I. OPĆE ODREDBE

Predmet Etičkog kodeksa

Članak 1.

(1) Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: Etički kodeks) uređuju se pravila ponašanja, komunikacija i ostali standardi u državnoj službi.

(2) Etičkim kodeksom također se utvrđuju  etička načela u skladu s kojima se državni službenici i namještenici ponašaju za vrijeme obavljanja službene dužnosti odnosno obavljajući poslove radnog mjesta na koje su raspoređeni u državnom tijelu te se uređuje način imenovanja i djelokrug rada povjerenika za etiku i Etičkog povjerenstva za državne službenike (u daljnjem tekstu: Etičko povjerenstvo) kao i obveza korištenja informacijskim sustavom eEtika.  

Primjena Etičkog kodeksa

Članak 2.

Odredbe Etičkog kodeksa primjenjuju se na državne službenike i namještenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi Državnog sudbenog vijeća, stručnoj službi Državnoodvjetničkog vijeća, stručnoj službi Pučkog pravobranitelja, stručnoj službi Pravobranitelja za djecu, stručnoj službi Pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe (u daljnjem tekstu: državna tijela).

Svrha Etičkog kodeksa

Članak 3.

Svrha Etičkog kodeksa je jačanje integriteta te promicanje etičkih načela i pravila ponašanja državnih službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: državni službenici) u skladu s kojima se državni službenici ponašanju za vrijeme i u vezi s obavljanjem službene dužnosti u cilju ostvarenja zajedničkog dobra i javnog interesa te povjerenja građana u državnu službu.

Rodna neutralnost izraza

Članak 4.

Izrazi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Etičkom kodeksu odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. ETIČKA NAČELA

Primjena etičkih načela

Članak 5.

(1) Državni službenik poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavlja poštujući temeljne dužnosti državnih službenika te primjenjujući načela postupanja u državnoj službi propisana Zakonom o državnim službenicima kao i etička načela propisana Etičkim kodeksom.

(2) Državni službenici primjenjuju etička načela u međusobnim odnosima, u odnosima prema građanima, u odnosu prema radu te prema državnom tijelu u kojem obavljaju službenu dužnost.

Članak 6.

Etička načela kojih se državni službenik dužan pridržavati u obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen su: načelo zaštite osobnog ugleda i ugleda državne službe, načelo zaštite javnog interesa, načelo očuvanja povjerenja građana, načelo kolegijalnosti te načelo nepristranosti.

Načelo zaštite osobnog ugleda i ugleda državne službe

Članak 7.

(1) U obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, državni službenik dužan je čuvati osobni ugled i ugled državne službe svojim postupanjem, ponašanjem i načinom komunikacije.

(2) Državni službenik se ponaša, postupa i odlučuje u skladu s pravilima struke i propisima vezanim uz njegovo područje rada te trajno unapređuje svoja znanja, vještine i sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta  na koje je raspoređen.

Načelo zaštite javnog interesa

Članak 8.

(1) Državni službenik je dužan paziti na očuvanje vlastitog integriteta te, u obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, ne smije privatni interes pretpostaviti javnom.

(2) Sa svrhom zaštite javnog interesa, državni službenik dužan se ponašati na način na koji će povjerenje javnosti u integritet državne uprave biti očuvano i ojačano.

Načelo očuvanja povjerenja građana

Članak 9.

(1) U obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, državni službenik je dužan prema građanima postupati bez povlašćivanja ili diskriminacije na bilo kojoj osnovi te se brinuti da je njegovo ponašanje profesionalno, odgovorno, pristojno, savjesno i nepristrano.  

(2) Državni službenik pravodobno i  na lako razumljiv način pruža građanima informacije i podatke iz svoga djelokruga u skladu sa svojim ovlastima i na propisani način.

Načelo kolegijalnosti

Članak 10.

(1) Međusobni odnosi državnih službenika temelje se na uzajamnom poštovanju osobnosti, uvažavanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju te isključuju diskriminaciju po bilo kojoj osnovi.

(2) Rukovodeći državni službenici svojim primjerom potiču državne službenike na primjenu etičkih načela, promiču kompetencije povezane s jačanjem integriteta te podržavaju i potiču kulturu etičnosti, rada, djelotvornosti i učinkovitosti.

Načelo nepristranosti

Članak 11.

(1) Državni službenik se u obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen ponaša i postupa nepristrano i u skladu s pravilima struke, ne koristeći svoj položaj na način na koji bi mogao neopravdano utjecati na donošenje političkih odluka odnosno odluka zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti.

(2) Državni službenik obavljajući službenu dužnost sudjeluje u provedbi programa Vlade i strateških dokumenata, sukladno svom opisu poslova i djelokrugu rada državnog tijela te zakonitim nalozima nadređenih osoba.

III. PRAVILA PONAŠANJA

Način komunikacije državnih službenika

Članak 12.

(1) Državni službenik komunicira s drugim državnim službenicima, dužnosnicima i građanima poštujući etička načela.

(2) U svim oblicima pisane, usmene i neverbalne komunikacije u službi i u vezi sa službom, državni službenik se ne smije ponašati na nepristojan i neprimjeren način kojim se osobito smatraju prijetnje, upotreba pogrdnih i prostih riječi, fizički napad, spolno uznemiravanje i ponašanje kojim se želi ostvariti neželjeni fizički kontakt.

(3) Oblici nepristojnog i neprimjerenog ponašanja odnosno komunikacije iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju osobito teško kršenje odredbi Etičkog kodeksa za koje se pokreće postupak zbog povrede službene dužnosti.

Ponašanje državnih službenika u javnim nastupima

Članak 13.

(1) U svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja državno tijelo, državni službenik iznosi stavove državnog tijela u skladu s propisima, dobivenim ovlastima, stručnim znanjem i Etičkim kodeksom.

(2) Pri korištenju sredstava službene komunikacije te u svim oblicima komunikacije na društvenim mrežama, predstavljajući državno tijelo, državni službenik je dužan čuvati osobni ugled te povjerenje javnosti u rad i ugled državnog tijela.

Članak 14.

(1) Državni službenik ne treba odobrenje čelnika tijela za javne nastupe i pojavljivanje u medijima kada ne predstavlja državno tijelo, međutim, dužan je paziti na ugled državne službe i osobni ugled te štititi povjerenje građana u rad državnog tijela.

(2) U javnim nastupima u kojima ne predstavlja državno tijelo, za pitanja koja se odnose na djelokrug rada državnog tijela, državnom službeniku je potrebno odobrenje čelnika tijela ili osobe koju je on ovlastio.  

(3) U javnim nastupima u kojima ne predstavlja državno tijelo, a osobito u komunikaciji putem društvenih mreža u kojoj ne predstavlja državno tijelo, državni službenik će voditi računa o  provedbi propisa kojima se uređuje tajnost podataka i zaštita osobnih podataka kao i o tome da se njegovi privatni stavovi i s njima povezane izjave ne dovedu u vezu s obavljanjem službene dužnosti.  

(4) U javnim nastupima u kojima ne predstavlja državno tijelo, a koji se na bilo koji način odnose na poslove iz djelokruga državnih tijela ili poslove radnog mjesta koje obavlja, državni službenik ne smije iznositi podatke koji nisu javno dostupni kao niti podatke koji bi mogli naštetiti ugledu državne službe i narušiti povjerenje građana u rad državnih tijela ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i drugih korisnika.

Izbjegavanje sukoba interesa

Članak 15.

(1) Sukob interesa je situacija u kojoj je privatni interes državnog službenika u suprotnosti s javnim interesom.

(2) Situacija u kojoj privatni interes državnog službenika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju službene dužnosti smatra se mogućim sukobom interesa, a situacija u kojoj je privatni interes državnog službenika utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na njegovu nepristranost u obavljanju službene dužnosti smatra se stvarnim sukobom interesa.

Članak 16.

(1) Državni službenik dužan je izbjegavati situacije koje utječu, mogu utjecati ili se osnovano može smatrati da su utjecale na njegovu nepristranost i objektivnost.

(2) Sa svrhom zaštite vlastitog integriteta, državni službenik je dužan upravljati sukobom interesa što uključuje traženje odobrenja čelnika tijela za obavljanje dodatnog posla, prijavljivanje mogućeg sukoba interesa nadređenoj osobi, izuzimanje od rada na poslovima koji ga mogu dovesti u situaciju sukoba interesa, izuzimanje od donošenja odluka koje utječu na njegov financijski ili drugi interes te potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa na način propisan Zakonom o državnim službenicima.

(3) Državni službenik se ne smije koristiti imovinom povjerenom za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, službenim oznakama te autoritetom radnog mjesta u državnoj službi u privatne svrhe.

Darovi

Članak 17.

(1) Državnom službeniku je zabranjeno nuditi, zahtijevati, davati ili primati darove ili druge koristi radi ostvarenja osobnog interesa ili interesa druge pravne ili fizičke osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

(2) Državni službenik ne smije tražiti ili primati darove ili druge koristi koje bi ga mogle staviti u položaj zavisnosti prema darivatelju ili nekoj drugoj osobi zbog čega bi se mogla dovesti u pitanje nepristranost u postupanju odnosno zbog kojih bi se mogao osjetiti dužnim povoljnije riješiti predmet upravnog ili drugog postupka.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, vodeći računa o tome da je dar bio namijenjen njemu kao državnom službeniku, a ne kao privatnoj osobi odnosno građaninu te da ga primljeni dar ne dovodi u položaj zavisnosti prema darivatelju ili nekoj drugoj osobi, državni službenik smije primiti dar simbolične vrijednosti, promotivni dar odnosno protokolarni dar međunarodnih organizacija ili delegacija, stranih ili domaćih fizičkih i pravnih osoba ili njihovih predstavnika prilikom službenih posjeta, gostovanja ili u drugim sličnim prilikama.

(4) Državni službenik ne smije primiti dar u novcu, vrijednosnice niti dragocjene kovine.

Odijevanje

Članak 18.

(1) Uzimajući u obzir da svojim načinom odijevanja ne narušava ugled državne službe, državni službenik za vrijeme obavljanja državne službe odijeva se u odjeću primjerenu poslovima i dužnostima koje obavlja u državnom tijelu, odnosno na radnom mjestu, vodeći računa o osobnom ugledu te okolnostima i prigodama u kojima predstavlja državno tijelo.

(2) Državni službenik za vrijeme obavljanja državne službe nosi odoru (službenu, radnu ili zaštitnu) ako je obveza njenog nošenja utvrđena posebnim propisom.

(3) Državni službenik koji poslove radnog mjesta obavlja u odori, vodi računa da odoru nosi na propisani način te da je odora uredna.

Odnos državnih službenika prema građanima

Članak 19.

(1) U odnosu prema građanima, državni službenik se ponaša profesionalno, nepristrano i pristojno, bez diskriminacije ili povlašćivanja te koristeći svoj položaj i dodijeljene ovlasti na zakonit način.

(2) U slučaju opravdanih i dokazanih prigovora, pritužbi ili žalbi, državni službenik je dužan promijeniti svoje ponašanje, poštujući dostojanstvo građana.

(3) U obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, državni službenik je dužan s posebnom pažnjom ponašati se prema neukim strankama kao i prema osobama starije životne dobi, osobama s invaliditetom, trudnicama i ostalim pripadnicima ranjivih skupina.

Međusobni odnosi državnih službenika

Članak 20.

(1) Državni službenici u obavljanju službene dužnosti razmjenjuju mišljenja i informacije o pojedinim stručnim pitanjima radi ostvarivanja zajedničkog dobra državne službe u cjelini.

(2) Ponašajući se u skladu s etičkim načelima, u međusobnim odnosima, državni službenici ne uznemiravaju niti ometaju jedni druge u obavljanju službene dužnosti.

Članak 21.

(1) Rukovodeći državni službenici vlastitim primjerom potiču službenike raspoređene u ustrojstvene jedinice kojima rukovode na kvalitetno i učinkovito obavljanje državne službe, međusobno uvažavanje, poštovanje i suradnju te primjeren odnos prema građanima.

(2) U odnosu prema državnim službenicima ustrojstvene jedinice kojom rukovode, rukovodeći državni službenici daju informacije i upute potrebne za obavljanje službene dužnosti, u skladu sa svojim ovlastima.

IV. INFORMACIJSKI SUSTAV eETIKA

Članak 22.

(1) eEtika je informacijski sustav koji povezuje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, povjerenike za etiku i zamjenike povjerenika za etiku imenovane u državnim tijelima te članove Etičkog povjerenstva u primjeni Etičkog kodeksa.

(2) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, povjerenici za etiku i zamjenici povjerenika za etiku te Etičko povjerenstvo obavljaju poslove iz svoga djelokruga putem sustava eEtika.

(3) Sa svrhom omogućavanja pristupa sustavu eEtika, državno tijelo dužno je, u roku od 15 dana od dana imenovanja povjerenika za etiku ili zamjenika povjerenika za etiku, dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose popunjeni Obrazac 1 – Zahtjev za pristupanje sustavu eEtika (u daljnjem tekstu: Obrazac 1).

(4) U slučaju razrješenja povjerenika za etiku ili zamjenika povjerenika za etiku, državno tijelo je dužno o istome bez odlaganja obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose putem popunjenog Obrasca 2 – Zahtjeva za brisanje iz sustava eEtika, temeljem čega će se razriješenom povjereniku za etiku ili njegovom zamjeniku onemogućiti pristup sustavu eEtika.

(5) Sa svrhom omogućavanja pristupa sustavu eEtika, članovi Etičkog povjerenstva dužni su, u roku od 15 dana od dana imenovanja, dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose popunjeni Obrazac 3 – Zahtjev za pristupanje sustavu eEtika (u daljnjem tekstu: Obrazac 3).

(6) Obrasci iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka sastavni su dio ovog Etičkog kodeksa.

V. POVJERENIK ZA ETIKU

Način imenovanja povjerenika za etiku i zamjenika povjerenika za etiku

Članak 23.

(1) U svim državnim tijelima, čelnik tijela imenuje povjerenika za etiku iz reda državnih službenika, uzimajući u obzir njegovu stručnost, nepristranost, pristojnost, integritet i ustrajnost u poštivanju etičkih standarda. Povjerenikom za etiku ne može se imenovati državni službenik kojemu je izrečena kazna za povredu službene dužnosti ili mjera zbog povrede Etičkog kodeksa.

(2) U državnom tijelu može se imenovati i više povjerenika za etiku, ovisno o ustrojstvu i potrebama državnog tijela.

(3) Uzimajući u obzir kriterije za imenovanje povjerenika za etiku iz stavka 1. ovoga članka, u slučaju duže odsutnosti iz službe povjerenika za etiku zbog koje ne bi mogao riješiti zaprimljenu pritužbu u propisanom roku, čelnik tijela će, u roku od 8 dana od dana zaprimanja pritužbe, imenovati zamjenika povjerenika za etiku koji preuzima ovlasti i dužnosti odsutnog povjerenika za etiku sve do njegovog povratka.

(4) Ako je u državnom tijelu imenovan samo jedan povjerenik za etiku koji ustanovi da bi ga rješavanje pojedinog predmeta stavilo u situaciju sukoba interesa, dužan je postupiti u skladu s odredbama Zakona o državnim službenicima i prijaviti mogući sukob interesa temeljem čega će čelnik tijela imenovati zamjenika povjerenika za etiku koji preuzima ovlasti i dužnosti povjerenika za etiku do okončanja postupka.

(5) Zamjenik povjerenika za etiku može se imenovati i u drugim slučajevima kada to čelnik tijela ocijeni opravdanim.

Sadržaj odluke o imenovanju povjerenika za etiku i zamjenika povjerenika za etiku

Članak 24.

(1) Državno tijelo dužno je odluku o imenovanju povjerenika za etiku ili zamjenika povjerenika za etiku uz popunjeni Obrazac 1 iz članka 22., stavka 3. ovog Etičkog kodeksa dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose u roku od 15 dana od dana imenovanja.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka obavezno sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, radno mjesto na koje je povjerenik za etiku ili zamjenik povjerenika za etiku raspoređen, broj telefona i adresu elektroničke pošte.

(3) Odluka o imenovanju povjerenika za etiku i zamjenika povjerenika za etiku mora se istaknuti na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči državnog tijela.  

Djelokrug rada, prava i obveze povjerenika za etiku

Članak 25.

(1) Povjerenik za etiku prati primjenu Etičkog kodeksa u državnom tijelu, promiče etično ponašanje u međusobnim odnosima državnih službenika te odnosima državnih službenika prema građanima, zaprima pritužbe državnih službenika, dužnosnika i građana na neetično ponašanje državnih službenika, provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe na neetično ponašanje državnih službenika u državnom tijelu u kojem je imenovan (osim onih za koje je nadležno Etičko povjerenstvo sukladno članku 35. stavku 1. točki b), zaprima pohvale na rad državnih službenika u državnom tijelu u kojem je imenovan te vodi evidencije o zaprimljenim pritužbama i pohvalama.

(2) Za obavljanje poslova iz svoga djelokruga, povjerenik za etiku dužan se koristiti sustavom eEtika i voditi računa da su podaci iz članka 24. stavka 2. ovog Etičkog kodeksa u sustavu ispravni.  

(3) Povjerenik za etiku dužan je završiti program edukacije povjerenika za etiku koju provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

(4) Povjerenik za etiku ne može zbog obavljanja poslova iz svog djelokruga biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike.

(5) Na zahtjev povjerenika za etiku, za vrijeme provedbe postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe, čelnik tijela dužan je povjerenika za etiku osloboditi ili smanjiti opseg obavljanja poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.

(6) Obavljajući poslove iz svoga djelokruga samostalno, neovisno i nepristrano, povjerenik za etiku nije u obvezi omogućiti uvid u predmete iz svoga djelokruga zainteresiranim stranama do okončanja provedbe postupaka.

(7) Povjerenik za etiku može Etičkom povjerenstvu podnijeti pritužbu na ponašanje državnog službenika prema povjereniku za etiku za koje smatra da je protivno odredbama Etičkog kodeksa u roku od 60 dana od dana saznanja o određenom ponašanju, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od određenog ponašanja.

Podnošenje pritužbe

Članak 26.

(1) Građani, dužnosnici i državni službenici mogu povjereniku za etiku podnijeti pritužbu na ponašanje državnog službenika za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa uz koju prilažu odgovarajuće dokaze ako istima raspolažu, u roku od 60 dana od dana saznanja o određenom ponašanju, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od određenog ponašanja.

(2) Pritužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se pisanim putem, poštom ili elektroničkom poštom te, iznimno, usmenim putem na zapisnik.

(3) Ako pritužbu zaprimi čelnik tijela ili tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose,  pritužbu će bez odlaganja proslijediti nadležnom povjereniku za etiku.

Provedba postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe

Članak 27.

(1) Povjerenik za etiku će u roku od 30 dana od dana zaprimanja u rad pritužbe na određeno ponašanje državnog službenika u suprotnosti s Etičkim kodeksom provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe.

(2) Povjerenik za etiku će u roku od 30 dana od dana zaprimanja u rad pritužbe iz stavka 1. ovoga članka dostaviti čelniku tijela odnosno osobi koju za to ovlasti čelnik tijela (u daljnjem tekstu: čelnik tijela) izvještaj o provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe i prijedlog odgovora podnositelju pritužbe.

(3) U slučajevima kada zbog objektivnih i opravdanih okolnosti povjerenik za etiku nije u mogućnosti provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe u propisanom roku, što bi kao posljedicu imalo prekoračenje roka za odgovor iz članka 32. stavka 1. ovog Etičkog kodeksa, povjerenik za etiku je o tome dužan obavijestiti podnositelja pritužbe uz obrazloženje okolnosti koje su dovele do nepoštivanja rokova.

(4) U slučaju da se tijekom provedbe postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe suprotstavljene strane dogovore o zajedničkom rješenju koje bi uklonilo uzrok podnošenja pritužbe, povjerenik za etiku može prekinuti daljnju provedbu postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe i predložiti poduzimanje postupaka i radnji koje smatra odgovarajućima.

(5) Povjerenik za etiku rješava pritužbe podnesene na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(6) Povjerenik za etiku se dužan prema podacima koje je saznao u tijeku provedbe postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe odnositi na povjerljiv način te nije u obvezi omogućiti uvid u predmete zainteresiranim stranama u slučajevima kada procijeni da bi time posljedično moglo doći do povrede etičkih načela.

Članak 28.

(1) Povjerenik za etiku dužan je provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe i na temelju anonimne pritužbe.

(2) U slučaju anonimne pritužbe, povjerenik za etiku u obvezi je pisanim putem obavijestiti državnog službenika na kojega se pritužba odnosi o ishodu postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe.

Članak 29.

(1) Povjerenik za etiku nije u obvezi provedbe postupka u slučaju pritužbi o određenom ponašanju čiji je sadržaj već bio ili  jest predmetom nekog drugog postupka.

(2) Povjerenik za etiku nije nadležan provesti postupak temeljem pritužbe koja se odnosi na postupanje državnih službenika prilikom primjene propisa iz određenog upravnog područja kao niti pritužbe koja se odnosi na ustrojstvo i način rada ustrojstvenih jedinica u sastavu državnog tijela.

(3) Povjerenik za etiku nije u obvezi postupati po pritužbama uvredljivog karaktera u kojima se koristi neprimjeren izričaj koji uključuje prijetnje, pogrdne i proste riječi kojima se umanjuje dostojanstvo državne službe.

(4) U slučaju da povjerenik za etiku utvrdi da nije u obvezi postupanja po pritužbi, o tome će bez odlaganja obavijestiti podnositelja pritužbe uz obrazloženje razloga nenadležnosti.

Dokazi u provedbi postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe

Članak 30.

(1) Povjerenik za etiku utvrđuje osnovanost pritužbe na temelju dokaza izvedenih tijekom provedbe postupka ispitivanja njene osnovanosti.

(2) U provedbi postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe, povjerenik za etiku zatražit će pisanu izjavu državnog službenika na kojeg se odnosi pritužba, izjave drugih državnih službenika ili dužnosnika koji imaju neposredna saznanja o sadržaju pritužbe, prema potrebi organizirati sastanke i uzeti usmene izjave na zapisnik te poduzeti i druge radnje potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja.

(3) Državni službenici dužni su surađivati s povjerenikom za etiku dostavom traženih podataka potrebnih za utvrđivanje činjeničnog stanja te se prema podacima koje su saznali u tijeku provedbe postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe odnose na povjerljiv način, poštujući etička načela i pravila ponašanja.

(4) Povjerenik za etiku je neovisan u provedbi postupka te samostalno odlučuje o tome koje je dokaze potrebno izvesti sa svrhom utvrđivanja ispravnog činjeničnog stanja.

(5) U slučaju dvojbe o tome predstavlja li neko ponašanje državnog službenika povredu Etičkog kodeksa, povjerenik za etiku zatražit će mišljenje Etičkog povjerenstva.

Članak 31.

(1) Ako povjerenik za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe na temelju prikupljenih dokaza ocijeni da su navodi iz pritužbe osnovani, u izvješću čelniku tijela će predložiti poduzimanje postupaka i radnji koje smatra odgovarajućima.

(2) Na temelju dostavljenog izvještaja povjerenika za etiku o provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe odnosno odgovora Etičkog povjerenstva, čelnik tijela može, ovisno o vrsti i težini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti ili pisanim putem upozoriti državnog službenika na neetično ponašanje i potrebu pridržavanja odredbi Etičkog kodeksa odnosno provesti neke druge radnje prema prijedlogu povjerenika za etiku ili Etičkog povjerenstva.

Odgovor na pritužbu

Članak 32.

(1) U roku od 60 dana od dana zaprimanja pritužbe u rad, na temelju izvještaja o provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe, čelnik tijela dužan je odgovoriti podnositelju pritužbe i o tome obavijestiti državnog službenika na kojega se pritužba odnosi.

(2) Odgovor čelnika tijela mora sadržavati podatke o načinu na koji je proveden postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe, dokazima koji su razmotreni sa svrhom utvrđivanja činjeničnog stanja te razlog iz kojega je utvrđena utemeljenost ili neutemeljenost pritužbe odnosno razlog iz kojega utemeljenost pritužbe nije bilo moguće utvrditi kao i poduzete mjere.

(3) Podnositelj pritužbe i državni službenik na kojega se pritužba odnosi imaju pravo podnijeti pritužbu Etičkom povjerenstvu u roku od 30 dana od dana isteka roka za davanje odgovora na pritužbu, odnosno od dana primitka odgovora na pritužbu.

VI. TIJELO DRŽAVNE UPRAVE NADLEŽNO ZA SLUŽBENIČKE ODNOSE

Članak 33.

Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose prati primjenu Etičkog kodeksa te obavlja sljedeće poslove:

) prati stanje u području službeničke etike kao i međunarodne standarde te predlaže propise iz područja etike i integriteta;

) daje mišljenja o primjeni Etičkog kodeksa;

) zaprima pohvale i pritužbe na neetično ponašanje državnih službenika;

) obavlja poslove dnevnog dežurstva na otvorenom telefonu radi davanja informacija o provedbi Etičkog kodeksa;

) obavlja stručne i administrativne poslove za Etičko povjerenstvo;

) ujednačava rad povjerenika za etiku provedbom edukacija te davanjem uputa i pojašnjenja;

) vodi evidenciju imenovanih povjerenika za etiku i zamjenika povjerenika za etiku u državnim tijelima koju objavljuje na mrežnim stranicama;

) provodi aktivnosti jačanja svijesti i kompetencija o važnosti ponašanja državnih službenika u skladu s etičkim standardima;

) surađuje sa službeničkim sudovima u dijelu koji se odnosi na povrede službene dužnosti zbog neetičnog ponašanja i postupanja državnih službenika;

) upravlja sustavom eEtika;

) jednom godišnje, a najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, na temelju podataka koje povjerenici za etiku i zamjenici povjerenika za etiku dostavljaju putem sustava eEtika kao i podataka dostavljenih od službeničkih sudova, priprema izvješće o podnesenim pohvalama i pritužbama na ponašanje državnih službenika u državnim tijelima te ga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

VII. ETIČKO POVJERENSTVO

Sastav, imenovanje i mandat Etičkog povjerenstva

Članak 34.

(1) Etičko povjerenstvo je neovisno radno tijelo nadležno za promicanje etičkih standarda u državnoj službi.

(2) Vlada odlukom imenuje članove Etičkog povjerenstva na vrijeme od četiri godine uzimajući u obzir njihovo profesionalno iskustvo, ugled i posvećenost unapređenju područja etike i integriteta.

(3) Etičko povjerenstvo ima sedam članova od kojih se četiri imenuju iz reda državnih službenika, dva iz reda sindikata, te jedan predstavnik organizacije civilnog društva.

(4) Članovi Etičkog povjerenstva između sebe biraju predsjednika.

(5) Predsjednik i članovi Etičkog povjerenstva imaju pravo na novčanu naknadu za rad u Etičkom povjerenstvu, čiju visinu odlukom određuje Vlada.

(6) Sjedište Etičkog povjerenstva je pri tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose koje ujedno obavlja administrativne i stručne poslove za Etičko povjerenstvo.

Djelokrug rada Etičkog povjerenstva

Članak 35.

(1) Etičko povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

) odgovara na pritužbe državnih službenika, dužnosnika i građana podnesene zbog toga što u roku od 60 dana od dana podnošenja pritužbe povjereniku za etiku nisu dobili odgovor čelnika tijela;

) provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe i daje odgovor na pritužbe koje se odnose na ponašanje povjerenika za etiku, pritužbe na ponašanje čelnika tijela koji je državni službenik, pritužbe povjerenika za etiku za neetično ponašanje drugih državnih službenika prema povjereniku za etiku, pritužbe čelnika tijela koji je državni službenik na neetično ponašanje državnih službenika prema čelniku tijela koji je državni službenik te pritužbe na rukovodećeg državnog službenika kojeg imenuje Vlada;

) provodi postupak ispitivanja  osnovanosti pritužbe i daje odgovor na pritužbe u slučaju kada podnositelj pritužbe ili državni službenik na kojega se pritužba odnosi nisu zadovoljni odgovorom čelnika tijela donesenog na temelju postupka provedenog od strane povjerenika za etiku;

) predlaže izmjene i dopune propisa iz područja službeničke etike;

) promiče etičke standarde u državnoj službi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Etičko povjerenstvo ne postupa po pritužbama:

a) o određenom ponašanju čiji je sadržaj već bio ili jest predmetom nekog drugog postupka;

b) koje se odnose na postupanje državnih službenika prilikom primjene propisa iz određenog upravnog područja ili na ustrojstvo i način rada ustrojstvenih jedinica u sastavu državnog tijela;

c) uvredljivog karaktera u kojima se koristi neprimjeren izričaj koji uključuje prijetnje, pogrdne i proste riječi kojima se umanjuje dostojanstvo državne službe.

(3) Odgovori Etičkog povjerenstva iz stavka 1., točaka b) i c) ovoga članka smatraju se konačnima.

(4) Etičko povjerenstvo nije u obvezi omogućiti uvid u predmete zainteresiranim stranama u slučajevima kada procijeni da bi time posljedično moglo doći do povrede etičkih načela.

(3) Način rada Etičkog povjerenstva utvrđuje se Poslovnikom o radu.

(4) Etičko povjerenstvo objavljuje godišnje izvješće o radu i održanim sjednicama na svojoj mrežnoj stranici, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Pritužba na neetično ponašanje povjerenika za etiku

Članak 36.

(1) Građani, dužnosnici i državni službenici mogu Etičkom povjerenstvu podnijeti pritužbu na ponašanje povjerenika za etiku za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa u roku od 60 dana od dana saznanja o određenom ponašanju, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od određenog ponašanja.

(2) Pritužbu na neetično ponašanje povjerenika za etiku državno tijelo dužno je u roku od 15 dana od dana primitka proslijediti Etičkom povjerenstvu.

(3) Etičko povjerenstvo će u roku od 90 dana od dana zaprimanja u rad pritužbe na neetično ponašanje povjerenika za etiku dostaviti odgovor na pritužbu podnositelju pritužbe i o tome izvijestiti čelnika tijela kao i državnog službenika na kojega se pritužba odnosi.

(4) Ako čelnik tijela na temelju dostavljenog odgovora Etičkog povjerenstva ocijeni da je povjerenik za etiku počinio povredu Etičkog kodeksa, postupit će u skladu s odredbom članka 31. stavka 2. Etičkog kodeksa te razmotriti mogućnost razrješenja povjerenika za etiku i imenovanja novog koji u potpunosti zadovoljava uvjete za imenovanje iz članka 23. stavka 1. Etičkog kodeksa.

Pritužba na neetično ponašanje prema povjereniku za etiku

Članak 37.

(1) Etičko povjerenstvo će u roku od 90 dana od dana zaprimanja u rad pritužbe na neetično ponašanje prema povjereniku za etiku dostaviti odgovor na pritužbu povjereniku za etiku i o tome izvijestiti čelnika tijela kao i državnog službenika na kojega se pritužba odnosi.

(2) Ako čelnik tijela na temelju dostavljenog odgovora Etičkog povjerenstva ocijeni da je došlo do povrede Etičkog kodeksa, postupit će u skladu s odredbom članka 31. stavka 2. Etičkog kodeksa.

Pritužba na neetično ponašanje čelnika tijela koji je državni službenik

Članak 38.

(1) Građani, dužnosnici i državni službenici mogu Etičkom povjerenstvu podnijeti pritužbu na ponašanje čelnika tijela koji je državni službenik za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa u roku od 60 dana od dana saznanja o određenom ponašanju, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od određenog ponašanja.

(2) Pritužbu na neetično ponašanje čelnika tijela koji je državni službenik, državno tijelo dužno je u roku od 15 dana od dana primitka proslijediti Etičkom povjerenstvu.

(3) Etičko povjerenstvo će u roku od 90 dana od dana zaprimanja u rad pritužbe na neetično ponašanje čelnika tijela koji je državni službenik dostaviti odgovor na pritužbu podnositelju pritužbe i o tome obavijestiti Vladu kao i državnog službenika na kojega se pritužba odnosi.