1.TEMELJNE I OPĆE ODREDBE

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj“ nadovezuje se na prvi Švicarski doprinos, odnosno Poziv „Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj za unapređenje ekonomske i socijalne kohezije“ raspisan 2018. godine unutar Blok darovnice za organizacije civilnoga društva Švicarsko-hrvatskoga programa suradnje.

Okvirni sporazum između Švicarskoga saveznoga vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskoga programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Europske unije potpisan je u Zagrebu 30. lipnja 2015. godine, čime je Hrvatska postala 13. zemlja koja i formalno počinje sudjelovati u tom programu.

Sklapanjem Okvirnoga sporazuma uspostavljen je pravni okvir u odnosima Hrvatske i Švicarske, koji je osnova za povlačenje i bespovratno korištenje financijskih sredstava u okviru švicarskoga financijskoga mehanizma u Hrvatskoj. Za Republiku Hrvatsku Švicarska je u tzv. prvom Švicarskom doprinosu osigurala sredstva u iznosu od 45. 000.000,00 CHF.

Okvirni sporazum o provedbi drugog Švicarskoga doprinosa ili programa suradnje za razdoblje 2019.-2029. godine između Republike Hrvatske i Švicarske konfederacije potpisan je 18. listopada 2022. godine. Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskog saveznog vijeća o provedbi drugog Švicarskog doprinosa odabranim državama članicama Europske unije za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar Europske unije stupio je na snagu 17. svibnja 2023. godine. Time su ostvareni preduvjeti za korištenje 45.700.000,00 CHF drugog Švicarskoga doprinosa, kojima se financiraju četiri programa: Istraživački program s dvije programske komponente: Multilateralni zajednički istraživački projekti (MZP) i EUROSTARS vrijedan 8.000.000,00 CHF, Vodoopskrba i odvodnja na području Gorskoga kotara (23.000.000,00 CHF), Program palijativne skrbi (5.500.000,00 CHF), te Civilno društvo ukupne vrijednosti 7.600.000,00 CHF. Ove Upute za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj“   (u daljnjem tekstu: Upute) uređuju način podnošenja projektnih prijedloga navodeći kriterije odabira i kriterije prihvatljivosti Prijavitelja i Partnera, aktivnosti, izdataka te pravila provedbe projekata koji se financiraju u okviru ovoga Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj“ (u daljnjem tekstu: Poziv). Natječajni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o udrugama i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge .

1.1. POJMOVI

Pojmovi i njihove kratice koje se koriste u ovim Uputama imaju slijedeće značenje (tablica 1.):

Tablica 1.

1.2. SVRHA POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

Brzo rastući izazovi ekonomije i okoliša podsjećaju nas da je planet Zemlja samo jedan, ali do 2050. godine trošit ćemo kao da ih imamo tri , ukoliko ukupni broj stanovnika zemlje dosegne 9,8 milijardi  u naredna dva desetljeća. Također, predviđanja za sljedećih četrdeset godina ističu kako će se globalna potrošnja materijala kao što su biomasa, fosilna goriva, metali i minerali udvostručiti , a godišnja proizvodnja otpada povećati za 70 % do 2050. godine . Polovina ukupnih emisija stakleničkih plinova te više od 90 % gubitka biološke raznolikosti i nestašice vode proizlaze iz ekstrakcije i prerade resursa, što je potaklo primjerice Europsku komisiju na osmišljavanje brojnih mjera očuvanja okoliša sadržanih u strategiji Europski zeleni plan za klimatski neutralno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Važnost održivog razvoja i znanja o njegovoj primjeni u praksi kao i daljnjeg razvoja obrazovanja za održivi razvoj nametnula se kao prioritet očuvanja okoliša i budućnosti naraštaja koji dolaze.  

Ključna uloga obrazovanja za održivi razvoj prema Međunarodnoj shemi provedbe UN-ova desetljeća za obrazovanje za održivi razvoj od 2005. do 2014. godine je u poticanju vjerovanja da svatko od nas ima moć i odgovornost utjecanja na pozitivne promjene na globalnoj razini. Također, obrazovanje je primarni čimbenik promjene prema održivom razvoju, jer  se u procesu učenja povećavaju  kapaciteti i svijest ljudi o društvu i time se  na mikro razini može utjecati na donošenje odluka o dugoročnoj budućnosti, vrijednostima, ponašanjima i životnom stilu  potrebnom da  bi se  postigla zajednička globalna  vizija održivog razvoja. Slijedom toga je Gospodarska komisija za Europu UN-a (UN/ECE) 2005. godine usvojila Strategiju za obrazovanje za održivi razvoj (OOR) s ciljem  pružiti ljudima znanje i vještine u održivom razvoju, čineći ih kompetentnijima i samopouzdanijima, istovremeno povećavajući njihove mogućnosti za vođenje zdravoga i produktivnoga načina života u skladu s prirodom i brigom za društvene vrijednosti, rodnu ravnopravnost i kulturnu raznolikost.

Glavna okosnica programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (tzv. Agenda 2030) , usvojenog 2015. godine, predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja  detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih pod ciljeva. Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji. Zbog svoje sveobuhvatnosti, uključivosti, univerzalnosti i transformativnog karaktera, Agenda 2030 te njezina dosljedna provedba od prvorazrednog je značaja za cijelu međunarodnu zajednicu. Agenda 2030 svoje težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo, očekujući od država da u skladu sa svojim nacionalnim kapacitetima učine sve da  „nitko ne bude ostavljen po strani“.

Kvaliteta obrazovanja i pristup osnovnom obrazovanju za sve (cilj održivog razvoja br. 4) ključno je za ostvarivanje održivog razvoja te samoodrživih društava i za osnaživanje mladih kao i za njihove mogućnosti zapošljavanja, naglašava Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2019. godine o Godišnjem strateškom izvješću o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja . Ipak,  nejednakosti u obrazovanju, uzimajući u obzir razlike između urbanih i ruralnih područja i rodne razlike, još prevladavaju i u EU-u i izvan njega. Stoga su potrebna veća ulaganja za poboljšanje kvalitete obrazovanja i s njim povezane infrastrukture, uz davanje prioriteta slabije razvijenim regijama u EU te najnerazvijenijim zemljama izvan EU. Još je Zakonom o zaštiti okoliša određena Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (SOR RH) kao dokument koji dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštitu okoliša prema održivom razvitku. Usmjerena je na dugoročno djelovanje u osam ključnih područja, te je u svakom od njih važno, između ostaloga, podići obrazovnu razinu svih građana i graditi društvo temeljeno na znanju te podupirati kulturu istraživanja i ulaganja u razvitak. Jedna od pretpostavki daljnjega razvitka navedena u SOR RH je društvo temeljeno na znanju i obrazovanje za održivi razvitak (OOR), koje treba provoditi na tri razine: formalnim obrazovanjem u nastavnim institucijama, izvan uobičajenih obrazovnih ustanova, primjerice, putem aktivnosti organizacija civilnoga društva (neformalno obrazovanje) i putem medija (novine, televizija, radio), kako bi obrazovanje za održivi razvitak bilo sastavni dio svakodnevnoga života.

Prema najnovijem Izvješću o održivom razvoju (Sustainable Development Report 2024) Hrvatska nastavlja napredovati u ispunjavanju 17 ciljeva održivog razvoja UN-a i nalazi se na visokom osmom mjestu od 167 država svijeta. Također, već u Izvješću o održivom razvoju za 2023. godinu Hrvatska je ostvarila vidljiv napredak u brojnim područjima, a posebno  kada je riječ o smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti (cilj održivog razvoj  1), osiguravanju gospodarskog rasta i razvoja (cilj održivog razvoja 8) te provedbi politika usmjerenih na smanjenje nejednakosti, odnosno unaprjeđenje životnih uvjeta, a posebno za najosjetljivije i najranjivije skupine stanovništva (cilj održivog razvoja 10).

Izvješće Europske komisije za Hrvatsku iz 2023. godine pokazuje napredak Hrvatske u ostvarivanju svih ciljeva održivog razvoja u zadnjih pet godina.  U osam ciljeva Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije s pozitivnim napretkom, dok se u devet ciljeva, iako bilježi pozitivan napredak, Hrvatska i dalje nalazi ispod prosjeka Europske unije. Također, „Kvalitetno obrazovanje (cilj održivog razvoja 4)“ napreduje, ali se još uvijek nalazi ispod prosjeka EU-a.

Sukladno Akcijskom planu za obrazovanje za održivi razvoj, iako su pitanja vezana uz održivi razvoj integrirana u planove i programe formalnog učenja (u osnovnim i srednjim školama) u Hrvatskoj, određene teme nisu jednako kvantitativno i kvalitativno obrađene (zaštita okoliša i prirodnih izvora su zastupljenije od, primjerice, socijalne kohezije) te su potrebni dodatni napori i doprinos organizacija civilnoga društva u osiguravanju praktičnog aspekta učenja. Područja održivog razvoja čine zaštita okoliša i prirodnih dobara, održiva proizvodnja i potrošnja, ljudska prava i demokratsko građanstvo, poticanje i planiranje održivog razvoja, socijalna kohezija, zdravlje te kulturna i tradicijska baština. U Akcijskom planu se zaključuje da su u okviru formalnog obrazovanja zastupljene teme i sadržaji koji su povezani s održivim razvojem, no kako je u kontekstu kompetencija, sukladno definiciji Strategije UNECE (učiti znati, učiti činiti, učiti biti, učiti raditi i živjeti zajedno), potrebno dodatno usmjeravati načine poučavanja prema kompetencijama umjesto prema sadržajima.

Hrvatske organizacije civilnoga društva djeluju kao ključni posrednici i katalizatori znanja pomažući građanima da bolje razumiju i primjenjuju zakonske odredbe, politike i dobre prakse održivog razvoja te da drže korak s globalnim trendovima i iskustvima u ovom području. Ustanovljujući, pronalazeći i predlažući rješenja izazova održivog razvoja u Hrvatskoj, od lokalnih do nacionalnih, što je njihov važan doprinos razvoju hrvatskoga društva kao održive zajednice . Od ukupno 45.975 udruga (podaci iz Registra udruga na dan 25.10.2024. godine), održivi razvoj je na popisu registriranih djelatnosti 2.685 udruga.  Kroz identifikaciju, analizu i predlaganje rješenja za izazove održivog razvoja, organizacije civilnoga društva   utječu na oblikovanje hrvatskoga društva kao održive zajednice djelujući pritom na svim razinama – od lokalne do nacionalne. Organizacije civilnoga društva osmišljavaju i provode programe neformalnog obrazovanja koji dopunjuju postojeći kurikulum u školama, čime dodatno prenose znanje o održivom razvoju djeci i učenicima. Razlog tome je i što dio tema održivog razvoja nije zastupljen u postojećem Kurikulumu međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole . Primjerice, u okviru prvog Švicarskog doprinosa, za čiju provedbu je od 2017.-2024. godine bio zadužen Ured za udruge, u projektnim aktivnostima sudjelovalo je 9.855 učenika osnovnih i srednjih škola, a provedena su i 182 neformalna programa osposobljavanja za održivi razvoj iz kojih je proizašlo 62 modela dobrih praksi u postizanju ciljeva održivog razvoja.

Ovaj Poziv ima za cilj dodatno osnažiti Kurikulum međupredmetne teme „Održivi razvoj za osnovne i srednje škole“ kroz provedbu neformalnih programa koji će obogatiti obrazovanje o održivom razvoju, a s naglaskom na razvoju novih metodika podučavanja koje će bolje integrirati koncept održivog razvoja u obrazovni sustav.

Putem prvog Švicarskog- doprinosa osigurano je 7,48 milijuna CHF, a projektima su se podupirale aktivnosti povezane s unapređenjem vještina i znanja o održivom razvoju djece, mladih (osnovnoškolske i srednjoškolske dobi) te članova njihovih obitelji. Ovi programi prepoznati su kao primjer dobre prakse, koji treba  poticati i financirati u drugom doprinosu kako bi se osigurao nastavak razvoja i implementacije sličnih aktivnosti.

Temeljem rezultata upitnika , provedenog u okviru internog savjetovanja s korisnicima prvog  Švicarskog- doprinosa od 9. do 15. listopada 2024. godine čak 65 % korisnika prvog Švicarskog- doprinosa kao glavni problem organizacija civilnoga društva, koji provode programe obrazovanja o održivom razvoju u lokalnim zajednicama, istaknut je izostanak kontinuiranog i sustavnog financiranja organizacija civilnoga društva za provođenje programa obrazovanja za održivi razvoj. Prioritetom smatraju ulaganje u organizacije civilnoga društva koje provode izobrazbe o održivom razvoju, te su naglasili važnost višegodišnjeg trajanja projekata o obrazovanju za održivi razvoj (barem tri godine) jer taj proces uključuje osmišljavanje programa, te njegovu pilot-provedbu.

1.3. CILJEVI POZIVA I CILJANE SKUPINE

Cilj Poziva je promicati doprinos organizacija civilnoga društva u podizanju svijesti o važnosti  obrazovanja i razvoju kompetencija za održivi razvoj (OOR-u) među djecom i mladima, izradom i provedbom programa obrazovanja o održivom razvoju.

Specifični ciljevi su:

. osnažiti organizacije civilnoga društva za provedbu aktivnosti u kojima će razvijati kompetencije djece i mladih za njihovo aktivno sudjelovanje i doprinos  obrazovanju o održivom razvoju

. izrada i provedba programa o održivom razvoju među djecom i mladima

. osnažiti partnerstva između organizacija civilnoga društva, odgojno-obrazovnih ustanova koje djeluju u području predškolskoga i/ili   osnovnoškolskoga i/ili srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja i lokalne zajednice u podizanju svijesti i obrazovanju o održivom razvoju

Ciljane skupine Poziva :

 djeca predškolskog uzrasta

 učenici osnovnih i srednjih škola

 odgajatelji, učitelji i nastavnici/profesori

 zaposlenici u organizacijama civilnoga društva

 volonteri

 zaposlenici partnerskih organizacija/institucija

 roditelji

 zaposlenici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

1.4. POKAZATELJI

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, koji će se mjeriti sljedećim pokazateljima provedbe (tablica 2.):

Tablica 2.

U projektnoj prijavi Prijavitelj mora navesti sve informacije vezane uz obvezne pokazatelje te način na koji će svojim projektom pridonijeti definiranim pokazateljima. Projekti koji izravno ne doprinose definiranim pokazateljima neće se smatrati prihvatljivima za financiranje. Dodatne pokazatelje Prijavitelj nema potrebe unositi u projektnu prijavu jer neće biti uzeti u obzir tijekom procjene kvalitete prijave.

Prilikom definiranja obveznih pokazatelja, potrebno je utvrditi polaznu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom. Prijavitelj obvezne pokazatelje treba kvantificirati u realnim okvirima s obzirom na to da će ne postizanje prijavljenih pokazatelja rezultirati financijskom korekcijom (tablica 3.).

    Tablica 3.  Financijske korekcije

1.5. UKUPNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Za financiranje projekata u sklopu ovog Poziva ukupan raspoloživ iznos je 2.620.000,00 EUR.

Okvirni broj projekata koji se planira financirati ovim Pozivom je 10-15.

Projekti se mogu financirati u iznosu od najviše 90 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta, pri čemu su potencijalni Prijavitelji i Partneri dužni osigurati sufinanciranje preostalih 10 % (ili više)  iz vlastitih sredstava ili drugih izvora .

U roku od 30 dana od zaključivanja ugovora, Ured za udruge  isplatit će Korisniku predujam u vrijednosti od 40 % odobrenih bespovratnih sredstava. Prijeboj predujma radit će se tijekom cjelokupne provedbe projekta kako bi prijeboj do završnog izvješća iznosio najmanje 90 % ukupnog iznosa isplaćenog predujma. Preostali odobreni iznos isplatit će se u šestomjesečnim obrocima, što će biti precizirano ugovorom .

2.UVJETI PRIHVATLJIVOSTI PRIJAVITELJA/PARTNERA

2.1.1. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI

Prijavitelji mogu biti:

 organizacije civilnoga društva sa sljedećim statusom:

- udruga - osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama , na dan objave poziva  registrirana najmanje  godinu dana, a u svojem Statutu ima navedene djelatnosti iz područja djelovanja  održivoga razvoja

- zaklada - osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama ; na dan objave poziva registrirana  najmanje  godinu dana;

Prijavitelj mora  ispunjavati sve navedene uvjete:

- Registriran za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj  i svojim se Statutom opredijelio da djeluje u službi općeg dobra i javnosti, u skladu s općim vrednotama utvrđenih Ustavom RH i zakonom te je registriran za obavljanje djelatnosti kojima će realizirati ciljeve predloženog projekta – djelatnost održivog razvoja

- Registriran na dan objave Poziva najmanje godinu dana i ima usklađen svoj Statut s odredbama  Zakona o udrugama i Zakona o zakladama

- U svojem temeljnom aktu ima utvrđeno neprofitno djelovanje te je upisan u Registar neprofitnih organizacija, i vodi transparentno financijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija (u prethodnom razdoblju u Registru neprofitnih organizacija vidljiva su financijska izvješća prethodno dostavljena FINA-i)

- Prijavitelj ima općim aktom uspostavljen model dobrog financijskog upravljanja i kontrole te način sprječavanja sukoba interesa pri raspolaganju javnim sredstvima, prikladan način javnog objavljivanja programskog i financijskog izvještaja o radu za proteklu godinu (na mrežnim stranicama  ili drugi odgovarajući način)

- Prijavitelj nije u postupku predstečajne nagodbe, stečajnom postupku, postupku zatvaranja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije

- Nisu prekršene odredbe o namjenskom korištenju sredstava iz javnih izvora i ispunjene su ugovorene obveze preuzete temeljem prijašnjih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava prema Uredu za udruge i svim drugim davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora

- Osoba ovlaštena za zastupanje (i potpisivanje ugovora o dodjeli financijskih sredstava) je u mandatu

- Protiv osobe ovlaštene za zastupanje i voditelja projekta ne vodi se kazneni postupak i nisu pravomoćno osuđene za prekršaj određen ovim Uputama, odnosno pravomoćno osuđene za počinjenje kaznenog djela određenog člankom 48. stavkom 2. alinejom d Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge .

- Prijavitelj ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje Prijavitelja (osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta) nije pravomoćno osuđena za bilo koje od sljedećih kaznenih djela odnosno za odgovarajuća kaznena djela prema propisima države sjedišta ili države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za njihovo zastupanje:

• pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma, pranja novca, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude kao i kojoj su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi ili nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara navedenim kaznenim djelima;

• osoba ovlaštena za zastupanje koja je u izravnom doticaju s djecom nije pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta na temelju zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije; sukladno članku 19. članka 19. stavak 2. i 3. Zakona o udrugama

- Prijavitelj ispunjava obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i plaćanja poreza, te drugih davanja prema državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave, te nema duga po osnovi javnih davanja, o kojem Porezna uprava vodi službenu evidenciju ili mu je odobrena odgoda plaćanja dospjelih poreznih obveza.

Prijavitelj i Partneri  izjavama (Izjava Prijavitelja i Izjava Partnera) potvrđuju da će za osobe koje će kroz provedbu projektnih aktivnosti biti u kontaktu s djecom dostaviti dodatnu dokumentaciju kako slijedi:

 uvjerenje da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak (koje nije starije od 8 dana);

 sken ispunjenog i potpisanog obrasca Izjave o suglasnosti za uvid u kaznenu evidenciju;

 sken osobne iskaznice ili putovnice.

Dodatnu dokumentaciju Korisnik je obvezan dostaviti u trenutku kada budu poznata imena osoba koje će biti u izravnom kontaktu s djecom prilikom provedbe projektnih aktivnosti.

Za osobe koje će kroz provedbu projektnih aktivnosti biti u kontaktu s djecom Ured za udruge će provjeravati da:

- nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela iz glave IX, X, XVI, XVII i XVIII Kaznenog zakona ,

- da osobama ne traje sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, obveznog liječenja od ovisnosti, obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja, udaljenja iz zajedničkog kućanstva, zabrane pristupa internetu ili sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora izrečena temeljem Kaznenog zakona ,

- nemaju izrečenu prekršajno-pravnu sankciju i/ili da im ne traje zaštitna mjera propisana Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji

- nisu kažnjene za prekršaj na temelju članaka 25. i 26. Zakona o suzbijanju diskriminacije , članaka 31. i 32. Zakona o ravnopravnosti spolova   te članka 229., stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama .

2.2. PRIHVATLJIVI PARTNERI

Prijavitelj mora prijaviti i provoditi projekt u partnerstvu s jednim ili više Partnera.

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu s najmanje jednom odgojno-obrazovnom ustanovom koja djeluje u području predškolskoga i/ili osnovnoškolskoga i/ili srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja .

Uloga Prijavitelja i Partnera u provedbi mora biti jasno naznačena u projektnom prijedlogu.

Osim navedenog obveznog partnerstva, Prijavitelj može prijaviti i provoditi projekt u partnerstvu s drugim pravnim osobama.

Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava obavezno je sklapanje  Partnerskog sporazuma/ugovora sa svim Partnerima (predložak ovog ugovora je dio natječajne dokumentacije ovog Poziva).

Uz obvezno partnerstvo Partner može biti i jedan od sljedećih pravnih subjekata:

 organizacije civilnoga društva sa sljedećim statusom:

- udruga – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

- zaklada – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama  na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

- zadruga -- upisana u Registar neprofitnih organizacija - osnovana sukladno članku 66., stavku 1. Zakona o zadrugama ; na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

 ustanove koje djeluju sukladno Zakonu o ustanovama ; na dan objave Poziva upisane u Sudski registar najmanje  godinu dana kao što su: ustanove osnovane za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, osnovne i srednje škole, učenički domovi, pučka otvorena učilišta,  ustanove iz sustava visokog obrazovanja: veleučilišta i visoka učilišta

 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Partnerstva sa švicarskim organizacijama civilnoga društva nisu obavezna, ali će se dodatno bodovati.

3.UVJETI PRIJAVE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

3.1. BROJ PROJEKTNIH PRIJEDLOGA PO PRIJAVITELJU

Prijavitelj može prijaviti samo jedan projektni prijedlog, a može biti Partner na više projekata.

Prijavitelj može istovremeno biti Partner u drugom, projektnom prijedlogu. Partneri mogu sudjelovati u više od jednom projektnom prijedlogu istog ili različitih Prijavitelja na ovaj Poziv.

  3.2. LOKACIJA

Aktivnosti projekta se moraju provoditi na području Republike Hrvatske, odnosno u korist ciljanih skupina na području Republike Hrvatske.

Ukoliko je to opravdano i nužno za postizanje ciljeva projekta, pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan Republike Hrvatske i to isključivo na području Švicarske Konfederacije i Europske unije. Projektne aktivnosti koje se provode  izvan granica Republike Hrvatske ne smiju prelaziti 15 % ukupnih troškova projekta.

3.3. TRAJANJE UGOVORA TE RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA

Projekt se mora provoditi u razdoblju od najmanje 24 mjeseca do najviše 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (izuzev u slučajevima produženja ugovora temeljem dodatka ugovoru).

3.5. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Prihvatljive projektne aktivnosti su:

 1. Provedba programa izobrazbe za održivi razvoj namijenjenih djeci u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, učenicima osnovnih i srednjih škola koje mogu uključivati  među ostalim i suradničke i interaktivne metode kao što su:

 debate

 rad u  malim skupinama

 rad u paru

 korištenje multimedije

 brainstorming

2. Uključivanje djece i mladih u odgojno-obrazovne volonterske aktivnosti, odnosno volonterske aktivnosti od interesa za lokalnu zajednicu, a vezane uz održivi razvoj;

3. Jačanje stručnih kapaciteta organizacija koje provode obrazovanje za održivi  razvoj putem:

 izrade i provedbe edukativnih radionica i seminara o održivom razvoju

 organizacije studijskih posjeta primjerima dobre prakse u Hrvatskoj, Švicarskoj Konfederaciji i Europskoj uniji

 izobrazbe volontera/zaposlenika o održivom razvoju

 izobrazbe odgajatelja/nastavnika/stručnih suradnika odgojno-obrazovnih institucija o održivom razvoju

 stručnih radionica/seminara u suradnji sa zaposlenicima odgojno-obrazovnih ustanova

 razvijanja on-line platformi za e-učenje

 provedbe mentorskih programa

 razvoja alata za procjenu učinkovitosti edukativnih programa i aktivnosti        

4.  Aktivnosti jačanja svijesti zajednice i svih relevantnih dionika o obrazovanju za održivi razvoj kao što su:

 razvoj i provedba programa radionica za roditelje, učenike i druge skupine

 izrada edukativnih materijala

 javne/stručne rasprave

 istraživačke aktivnosti

 podizanje svijesti javnosti o važnosti ciljeva održivog razvoja

 razmjena znanja sa švicarskim OCD-ima

OBVEZNE AKTIVNOSTI

5. Aktivnost vršnjačke razmjene iskustava na platformi Ureda za udruge i primjera dobre prakse

Aktivnosti razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse među Korisnicima koje će se preoblikovati u zaključke i preporuke o naučenim lekcijama provedbe aktivnosti obrazovanja za održivi razvoj kao doprinosa oblikovanju održivog društva u cjelini i osnaživanju građanskog  uključivanja.

6. Promidžba i vidljivost

Osiguravanje vidljivosti projektnih aktivnosti i mogućnosti sudjelovanja u njima, te vidljivosti financiranja putem, drugog Švicarskog doprinosa, unutar Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, sukladno poglavlju 3.7. Informiranje i vidljivost.

7.  Upravljanje i administracija

Aktivnosti upravljanja projektom, uz osiguranje pravovremenog, učinkovitog, te administrativno ispravnog provođenja projektnih aktivnosti sukladno potpisanom ugovoru.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan. Stoga će se uzeti u obzir za financiranje i odgovarajuće aktivnosti koje pridonose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva, a gore nisu spomenute ili izričito navedene kao neprihvatljive.

Pri provedbi projektnih aktivnosti Prijavitelj mora osigurati poštivanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije te razvijati aktivnosti u skladu s potrebama u zajednici.

3.6. NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima;

- aktivnosti koje se isključivo ili većinom odnose na jačanje kapaciteta prijavitelja i partnera;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice;

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente;

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija;

- aktivnosti koje se odnose na osnivanje privatnog poduzeća.

Općenito, aktivnosti koje ne doprinose ostvarivanju općeg i specifičnih ciljeva ovog Poziva nisu prihvatljive za financiranje.

4. PRIHVATLJIVOST TROŠKOVA

Sredstvima ovog Poziva mogu se financirati samo stvarni i prihvatljivi troškovi nastali provedbom projekta u razdoblju naznačenom u ovim Uputama. Proračun projekta je procjena izdataka provedbe svih projektnih aktivnosti, a Prijavitelj je dužan razraditi proračun svih planiranih troškova potrebnih za realizaciju projektnog prijedloga. Troškovi uključeni u proračun projekta moraju se zasnivati na načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, tj. navedeni izdaci moraju biti nužni za ostvarivanje očekivanih ishoda i rezultata te temeljeni na tržišnim cijenama. Prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga vodit će se računa o potrebi naznačenih troškova u odnosu na predviđene aktivnosti te opravdanosti visine navedenih troškova.

4.1. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

Prihvatljivost troškova na jednak se način odnosi na Prijavitelja i Partnere u projektu.

Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju izravne i neizravne troškove projekta.

4.1.1.Prihvatljivi izravni troškovi

Izravni troškovi su oni troškovi koji su u izravnoj vezi s ostvarenjem jednoga ili više ciljeva projekta, odnosno izravno povezani s aktivnostima projekta. Kod obrazloženja pojedinoga troška potrebno je navesti što više detalja (povezanost s pojedinom aktivnosti/ svrh u, količinu, jediničnu cijenu).

Prihvatljivi izravni troškovi su:

- plaće voditelja/koordinatora projekta i plaće drugih osoba koje izravno sudjeluju u provedbi projektnih aktivnosti, odnosno izravno doprinose ostvarenju jednoga ili više ciljeva projekta, i to prema udjelu radnoga vremena koje osoba provodi na provedbi projektnih aktivnosti [uključujući sve pripadajuće poreze i prireze, doprinose iz plaće, dodatke na plaću koji proizlaze iz zakona, propisa i/ili internih akata organizacija/institucija, a dodjeljuju se temeljem radnoga odnosa; prihvatljive naknade troškova prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak

- prehrana, prijevoz, prigodne nagrade radniku u stvarno isplaćenom iznosu, a najviše do neoporezivoga godišnjega iznosa koje su internim aktima organizacije ugovorena prije objave ovih Uputa za prijavitelje; naknade plaće za koje poslodavac ne može dobiti povrat iz drugih izvora (npr. bolovanje do 42 dana); druge osobne primitke u skladu s važećim radnim zakonodavstvom];

- naknade za vanjske usluge izravno vezane uz provedbu projektnih aktivnosti: npr. ugovori o uslugama za odgovarajuće stručne osobe ako projektne aktivnosti podrazumijevaju njihovo sudjelovanje; pri angažiranju izvršitelja vanjskih usluga putem ugovora o djelu ili autorskih ugovora treba voditi računa o zakonskim odredbama koje ove poslove utvrđuju kao privremene i povremene;

- ugovor o obavljanju studentskoga posla povezanoga s provedbom projektnih aktivnosti;

- troškovi pohađanja izobrazbe o održivom razvoju

- izrada i nabava radnih materijala neophodnih za provedbu projektnih aktivnosti i ostvarivanje projektnih rezultata (za razliku od popratnih materijala koji nisu nužni za ostvarivanje rezultata i koji spadaju u neizravne troškove);

- usluge promidžbe (televizijske i radijske prezentacije, održavanje mrežnih stranica, obavijesti u tiskovinama i na internetskim portalima, promidžbeni materijal i sl., pri čemu je potrebno navesti vrstu promidžbe, trajanje i cijenu usluge);

- troškovi reprezentacije vezani uz organizaciju projektnih aktivnosti (pri čemu treba navesti svrhu, učestalost i očekivani broj sudionika i sl.)

- troškovi nabave opreme nužne za provedbu projektnih aktivnosti koja mora biti specificirana po vrsti i iznosu;

- putni troškovi sudionika projektnih aktivnosti i provoditelja projektnih aktivnosti: troškovi prijevoza, dnevnica, smještaja (u pravilu 3 zvjezdice, uz mogućnost odobravanja veće kategorizacije u iznimnim i detaljno obrazloženim situacijama);

- troškovi volontera

- najam prostora za provedbu projektnih aktivnosti (kada je neophodno za postizanje projektnih rezultata i ne odnosi se na prostor u kojem prijavitelj djeluje neovisno o projektnim aktivnostima);

- manji adaptacijski radovi;

- usluge s područja informacijsko-komunikacijske tehnologije koje se odnose na ugovoreni projekt (npr. izrada mrežnih stranica/podstranica na kojima su navedene informacije o projektu i projektnim aktivnostima, zakup domena vezanih uz projektne aktivnosti, zakup prostora na društvenim mrežama i sl.);

- usluge usmenog ili pisanog prevođenja ili tumačenja (npr. prijevod na znakovni jezik/jednostavniji jezik za osobe s teškoćama);

- savjetodavne usluge (npr. studija ili istraživanje);

- ostali troškovi izravno vezani uz provedbu projektnih aktivnosti.

Navedena lista prihvatljivih vrsta troškova je indikativna. Prihvatljivost troškova koji nisu navedeni na popisu iznad procjenjivat će se na temelju povezanosti s predloženim aktivnostima.

Prihvatljivi troškovi moraju vremenski i logički slijediti planirane aktivnosti te će Ured za udruge, prilikom odobravanja troškova, o tome voditi računa (npr. neprihvatljivim se smatra kupovina opreme na kraju provedbe projekta, ukoliko ne postoji unaprijed dano pojašnjenje te potrebe  e odobrenje Ureda za udruge za takvu nabavu).

Putni troškovi, troškovi smještaja i troškovi dnevnica za putovanje priznaju se ukoliko je putovanje neophodno za provedbu projektnih aktivnosti, obračunavaju se prema stvarno nastalim troškovima putovanja, na temelju urednoga i vjerodostojnoga putnoga naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu, a sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Prihvatljivi troškovi prijevoza voditelja/koordinatora projekta i drugih osoba koje izravno sudjeluju u provedbi projektnih aktivnosti, odnosno izravno doprinose ostvarenju jednoga ili više ciljeva projekta:

a. Prijevoz privatnim automobilom u službene svrhe – iznos naknade utvrđuje se ovisno o broju kilometara prijeđenih u službene svrhe, a dokaz nastanka troška je putni nalog i popratna dokumentacija. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade iznosi do 0,50 EUR po prijeđenom kilometru. U toj naknadi sadržani su svi troškovi koje zaposlenik/organizacija može imati u vezi s korištenjem automobila u privatne svrhe, kao što su amortizacija, izdaci za tekuće održavanje, izdaci za gorivo, popravci u slučaju prometnih nezgoda na službenom putovanju i sl. Ako više osoba putuje istim automobilom na istu lokaciju, izdatak se može priznati samo jednoj osobi.

b. Prijevoz službenim automobilom u službene svrhe - iznos naknade utvrđuje se ovisno o broju kilometara prijeđenih u službene svrhe, a dokaz nastanka troška se utvrđuje prema evidenciji korištenja službenog vozila. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade iznosi do 0,50 EUR po prijeđenom kilometru. U toj naknadi sadržani su svi troškovi koje zaposlenik/organizacija može imati u vezi s korištenjem automobila u privatne svrhe, kao što su amortizacija, izdaci za tekuće održavanje, izdaci za gorivo, popravci u slučaju prometnih nezgoda na službenom putovanju i sl. Ako više osoba putuje istim automobilom na istu lokaciju, izdatak se može priznati samo jednoj osobi.

c. Prijevoz sredstvima javnoga prijevoza se nadoknađuje u visini cijene karte javnoga prijevoza, temeljem priloženih isprava uz putni nalog kojima se ti izdaci dokazuju (  prilaže se karta, odnosno račun za prijevozno sredstvo).

Trošak dnevnica prijavitelja iz Republike Hrvatske u tuzemstvu koji je povezan s neposrednom provedbom projektnih aktivnosti prihvatljiv je u iznosu od 15,00 EUR (za putovanje koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno) te 30,00 EUR (za putovanje koje traje više od 12 sati dnevno) sukladno relevantnim propisima u Republici Hrvatskojvažećim u trenutku nastanka troška.

Troškove putovanja u inozemstvo za aktivnosti koje su povezane s neposrednom provedbom projektnih aktivnosti (dnevnice, trošak prijevoza, smještaj) prijavitelj opravdava prema stvarno nastalim troškovima uz dostavu dokumentacije kojom dokazuje nastanak i podmirenje troškova, a dnevnice obračunava sukladno relevantnim propisima u Republici Hrvatskoj važećim u trenutku nastanka troška.

Vrijednost kupnje strojeva, opreme, namještaja, i manjih adaptacijskih radova ne smije premašiti 40 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

4.1.2. Prihvatljivi neizravni troškovi

Pod neizravnim troškovima razumijevaju se troškovi koji nisu izravno povezani s provedbom projektnih aktivnosti, ali neizravno pridonose postizanju njegovih ciljeva, pri čemu i ti troškovi trebaju biti specificirani i obrazloženi.

Neizravni troškovi projekta financirat će se primjenom fiksne stope,  u visini do 8 % prihvatljivih izravnih troškova.

Ukupni prihvatljivi trošak = stvarni izravni troškovi + neizravni troškovi (do 8 % izravnih troškova).

Napomena: Tijekom provjera i odobravanja izvještaja neće se vršiti kontrola popratne dokumentacije za neizravne troškove projekta izračunate primjenom fiksne stope do  8 % izravnih troškova, osim u slučaju sumnje na počinjenu nepravilnost/prijevaru. Drugim riječima, prilikom izvještavanja o provedbi projekta, korisnik neće dostavljati popratnu financijsku dokumentaciju za neizravne troškove nego se pripadajući iznos prihvatljivih neizravnih troškova određuje kao postotak izravnih troškova.

Neovisno o korištenju fiksne stope, Korisnik je dužan za vrijeme trajanja ugovora izvršiti sva plaćanja, poštivati odredbe svih relevantnih odredbi nacionalnog zakonodavstva u smislu troškova i izdataka nastalih prilikom provedbe projekta. Dodatno, iako popratnu financijsku dokumentaciju vezanu uz nastanak i plaćanje neizravnih troškova Korisnik ne prilaže uz financijske izvještaje o provedbi projekta, dužan ju je čuvati tijekom razdoblja propisanoga ugovorom. Baš kao što je dužan  osigurati uvid u navedenu dokumentaciju Uredu za udruge, te tijelima Švicarske Konfederacije na njihovo traženje.

U prihvatljive neizravne troškove spadaju:

- trošak računovodstvenih usluga (plaća zaposlenika na poslovima računovodstva/vanjsko računovodstvo);

- najam uredskoga prostora prijavitelja za administrativnu provedbu projekta;

- naknade za električnu i toplinsku energiju, plin i vodu, naknade za zbrinjavanje otpadnih voda i drugi režijski troškovi;

- troškovi poštarine, telefona, interneta, kurirske usluge;

- troškovi čišćenja prostora;

- troškovi nabave uredskoga materijala i pribora povezanoga s administrativnim vođenjem projekta: papir, kemijske olovke, toneri za pisače itd.);

- bankovni troškovi (bankovne pristojbe za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i druge pristojbe isključivo financijske prirode);

- naknada za usluge koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektne aktivnosti (npr. naknada za usluge povezane s provedbom postupka javne nabave) ;

- trošak solemnizacije bjanko zadužnice;

- troškovi pohađanja edukacija/jačanja kapaciteta koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektnih aktivnosti, odnosno s ciljevima i svrhom projekta;

- ostali troškovi koji su neizravno vezani uz provedbu projektnih aktivnosti, a ne nalaze se na popisu neprihvatljivih troškova.

4.2. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI

U neprihvatljive troškove ubrajaju se:

- ulaganja u kapital ili kreditna ulaganja, jamstveni fondovi;

- kupnja nekretnina i zemljišta;

- troškovi kupnje opreme, namještaja i manjih adaptacijskih radova ako premašuju vrijednost od 40% ukupnih prihvatljivih troškova projekta;

- troškovi kamata na dug;

- kazne, financijske globe i troškovi sudskih sporova;

- doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu;

- plaćanje neoporezivih bonusa zaposlenima; naknade za odvojeni život;

- otpremnine i jubilarne naknade;

- troškovi akademske naobrazbe, osim u slučajevima koji su neophodni za ostvarivanje ciljeva i svrhe projekta;

- upravne pristojbe;

- troškovi koji se u razdoblju provedbe projekta financiraju iz drugih izvora;

- kupnja rabljene opreme, strojeva i namještaja;

- kupnja opreme čija svrha se ne može povezati sa svrhom i ciljevima projekta;

- doprinosi u naravi: nefinancijski doprinosi (robe ili usluge) trećih strana koji ne obuhvaćaju izdatke za prijavitelja;

- donacije u dobrotvorne svrhe te donacije trećim osobama;

- zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima;

- troškovi koji nisu predviđeni ugovorom;

- drugi troškovi koji nisu neposredno povezani sa sadržajem i ciljevima projekta.

   6.8. INDIKATIVNI KALENDAR NATJEČAJNOG POSTUPKA