Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu

I. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu („Narodne novine“, broj 116/18.) propisan je postupak uvrštavanja, odobravanja, izbora i povlačenja iz uporabe udžbenika, odobrenje i uporaba drugih obrazovnih materijala za učenike osnovne i srednje škole te financiranje nabave udžbenika i drugih obrazovnih materijala sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske. Primjenom ovoga Zakona utvrđeni su problemi i nedostaci pojedinih propisanih odredbi.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu potrebno je, zbog gospodarskih i inflatornih poremećaja na tržištu, redefinirati način izračuna i određivanja maloprodajne cijene udžbenika kako ne bi došlo do nekontroliranog povećanja cijena udžbenika.

Nadalje, potrebne su prilagodbe u Zakonu s ciljem osiguranja fleksibilnijeg i prilagodljivijeg načina odobravanja udžbenika za djecu s posebnim potrebama te udžbenika za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Također, prekršajne odredbe važećeg Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu uskladit će se sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

2.2.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

III. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 10/97., 107/07., 94/13., 98/19., 57/22., 101/23.) uređuje se predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci.

Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima, a organizira se i provodi za svu djecu od navršenih šest mjeseci do polaska u osnovnu školu.

Tijekom primjene Zakona utvrđeni su nedostaci pojedinih propisanih odredbi.

Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici od 31. kolovoza 2023. godine donijela je, n a temelju članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske, da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 149/22.), Uredbu o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 101/23.), a u cilju osiguravanja sredstava iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne i fizičke osobe.

S obzirom na to da normativna rješenja koja proizlaze iz navedene Uredbe postaju sastavni dio Zakona na određeno vrijeme, potrebno je ih je trajno integrirati u Zakon.

Također, u cilju osiguravanja svima dostupnog i kvalitetnog sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, potrebno je redefinirati odredbe vezano uza zapošljavanje i upis u dječji vrtić.

2.3.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost

III. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o Hrvatskoj zakladi za znanost („Narodne novine“, broj 57/22., dalje u tekstu: Zakon) uređuje se svrha, načela rada, osnovna imovina, način i izvori financiranja Hrvatske zaklade za znanost (u daljnjem tekstu: Zaklada). Tijela Zaklade su Upravni odbor Zaklade, Upravitelj Zaklade i Povjerenstvo za prigovore.

Sukladno odredbama Zakona, 14. ožujka 2024. godine imenovano je novo tijelo Zaklade – Povjerenstvo za prigovore. Povjerenstvo za prigovore stručno je tijelo Zaklade koje razmatra prigovore zbog sukoba interesa ili administrativnih, odnosno postupovnih pogrešaka na odluke Upravnog odbora Zaklade o financiranju znanstvenih projekata. Ministarstvo je mišljenja da je potrebno zadaću Povjerenstva za prigovore jasnije urediti.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost planira se jasnije propisati zadaća Povjerenstva za prigovore. Naime, Zakonom propisana zadaća Povjerenstva za prigovore uključuje prigovore na odluke Upravnog odbora Zaklade o financiranju znanstvenih projekata te nije jasno odnosi li se to i na ostale odluke koje se donose tijekom postupka vrednovanja prijedloga znanstvenih projekata, kao što je praksa na razini Europske unije pri evaluaciji projektnih prijedloga u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije - Obzor Europa.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost predlaže se s ciljem jačanja uloge Povjerenstva za prigovore i veće transparentnosti u postupcima vrednovanja prijedloga znanstvenih projekata.

2.4.

Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju

IV. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje obvezni su za svu djecu te traju, u pravilu, od šeste do petnaeste godine života, a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21. godine života. Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe. Posebni programi se odnose  na školovanje djece s teškoćama u razvoju, na alternativne nastavne programe te na programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

U sustavu obrazovanja Republike Hrvatske moguće je i paralelno osnovno obrazovanje u obliku osnovnoga umjetničkog obrazovanja.

Kako bi se postigla bolja učinkovitost i sinergija između svih dijelova osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te omogućila provedba svih reformskih procesa, potrebno je donošenje zakona koji će samostalno urediti odgoj i obrazovanje na osnovnoškolskoj razini i time pridonijeti kvalitetnijem uređenju tog dijela odgojno-obrazovnog sustava.

Novi zakonski okvir za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje potreban je i zbog usklađivanja s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. koji predviđaju strukturnu reformu i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja kako bi se svim učenicima omogućio pristup kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja te osigurala veća zapošljivost pojedinaca s kvalifikacijama na svim razinama obrazovanja.

Od 2008. godine u primjeni je jedinstveni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08 .,  86/09 .,  92/10 .,  105/10 .,  90/11 .,  5/12 .,  16/12 ., 86/12 .,  126/12 .,  94/13 .,  152/14 .,  07/17 .,  68/18 .,  98/19 ., 64/20 .,  151/22 .,  155/23 .,  156/23 .) koji uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav koji je do tada bio uređen samostalnim zakonima. Važeći Zakon je mijenjan i dopunjavan više puta jer su se određena normativna rješenja trebala uskladiti na razini dvaju sustava, koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost obrazovanja bitno razlikuju. Također, dio odredbi trebalo je urediti prema istim propisima na razini država članica Europske unije.

Navedene izmjene i dopune nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja te je potrebno donijeti novo zakonsko rješenje koje će pridonijeti kvalitetnijem uređenju osnovnoškolskog sustava.

Zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom zakonom će se obvezati one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i druge uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni.

Nadalje, s ciljem ostvarivanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, što zahtijeva duži boravak učenika u osnovnoj školi, zakonom će se stvoriti pretpostavke za povećanje dnevnog opterećenja učenika većim brojem nastavnih sati provedbom programa potpomognutog i obogaćenog učenja.

S obzirom na to da je u proteklome razdoblju došlo do značajnih promjena u sustavu, kao i to da se u sljedećim godinama planiraju novi iskoraci kojima je cilj daljnje unaprjeđenje sustava, potrebno je donijeti novi Zakon koji će omogućiti kvalitetniji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje uz optimalno korištenje postojećih resursa.

2.5.

Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju

IV. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj su djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog obrazovanja polaznicima omogućava stjecanje kompetencija za rad i nastavak obrazovanja te za cjeloživotno učenje, a koji podrazumijevaju gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje, kao i odgojnu djelatnost učeničkih domova. To je trenutačno uređeno trima zakonskim propisima - Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08 ., 86/09 .,  92/10 ., 105/10 .,  90/11 .,  5/12 .,  16/12 . , 86/12 .,  126/12 .,  94/13 .,  152/14 .,  07/17 .,  68/18 .,  98/19 . , 64/20 .,  151/22 .,  155/23 .,  156/23 . ) , Zakonom o strukovnom obrazovanju („Narodne novine, broj 30 /09 ., 24/10 .,  22/13 .,  25/18 ., 69/22 .) i Zakonom o umjetničkom obrazovanju („Narodne novine“, broj 130/11.).

Temeljna djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja uređena je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, što je otežavalo usklađivanje i provedbu reformskih procesa na razini dvaju sustava, osnovnog i srednjeg, koji se s obzirom na dob učenika i specifičnosti sustava bitno razlikuju.

To znači da bi novi zakon jedinstveno i cjelovito regulirao specifične potrebe suvremenoga srednjoškolskog odgoja i obrazovanja zbog toga što trenutačni sustav bilježi iznimno dinamičnu aktivnost radi osiguravanja brze tranzicije u radni život i/ili daljnje obrazovanje.

Kako bi se postigla bolja učinkovitost  srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te omogućila daljnja provedba reformskih procesa, potrebno je donošenje zakona koji će samostalno urediti odgoj i obrazovanje u dijelu gimnazijskog i strukovnog obrazovanja te pridonijeti njegovu kvalitetnijem uređenju.

Novi zakonski okvir nužan je zbog usklađivanja s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. koji predviđaju provedbu reformi i modernizaciju srednjoškolskog odgoja i obrazovanja usmjerenog na učenika te kvalitetu, djelotvornost, učinkovitost i pravičnost obrazovanja .

Od 2008. godine u primjeni je jedinstveni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08 .,  86/09 .,  92/10 .,  105/10 .,  90/11 .,  5/12 .,  16/12 ., 86/12 .,  126/12 .,  94/13 .,  152/14 .,  07/17 .,  68/18 .,  98/19 ., 64/20 .,  151/22 .,  155/23 .,  156/23 .) koji uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav koji je do tada bio uređen samostalnim zakonima. Važeći Zakon je mijenjan i dopunjavan više puta jer su se određena normativna rješenja trebala uskladiti na razini dvaju sustava, koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost obrazovanja bitno razlikuju. Također, dio odredbi trebalo je urediti prema istim propisima na razini država članica Europske unije.

Navedene izmjene i dopune nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja te je zbog kvalitetnijih odredaba kojima se propisuje srednjoškolski odgoj i obrazovanje potrebno donošenje novoga Zakona koji će pridonijeti kvalitetnijem uređenju sustava.

Cilj novog zakona je omogućavanje veće fleksibilnosti sustava, boljega profesionalnog usmjeravanja učenika  i njihove horizontalne i vertikalne prohodnosti, poboljšanje odgojno-obrazovnih ishoda te osiguranje bolje zapošljivosti učenika s kvalifikacijama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Novim zakonom osigurat će se podrška jačanju autonomije srednjih škola radi osiguravanja kadrovskih i programskih uvjeta potrebnih za uspješnu provedbu kurikulnih dokumenata koji odgovaraju na potrebe učenika i na suvremene potrebe tržišta rada te osiguravaju usvajanje ključnih i transverzalnih kompetencija i specifičnih stručnih vještina.

Poseban naglasak stavit će se na poboljšanje funkcioniranja i kvalitetu upravljanja srednjoškolskim školama i učeničkim domovima te na uvjete rada odgojno-obrazovnih radnika kako bi se povećala atraktivnost profesije te mogućnost njihova profesionalnog razvoja i napredovanja.

Novi zakon uspostavit će i koherentan sustav osiguravanja kvalitete u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, razvoj alata i mehanizama te unaprjeđenje procesa samovrednovanja i njegovo povezivanje s vanjskim vrednovanjem.

Također, novim zakonom jačat će se i europska dimenzija obrazovanja odnosno daljnja internacionalizacija srednjoškolskog obrazovanja na način da se učenicima omogući stjecanje kompetencija mobilnošću i drugim oblicima povezanosti.

Zaključno, novi zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju pridonijet će daljnjem unaprjeđenju gimnazijskog i strukovnog obrazovanja. Omogućit će mladima stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija s ciljem uspješnog nastavka obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Na taj će način zakon pridonijeti i njihovu osobnom razvoju te ih osposobiti za cjeloživotno učenje.

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Potpis:

MINISTAR

prof. dr. sc. Radovan Fuchs

Datum: 12. studenoga 2024.

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku