ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VANJSKIM POSLOVIMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., a u vezi s člankom 145. stavkom 2. i člankom 146. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst, 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Postupanje diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u obavljanju određenih konzularnih funkcija u korist državljana drugih država članica Europske unije uređuju odredbe Zakona o vanjskim poslovima.
Jedna od takvih konzularnih funkcija je izdavanje privremene putne isprave EU (u Zakonu se koristi pojam Hitne putne isprave) u korist državljana druge države članice na način propisan Odlukom predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 25. lipnja 1996. o uspostavljanju hitne putne isprave (96/409/ZVSP).
Navedena Odluka stavljena je izvan snage Direktivom Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 94/409/ZVSP (SL L 163, 20.6.2019). Direktivom se utvrđuju uvjeti, postupak izdavanja i jedinstveni format te isprave.
U vrijeme donošenja navedene Direktive standardi ICAO-a nisu sadržavali posebna pravila o prva dva znaka koja će se upotrebljavati u strojno čitljivoj zoni privremenih putnih isprava. Zbog promjene ovih standarda bilo je potrebno donijeti Delegiranu Direktivu Komisije (EU) 2024/1986 od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2019/997 u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a.
Države članice u obvezi su prenijeti Direktive u nacionalna zakonodavstva do prosinca 2024. godine, a započeti izdavanje privremene putne isprave EU u prosincu 2025. godine.
Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom:
Ovim se zakonskim propisom namjeravaju detaljno urediti uvjeti i postupak izdavanja privremene putne isprave EU
-građanima Unije bez predstavništva u trećoj zemlji ili drugoj državi članici,
-građanima Unije koji su državljani države članice koja ima predstavništvo u zemlji u kojoj se nalaze, ako su u tu svrhu sklopljeni provedbeni dogovori država članica,
-članovima obitelji koji nisu građani Unije, a koji su u pratnji građana Unije koji nemaju predstavništvo u trećoj zemlji, ako su članovi obitelji osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici,
-drugim osobama kojima je druga država članica u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom obvezana pružiti zaštitu i koje su osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici.
Posljedice donošenja Zakona
Donošenjem ovog Zakona ispuniti će se obveza prenošenja u hrvatski pravni sustav Direktive Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 94/409/ZVSP (SL L 163, 20.6.2019).
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona potrebna sredstva će se osigurati prilikom izrade Prijedloga financijskog plana Ministarstva vanjskih i europskih poslova za razdoblje 2025. – 2027. godine u okviru limita ukupnih rashoda Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je Vlada Republike Hrvatske utvrdila Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2025. – 2027.
Naime, Privremena putna isprava EU sastoji se od jedinstvenog obrasca i jedinstvene naljepnice. Jedinstvena naljepnica po svojim tehničkim odnosno sigurnosnim obilježjima odgovora naljepnici Schengenske vize te se na nju na isti način upisuju potrebni podaci – ispisom iz odgovarajućeg informacijskoj sustava koji će trebati uspostaviti.
Nadalje, uzimajući u obzir činjenicu da diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske izdaju mali broj putnih isprava građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama, procijenjeno je kako je ekonomski najisplativije pridružiti se zajedničkoj nabavci država članica EU. Za proizvodnju ove isprave zadužena je strana pravna osoba.
Dodatno, valja uzeti u obzir i mogućnost da svaki državljanin Republike Hrvatske neće biti u mogućnosti platiti trošak izdavanja Privremene putne isprave EU diplomatskoj misiji i konzularnom uredu druge države članice pa će trošak za ovu konzularnu uslugu snositi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Ukoliko hrvatski državljanin ne vrati novčana sredstva, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova može, sukladno propisima koji uređuju naplatu potraživanja, tražiti nadoknadu ovih troškova.
Isto tako, u slučajevima kada diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske pružaju konzularnu pomoć državljaninu druge države članice EU koji nije u mogućnosti platiti upravne pristojbe za obavljenu konzularnu radnju, trošak izdavanja isprave teretiti će Državni proračun. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova može od države članice državljanstva osobe kojoj su diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske izdali ispravu za povratak u matičnu državu tražiti da nadoknadi troškove pružene konzularne usluge.
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VANJSKIM POSLOVIMA
Članak 1.
U Zakonu o vanjskim poslovima („Narodne novine“, broj 48/96, 72/13,127/13,39/18 i 98/19) članak 1.a mijenja se i glasi:
„Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
- Direktiva Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ (SL L 106, 24. 4. 2015., u daljnjem tekstu: Direktiva o konzularnoj zaštiti) ,
- Direktiva Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 96/409/ZVSP (SL L 163, 20.6.2019., u daljnjem tekstu Direktiva o privremenoj putnoj ispravi EU) i
- Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2024/1986 od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2019/997 u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a.
Obrasci iz priloga I. i II. Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU sastavni su dio ovoga Zakona kao Prilozi III. i IV.
Provedbene akte Europske komisije donesene na temelju Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU primjenjuju diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske odnosno Ministarstvo prilikom zaprimanja i obrade zahtjeva za izdavanje privremene putne isprave EU (u daljnjem tekstu: isprava EU).“
Članak 2.
U članku 15.b stavku 1. podstavak 6. se mijenja i glasi:
„- pomoć u slučaju potrebe za ispravom EU-a“.
Dodaje se stavak 2. koji glasi:
Isprava EU-a je zaštićena isprava čiji su sadržaj, oblik, način zaštite i primjena propisani ovim Zakonom i provedbenim aktima Europske komisije. Republika Hrvatska određuje tijelo nadležno za izradu jedinstvenih obrazaca i jedinstvenih naljepnica isprave EU-a te o tome obavještava Europsku komisiju i ostale države članice EU.
Članak 3.
Članak 15.o mijenja se i glasi:
„Isprava EU-a je putna isprava za jedno putovanje koju diplomatske misije i konzularni uredi država članica Europske unije izdaju osobama čije su putne isprave izgubljene, ukradene, uništene ili se ne mogu pribaviti u razumnom roku.
Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske ispravu iz stavka 1. ovog članka izdaju sljedećim osobama:
-građaninu bez predstavništva u trećoj zemlji za putovanje u njegovu državu članicu državljanstva ili boravka, kako je građanin zatražio, odnosno iznimno na drugo odredište;
-građaninu Europske unije koji nema predstavništvo na državnom području države članice, uključujući prekomorske zemlje i područje iz članka 355. stavka 2. podstavka 1. Ugovora o funkcioniranju EU;
-građaninu druge države članice Europske unije koja ima predstavništvo u zemlji u kojoj ti građani žele podnijeti zahtjev za izdavanje isprave EU, ako je u tu svrhu sklopljen provedbeni dogovor iz članka 15.e ovoga Zakona;
-članovima obitelji koji nisu građani Europske unije, a koji su u pratnji građana Europske unije koji nemaju predstavništvo u trećoj zemlji ili građana Unije iz podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako su ti članovi obitelji osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici EU;
-drugim osobama kojima je druga država članica u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom obvezna pružiti zaštitu i koje imaju zakoniti boravak u drugoj državi članici.“
Isprava EU izdaje se s rokom valjanosti potrebnim za dolazak na odredište uz dodatno vrijeme od dva dana, ali rok valjanosti ne može biti dulji od petnaest kalendarskih dana.
Članak 4.
Iza članka 15.o dodaju se članci 15.p, 15.r, 15.s, 15š,15.t i 15.u koji glase:
Članak 15.p
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske koji zaprimi zahtjev za izdavanje isprave EU, radi provjere državljanskog statusa i identiteta podnositelja zahtjeva ili primatelja isprave EU, najkasnije u roku od dva radna dana od zaprimanja zahtjeva, pokreće postupak savjetovanja za osobe iz članka15.o ovoga Zakona:
-podstavka 1., 2. i 3. u skladu s odredbom 15.d stavka 1. ovoga Zakona,
-podstavka 4. s nadležnim tijelima države članice državljanstva građanina Unije u čijoj pratnji putuje te, prema potrebi, države članice boravka člana obitelji,
-podstavka 5. s nadležnim tijelima države članice koja je u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom u obvezi pružiti zaštitu podnositelju zahtjeva i koja je navedena kao odredišna zemlja na ispravi EU.
Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje isprave EU, a primatelj isprave iz stavka 1. ovoga članka je osoba kojoj se izdaje isprava EU.
Radni dan je, u smislu ovoga Zakona, svaki dan osim državnih praznika ili vikenda.
Članak 15.r
Nadležno tijelo države članice EU s kojim se provodi postupak savjetovanja iz članka 15.p ovoga Zakona diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske koji je zaprimio zahtjev za izdavanje isprave EU treba:
-najkasnije u roku tri radna dana od primitka informacija kojima je pokrenut postupak savjetovanja potvrditi državljanski status podnositelja zahtjeva ili obavijestiti da ne može dostaviti traženo i dati procjenu roka u kojem se može očekivati odgovor,
-podnijeti prigovor na izdavanje isprave EU te se isprava ne izdaje i država članica državljanstva preuzima odgovornost za pružanje konzularne zaštite svojem građaninu.
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske izdati će ispravu EU, najkasnije u roku dva radna dana od primitka potvrde nadležnog tijela iz članka 15.p ovoga Zakona o državljanskom statusu i identitetu podnositelja zahtjeva.
Rokovi propisani stavkom 1. i 2. ovoga članka mogu se produljiti u opravdanim slučajevima.
Iznimno, u hitnim situacijama diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske može izdati ispravu EU bez prethodnog savjetovanja s državom članicom državljanstva.
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske dužan je bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice iz stavka 4. ovoga članka o izdavanju isprave EU i o identitetu osobe kojoj je isprava izdana.
U slučajevima iz članka 15.o podstavka 4. ovoga Zakona diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske ne može izdati ispravu EU bez provođenja postupka savjetovanja s državom članicom državljanstva građanina Unije kojeg se prati te, prema potrebi, državom članicom boravka člana obitelji.
Članak 15.s
Hrvatski državljanin, građanin bez predstavništva, čija je putna isprava izgubljena, ukradena, uništena ili se ne može pribaviti u razumnom roku može zahtjev za izdavanje isprave EU podnijeti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu druge države članice EU.
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske ili Ministarstvo od kojeg predstavništvo druge države članice EU zatraži provjeru državljanskog statusa i identiteta hrvatskog državljanina, građanina bez predstavništva, ili osoba iz članka 15.o stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona postupa na jedan od načina propisnih člankom 15.r stavak 1. ovoga Zakona.
Članak 15.š
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske dužan je presliku ili skeniranu verziju izdane isprave EU dostaviti državi članici državljanstva podnositelja zahtjeva.
Hrvatski državljanin i osoba iz članka 15.o stavka 2. podstavka 4. i 5. dužni su po dolasku u Republiku Hrvatsku vratiti ispravu EU nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji neovisno o tome da li je rok valjanosti isprave istekao. Vraćene isprave EU odnosno njihove preslike se uništavaju u roku od godinu dana od zaprimanja u nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji.
Članak 15.t
Osobni podaci podnositelja zahtjeva za izdavanje isprave EU, uključujući prikaz lica ili fotografiju podnositelja zahtjeva, smiju se koristiti samo za provjeru identiteta podnositelja zahtjeva u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom kao i za tiskanje jedinstvene naljepnice isprave EU i za olakšavanje putovanja podnositelja zahtjeva.
Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovog članka ima pravo provjeriti osobne podatke sadržane u ispravi EU te, prema potrebi, zatražiti izdavanje nove isprave radi unošenja ispravnih podataka.
Isprava EU-a ne sadržava informacije u strojno čitljivom obliku koje nisu navedene i u poljima iz točke 6. Priloga IV.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zadržava osobne podatke podnositelja zahtjeva za izdavanje isprave EU najdulje 180 dana, a osobne podatke hrvatskih državljana kojima je izdana isprava EU najdulje dvije godine. Po isteku razdoblja zadržavanja osobni podaci podnositelja zahtjeva se brišu.
Članak 15.u
Ministar vanjskih i europskih poslova će, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti pravilnik kojim će propisati:
– sadržaj isprave iz članka 14.b ovog Zakona kojom se državljanin Republike Hrvatske obvezuje na povrat pozajmice,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od državljanina Republike Hrvatske, u skladu s člankom 15.k stavkom 5. i člankom 15.m stavkom 3. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od druge države članice Europske unije, u skladu s člankom 15.l stavkom 4. i člankom 15.n stavkom 2. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne zaštite i pomoći,
– vrstu i sadržaj podataka koje diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razmjenjuje s drugim državama članicama Europske unije i delegacijama Europske unije,
– sadržaj i način vođenja evidencije o građanima bez predstavništva kojima su konzularnu pomoć i zaštitu pružile diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske,
– sadržaj i način vođenja evidencije o državljanima Republike Hrvatske kojima su veleposlanstva i konzulati drugih država članica Europske unije pružili konzularnu pomoć i zaštitu u skladu s odredbama ovog Zakona,
-opravdane slučajeve iz članka 15.r stavka 3. ovoga Zakona,
-pravila o ispunjavanju jedinstvene naljepnice isprave EU-a,
-pravila čuvanja praznih jedinstvenih obrazaca i naljepnica isprave EU-a,
-sadržaj i način vođenja evidencija potrebnih za praćenje primjene Direktive o privremenoj putnoj ispravi.“
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pruža Europskoj komisiji sve značajne informacije o provedbi ovoga Zakona, u dijelu u kojem se odnosi na pružanje konzularne pomoći i zaštite građanima bez predstavništva.«.
Članak 5.
Ovaj Zakon objaviti će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 9. prosinca 2025.
OBRAZLOŽENJE
Članak 1.
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju akti Europske unije: Direktiva Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 96/409/ZVSP te Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2024/1986 od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2019/997 u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a.
Prilozi koji su sastavni dio Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU postaju sastavnim dijelom ovoga Zakona.
Radi jasnoće pravne norme navodi se i Direktiva Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ koja je prenesena u hrvatsko zakonodavstvo 2018. godine.
Dodatno, diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske odnosno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prilikom zaprimanja i obrade zahtjeva za izdavanje isprave EU primjenjuju i provedbene akte EU kojima se, između ostaloga, propisuje obrazac zahtjeva za izdavanje isprave EU.
Članak 2.
Ovim se člankom provodi terminološko usklađenje. Stari naziv isprave, Hitna putna isprava, zamjenjuje se novim, Privremena putna isprava EU.
Nadalje, utvrđuje se kako je isprava EU zaštićena putna isprava, a svaka država članica pa tako i Republika Hrvatska određuje tijelo nadležno za izradu ove isprave te o tome obavještava Europsku komisiju i ostale države članice.
Članak 3.
Ovim se člankom definira pojam privremene putne isprave EU, navode se kategorije osoba kojima se izdaje i rok valjanosti isprave.
Članka 4.
Ovim člankom Zakona propisuje se postupak izdavanja isprave EU, način korištenja osobnih podatka podnositelja zahtjeva te se daje ovlast ministru vanjskih i europskih poslova da podzakonskim aktom
-uredi sadržaj isprave kojom se hrvatski državljanin obvezuje na povrat novčane pozajmice,
-propiše uvjete na temelju kojih se neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,
-utvrdi vrstu i sadržaj podataka koji se razmjenjuju s drugim državama članicama i EU Delegacijama,
-propiše sadržaj i način vođenja evidencija o građanima bez predstavništva kojima je pružena konzularna pomoć,
-definira opravdane slučajeve iz članka 15.r ovoga Zakona,
-propiše pravila ispunjavanja jedinstvene naljepnice isprave EU kao i pravila čuvanja ove zaštićene isprave,
-propiše sadržaj i način vođenja evidencija potrebnih za praćenje primjene Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU.
Članak 5.
Propisano je stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI ZAKONA O VANJSKIM POSLOVIMA (Narodne novine, broj 48/96, 72/13, 127/13, 39/18, 98/19) KOJE SE MIJENJAJU I NADOPUNJAVAJU
Članak 1. a
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ (SL L 106, 24. 4. 2015., u daljnjem tekstu: Direktiva).
Ovim se Zakonom osigurava provedba Odluke predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 25. lipnja 1996. o uspostavljanju hitne putne isprave (96/409/ZVSP) (SL L 168, 6. 7. 1996.).
Članak 15.b
Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske pružaju konzularnu zaštitu građanima bez predstavništva pod istim uvjetima kao državljanima Republike Hrvatske u obavljanju sljedećih konzularnih funkcija:
– pomoć u slučaju uhićenja ili pritvora,
– pomoć žrtvi kaznenog djela,
– pomoć u slučaju teške nesreće ili teške bolesti,
– pomoć kod smrtnog slučaja,
– podrška i repatrijacija u hitnim slučajevima,
– pomoć u slučaju potrebe za hitnom putnom ispravom, kako je predviđeno u Odluci 96/409/ZVSP predstavnika vlada država članica na sastanku Vijeća 25. lipnja 1996. o uspostavi hitne putne isprave (SL L 168, 6. 7. 1996.) i
– u drugim slučajevima.
Članak 15.o
Ministar vanjskih i europskih poslova donijet će pravilnik kojim će propisati:
– sadržaj isprave iz članka 14.b ovog Zakona kojom se državljanin Republike Hrvatske obvezuje na povrat pozajmice,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od državljanina Republike Hrvatske, u skladu s člankom 15.k stavkom 5. i člankom 15.m stavkom 3. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od druge države članice Europske unije, u skladu s člankom 15.l stavkom 4. i člankom 15.n stavkom 2. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne zaštite i pomoći,
– vrstu i sadržaj podataka koje diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razmjenjuje s drugim državama članicama Europske unije i delegacijama Europske unije,
– sadržaj i način vođenja evidencije o građanima bez predstavništva kojima su konzularnu pomoć i zaštitu pružile diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske,
– sadržaj i način vođenja evidencije o državljanima Republike Hrvatske kojima su veleposlanstva i konzulati drugih država članica Europske unije pružili konzularnu pomoć i zaštitu u skladu s odredbama ovog Zakona.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pruža Europskoj komisiji sve značajne informacije o provedbi ovoga Zakona, u dijelu u kojem se odnosi na pružanje konzularne pomoći i zaštite građanima bez predstavništva.
PRILOG III.
JEDINSTVENI OBRAZAC ISPRAVE EU-a
Jedinstveni obrazac isprave EU-a mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:
1. Format i veličina
Jedinstveni obrazac isprave EU-a trostruko je presavijen (jedan list otisnut s obje strane i presavijen na trećine). Veličina presavijenog obrasca u skladu je s normom ISO/IEC 7810 ID-3.
2. Prva stranica: naslovna stranica
Naslovna stranica jedinstvenog obrasca isprave EU-a sadržava, ovim redoslijedom, riječi „EUROPSKA UNIJA” na svim službenim jezicima Unije i riječi „EMERGENCY TRAVEL DOCUMENT” i „TITRE DE VOYAGE PROVISOIRE”. Na njoj se također nalazi dvanaest zlatnih zvjezdica raspoređenih u krug.
3. Druga stranica: unošenje jedinstvene naljepnice isprave EU-a
Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sigurno se unosi na drugu stranicu jedinstvenog obrasca isprave EU-a tako da se spriječi lako uklanjanje. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a poravnana je s rubom stranice i unesena na njega. Strojno čitljiva zona naljepnice poravnana je s vanjskim rubom stranice. Otisak pečata tijela koja izdaju ispravu stavlja se na jedinstvenu naljepnicu isprave EU-a tako da seže preko naljepnice na stranicu.
4. Treća i četvrta stranica: informacije
Na trećoj i četvrtoj stranici nalazi se prijevod riječi „Emergency Travel Document” i prijevod teksta jedinstvene naljepnice isprave EU-a na svim službenim jezicima Unije osim na engleskom i francuskom jeziku. Na njima se nalazi i sljedeći tekst:
„This EU Emergency Travel Document is a travel document issued by a Member State of the European Union for a single journey to the holder's Member State of nationality or residence or, exceptionally, to another destination. Authorities of non-EU countries are hereby requested to allow the holder to pass freely without hindrance.
Le présent titre de voyage provisoire de l'UE est un titre de voyage délivré par un État membre de l'Union européenne aux fins d'un trajet unique vers l'État membre de nationalité ou de résidence du détenteur, ou, à titre exceptionnel, vers une autre destination. Les autorités des pays tiers sont priées d'autoriser le détenteur du titre de voyage provisoire à circuler sans entraves.”.
5. Peta i šesta stranica: vize i ulazni/izlazni štambilji
Peta i šesta stranica imaju naslov „VISA/VISA” i ostavljene su prazne.
Te stranice namijenjene su za vize i ulazne/izlazne štambilje.
6. Broj jedinstvenog obrasca isprave EU-a
Na jedinstvenom obrascu isprave EU-a prethodno je tiskan sedmeroznamenkasti broj.
PRILOG IV.
JEDINSTVENA NALJEPNICA ISPRAVE EU-a
Jedinstvena naljepnica isprave EU-a mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:
Obilježja jedinstvene naljepnice isprave EU-a
a.Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava prikaz lica nositelja, otisnut u skladu s visokim sigurnosnim standardima, osim ako se upotrebljava fotografija u skladu s člankom 15.u. Prikaz lica ili fotografija su oni upotrijebljeni za svrhe članka 15.p.
b.Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava sigurnosne značajke kojima se osigurava dostatna zaštita od krivotvorenja, osobito uzimajući u obzir sigurnosne značajke koje se upotrebljavaju za jedinstveni format za vize.
c.Iste sigurnosne značajke upotrebljavaju se za sve države članice.
4. Na jedinstvenoj naljepnici isprave EU-a nalazi se sljedeće:
(a)
pokrata „EU ETD/TVP UE”;
(b)
riječi „European Union/Union européenne”;
(c)
troslovna oznaka „EUE”, kako je navedena u Dokumentu 9303 ICAO-a.
5. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava prethodno tiskan vodoravno položen sedmeroznamenkasti broj jedinstvene naljepnice isprave EU-a u crnoj boji. Upotrebljava se posebna vrsta fonta. Ispred tog broja nalazi se dvoslovna oznaka zemlje države članice izdavateljice kako je navedena u Dokumentu 9303 ICAO-a, koja može biti prethodno tiskana ili dodana pri ispunjavanju jedinstvene naljepnice isprave EU-a. U sigurnosne svrhe isti sedmeroznamenkasti broj može se nekoliko puta prethodno tiskati na jedinstvenu naljepnicu isprave EU-a.
Polja za ispunjavanje
6. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava polja za ispunjavanje za sljedeće informacije:
(a)
odredišna zemlja i svaka tranzitna zemlja za koju se izdaje isprava EU-a;
(b)
država članica izdavateljica i lokacija tijela koje izdaje ispravu;
(c)
datum izdavanja i datum isteka;
(d)
prezime i ime odnosno imena, državljanstvo, datum rođenja i spol primatelja isprave EU-a;
(e)
broj jedinstvenog obrasca isprave EU-a na koji se unosi jedinstvena naljepnica isprave EU-a kako je navedeno u točki 6. Priloga III.
7. Natpisi polja za ispunjavanje navedeni su na engleskom i francuskom jeziku te su numerirani.
8. Datumi se pišu kako slijedi: dan se piše upotrebom dviju znamenki, a ako taj dan ima jednu znamenku, prva je znamenka ništica; mjesec se piše upotrebom dviju znamenki, a ako taj mjesec ima jednu znamenku, prva će znamenka biti ništica; godina se piše upotrebom četiriju znamenki. Nakon dana i mjeseca slijedi praznina. Na primjer: 20 01 2018 = 20. siječnja 2018.
9. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava polje „Napomene” u koje tijelo koje izdaje ispravu unosi sve potrebne dodatne informacije, primjerice vrstu i broj zamijenjene isprave.
Strojno čitljive informacije
10.Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava relevantne strojno čitljive informacije u skladu s Dokumentom 9303 ICAO-a radi olakšavanja nadzora vanjskih granica. Velika tiskana slova „PU” rabe se kao prva dva znaka strojno čitljive zone kako bi se dokument označio kao privremena putna isprava EU-a. Strojno čitljiva zona sadržava otisnuti tekst na vidljivom pozadinskom tisku s riječima „Europska unija” na svim službenim jezicima Unije. Taj tekst ne smije utjecati na tehnička obilježja strojno čitljive zone ni na njezinu čitljivost.
11.Ostavlja se prostor za moguće dodavanje običnog 2D crtičnog koda.
NACRT PRIJEDLOGA
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VANJSKIM POSLOVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., a u vezi s člankom 145. stavkom 2. i člankom 146. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst, 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Ocjena stanja
Postupanje diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u obavljanju određenih konzularnih funkcija u korist državljana drugih država članica Europske unije uređuju odredbe Zakona o vanjskim poslovima.
Jedna od takvih konzularnih funkcija je izdavanje privremene putne isprave EU (u Zakonu se koristi pojam Hitne putne isprave) u korist državljana druge države članice na način propisan Odlukom predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 25. lipnja 1996. o uspostavljanju hitne putne isprave (96/409/ZVSP).
Navedena Odluka stavljena je izvan snage Direktivom Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 94/409/ZVSP (SL L 163, 20.6.2019). Direktivom se utvrđuju uvjeti, postupak izdavanja i jedinstveni format te isprave.
U vrijeme donošenja navedene Direktive standardi ICAO-a nisu sadržavali posebna pravila o prva dva znaka koja će se upotrebljavati u strojno čitljivoj zoni privremenih putnih isprava. Zbog promjene ovih standarda bilo je potrebno donijeti Delegiranu Direktivu Komisije (EU) 2024/1986 od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2019/997 u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a.
Države članice u obvezi su prenijeti Direktive u nacionalna zakonodavstva do prosinca 2024. godine, a započeti izdavanje privremene putne isprave EU u prosincu 2025. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom:
Ovim se zakonskim propisom namjeravaju detaljno urediti uvjeti i postupak izdavanja privremene putne isprave EU
- građanima Unije bez predstavništva u trećoj zemlji ili drugoj državi članici,
- građanima Unije koji su državljani države članice koja ima predstavništvo u zemlji u kojoj se nalaze, ako su u tu svrhu sklopljeni provedbeni dogovori država članica,
- članovima obitelji koji nisu građani Unije, a koji su u pratnji građana Unije koji nemaju predstavništvo u trećoj zemlji, ako su članovi obitelji osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici,
- drugim osobama kojima je druga država članica u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom obvezana pružiti zaštitu i koje su osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Posljedice donošenja Zakona
Donošenjem ovog Zakona ispuniti će se obveza prenošenja u hrvatski pravni sustav Direktive Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 94/409/ZVSP (SL L 163, 20.6.2019).
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona potrebna sredstva će se osigurati prilikom izrade Prijedloga financijskog plana Ministarstva vanjskih i europskih poslova za razdoblje 2025. – 2027. godine u okviru limita ukupnih rashoda Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je Vlada Republike Hrvatske utvrdila Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2025. – 2027.
Naime, Privremena putna isprava EU sastoji se od jedinstvenog obrasca i jedinstvene naljepnice. Jedinstvena naljepnica po svojim tehničkim odnosno sigurnosnim obilježjima odgovora naljepnici Schengenske vize te se na nju na isti način upisuju potrebni podaci – ispisom iz odgovarajućeg informacijskoj sustava koji će trebati uspostaviti.
Nadalje, uzimajući u obzir činjenicu da diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske izdaju mali broj putnih isprava građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama, procijenjeno je kako je ekonomski najisplativije pridružiti se zajedničkoj nabavci država članica EU. Za proizvodnju ove isprave zadužena je strana pravna osoba.
Dodatno, valja uzeti u obzir i mogućnost da svaki državljanin Republike Hrvatske neće biti u mogućnosti platiti trošak izdavanja Privremene putne isprave EU diplomatskoj misiji i konzularnom uredu druge države članice pa će trošak za ovu konzularnu uslugu snositi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Ukoliko hrvatski državljanin ne vrati novčana sredstva, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova može, sukladno propisima koji uređuju naplatu potraživanja, tražiti nadoknadu ovih troškova.
Isto tako, u slučajevima kada diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske pružaju konzularnu pomoć državljaninu druge države članice EU koji nije u mogućnosti platiti upravne pristojbe za obavljenu konzularnu radnju, trošak izdavanja isprave teretiti će Državni proračun. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova može od države članice državljanstva osobe kojoj su diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske izdali ispravu za povratak u matičnu državu tražiti da nadoknadi troškove pružene konzularne usluge.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VANJSKIM POSLOVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 1.
U Zakonu o vanjskim poslovima („Narodne novine“, broj 48/96, 72/13,127/13,39/18 i 98/19) članak 1.a mijenja se i glasi:
„Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
- Direktiva Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ (SL L 106, 24. 4. 2015., u daljnjem tekstu: Direktiva o konzularnoj zaštiti) ,
- Direktiva Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 96/409/ZVSP (SL L 163, 20.6.2019., u daljnjem tekstu Direktiva o privremenoj putnoj ispravi EU) i
- Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2024/1986 od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2019/997 u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a.
Obrasci iz priloga I. i II. Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU sastavni su dio ovoga Zakona kao Prilozi III. i IV.
Provedbene akte Europske komisije donesene na temelju Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU primjenjuju diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske odnosno Ministarstvo prilikom zaprimanja i obrade zahtjeva za izdavanje privremene putne isprave EU (u daljnjem tekstu: isprava EU).“
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 2.
U članku 15.b stavku 1. podstavak 6. se mijenja i glasi:
„- pomoć u slučaju potrebe za ispravom EU-a“.
Dodaje se stavak 2. koji glasi:
Isprava EU-a je zaštićena isprava čiji su sadržaj, oblik, način zaštite i primjena propisani ovim Zakonom i provedbenim aktima Europske komisije. Republika Hrvatska određuje tijelo nadležno za izradu jedinstvenih obrazaca i jedinstvenih naljepnica isprave EU-a te o tome obavještava Europsku komisiju i ostale države članice EU.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 3.
Članak 15.o mijenja se i glasi:
„Isprava EU-a je putna isprava za jedno putovanje koju diplomatske misije i konzularni uredi država članica Europske unije izdaju osobama čije su putne isprave izgubljene, ukradene, uništene ili se ne mogu pribaviti u razumnom roku.
Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske ispravu iz stavka 1. ovog članka izdaju sljedećim osobama:
- građaninu bez predstavništva u trećoj zemlji za putovanje u njegovu državu članicu državljanstva ili boravka, kako je građanin zatražio, odnosno iznimno na drugo odredište;
- građaninu Europske unije koji nema predstavništvo na državnom području države članice, uključujući prekomorske zemlje i područje iz članka 355. stavka 2. podstavka 1. Ugovora o funkcioniranju EU;
- građaninu druge države članice Europske unije koja ima predstavništvo u zemlji u kojoj ti građani žele podnijeti zahtjev za izdavanje isprave EU, ako je u tu svrhu sklopljen provedbeni dogovor iz članka 15.e ovoga Zakona;
- članovima obitelji koji nisu građani Europske unije, a koji su u pratnji građana Europske unije koji nemaju predstavništvo u trećoj zemlji ili građana Unije iz podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako su ti članovi obitelji osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici EU;
- drugim osobama kojima je druga država članica u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom obvezna pružiti zaštitu i koje imaju zakoniti boravak u drugoj državi članici.“
Isprava EU izdaje se s rokom valjanosti potrebnim za dolazak na odredište uz dodatno vrijeme od dva dana, ali rok valjanosti ne može biti dulji od petnaest kalendarskih dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 4.
Iza članka 15.o dodaju se članci 15.p, 15.r, 15.s, 15š,15.t i 15.u koji glase:
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.p
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske koji zaprimi zahtjev za izdavanje isprave EU, radi provjere državljanskog statusa i identiteta podnositelja zahtjeva ili primatelja isprave EU, najkasnije u roku od dva radna dana od zaprimanja zahtjeva, pokreće postupak savjetovanja za osobe iz članka15.o ovoga Zakona:
- podstavka 1., 2. i 3. u skladu s odredbom 15.d stavka 1. ovoga Zakona,
- podstavka 4. s nadležnim tijelima države članice državljanstva građanina Unije u čijoj pratnji putuje te, prema potrebi, države članice boravka člana obitelji,
- podstavka 5. s nadležnim tijelima države članice koja je u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom u obvezi pružiti zaštitu podnositelju zahtjeva i koja je navedena kao odredišna zemlja na ispravi EU.
Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje isprave EU, a primatelj isprave iz stavka 1. ovoga članka je osoba kojoj se izdaje isprava EU.
Radni dan je, u smislu ovoga Zakona, svaki dan osim državnih praznika ili vikenda.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.r
Nadležno tijelo države članice EU s kojim se provodi postupak savjetovanja iz članka 15.p ovoga Zakona diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske koji je zaprimio zahtjev za izdavanje isprave EU treba:
- najkasnije u roku tri radna dana od primitka informacija kojima je pokrenut postupak savjetovanja potvrditi državljanski status podnositelja zahtjeva ili obavijestiti da ne može dostaviti traženo i dati procjenu roka u kojem se može očekivati odgovor,
- podnijeti prigovor na izdavanje isprave EU te se isprava ne izdaje i država članica državljanstva preuzima odgovornost za pružanje konzularne zaštite svojem građaninu.
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske izdati će ispravu EU, najkasnije u roku dva radna dana od primitka potvrde nadležnog tijela iz članka 15.p ovoga Zakona o državljanskom statusu i identitetu podnositelja zahtjeva.
Rokovi propisani stavkom 1. i 2. ovoga članka mogu se produljiti u opravdanim slučajevima.
Iznimno, u hitnim situacijama diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske može izdati ispravu EU bez prethodnog savjetovanja s državom članicom državljanstva.
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske dužan je bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice iz stavka 4. ovoga članka o izdavanju isprave EU i o identitetu osobe kojoj je isprava izdana.
U slučajevima iz članka 15.o podstavka 4. ovoga Zakona diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske ne može izdati ispravu EU bez provođenja postupka savjetovanja s državom članicom državljanstva građanina Unije kojeg se prati te, prema potrebi, državom članicom boravka člana obitelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.s
Hrvatski državljanin, građanin bez predstavništva, čija je putna isprava izgubljena, ukradena, uništena ili se ne može pribaviti u razumnom roku može zahtjev za izdavanje isprave EU podnijeti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu druge države članice EU.
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske ili Ministarstvo od kojeg predstavništvo druge države članice EU zatraži provjeru državljanskog statusa i identiteta hrvatskog državljanina, građanina bez predstavništva, ili osoba iz članka 15.o stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona postupa na jedan od načina propisnih člankom 15.r stavak 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.š
Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske dužan je presliku ili skeniranu verziju izdane isprave EU dostaviti državi članici državljanstva podnositelja zahtjeva.
Hrvatski državljanin i osoba iz članka 15.o stavka 2. podstavka 4. i 5. dužni su po dolasku u Republiku Hrvatsku vratiti ispravu EU nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji neovisno o tome da li je rok valjanosti isprave istekao. Vraćene isprave EU odnosno njihove preslike se uništavaju u roku od godinu dana od zaprimanja u nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.t
Osobni podaci podnositelja zahtjeva za izdavanje isprave EU, uključujući prikaz lica ili fotografiju podnositelja zahtjeva, smiju se koristiti samo za provjeru identiteta podnositelja zahtjeva u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom kao i za tiskanje jedinstvene naljepnice isprave EU i za olakšavanje putovanja podnositelja zahtjeva.
Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovog članka ima pravo provjeriti osobne podatke sadržane u ispravi EU te, prema potrebi, zatražiti izdavanje nove isprave radi unošenja ispravnih podataka.
Isprava EU-a ne sadržava informacije u strojno čitljivom obliku koje nisu navedene i u poljima iz točke 6. Priloga IV.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zadržava osobne podatke podnositelja zahtjeva za izdavanje isprave EU najdulje 180 dana, a osobne podatke hrvatskih državljana kojima je izdana isprava EU najdulje dvije godine. Po isteku razdoblja zadržavanja osobni podaci podnositelja zahtjeva se brišu.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.u
Ministar vanjskih i europskih poslova će, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti pravilnik kojim će propisati:
– sadržaj isprave iz članka 14.b ovog Zakona kojom se državljanin Republike Hrvatske obvezuje na povrat pozajmice,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od državljanina Republike Hrvatske, u skladu s člankom 15.k stavkom 5. i člankom 15.m stavkom 3. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od druge države članice Europske unije, u skladu s člankom 15.l stavkom 4. i člankom 15.n stavkom 2. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne zaštite i pomoći,
– vrstu i sadržaj podataka koje diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razmjenjuje s drugim državama članicama Europske unije i delegacijama Europske unije,
– sadržaj i način vođenja evidencije o građanima bez predstavništva kojima su konzularnu pomoć i zaštitu pružile diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske,
– sadržaj i način vođenja evidencije o državljanima Republike Hrvatske kojima su veleposlanstva i konzulati drugih država članica Europske unije pružili konzularnu pomoć i zaštitu u skladu s odredbama ovog Zakona,
- opravdane slučajeve iz članka 15.r stavka 3. ovoga Zakona,
- pravila o ispunjavanju jedinstvene naljepnice isprave EU-a,
- pravila čuvanja praznih jedinstvenih obrazaca i naljepnica isprave EU-a,
- sadržaj i način vođenja evidencija potrebnih za praćenje primjene Direktive o privremenoj putnoj ispravi.“
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pruža Europskoj komisiji sve značajne informacije o provedbi ovoga Zakona, u dijelu u kojem se odnosi na pružanje konzularne pomoći i zaštite građanima bez predstavništva.«.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 5.
Ovaj Zakon objaviti će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 9. prosinca 2025.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 1.
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju akti Europske unije: Direktiva Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 96/409/ZVSP te Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2024/1986 od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2019/997 u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a.
Prilozi koji su sastavni dio Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU postaju sastavnim dijelom ovoga Zakona.
Radi jasnoće pravne norme navodi se i Direktiva Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ koja je prenesena u hrvatsko zakonodavstvo 2018. godine.
Dodatno, diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske odnosno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prilikom zaprimanja i obrade zahtjeva za izdavanje isprave EU primjenjuju i provedbene akte EU kojima se, između ostaloga, propisuje obrazac zahtjeva za izdavanje isprave EU.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 2.
Ovim se člankom provodi terminološko usklađenje. Stari naziv isprave, Hitna putna isprava, zamjenjuje se novim, Privremena putna isprava EU.
Nadalje, utvrđuje se kako je isprava EU zaštićena putna isprava, a svaka država članica pa tako i Republika Hrvatska određuje tijelo nadležno za izradu ove isprave te o tome obavještava Europsku komisiju i ostale države članice.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 3.
Ovim se člankom definira pojam privremene putne isprave EU, navode se kategorije osoba kojima se izdaje i rok valjanosti isprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članka 4.
Ovim člankom Zakona propisuje se postupak izdavanja isprave EU, način korištenja osobnih podatka podnositelja zahtjeva te se daje ovlast ministru vanjskih i europskih poslova da podzakonskim aktom
- uredi sadržaj isprave kojom se hrvatski državljanin obvezuje na povrat novčane pozajmice,
- propiše uvjete na temelju kojih se neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,
- utvrdi vrstu i sadržaj podataka koji se razmjenjuju s drugim državama članicama i EU Delegacijama,
- propiše sadržaj i način vođenja evidencija o građanima bez predstavništva kojima je pružena konzularna pomoć,
- definira opravdane slučajeve iz članka 15.r ovoga Zakona,
- propiše pravila ispunjavanja jedinstvene naljepnice isprave EU kao i pravila čuvanja ove zaštićene isprave,
- propiše sadržaj i način vođenja evidencija potrebnih za praćenje primjene Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 5.
Propisano je stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
TEKST ODREDBI ZAKONA O VANJSKIM POSLOVIMA (Narodne novine, broj 48/96, 72/13, 127/13, 39/18, 98/19) KOJE SE MIJENJAJU I NADOPUNJAVAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 1. a
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ (SL L 106, 24. 4. 2015., u daljnjem tekstu: Direktiva).
Ovim se Zakonom osigurava provedba Odluke predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 25. lipnja 1996. o uspostavljanju hitne putne isprave (96/409/ZVSP) (SL L 168, 6. 7. 1996.).
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.b
Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske pružaju konzularnu zaštitu građanima bez predstavništva pod istim uvjetima kao državljanima Republike Hrvatske u obavljanju sljedećih konzularnih funkcija:
– pomoć u slučaju uhićenja ili pritvora,
– pomoć žrtvi kaznenog djela,
– pomoć u slučaju teške nesreće ili teške bolesti,
– pomoć kod smrtnog slučaja,
– podrška i repatrijacija u hitnim slučajevima,
– pomoć u slučaju potrebe za hitnom putnom ispravom, kako je predviđeno u Odluci 96/409/ZVSP predstavnika vlada država članica na sastanku Vijeća 25. lipnja 1996. o uspostavi hitne putne isprave (SL L 168, 6. 7. 1996.) i
– u drugim slučajevima.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Članak 15.o
Ministar vanjskih i europskih poslova donijet će pravilnik kojim će propisati:
– sadržaj isprave iz članka 14.b ovog Zakona kojom se državljanin Republike Hrvatske obvezuje na povrat pozajmice,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od državljanina Republike Hrvatske, u skladu s člankom 15.k stavkom 5. i člankom 15.m stavkom 3. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,
– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od druge države članice Europske unije, u skladu s člankom 15.l stavkom 4. i člankom 15.n stavkom 2. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne zaštite i pomoći,
– vrstu i sadržaj podataka koje diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razmjenjuje s drugim državama članicama Europske unije i delegacijama Europske unije,
– sadržaj i način vođenja evidencije o građanima bez predstavništva kojima su konzularnu pomoć i zaštitu pružile diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske,
– sadržaj i način vođenja evidencije o državljanima Republike Hrvatske kojima su veleposlanstva i konzulati drugih država članica Europske unije pružili konzularnu pomoć i zaštitu u skladu s odredbama ovog Zakona.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pruža Europskoj komisiji sve značajne informacije o provedbi ovoga Zakona, u dijelu u kojem se odnosi na pružanje konzularne pomoći i zaštite građanima bez predstavništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
PRILOG III.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
JEDINSTVENI OBRAZAC ISPRAVE EU-a
Jedinstveni obrazac isprave EU-a mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:
1. Format i veličina
Jedinstveni obrazac isprave EU-a trostruko je presavijen (jedan list otisnut s obje strane i presavijen na trećine). Veličina presavijenog obrasca u skladu je s normom ISO/IEC 7810 ID-3.
2. Prva stranica: naslovna stranica
Naslovna stranica jedinstvenog obrasca isprave EU-a sadržava, ovim redoslijedom, riječi „EUROPSKA UNIJA” na svim službenim jezicima Unije i riječi „EMERGENCY TRAVEL DOCUMENT” i „TITRE DE VOYAGE PROVISOIRE”. Na njoj se također nalazi dvanaest zlatnih zvjezdica raspoređenih u krug.
3. Druga stranica: unošenje jedinstvene naljepnice isprave EU-a
Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sigurno se unosi na drugu stranicu jedinstvenog obrasca isprave EU-a tako da se spriječi lako uklanjanje. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a poravnana je s rubom stranice i unesena na njega. Strojno čitljiva zona naljepnice poravnana je s vanjskim rubom stranice. Otisak pečata tijela koja izdaju ispravu stavlja se na jedinstvenu naljepnicu isprave EU-a tako da seže preko naljepnice na stranicu.
4. Treća i četvrta stranica: informacije
Na trećoj i četvrtoj stranici nalazi se prijevod riječi „Emergency Travel Document” i prijevod teksta jedinstvene naljepnice isprave EU-a na svim službenim jezicima Unije osim na engleskom i francuskom jeziku. Na njima se nalazi i sljedeći tekst:
„This EU Emergency Travel Document is a travel document issued by a Member State of the European Union for a single journey to the holder's Member State of nationality or residence or, exceptionally, to another destination. Authorities of non-EU countries are hereby requested to allow the holder to pass freely without hindrance.
Le présent titre de voyage provisoire de l'UE est un titre de voyage délivré par un État membre de l'Union européenne aux fins d'un trajet unique vers l'État membre de nationalité ou de résidence du détenteur, ou, à titre exceptionnel, vers une autre destination. Les autorités des pays tiers sont priées d'autoriser le détenteur du titre de voyage provisoire à circuler sans entraves.”.
5. Peta i šesta stranica: vize i ulazni/izlazni štambilji
Peta i šesta stranica imaju naslov „VISA/VISA” i ostavljene su prazne.
Te stranice namijenjene su za vize i ulazne/izlazne štambilje.
6. Broj jedinstvenog obrasca isprave EU-a
Na jedinstvenom obrascu isprave EU-a prethodno je tiskan sedmeroznamenkasti broj.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
PRILOG IV.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
JEDINSTVENA NALJEPNICA ISPRAVE EU-a
Jedinstvena naljepnica isprave EU-a mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:
Obilježja jedinstvene naljepnice isprave EU-a
a. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava prikaz lica nositelja, otisnut u skladu s visokim sigurnosnim standardima, osim ako se upotrebljava fotografija u skladu s člankom 15.u. Prikaz lica ili fotografija su oni upotrijebljeni za svrhe članka 15.p.
b. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava sigurnosne značajke kojima se osigurava dostatna zaštita od krivotvorenja, osobito uzimajući u obzir sigurnosne značajke koje se upotrebljavaju za jedinstveni format za vize.
c. Iste sigurnosne značajke upotrebljavaju se za sve države članice.
4. Na jedinstvenoj naljepnici isprave EU-a nalazi se sljedeće:
(a)
pokrata „EU ETD/TVP UE”;
(b)
riječi „European Union/Union européenne”;
(c)
troslovna oznaka „EUE”, kako je navedena u Dokumentu 9303 ICAO-a.
5. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava prethodno tiskan vodoravno položen sedmeroznamenkasti broj jedinstvene naljepnice isprave EU-a u crnoj boji. Upotrebljava se posebna vrsta fonta. Ispred tog broja nalazi se dvoslovna oznaka zemlje države članice izdavateljice kako je navedena u Dokumentu 9303 ICAO-a, koja može biti prethodno tiskana ili dodana pri ispunjavanju jedinstvene naljepnice isprave EU-a. U sigurnosne svrhe isti sedmeroznamenkasti broj može se nekoliko puta prethodno tiskati na jedinstvenu naljepnicu isprave EU-a.
Polja za ispunjavanje
6. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava polja za ispunjavanje za sljedeće informacije:
(a)
odredišna zemlja i svaka tranzitna zemlja za koju se izdaje isprava EU-a;
(b)
država članica izdavateljica i lokacija tijela koje izdaje ispravu;
(c)
datum izdavanja i datum isteka;
(d)
prezime i ime odnosno imena, državljanstvo, datum rođenja i spol primatelja isprave EU-a;
(e)
broj jedinstvenog obrasca isprave EU-a na koji se unosi jedinstvena naljepnica isprave EU-a kako je navedeno u točki 6. Priloga III.
7. Natpisi polja za ispunjavanje navedeni su na engleskom i francuskom jeziku te su numerirani.
8. Datumi se pišu kako slijedi: dan se piše upotrebom dviju znamenki, a ako taj dan ima jednu znamenku, prva je znamenka ništica; mjesec se piše upotrebom dviju znamenki, a ako taj mjesec ima jednu znamenku, prva će znamenka biti ništica; godina se piše upotrebom četiriju znamenki. Nakon dana i mjeseca slijedi praznina. Na primjer: 20 01 2018 = 20. siječnja 2018.
9. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava polje „Napomene” u koje tijelo koje izdaje ispravu unosi sve potrebne dodatne informacije, primjerice vrstu i broj zamijenjene isprave.
Strojno čitljive informacije
10. Jedinstvena naljepnica isprave EU-a sadržava relevantne strojno čitljive informacije u skladu s Dokumentom 9303 ICAO-a radi olakšavanja nadzora vanjskih granica. Velika tiskana slova „PU” rabe se kao prva dva znaka strojno čitljive zone kako bi se dokument označio kao privremena putna isprava EU-a. Strojno čitljiva zona sadržava otisnuti tekst na vidljivom pozadinskom tisku s riječima „Europska unija” na svim službenim jezicima Unije. Taj tekst ne smije utjecati na tehnička obilježja strojno čitljive zone ni na njezinu čitljivost.
11. Ostavlja se prostor za moguće dodavanje običnog 2D crtičnog koda.
Komentirate u ime: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova