državama članicama, u skladu s člankom 132. stavkom 12. ovoga Zakona i u skladu sa stavcima 5. i 6. ovoga članka

4) sektorske izloženosti, kako su utvrđene u točki 2. ovoga stavka, u drugim državama članicama kako bi se u skladu s člankom 134. ovoga Zakona omogućilo priznavanje stope zaštitnog sloja koju je odredila ta država članica

5) izloženosti u trećim zemljama ili

6) podskupine bilo koje od skupina navedenih u točki 2. ovoga stavka.

(2) Hrvatska narodna banka stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik utvrđuje kao višekratnik 0,5 postotnih bodova.

(3) Hrvatska narodna banka može odrediti različite stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za različite podskupine kreditnih institucija i izloženosti.

(4) Hrvatska narodna banka će pri određivanju potrebnog zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik voditi računa o tome da obveza njegova održavanja ne dovodi do nerazmjerno nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(5) Ako Hrvatska narodna banka odluči primijeniti zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik na izloženosti kreditnih institucija u drugim državama članicama, stopa zaštitnog sloja za sve izloženosti u Europskoj uniji bit će ista.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za izloženosti kreditnih institucija u određenoj državi članici može biti različita samo ako je Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 134. ovoga Zakona priznala stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredila ta država članica.

(7) Hrvatska narodna banka dužna je preispitati obvezu održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik najmanje svake dvije godine.

Priznavanje stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik

Članak 134.

(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku kojom priznaje stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice i u tom slučaju propisati primjenu te stope zaštitnog sloja na kreditne institucije za izloženosti u toj državi članici.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je tu odluku objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama te o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.

(3) Hrvatska narodna banka dužna je pri donošenju odluke o priznavanju stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice uzeti u obzir informacije koje je dostavila ta država članica u vezi s određivanjem zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

(4) Ako Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prizna stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, taj zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik može se dodati zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik koji se primjenjuje u skladu s člancima 129. do 132. ovoga Zakona, uz uvjet da se tim zaštitnim slojevima pokrivaju različiti rizici, a ako se zaštitnim slojevima pokrivaju isti rizici, kreditne institucije dužne su primijeniti samo viši zaštitni sloj.

(5) Ako odredi stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, Hrvatska narodna banka može Europskom odboru za sistemske rizike podnijeti zahtjev za izdavanje preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 jednoj ili više država članica za priznavanje te stope zaštitnog sloja za izloženosti u Republici Hrvatskoj.

Metodologija za utvrđivanje GSV kreditnih institucija

Članak 136.

(1) Metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim mjerljivim i jednako važnim kategorijama pokazatelja:

1) veličina grupe

2) povezanost grupe s financijskim sustavom

3) zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa

4) složenost grupe

5) prekogranična aktivnost grupe, uključujući prekograničnu aktivnost između Republike Hrvatske i drugih država članica te između Republike Hrvatske i trećih zemalja.

(2) Dodatna metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim kategorijama:

1) kategorijama iz stavka 1. točkama 1. do 4. ovoga članka

2) prekograničnoj aktivnosti grupe, isključujući aktivnosti grupe u državama članicama sudionicama kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

(3) Svakoj kategoriji iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuje se jednak ponder i svaka od njih sastoji se od mjerljivih pokazatelja, a za kategorije iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokazatelji su jednaki kao i pripadajući pokazatelji određeni na temelju stavka 1. ovoga članka.

(4) Dodatnom metodologijom iz stavka 2. ovoga članka za utvrđivanje GSV kreditne institucije izračunava se dodatna ukupna ocjena za svaki ocijenjeni subjekt iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju koje Hrvatska narodna banka može poduzimati jednu od mjera iz stavka 10. točke 3. ovoga članka.

(5) Primjena metodologije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka treba rezultirati ukupnom ocjenom za svako društvo koje se ocjenjuje iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju čega se utvrđuju GSV kreditne institucije i svrstavaju u najmanje pet potkategorija u skladu sa stavcima 6., 7., 8. i 9. ovoga članka.

(6) Hrvatska narodna banka utvrđuje, na temelju ukupnih ocjena dobivenih metodologijom za utvrđivanje GSV kreditna institucija, najnižu granicu i granice između svake potkategorije GSV kreditna institucija.

(7) Granične ocjene između susjednih potkategorija moraju biti jasno definirane i moraju poštovati načelo stalnog linearnog povećavanja sistemske značajnosti između svake potkategorije, što dovodi do linearnog povećanja zahtjeva za dodatni redovni osnovni kapital.

(8) Sistemska značajnost je očekivani učinak poteškoća u poslovanju GSV kreditna institucija na globalno financijsko tržište.

(9) GSV kreditne institucije dužne su održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije na način da najnižoj potkategoriji dodijele zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju u visini od 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku, dok se zaštitni sloj koji se dodjeljuje svakoj idućoj potkategoriji uvećava za najmanje 0,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.

(10) Neovisno o rezultatima metodologije iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na osnovi supervizorske prosudbe:

1) preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz niže u višu potkategoriju

2) društvo iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona čija je ukupna ocjena iz stavka 5. ovoga članka niža od granične ocjene za najnižu potkategoriju svrstati u tu ili u višu potkategoriju te ga na taj način odrediti kao GSV kreditnu instituciju

3) preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz više u nižu potkategoriju, uzimajući u obzir jedinstveni sanacijski mehanizam, na temelju ukupnog rezultata iz stavka 2. ovoga članka.

(11) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje GSV kreditna institucija i potkategorija u koje su svrstane.

(12) O rezultatu preispitivanja iz stavka 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti GSV kreditne institucije i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis utvrđenih GSV kreditnih institucija i potkategorija u koje su svrstane.

Ostale sistemski važne kreditne institucije

Članak 137.

(1) Hrvatska narodna banka utvrđuje na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi OSV kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za utvrđivanje OSV kreditne institucija.

(3) OSV kreditna institucija može biti:

1) grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH

2) grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u RH, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH ili

3) kreditna institucija.

(4) Hrvatska narodna banka odredit će stopu zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju u visini do 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir uvjete za utvrđivanje OSV kreditne institucije.

(5) Zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.

(6) OSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju u visini koju odredi Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir stavak 9. ovoga članka i članak 139. ovoga Zakona.

(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu zaštitnog sloja za svaku OSV kreditnu instituciju, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj osnovi ili pojedinačnoj osnovi, iznad 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako je za to dobila odobrenje Europske komisije.

(8) Iznimno od stavka 4. ovoga članka i članka 129. ovoga Zakona, ako je OSV kreditna institucija društvo kći GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja je kreditna institucija ili grupa koju vodi matična institucija iz EU-a i na koju se primjenjuje zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi za OSV kreditnu instituciju ne smije prelaziti manju od sljedećih vrijednosti:

1) zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV kreditnu instituciju ili OSV kreditnu instituciju koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj osnovi i 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku i

2) 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku ili stope koju je Europska komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 8. ovoga članka.

(9) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o nazivima OSV kreditnih institucija, potkategorijama u koje su one svrstane i visinama stopa zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije te javno objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama.

(10) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 136. stavkom 10. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(11) Hrvatska narodna banka dužna je rješenjem utvrditi OSV kreditnu instituciju i stopu zaštitnog sloja za tu OSV kreditnu instituciju.

Velike izloženosti koje proizlaze iz kredita osiguranih nekretninama

Članak 145.b

Kreditna institucija, sukladno članku 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne može pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana stambenim nekretninama ili je, u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine.

Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

Članak 146.

(1) Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije jesu:

1) dioničar kreditne institucije koji ima 5% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije

2) član uprave, član nadzornog odbora i prokurist kreditne institucije

3) osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za rad sa stanovništvom, osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca,

4) pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio

5) pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio

6) pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije članovi višeg rukovodstva ili su članovi uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktori

7) pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije

8) pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije

9) član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije

10) treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 9. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije.

(2) Pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz stavka 1. točaka 1. do 9.ovoga članka smatraju se također:

1) osoba povezana s osobom iz stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga članka, a na način iz članka 3. točke 18. ovoga Zakona i

2) član uže obitelji fizičke osobe iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka i pravna osoba u kojoj taj član uže obitelji ima kvalificirani udio ili u kojoj može imati znatan utjecaj ili u kojoj je na poziciji višeg rukovodstva ili je član upravljačkog tijela.

(3) U osobe u posebnom odnosu u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju se i fondovi imatelji dionica kreditne institucije.

Prethodna suglasnost nadzornog odbora

Članak 147.

(1) Za zaključivanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne institucije. Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za zaključivanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15%, odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije.

(2) Članica grupe kreditnih institucija u RH za zaključivanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba mora dobiti prethodnu suglasnost nadzornog odbora matične kreditne institucija u RH i matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH. Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za zaključivanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15% odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala grupe kreditnih institucija u RH.

Sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke

Članak 174.

(1) Za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko društvo daje ocjenu o:

1) pridržavanju pravila o upravljanju rizicima

2) obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije

3) stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i

4) pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće zadovoljavajuće, uglavnom zadovoljavajuće, djelomično zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće

(3) Hrvatska narodna banka može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne institucije ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1) zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi odnosno dopuni ili

2) odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.

(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 168. do 173. ovoga Zakona.

(7) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.

Prikupljanje informacija od strane Hrvatske narodne banke

Članak 179.

(1) Kvalificirani imatelji i osobe koje su usko povezane s kreditnom institucijom ili osobe na koje je kreditna institucija prenijela znatan dio svojih poslovnih postupaka, dužne su na zahtjev Hrvatske narodne banke, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odgovarajuća izvješća i informacije.

(2) Za potrebe izvršavanja svojih ovlasti Hrvatska narodna banka može zatražiti dostavljanje informacija, uključujući dostavljanje u određenim vremenskim razmacima i određenom obliku, od sljedećih osoba:

1) kreditnih institucija s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

2) financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

3) mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

4) mješovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

5) osobe koja pripada osobi iz točaka 1. do 4. ovoga stavka

6) pružatelja usluge eksternalizacije nekoj od osoba iz točaka 1. do 4. ovoga stavka.

(3) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti o osobi iz stavka 2. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Hrvatska narodna banka može poduzimati potrebne radnje, i to:

1) zatražiti dostavljanje dokumenata od bilo koje pravne ili fizičke osobe za koju ocijeni da ima relevantna saznanja

2) obaviti pregled poslovnih knjiga i dokumentacije osoba iz stavka 1. ovoga članka uključujući pribavljanje preslike

3) zatražiti pisana i usmena objašnjenja od osoba iz stavka 1. ovoga članka kao i od njihovih radnika

4) obaviti razgovore za potrebe prikupljanja informacija s bilo kojom osobom za koju ocijeni da ima relevantna saznanja, uz uvjet njezinog izričitog pristanka.

(4) Hrvatska narodna banka može osobito od članova uprave, nadzornog odbora ili drugih radnika kreditne institucije zatražiti sastavljanje pisanog izvješća o pitanjima iz članka 153. ovoga Zakona ili davanje izjave o tim pitanjima. U zahtjevu za sastavljanje pisanog izvješća ili izjave Hrvatska narodna banka odredit će rok za izradu tih izvješća, koji ne može biti kraći od tri dana.

(5) Hrvatska narodna banka može, uvažavajući druge uvjete zadane propisima Europske unije, obaviti neposredni nadzor nad poslovanjem osobe iz stavka 2. ovoga članka i, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu, svih drugih društava uključenih u superviziju na konsolidiranoj osnovi ako je ona konsolidirajuće nadzorno tijelo, u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima osoba posluje.

(6) Hrvatska narodna banka dužna je za obavljanje neposrednog nadzora na temelju stavka 5. ovoga članka pribaviti odgovarajuće odobrenje pravosudnih tijela, ako je prema nacionalnom pravu države u kojoj se obavlja neposredni nadzor to odobrenje potrebno.

Opseg supervizije kreditnih institucija

Članak 180.

(1) Pri obavljanju supervizije Hrvatska narodna banka provjerava organizaciju, strategije, politike, postupke i procedure koje je kreditna institucija donijela radi usklađivanja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII., podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, te procjenjuje:

a) rizike kojima kreditna institucija jest ili bi mogla biti izložena

b) rizike koji su utvrđeni provođenjem testiranja otpornosti na stres, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije.

(2) Na temelju supervizije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika.

(3) Hrvatska narodna banka će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja supervizije iz stavka 1. ovoga članka za pojedinu kreditnu instituciju rukovoditi veličinom i značenjem kreditne institucije za bankovni sustav u Republici Hrvatskoj te vrstom, opsegom i složenošću poslova koje kreditna institucija obavlja kao i načelom razmjernosti, a u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 215. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

(4) Hrvatska narodna banka superviziju iz stavka 1. ovoga članka obavlja najmanje jedanput godišnje za svaku kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije iz članka 182. ovoga Zakona.

(5) Hrvatska narodna banka za potrebe supervizije najmanje jednom godišnje provodi odgovarajuća testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres.

6) Hrvatska narodna banka može prilagoditi način provođenja supervizije za kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) kreditnim institucijama koje jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, pri čemu Hrvatska narodna banka može pri provedbi supervizije takvih kreditnih institucija uzeti u obzir i specifične rizike pojedine kreditne institucije.

(7) Prilagodba načina provođenja supervizije iz stavka 6. ovoga članka ne onemogućava nalaganje supervizorskih mjera iz članka 224. ovoga Zakona svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji obuhvaćenoj tom metodologijom, a koje odgovaraju rizicima kojima je ta kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.

(8) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju supervizije, a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslovanja kreditne institucije utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u kreditnoj instituciji, odnosno ako u kreditnoj instituciji postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te o zajedničkim rezultatima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka naložit će, ako ocijeni potrebnim, kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere.

(10) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom propisati dodatne bonitetne zahtjeve i druga ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditnih institucija.

Suradnja između nadležnih i nadzornih tijela Republike Hrvatske

Članak 201.

(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom tijelu sve informacije o kreditnoj ili financijskoj instituciji ili investicijskom društvu koje su mu potrebne u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnom ili financijskom institucijom ili investicijskim društvom, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja i suglasnosti ili pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su se međusobno obavještavati o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja supervizije i nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad tog drugog tijela.

(3) Ako neko tijelo u Republici Hrvatskoj koje nije Hrvatska narodna banka ima ovlasti za sanaciju , Hrvatska narodna banka i to tijelo međusobno će razmjenjivati informacije o kreditnoj instituciji koje su potrebne u postupku provođenja sanacije kreditne institucije.

Razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora

Članak 209.

(1) Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:

1) tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku

2) institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013

3) revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih institucija, investicijskih društava, društava za osiguranje i financijskih institucija.

(2) Hrvatska narodna banka razmijenit će povjerljive informacije s tijelima iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) informacije se daju samo u svrhu obavljanja nadzornih zadataka tih tijela

2) primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 206. ovoga Zakona i

3) informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i, ako je primjenjivo, samo za svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.

(3) Hrvatska narodna banka može, radi jačanja stabilnosti i očuvanja cjelovitosti financijskog sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadležnim tijelima i organima u Republici Hrvatskoj i državi članici koji u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud. Hrvatska narodna banka tim će tijelima priopćiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) informacije se daju samo u vezi s kršenjem prava trgovačkih društva

2) primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 206. ovoga Zakona i

3) informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i ako je primjenjivo, samo u svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.

(4) Ako se osobe iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju svojih zadataka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Hrvatska narodna banka može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetima iz istog stavka.

(5) Tijela iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Hrvatska narodna banka dostavlja povjerljive informacije.

Prijenos informacija međunarodnim tijelima

Članak 212.a

(1) Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije dostaviti skupne podatke ili podatak iz kojeg nije moguće prepoznati o kojoj se kreditnoj instituciji radi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) zahtjev je opravdan jer je zatražen u svrhu obavljanja zakonom dodijeljenih ovlasti

2) zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihova priopćavanja ili prijenosa

3) tražene informacije potrebne su isključivo za izvršavanje konkretnih zadataka podnositelja zahtjeva te ne prelaze njegove zakonom utvrđene zadatke

4) informacije se prenose ili priopćavaju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje zadatka u čiju se svrhu podaci dostavljaju i

5) na osobe koje imaju pristup informacijama postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 206. ovoga Zakona.

(2) Ako je zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka zatražena druga informacija, različita od one navedene u tom stavku, Hrvatska narodna banka može druge informacije učiniti dostupnima isključivo u svojim prostorijama.

(3) Ako priopćavanje informacija na temelju zahtjeva iz ovoga članka predstavlja obradu osobnih podataka, podnositelj zahtjeva dužan je ispunjavati uvjete utvrđene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Dodatni regulatorni kapital iznad minimalno propisanog

Članak 228.

(1) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

1) ako rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima na način propisan stavkom 3. ovoga članka, kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402

2) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajući sustav upravljanja u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva

3) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama članka 113. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva

4) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje velikih izloženosti u skladu s odredbama članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva

5) ako je supervizijom na temelju članka 181. stavka 4. ovoga Zakona utvrdila da vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja nisu dostatne da omoguće kreditnoj instituciji u kratkom razdoblju prodaju svojih pozicija ili zaštitu od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima

6) ako je supervizijom na temelju članka 188. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona utvrdila da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu dotičnih pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva

7) ako kreditna institucija više puta nije osigurala ili održala odgovarajuću razinu dodatnog regulatornog kapitala utvrđenog u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona

8) ako su utvrđene druge okolnosti koje su specifične za određenu kreditnu instituciju za koje smatra da predstavljaju razlog za značajnu supervizorsku zabrinutost.

(2) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona samo ako ocijeni da je potrebno pokriti rizike kojima je izložena ta kreditna institucija, neovisno o tome jesu li rizici nastali aktivnostima same kreditne institucije ili su posljedica učinka određenih gospodarskih i tržišnih kretanja na profil rizičnosti te kreditne institucije.

(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatrat će se da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima samo ako su iznosi, vrsta i raspodjela regulatornog kapitala koji je Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir i procjenu koju je u skladu s člankom 113. stavkom 2. ovoga Zakona izradila kreditna institucija, procijenila primjerenim viši od kapitalnih zahtjeva propisanih dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402.

(4) Prilikom provedbe procjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka procjenjuje rizike kojima je kreditna institucija izložena, uzimajući pritom u obzir profil rizičnosti svake pojedinačne kreditne institucije, uključujući i:

− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su izričito isključeni iz ili nisu izričito propisani u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402

− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su vjerojatno podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.

(5) Hrvatska narodna banka neće smatrati rizike ili elemente rizika iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka vjerojatno podcijenjenima, unatoč usklađenosti sa zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 u onom iznosu (mjeri) koliko podliježu prijelaznim odredbama, uključujući i odredbe o nastavku priznavanja propisanim u ovom Zakonu ili u Uredbi (EU) br. 575/2013.

(6) Hrvatska narodna banka će procjenom iz stavka 3. ovoga članka obuhvatiti sve rizike ili elemente rizika koji su utvrđeni kao značajni, a koji nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.

(7) U smislu stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će kamatni rizik koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje smatrati značajnim u slučajevima iz članka 181. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona, osim ako Hrvatska narodna banka utvrdi da:

− kreditna institucija adekvatno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i

− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

(8) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital, osim za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, u iznosu koji predstavlja razliku između kapitala procijenjenog sukladno stavku 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.

(9) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kao razliku između potrebnog kapitala procijenjenog stavkom 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.

(10) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati regulatornim kapitalom na sljedeći način:

− najmanje tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva održava se osnovnim kapitalom

− najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala iz podstavka 1. ovoga stavka treba biti u obliku redovnog osnovnog kapitala.

(11) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona, a koji uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati osnovnim kapitalom.

(12) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, ako to ocijeni potrebnim uzimajući u obzir specifične okolnosti u kojima se kreditna institucija nalazi, naložiti kreditnoj instituciji da održava dodatni kapitalni zahtjev u omjeru s višim udjelom osnovnog ili redovnog osnovnog kapitala.

(13) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:

− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013

− zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj

− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.

(14) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:

− kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013

− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013

− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.

(15) Hrvatska narodna banka rješenjem će naložiti kreditnoj instituciji dodatni kapitalni zahtjev iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona u kojem će obrazložiti izračun cjelokupne procjene elemenata iz stavaka 1. do 14. ovoga članka, a u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obrazloženje razloga zbog kojih se određivanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu više ne smatra dostatnim.

Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 284.

(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH surađivat će radi donošenja zajedničke odluke:

1) iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini grupe kreditnih institucija u RH koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 224. stavkom 1. točkom 20. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u RH i na konsolidiranoj razini

2) o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnosti organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i

3) o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala grupe kreditnih institucija u RH nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH podnijeti izvješće o:

− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 228. ovoga Zakona

− procjeni profila likvidnosnog rizika grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 224. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i

− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona.

(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se u obzir uzima i procjena relevantnih nadležnih tijela drugih država članica o rizičnosti poslovanja članica grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadležnosti.

(4) Zajednička odluka iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.

(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela druge države članice zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo odnosno Hrvatska narodna banka može i samostalno zatražiti savjet.

(6) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka sama će donijeti odluke o primjeni članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona i članaka 225., 228. i 228.a ovoga Zakona na konsolidiranoj razini, vodeći računa o procjenama rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH koje su izradila za njih nadležna tijela te će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH bit će spojene u jedinstveni dokument, koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a u vezi s procjenom rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka te će Hrvatska narodna banka taj dokument dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.

(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzet će u obzir savjet Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.

(10) Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.

(11) Hrvatska narodna banka odluke iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.

(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je preispitati odluke iz stavka 1. ovoga članka ako je nadležno tijelo druge države članice Hrvatskoj narodnoj banci podnijelo pisani i obrazloženi zahtjev. U postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev.

Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 285.

(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke:

1) iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini relevantne grupe kreditnih institucija koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 224. stavkom 1. točkom 20. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici relevantne grupe kreditnih institucija i na konsolidiranoj razini

2) o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i

3) o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo sastavit će izvješće o:

− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 228. ovoga Zakona

− procjeni profila likvidnosnog rizika članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 224. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i

− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona.

(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Hrvatska će narodna banka na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici relevantne grupe kreditnih institucijaza koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.

(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podnijeti zahtjev konsolidirajućem nadležnom tijelu da zatraži savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

(5) Nakon što je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela, dalo savjet u vezi s donošenjem odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna ga je uzeti u obzir pri donošenju odluke iz stavka 6. ovoga članka te obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.

(6) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz članka 224. stavka 1. točke 20. i/ili članaka 225., 228. i 228.a ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe ili na potkonsolidiranoj osnovi za grupu za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako su Hrvatska narodna banka ili drugo nadležno tijelo države članice u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražili posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, a rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) Hrvatska narodna banka može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 6. ili 7. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.

Suradnja s nadležnim tijelima država članica koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi

Članak 289.

(1) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o:

1) promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi kreditne institucije u grupi za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela i

2) važnijim mjerama koje namjerava izreći kreditnoj instituciji u skladu s ovim Zakonom, uključujući nalaganje dodatnog iznosa regulatornog kapitala i nametanje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s konsolidirajućim nadzornim tijelom.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne mora se savjetovati u hitnim slučajevima ili onda kada takvo savjetovanje može ugroziti djelotvornost odluke. U takvim će slučajevima Hrvatska narodna banka bez odgađanja obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.

(4) Hrvatska narodna banka u okviru svojih nadležnosti surađuje i razmjenjuje informacije koje su relevantne za obavljanje zadaća na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) 575/2013 i propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma s Uredom za sprječavanje pranja novca i drugim nadležnim nadzornim tijelima s javnim ovlastima u nadziranju kreditnih institucija u pogledu propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, pod uvjetom da se takvom suradnjom i razmjenom informacija ne zadire u tekuće izvide, istrage ili postupke u skladu s kaznenim ili upravnim pravom države članice u kojoj se nalazi nadležno tijelo, financijsko-obavještajna jedinica ili drugo nadležno nadzorno tijelo s javnim ovlastima kojemu je povjerena javna ovlast nadziranja obveznika u djelokrugu njihovih nadležnosti.

(5) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo nije određena i kao koordinator prema propisima kojima se uređuje nadzor financijskih konglomerata, Hrvatska narodna banka će surađivati s koordinatorom za matični mješoviti financijskih holding kod primjene odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi.

(6) Hrvatska narodna banka će za potrebe stavka 5. ovoga članka s koordinatorom sklopiti pisani sporazum o međusobnoj suradnji.

Primjena posebnog zakona

Članak 312.

Osim na temelju odredbi članaka 300. do 311. ovoga Zakona, zaštita prava potrošača kreditne institucije provodi se i na temelju posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, pri čemu je potrebno postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja bankovne tajne.

Povrede kreditnih institucija

Članak 360.

(1) Novčanom kaznom u visini do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka ili u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija:

1) ako kreditira ili izdaje garancije odnosno druga jamstva protivno odredbama članka 21. ovoga Zakona

2) ako stekne udio u drugoj pravnoj osobi protivno odredbama članka 23. ovoga Zakona

3) ako ne osigura da stjecatelj kojemu je naložena prodaja dionica u skladu s člankom 30. stavkom 1. ili 2. ovoga Zakona ne ostvaruje prava glasa iz dionica za koje mu je naložena prodaja, što je protivno članku 30. stavku 8. točki 1. ovoga Zakona

3.a) ako do isteka naloženih rokova za prodaju dionica mjesečno ne izvještava Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama dioničara, što je protivno članku 30. stavku 8. točki 2. ovoga Zakona

4) ako prekrši odredbe o upravi iz članka 36. stavaka 1., 2., 3., 4., 5. ili 6. ovoga Zakona

4.a) ako ne osigura da članovi uprave kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi sukladno članku 38. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno članku 38. stavku 2. ovoga Zakona

4.b) ako ne osigura da članovi nadzornog odbora kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru sukladno članku 45. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno članku 45. stavku 2. ovoga Zakona

5) ako protivno članku 46. stavku 1. ovoga Zakona izabere ili imenuje člana nadzornog odbora bez prethodne suglasnosti

6) ako obavlja djelatnosti protivno članku 59. ovoga Zakona

7) ako bez odobrenja Hrvatske narodne banke provede statusnu promjenu iz članka 63. ovoga Zakona ili ne obavijesti vjerovnike protivno članku 63. stavku 11. ovoga Zakona

8) ako bez odobrenja Hrvatske narodne banke osnuje podružnicu u drugoj državi članici, a o tome nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 75. stavkom 1. ovoga Zakona

9) ako kao matična kreditna institucija nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku da je financijska institucija koja je njezino društvo kći osnovala podružnicu u drugoj državi članici u skladu s člankom 76. stavkom 1. ovoga Zakona

10) ako započne pružati usluge preko podružnice u drugoj državi članici protivno članku 77. ovoga Zakona

11) ako započne neposredno pružati bankovne usluge ili priznate financijske usluge, a da o namjeri pružanja usluga prethodno ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 80. stavkom 1. ovoga Zakona

12) ako kao matična kreditna institucija u RH nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku da je financijska institucija koja je njezino društvo kći započela neposredno pružati priznate financijske usluge u skladu s člankom 80. stavkom 2. ovoga Zakona

13) ako osnuje podružnicu u trećoj zemlji bez prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 81. stavkom 3. ovoga Zakona

14) ako isplaćuje akontaciju dobiti ili dividende, dobit ili dividendu ili obavlja isplate na temelju sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i radnika u dobiti društva protivno članku 99. ovoga Zakona

15) ako ne uspostavi ili ako ne primjenjuje politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, što je protivno članku 100. stavku 1. ovoga Zakona

15.a) ako postupi suprotno zahtjevima vezanima za određivanje identificiranih radnika, uz primitke radnika ili načinu i opsegu primjene tih zahtjeva, te ako ne izvješćuje Hrvatsku narodnu banku na način i u rokovima iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 100. stavka 4. ovoga Zakona

15.b) ako odredi odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka suprotno članku 100.a stavku 1. ovoga Zakona

15.c) ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine ne obavijesti Hrvasku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa, ili o odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa, što je protivno članku 100.a stavku 3. ovoga Zakona

15.d) ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi informacije o broju radnika (kraj posljednje financijske godine), broju identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja), ukupnoj bilanci (kraj posljednje financijske godine), odluci glavne skupštine kreditne institucije, odnosu koji je odredila ili ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovnim područjima i odobrenim postotcima te maksimalno odobrenom odnosu, što je protivno članku 100.a stavka 4. ovoga Zakona

15.e) ako upotrijebi instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji te koji imaju ugovornu odredbu kojom se najveća moguća vrijednost instrumenta ograničuje na onu vrijednost koja je vrijedila na dan dodjele primitaka, a nije ispunjen uvjet da upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija, što je suprotno članku 100.b ovoga Zakona

16) ako ne uspostavi ili ne provodi sustav upravljanja u skladu s člankom 101. stavkom 1. ovoga Zakona

17) ako ne uspostavi djelotvorno upravljanje svim rizicima u skladu s člankom 103. ovoga Zakona ili ako postupi suprotno pravilima o upravljanju kreditnim, tržišnim, operativnim i ostalim rizicima iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona

18) ako ne izračunava promjenu ekonomske vrijednosti kreditne institucije koja proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a nastala je kao rezultat standardnog kamatnog šoka, ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izloženosti kamatnom riziku u knjizi pozicija kojima se ne trguje ili ako postupi suprotno ostalim postupcima i načelima za upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona

19) ako postupi suprotno pravilima o upravljanju likvidnosnim rizikom iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona

20) ako postupi suprotno pravilima o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz korištenja informacijskog sustava iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona

21) ako ne raspoređuje izloženosti u skupine prema nadoknadivosti, ako ne provodi vrijednosno usklađivanje, ispravke vrijednosti za bilančne stavke te rezerviranja za izvanbilančne stavke ili ako postupi suprotno ostalim pravilima o praćenju portfelja koji nose kreditni rizik iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona

22) ako ne utvrđuje grupu povezanih osoba u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona

23) ako postupi suprotno pravilima u vezi s obvezom rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravnim rizikom iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona

25) ako ne izradi ili Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi plan oporavka ili doneseni plan oporavka ne primjenjuje ili ne ažurira plan oporavka, što je protivno članku 154. stavcima 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona te članku 154.a stavku 1. ovoga Zakona, ili ako plan oporavka ne izradi na način i u opsegu propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona ili ako plan oporavka nema sadržaj propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona ili ako plan oporavka nije dostavljen na način i u rokovima za njihovu dostavu, čime postupa protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona

26) ako ne formira rezerve za opće bankovne rizike i ako ne izračunava stanje pojedinačnih i svih otvorenih stavki i najveću dopuštenu razliku između tih stavki i ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 3. ovoga Zakona

27) ako ne uspostavi ili ne provodi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća primjeren organizacijski ustroj, organizacijsku kulturu, uspostavu kontrolnih funkcija kreditne institucije, adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i prikladne administrativne i računovodstvene postupke, što je protivno članku 104. stavku 2. ovoga Zakona

27.a) ako ne uspostavi funkciju kontrole rizika, funkciju praćenja usklađenosti ili funkciju unutarnje revizije, čime postupa protivno članku 105. stavku 1. ovoga Zakona

27.b) ako ne uspostaviti stalne i djelotvorne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje kontrolne funkcije prate i nadziru, razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti, čime postupa protivno članku 106. stavku 1. ovoga Zakona

27.c) ako ne organizira funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije, čime postupa protivno članku 106. stavku 4. ovoga Zakona

27.d) ako ne organizira kontrolne funkcije na način da pokrije sve značajne rizike kojima jest ili kojima bi kreditna institucija mogla biti izložena u svom poslovanju, čime postupa protivno članku 106. stavku 5. ovoga Zakona

27.e) ako ne uspostaviti kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa, čime postupa protivno članku 106. stavku 6. ovoga Zakona

27.f) ako u cijelosti eksternalizira kontrolne funkcije, čime postupa protivno članku 106. stavku 7. ovoga Zakona

27.g) ako razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova za obavljanje poslova svake kontrolne funkcije ne osigura dostatan broj osoba koje moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo, čime postupa protivno članku 107. stavku 1. ovoga Zakona

27.h) ako za obavljanje pojedine kontrolne funkcije ne imenuje odgovornu osobu za rad te funkcije, čime postupa protivno članku 107. stavku 2. ovoga Zakona ili

27.i) ako u roku od tri dana ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju odgovorne osobe za rad svake kontrolne funkcije ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o razlozima za zamjenu odgovorne osobe za rad pojedine kontrolne funkcije, čime postupa protivno članku 107. stavku 4. ovoga Zakona

28) ako osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije ne obavijesti upravu, nadzorni odbor i Hrvatsku narodnu banku u skladu s odredbom članka 108. ovoga Zakona

28.a) ako postupi protivno podzakonskom propisu kojim se uređuju kontrolne funkcije donesenom na temelju članka 105. stavka 3. ovoga Zakona

29) ako ne uspostavi, ne provodi i redovito ne provjerava strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s člankom 113. ovoga Zakona

30) ako primjenjuje interne modele ili pristupe ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela ili prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja protivno članku 114. ovoga Zakona ili protivno dijelu trećem Uredbe (EU) br. 575/2013

30.a) ako se redovnim osnovnim kapitalom koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj koristi za ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge ili ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge, što je protivno članku 115.a stavku 1. ovoga Zakona

30.b) ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava za ispunjavanje jednog od zaštitnih slojeva, koristi za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva, što je protivno članku 115.a stavku 2. ovoga Zakona

30.c) ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristi za ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju članka 26. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ili ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditnih institucija i Unijina značajna društva kćeri GSV kreditnih institucija izvan EU-a, što je protivno članku 115.a stavku 3. ovoga Zakona

31) brisan

32) brisan

33) brisan

34) brisan

35) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom protivno odredbama članka 140. stavka 1. ovoga Zakona

36) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o izračunatom najvećem raspodjeljivom iznosu na način iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona

37) ako ne izračunava ili netočno izračunava najveći raspodjeljivi iznos u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 140. stavka 10. ovoga Zakona

38) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplaćuje varijabilne primitke ili provodi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos, čime postupa suprotno odredbama članka 140. stavka 3. ovoga Zakona, ili na taj način raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos, čime postupa suprotno članku 140. stavku 5. ovoga Zakona

38.a) ako ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, a provodi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom i time smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno članku 140. stavku 6. ovoga Zakona

38.b) ako ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge, a ne izračuna najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount, L-MDA) u skladu s podzakonskim propisom iz članka 140. stavka 10. ovoga Zakona i/ili ako o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno članku 140. stavku 7. ovoga Zakona

38.c) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplaćuje varijabilne primitke ili provodi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount, L-MDA), čime postupa suprotno odredbama članka 140. stavka 8. ovoga Zakona, ili na taj način raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos, čime postupa suprotno članku 140. stavku 10. ovoga Zakona

39) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri provođenja raspodjele dobiti ili radnji iz članka 140. stavka 3. ovoga Zakona ili ne dostavi propisane informacije, što je suprotno odredbama članka 142. stavka 1. ovoga Zakona

40) ako ne uspostavi, ne provodi i redovito ne provjerava sustave u skladu s člankom 142. stavkom 2. ovoga Zakona

41) ako ne izradi na propisani način plan za očuvanje kapitala ili ga ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci u propisanom roku, što je suprotno odredbama članka 143. stavka 1. ili 3. ovoga Zakona

42) ako ne poduzme mjere za očuvanje kapitala, što je protivno članku 143.a stavcima 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 143.a stavka 4. ovoga Zakona

42.a) ako ne poduzme mjere iz članka 144.a ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 144.a ovoga Zakona

42.b) ako pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanji vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana stambenim nekretninama ili je, u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine, što je protivno članku 145.b ovoga Zakona

42.c) ako u prijelaznom razdoblju određenom u članku 493. stavku 3. Uredbe (EU) 575/2013 izloženost kreditne institucije iz točke c) istog članka, uključujući sudjelujući udjel ili druge vrste ulaganja kreditne institucije prema njezinu matičnom društvu, ostalim društvima kćerima tog matičnog društva ili vlastitim društvima kćerima, pod uvjetom da su ta društva obuhvaćena supervizijom na konsolidiranoj osnovi kojoj podliježe i sama kreditna institucija, u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona, Uredbom br. (EU) 575/2013, propisima kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata ili s istovjetnim propisima koji su na snazi u trećoj zemlji prelazi 25% osnovnog kapitala kreditne institucije

43) ako sklopi pravni posao bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora protivno odredbama članka 147. ovoga Zakona

44) ako postupi suprotno odredbama o ograničenju ulaganja iz članka 148. stavka 1. ovoga Zakona i ako ne izračunava ograničenja ulaganja ili ako postupi suprotno ostalim pravilima u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona

45) ako izvrši ulaganja bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke protivno odredbama članka 149. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona

46) ako postupi protivno odredbama o kupoprodaji plasmana iz članka 150. stavaka 2. do 5. i 8. ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 150. stavka 7. ovoga Zakona

47) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama i okolnostima iz članka 151. ovoga Zakona

48) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća i informacije iz članka 153. ovoga Zakona

49) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća ili ih ne objavi u skladu s odredbama članaka 163. i 164. ovoga Zakona

50) ako ne obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja iz članka 168. stavka 1. ovoga Zakona

51) ako objavi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni, ili ako ne osigura da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni, ili ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već dostavljeni radi javne objave Financijskoj agenciji odnosno uređenom tržištu vrijednosnih papira, bez odgađanja ne obavijesti Financijsku agenciju i uređena tržišta vrijednosnih papira na kojima ima uvrštene vrijednosnice o činjenicama da su rješenjem Hrvatske narodne banke odbijeni odnosno odbačeni njezini revidirani godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji, ili ako istu obavijest bez odgađanja ne objavi na svojim internetskim stranicama, a što je protivno članku 173. stavku 7. ovoga Zakona

52) ako ovlaštenoj osobi ne omogući obavljanje neposrednog nadzora na način i pod uvjetima iz članaka 184., 186. i 187. ovoga Zakona

53) ako ne postupi prema rješenju koje je Hrvatska narodna banka donijela temeljem odredbi ovog Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013

54) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o datumu održavanja glavne skupštine u roku propisanom za obavještavanje dioničara kreditne institucije o održavanju glavne skupštine ili ne dopusti predstavniku Hrvatske narodne banke prisustvovanje na glavnoj skupštini na način iz članka 227. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona

55) ako ne ispuni obvezu u vezi s obavještavanjem o povredi propisa na način iz članka 359. ovoga Zakona ili na bilo koji način dovodi u nepovoljniji položaj radnika kreditne institucije koji je dostavio obavijest o povredi propisa

56) ako u razdoblju do donošenja propisa utemeljenih na ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013 ne postupi u skladu s odredbama podzakonskih propisa iz članka 388. ovoga Zakona

57) ako ne izračunava regulatorni kapital u skladu s dijelom drugim Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela drugog Uredbe (EU) br. 575/2013

58) ako je rasporedila instrumente kapitala iz članaka 26., 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente redovnoga osnovnoga kapitala, dodatnoga osnovnoga kapitala ili dopunskoga kapitala bez prethodno dobivenog odobrenja Hrvatske narodne banke za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata redovnoga osnovnoga kapitala, dodatnoga osnovnoga kapitala odnosno instrumenata dopunskoga kapitala, što je u suprotnosti s člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 odnosno člankom 114. stavkom 4. ovoga Zakona

59) ako izvrši isplatu imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital u slučajevima kada je člancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) 575/2013 zabranjena takva isplata

60) ako joj je stopa redovnog osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa ukupnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je regulatorni kapital ispod visine propisane člankom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013

61) ako ne izračunava kapitalne zahtjeve u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela trećeg Uredbe (EU) br. 575/2013

62) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili dostavlja nepotpune ili netočne informacije, čime postupa suprotno članku 99. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkom standardu koji je donijela Europska komisija na temelju članka 99. Uredbe (EU) br. 575/2013

63) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o gubicima i vrijednostima izloženosti ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, čime postupa suprotno članku 101. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkom standardu koji je donijela Europska komisija na temelju članka 101. Uredbe (EU) br. 575/2013

64) ako ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja iz članaka 102. do 106. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja i bonitetno vrednovanje u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 105. Uredbe (EU) br. 575/2013

65) ako ne izračunava izloženost ili ne postupa u skladu s ostalim zahtjevima vezanima uz velike izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izračunava izloženost ili ne postupa u skladu s ostalim zahtjevima vezanima uz velike izloženosti u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013

66) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o velikim izloženostima ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 394. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 394. Uredbe (EU) br. 575/2013

67) ako joj izloženost prelazi ograničenje iz članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013

68) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način kako je propisano člankom 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako sukladno članku 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci prihvatljiv i vjerodostojan plan za pravodobno ponovno uspostavljanje usklađenosti s ograničenjima velikih izloženosti ili ne izvršava taj plan u roku i na način kako je njime predviđeno

69) ako je izložena kreditnom riziku po sekuritizacijskoj poziciji, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 405. Uredbe (EU) 575/2013, ili ne postupa u skladu sa zahtjevima iz dijela petog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjevima vezanima uz izloženosti prenesenom kreditnom riziku iz tehničkog standarda koji je donijela Europska komisija na temelju članka 410. Uredbe (EU) br. 575/2013

70) ponovljeno ili kontinuirano ne održava dovoljno likvidne imovine, što je u suprotnosti s člankom 412. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku prema referentnim datumima na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku u rokovima za dostavu izvješća propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne dostavlja potrebna dodatna likvidnosna nadzorna izvješća na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013

71) ako ne osigura odgovarajuće ispunjavanje dugoročnih obveza pomoću niza instrumenata stabilnih izvora financiranja u skladu s člankom 413. Uredbe (EU) br. 575/2013

72) ako ne obavijesti i ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan za pravodobnu ponovnu usklađenost, čime je postupila protivno članku 414. Uredbe (EU) br. 575/2013

73) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o likvidnosti ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 415. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013

74) ako ne razvije metodologije i postupke za izračun i iskazivanje tržišne vrijednosti i korektivnih faktora za dionice ili udjele u investicijskim fondovima u skladu s člankom 418. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013

75) ako ne izračunava omjer financijske poluge u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013

76) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o omjeru financijske poluge ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 430. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako ne dostavlja podatke na jedinstvenom obrascu za izvješćivanje, ako podatke ne dostavlja prema uputama za upotrebu navedenih obrazaca, ako podatke ne dostavlja prema datumima izvješćivanja ili ako ih ne dostavlja u skladu s rješenjima informacijske tehnologije a kako je to propisano tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 430. Uredbe (EU) br. 575/2013

77) ako ne objavljuje informacije ili dostavlja netočne ili nepotpune informacije, što je u suprotnosti s člankom 431. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 575/2013 ili tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013

78) ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovlaštenja iz Uredbe (EU) br. 575/2013

79) ako postupi protivno delegiranom aktu koji je donijela Europska komisija na temelju članaka 456., 457., 459. i 460. Uredbe (EU) br. 575/2013

80) ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda, usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili usklađivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010

81) ako ima inicijalni kapital u iznosu manjem od propisanog člankom 19. ovoga Zakona

82) ako sklopi pravni posao s osobom u posebnom odnosu pod uvjetom koji je povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije, što je protivno članku 146.a stavku 1. ovoga Zakona, ili ako sklopi pravni posao prema kojem ukupna izloženost prema osobi u posebnom odnosu prelazi 7.000,00 eura bez jednoglasne odluke svih članova uprave ili bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora, što je protivno članku 146.a stavku 2. ovoga Zakona

83) ako sklopi sporazum o financijskoj potpori čije sklapanje nije odobrilo konsolidirajuće nadzorno tijelo, što je protivno članku 216.b stavku 11. ili 216.c stavku 2. ovog Zakona, ili ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma, što je protivno članku 216.e stavku 1. ovoga Zakona

84) ako da potporu bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno članku 216.h stavku 1. ovoga Zakona, ili ako ne obavijesti o namjeri davanja potpore, što je protivno članku 216.h stavku 1. i 2. ovoga Zakona

85) ako ne dostavi odluku o davanju financijske potpore, što je protivno članku 216.i stavku 1. ovoga Zakona, ili ako javno ne objavi ili najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije iz članka 216.i stavka 3. i 4. ovoga Zakona, što je protivno članku 216.i stavku 3. i 4. ovoga Zakona

86) ako provede smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala protivno člancima 312.a, 312.b ili 312.c ovoga Zakona

86.a) ako ne razmjenjuje informacije u skladu s člankom 321. stavcima 2. do 5. ovoga Zakona

87) ako ne ažurira ili po potrebi ne izradi novi plan oporavka i ne dostavi ga Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno članku 152. stavku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

88) ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013, a koji se izravno primjenjuju u Republici Hrvatskoj

89) ako postupi protivno rješenju Hrvatske narodne banke koje je Hrvatska narodna banka u bliskoj suradnji donijela u skladu s uputama, općim smjernicama, zahtjevima ili mjerama Europske središnje banke

90) ako prelazi ograničenja izloženosti iz članka 145.a ovoga Zakona.

(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije.

(3) Novčanom kaznom u visini do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutoga gubitka ili u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija ako protivno članku 39. stavku 1. ovoga Zakona imenuje člana uprave bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke ili protivno članku 40. stavku 1. ovoga Zakona imenuje predsjednika uprave bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke.

(4) Za povrede iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz nadzornog odbora kreditne institucije.

(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 3.980,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kreditnu instituciju.

Prekršaji zbog povrede odredaba o zaštiti potrošača

Članak 361.b

(1) Za prekr š aj kaznit ć e se globalna ili ostala sistemski va ž na kreditna institucija nov č anom kaznom u iznosu od 4.970,00 eura do najvi š e 3% ukupnog prihoda:

1) ako opće informacije o uslugama nisu jasne i razumljive, što je protivno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona

2) ako opće informacije o uslugama nisu dostupne na hrvatskom jeziku, što je protivno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona

3) ako opće informacije o uslugama nisu dostupne u papirnatom obliku, što je protivno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona

4) ako opće informacije o uslugama nisu dostupne na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima, š to je protivno č lanku 301. stavku 1. ovoga Zakona

5) ako nudi ugovore o kreditu koji se pozivaju na referentnu vrijednost kako je definirana u č lanku 3. stavku 1. to č ki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vije ć a od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspje š nosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29. 6. 2016.), a u op ć e informacije ne uklju č i imena referentnih vrijednosti odnosno njihovih administratora te mogu ć e implikacije za potro š a č a, š to je protivno č lanku 301. stavku 2. ovoga Zakona

6) ako ne sklopi s potro š a č em ugovor o pru ž anju pojedine bankovne usluge iz č lanka 7. ovoga Zakona u pisanom obliku, ili ako sklopljeni ugovor nije na hrvatskom jeziku, ili ako najmanje jedan primjerak ugovora ne preda potro š a č u, ili ako u slu č aju sklapanja ugovora o kreditu ne preda jedan primjerak ugovora drugim sudionicima kreditnog odnosa, š to je protivno č lanku 302. stavku 1. ovoga Zakona

7) ako prije sklapanja ugovora o pružanju bankovnih ili financijskih usluga ne da potrošaču personalizirane informacije ili ako te informacije ne obuhvaćaju najmanje informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno drugim propisima kojima se ure đuju pojedine bankovne i financijske usluge, što je protivno članku 302. stavku 2. ovoga Zakona

8) ako potrošaču prije sklapanja ugovora ne predoči ili ne učini dostupnim sve bitne uvjete ugovora iz kojih su vidljiva prava i obveze ugovornih strana, a kod ugovora o kreditu drugim sudionicima ugovornog odnosa ne predoči odnosno ne učini dostupnim sve bitne informacije o uvjetima ugovora iz kojih su vidljiva prava i obveze ugovornih strana ili ako druge sudionike ugovornog odnosa ne upozori na pravnu prirodu sudužništva odnosno jamstva, kao i na pravo kreditne institucije da poduzme naplatu svojih potraživanja od svih sudionika kreditnog odnosa, što je protivno članku 302. stavku 3. ovoga Zakona

9) ako na zahtjev potrošača ne osigura nacrt ugovora iz članka 302. stavka 2. ovoga Zakona, ili ako na zahtjev drugog sudionika ugovora ne učini dostupnim ili ne osigura nacrt ugovora iz članka 302. stavka 2. ovoga Zakona ili ako ga ne osigura bez naknade, što je protivno članku 302. stavku 4. ovoga Zakona

10) ako uz nacrt ugovora potrošaču ne da presliku ili elektroničku verziju odgovarajućih odredbi iz važećih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada, kao i ostalih akata kreditne institucije koji mogu utjecati na financijski položaj potrošača, uz kratko objašnjenje tog utjecaja, ili ako mu ne da bez naknade, što je protivno članku 302. stavku 5. ovoga Zakona

11) ako u poslovanju s potrošačima koje je vezano uz primanje depozita i odobravanje kredita koje se odnosi na usluge s valutnom klauzulom ne primijeni srednji tečaj Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije, što je protivno članku 302. stavku 6. ovoga Zakona

12) ako potrošač ima neučini dostupnim opće uvjete poslovanja na hrvatskom jeziku, što je protivno članku 303. stavku 1. ovoga Zakona

13) ako potrošač ima neučini dostupnim opće uvjete poslovanja na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima, što je protivno članku 303. stavku 1. ovoga Zakona

14) ako ne učini dostupnim izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja na način iz članka 303. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odnosno ako izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja ne učini dostupnim najmanje petnaest dana prije nego što one stupe na snagu, što je protivno članku 303. stavku 3. ovoga Zakona

15) ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 304. ovoga Zakona

16) ako o stanju kredita ne obavijesti potrošača, sudužnika ili jamca na ugovoreni način odnosno ako o stanju kredita ne obavijesti potrošača, sudužnika ili jamca najmanje jedanput na godinu odnosno ako bez naknade ne obavijesti potrošača, sudužnika ili jamca o stanju kredita potrošača, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona

17) ako o stanju depozita ne obavijesti potrošača na ugovoreni način odnosno ako o stanju depozita ne obavijesti potrošača najmanje jedanput na godinu odnosno ako o stanju depozita bez naknade ne obavijesti potrošača, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona

18) ako u obavijesti o stanju kredita iz č lanka 305. stavka 1. ovoga Zakona posebno ne iskaže dospjela nepodmirena dugovanja dužnika prema kreditnoj instituciji odnosno ako ne iskaže informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugu odnosno ako ne iskaže upozorenje o otkazu kredita, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona

19) ako obavijest o stanju kredita ne dostavlja sve do trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu kredita, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona

20) ako u trenutku otkaza kredita ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi odnosno ako u trenutku otkaza kredita ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca bez naknade o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi, što je protivno članku 305. stavku 2. ovoga Zakona

21) ako u trenutku otkaza kredita ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca o osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata ili ako ne naznači koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi odnosno ako ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca bez naknade o osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi, što je protivno članku 305. stavku 2. ovoga Zakona

22) ako, u slučaju da se potrošač – kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o na činu daljnje otplate najduže u roku od dva mjeseca, ne obavijesti sudužnika, založnog dužnika ili jamca o stanju duga odnosno ako sudužniku, založnom dužniku ili jamcu ne ostavi rok od 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti o stanju duga da obvezu podmiri u novcu, što je protivno članku 305. stavku 3. ovoga Zakona

23) ako ne obavijesti potrošača o promjeni ugovorene promjenjive kamatne stope na ugovoreni način najmanje 15 dana prije nego što se one počnu primjenjivati, ili u obavijesti potrošaču ne predoči i objasni kretanje parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope, ili ako kod ugovora o kreditu potrošaču ne dostavi izmijenjeni otplatni plan, što je protivno članku 305. stavku 4. ovoga Zakona

24) ako, kod ugovora o kreditu kod kojeg je došlo do povećanja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno članku 305. stavku 5. ovoga Zakona

25) ako, kod ugovora o depozitu kod kojeg je došlo do smanjenja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno članku 305. stavku 6. ovoga Zakona

26) ako potrošaču, na njegov zahtjev, ne stavi na raspolaganje, besplatno i u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu, izvještaj u obliku otplatnog plana, informaciju o ukupno plaćenoj glavnici, kamatama i troškovima, specifikaciju uplata i pregled promjena kamatnih stopa, što je protivno članku 305. stavku 8. ovoga Zakona

27) ako ne obavijesti potrošača najkasnije 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade i na ugovoreni način o otplati cjelokupnog kredita ili ga ne informira o načinu preuzimanja brisovnog o čitovanja, ili ako postoje prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit ne informira potrošača o pravima tih osoba i o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, ili ne informira potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita, ili ne obavijesti na isti način sve treće osobe (jamce, sudužnike, založene dužnike i sl.) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit, što je protivno članku 305. stavku 9. ovoga Zakona

28) ako na ugovor o kreditu, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču, ne primjenjuje odredbe zakona kojima se uređuje potrošačko kreditiranje, a kojima se uređuje promjenjiva kamatna stopa, što je protivno članku 306. stavku 1. ovoga Zakona

29) ako nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope bez prethodnog upozorenja na sve rizike promjenjivosti kamatne stope ili ne ugovori na jasan i nedvojben način parametre koji utječu na promjenu te kamatne stope, čime postupa protivno odredbi članka 307. stavka 1. ovoga Zakona

30) ako sklopi ugovor o kratkoročnom depozitu ili kratkoročnom kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom, čime postupa protivno odredbi članka 307. stavka 2. ovoga Zakona

31) ako ugovori promotivne kamatne stope na usluge koje nisu kratkoročne, čime postupa protivno odredbi članka 307. stavka 3. ovoga Zakona

32) ako potrošaču naplaćuje naknadu koja nije bila sadržana u Tarifi naknada u vrijeme zaključenja ugovora, što je protivno članku 308. stavku 1. ovoga Zakona

33) ako u skladu s člankom 309. stavkom 3. ovoga Zakona u utvrđenom roku ne dostavi dodatne podatke, izvještaje i druge akte koje je zatražila Hrvatska narodna banka

34) ako ne povjeri poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom ili ako ne imenuje osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača u skladu s člankom 309. stavkom 5. ovoga Zakona

35) ako ne dostavi podatke o prigovorima potrošača na način i u rokovima koje odredi Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 309. stavkom 8. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 460,00 do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kreditnu instituciju.

(6) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti nadležnom općinskom sudu ili drugom stvarno nadležnom tijelu rješenje o utvrđivanju globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije za kreditnu instituciju protiv koje se vodi prekršajni postupak, i to za godinu u kojoj je prekršaj počinjen.