I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Kako bi se osiguralo pravilno i učinkovito poslovanje te umanjio rizik poslovanja ovim se pravilnikom detaljnije propisuju zahtjevi društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (dalje: mirovinsko društvo) s obzirom na:

1. organizacijske uvjete,

2. sukob interesa,

3. administrativne i računovodstvene postupke,

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima,

5. upravljanje rizicima,

6. mehanizme unutarnje kontrole,

7. mjere za neprekidno poslovanje,

8. politike primitaka,

9. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije mirovinskog društva,

10. primjereno upravljanje informacijskim sustavom, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima,

11. pravila poslovnog ponašanja,

12. kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima kojeg koristi mirovinsko društvo,

13. rizike temeljne imovine i odabrane metode za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja, u skladu s člankom 51. stavkom 17. Zakona,

14. postupke, uvjete, dokumentaciju, sudionike i ostale zahtjeve vezane za investicijski proces,

15. korporativno upravljanje,

16. organizacijski oblik, poslove i osobe koje obavljaju internu reviziju uključujući i internu reviziju informacijskog sustava te planiranje i izvještavanje o radu interne revizije mirovinskog društva,

17. kriterije na temelju kojih mirovinsko društvo procjenjuje potrebnu razinu segregacije iz članka 51. stavka 14. Zakona te na temelju kojih procjenjuje je li prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja iz članka 51. stavka 16. Zakona,

18. sadržaj revizije o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima i stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom, za potrebe Hanfe, način i rokove dostave te razloge zbog kojih Hanfa može odbiti ocjenu revizorskog društva.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. Zakon je Zakon o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine« broj 19/14, 93/15, 64/18, 115/18, 58/20 i 56/23)

2. Viši rukovoditelj je član uprave i/ili osoba koja stvarno vodi poslovanje mirovinskog društva.

3. Uprava je uprava mirovinskog društva.

4. Nadzorni odbor je nadzorni odbor mirovinskog društva.

5. Kontrolne funkcije su funkcije interne revizije, funkcija upravljanja rizicima i funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima.

6. Rizik druge ugovorne strane je rizik gubitka za mirovinski fond koji proizlazi iz mogućnosti da druga ugovorna strana neće moći ispuniti svoje obveze prema mirovinskom fondu.

7. Rizik likvidnosti je rizik da se imovina mirovinskog fonda neće moći unovčiti u dovoljno kratkom vremenskom roku i po cijeni koja je približno jednaka fer cijeni, kako bi mirovinski fond bio u mogućnosti u svakom trenutku ispunjavati zahtjeve iz članka 59. stavka 1. točke 2. Zakona.

8. Tržišni rizik je rizik gubitka za mirovinski fond koji može nastati zbog oscilacija tržišnih cijena imovine iz portfelja mirovinskog fonda, kao posljedica promjena tržišnih okolnosti i čimbenika (npr. kamatnih stopa, tečajeva, cijena financijskih instrumenata, kreditne sposobnosti izdavatelja i dr.).

9. Operativni rizik je rizik gubitka za mirovinski fond zbog neprikladnih ili neuspjelih internih procesa, postupaka i propusta koji se odnose na ljudske resurse ili sustave unutar mirovinskog društva ili zbog eksternih utjecaja ili događaja, uključujući pravni i dokumentacijski rizik te rizik koji proizlazi iz postupaka trgovanja, namire i vrednovanja koji se provode za račun mirovinskog fonda.

10. Okvir primitaka je raspon ukupnih primitaka svakog od radnika u kategorijama viših rukovoditelja i osoba koje preuzimaju rizik, od najviše do najniže isplaćenih u tim kategorijama.

11. Identificirani radnici su kategorije radnika, u koje su uključeni i viši rukovoditelji, osobe koje preuzimaju rizik, kontrolne funkcije i svaki drugi radnik čiji primici spadaju u platni razred višeg rukovodstva i osoba koje preuzimaju rizik.

12. Osobe koje preuzimaju rizik su radnici čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili profil rizičnosti mirovinskog fonda i/ili drugih mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, uključujući osobe koje su ovlaštene sklapati ugovore ili zauzimati rizične pozicije, odnosno donositi odluke koje utječu na izloženost rizicima mirovinskog društva, mirovinskog fonda i/ili drugih mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

13. Varijabilni primitak je iznos koji ovisi o uspješnosti radnika, poslovne jedinice, mirovinskog društva i/ili mirovinskog fonda kojim upravlja. U varijabilne primitke uključuju se i iznos otpremnine radniku u iznosu koji prelazi zakonom utvrđeni iznos.

14. Diskrecijska mirovinska pogodnost je primitak ugovoren kao izdvajanje za mirovinu koje mirovinsko društvo ugovara odnosno dodjeljuje radniku na diskrecijskoj osnovi. Ovaj primitak mirovinsko društvo ne isplaćuje radniku na redovnoj osnovi, nego ga utvrđuje i formira za mirovine. Diskrecijske mirovinske pogodnosti dio su varijabilnih primitaka radnika.

15. Malus je ugovorna odredba prema kojoj je radnik suglasan s time da mu mirovinsko društvo nije dužno isplatiti odnosno prenijeti prava nad dijelom odgođenog neisplaćenog varijabilnog primitka ili nad cijelim odgođenim neisplaćenim varijabilnim primitkom ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušene uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata mirovinskog društva, poslovne jedinice, mirovinskog fonda kojim upravlja, i radnika kada je to primjenjivo.

16. Povrat primitka (eng. clawback) je ugovorna odredba prema kojoj se radnik obvezuje mirovinskom društvu vratiti određeni iznos varijabilnih primitaka, ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušavanja uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata. Ova se odredba može ugovoriti na odgođene i neodgođene varijabilne primitke.

17. Razdoblje obračuna je razdoblje tijekom kojeg se procjenjuje i mjeri radna uspješnost radnika, kako bi mu se mogla odrediti visina primitaka.

18. Razdoblje odgode jest razdoblje tijekom kojega se varijabilni primici zadržavaju i nakon završetka razdoblja obračuna i tijekom kojeg se isplaćuju odgođeni primici. Razdoblje odgode počinje isplatom dijela varijabilnog primitka koji se ne odgađa. Ako se odgađa cjelokupna isplata varijabilnog primitka, razdoblje odgode počinje danom utvrđivanja varijabilnog primitka. Razdoblje odgode završava isplatom posljednjeg dijela odgođenog varijabilnog primitka.

19. Trenutak stjecanja primitka (eng. vesting point) je trenutak kad radnik primi uplatu i postane zakonski imatelj primitka. Jednom kad je primitak stečen, ne može se više obaviti nikakvo naknadno (ex-post) prilagođavanje, osim temeljem klauzule o povratu primitka (eng. clawback).

20. Dubinska analiza je analiza svih aspekata potencijalnog ulaganja, kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice vezane uz ulaganje te izbjegle eventualne neželjene posljedice samog ulaganja, a uključuje interdisciplinarnu procjenu ulaganja, s komercijalnog, financijskog i pravnog stajališta, sa svrhom što boljeg uvida u razne aspekte poslovanja društva koje se razmatra kao potencijalno ulaganje.

II. ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI

Opći organizacijski uvjeti

Članak 3.

(1) Mirovinsko društvo je dužno:

1. ustrojiti takvu unutarnju organizacijsku strukturu kojom se osigurava pravilno obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondovima, na način da se poslovi podijele u najmanje sljedeće organizacijske jedinice i to:

a) upravljanja rizicima,

b) pravne podrške i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima,

c) interne revizije,

d) upravljanja imovinom,

e) analize financijskih tržišta i

f) administrativne i računovodstvene podrške,

2. propisati, primjenjivati i redovito ažurirati interne akte kojima se uređuje njegova unutarnja organizacijska struktura i postupak donošenja odluka, iz kojih je na jasan i dokumentiran način vidljiv postupak donošenja odluka i raspodjela odgovornosti za te odluke, a koji obuhvaćaju:

a) podjelu na organizacijske jedinice,

b) detaljan opis poslova i odgovornosti pojedine organizacijske jedinice,

c) popis radnih mjesta i radnika unutar pojedine organizacijske jedinice,

d) zaduženja i podjelu ovlasti viših rukovoditelja i radnika mirovinskog društva,

e) postupak internog izvještavanja i donošenja odluka unutar mirovinskog društva,

f) način čuvanja poslovne dokumentacije i podataka,

3. osigurati da su sve relevantne osobe upoznate sa svim procedurama i postupcima koje su dužne primjenjivati u svrhu pravilnog obavljanja svojih dužnosti,

4. uspostaviti, provoditi i redovito ažurirati odgovarajuće sustave internih kontrola koji osiguravaju provođenje internih odluka i procedura na svim razinama mirovinskog društva,

5. zapošljavati osobe s kvalifikacijama, znanjima i iskustvom potrebnim za obavljanje povjerenih im dužnosti,

6. uspostaviti, provoditi i redovito ažurirati učinkovite sustave internog izvještavanja i komunikacije na svim odgovarajućim razinama unutar mirovinskog društva,

7. na odgovarajući i organiziran način čuvati evidencije o internoj organizaciji i organizaciji poslovanja mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da radnici zaposleni u jednoj organizacijskoj jedinici ne obavljaju poslove drugih organizacijskih jedinica, da imaju adekvatnu naobrazbu i da su osposobljeni za obavljanje radnih zadataka, u skladu s internim aktom kojim se uređuje unutarnja organizacijska struktura mirovinskog društva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(3) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti i organizirati poslovne procese na način da internim aktima jasno propiše i dokumentira sve faze pojedinog poslovnog procesa, osigura uključenost svih relevantnih organizacijskih jedinica te bude u mogućnosti u svakom trenutku prepoznati i upravljati svim rizicima koji proizlaze iz pojedinog poslovnog procesa.

(4) Mirovinsko društvo dužno je, vodeći računa o vrsti podataka, uspostaviti, primjenjivati i redovito ažurirati sustave i procedure koji osiguravaju sigurnost, cjelovitost i tajnost podataka.

(5) Mirovinsko društvo dužno je propisati, primjenjivati i redovito ažurirati mjere za neprekidno poslovanje, koje uključuju:

1. postupanje u izvanrednim okolnostima,

2. pohranu sigurnosnih kopija svih zapisa koja omogućuje nesmetano obavljanje djelatnosti u izvanrednim okolnostima,

3. pravodobnu uspostavu funkcija i pristupa podacima i pravodobni nastavak obavljanja djelatnosti mirovinskog društva, ako nesmetano obavljanje djelatnosti u izvanrednim okolnostima nije moguće.

(6) Mirovinsko društvo dužno je propisati, primjenjivati i redovito ažurirati računovodstvene politike i procedure koje omogućavaju pravodobnu dostavu financijskih izvještaja u skladu sa Zakonom i drugim relevantnim propisima, a koji daju istinit i objektivan prikaz financijske situacije mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, u skladu s važećim računovodstvenim standardima i pravilima.

(7) Mirovinsko društvo dužno je redovito pratiti, ažurirati, unaprjeđivati i otklanjati nedostatke internih sustava poslovanja, unutarnjih kontrola i politika i procedura iz stavka 1. i stavaka 3. do 6. ovoga članka.

(8) Mirovinsko društvo koje obavlja i djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima iz članka 7. stavka 1. točke b) Zakona na odgovarajući je način dužno primjenjivati i odredbe propisa kojima su uređeni organizacijski zahtjevi za društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

(9) Mirovinsko društvo dužno je osigurati adekvatne resurse za neometano obavljanje svih djelatnosti iz članka 7. Zakona koje obavlja.

III. ADMINISTRATIVNI I RAČUNOVODSTVENI POSTUPCI I PROCEDURE

Postupanje po pritužbama

Članak 4.

(1) U postupanju po pritužbama mirovinsko društvo dužno se pridržavati članka 121. Zakona te članovima mirovinskog fonda besplatno staviti na raspolaganje informacije o načinu podnošenja pritužbi i postupanja po istima i omogućiti besplatno podnošenje pritužbi.

(2) Mirovinsko društvo dužno je najkasnije do 31. ožujka svake godine, za prethodnu kalendarsku godinu, dostaviti Hanfi godišnji izvještaj o postupanju po pritužbama evidentiranim i dostavljenim Hanfi temeljem odredbi pravilnika kojim se propisuje izvještavanje Hanfe o pritužbama članova fonda društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.

(3) Izvještaj o postupanju po pritužbama iz stavka 2. ovoga članka sadrži broj zaprimljenih pritužbi članova u prethodnoj godini, razloge zbog kojih su pritužbe podnesene te mjere koje su temeljem njih poduzete.

Računovodstvene politike i procedure

Članak 5.

(1) Mirovinsko društvo dužno je osigurati primjenu računovodstvenih politika i procedura iz članka 3. stavka 6. ovoga pravilnika kako bi osiguralo zaštitu članova mirovinskog fonda.

(2) Mirovinsko društvo dužno je voditi računovodstvo mirovinskog fonda na način da je u svakom trenutku moguće točno utvrditi vrijednost imovine i obveza mirovinskog fonda.

(3) Mirovinsko društvo dužno je propisati, primjenjivati i redovito ažurirati računovodstvene politike i procedure kako bi se neto vrijednost imovine i vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda mogla točno izračunati.

(4) Mirovinsko društvo dužno je propisati primjerene postupke kako bi osiguralo pravilno i točno vrednovanje imovine i obveza mirovinskog fonda.

IV. MEHANIZMI UNUTARNJIH KONTROLA

Kontrola od strane viših rukovoditelja i nadzornog odbora

Članak 6.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja poslova i funkcija osigurati kontrolu od strane viših rukovoditelja i nadzornog odbora, radi poslovanja u skladu s odredbama Zakona, propisima donesenim na temelju Zakona i drugim relevantnim propisima.

(2) Viši rukovoditelji i nadzorni odbor, kada je to primjenjivo:

1. odgovaraju za donošenje i provođenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja,

2. nadziru donošenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja,

3. odgovaraju za uspostavljanje neovisnih, trajnih i učinkovitih funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, upravljanja rizicima i interne revizije unutar odgovarajućih organizacijskih jedinica, na način definiran odredbama iz članaka 50., 51. i 54. Zakona,

4. prate i periodično potvrđuju da se strategija ulaganja i ograničenja izloženosti rizicima za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja, pravilno i učinkovito provode i poštuju,

5. odobravaju i periodično ocjenjuju primjerenost internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz članka 52. i 52.a Zakona za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja,

6. odobravaju i periodično ocjenjuju politike, procedure i mjere upravljanja rizicima, postupke i tehnike za primjenu politike iz članka 30. ovoga pravilnika, uključujući sustav ograničenja izloženosti rizicima za mirovinsko društvo i svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja.

(3) Viši rukovoditelji i nadzorni odbor mirovinskog društva dužni su pratiti i periodično ocjenjivati učinkovitost politika, mjera i postupaka propisanih u svrhu praćenja poslovanja mirovinskog društva u skladu s relevantnim propisima te poduzimati odgovarajuće mjere u cilju rješavanja nedostataka i nepravilnosti u poslovanju.

(4) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da osobe iz stavka 3. ovoga članka redovito, a najmanje jednom godišnje, primaju pisana izvješća iz područja upravljanja rizicima, interne revizije i usklađenosti s relevantnim propisima, koja sadržavaju i podatke o eventualno poduzetim mjerama za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u poslovanju.

(5) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji redovito primaju izvješća o provođenju strategija ulaganja i internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz stavka 2. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka.

Funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 7.

(1) Mirovinsko društvo dužno je:

1. propisati, primjenjivati i redovito ažurirati odgovarajuće politike i procedure u svrhu utvrđivanja rizika neusklađenosti poslovanja mirovinskog društva s relevantnim propisima kao i drugih povezanih rizika,

2. provoditi odgovarajuće mjere i postupke u svrhu svođenja rizika neusklađenosti poslovanja mirovinskog društva s relevantnim propisima kao i drugih povezanih rizika na najmanju moguću mjeru te omogućiti Hanfi provođenje nadzora u skladu s odredbama Zakona.

(2) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti trajnu, učinkovitu i neovisnu funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, zaduženu za obavljanje sljedećih poslova:

1. praćenje i redovnu procjenu primjerenosti i učinkovitosti mjera, politika i procedura iz stavka 1. ovoga članka,

2. praćenje i redovnu procjenu aktivnosti mirovinskog društva koje se odnose na uočene propuste u poštivanju i pridržavanju obveza u skladu s relevantnim propisima,

3. savjetovanje viših rukovoditelja i drugih relevantnih osoba odgovornih za obavljanje djelatnosti mirovinskog društva o načinu primjene relevantnih propisa.

(3) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ispunjava obveze iz stavka 2. ovoga članka primjereno i neovisno, na način da:

1. osigura da osobe unutar funkcije praćenja usklađenosti s relevantnim propisima imaju potrebne ovlasti, sredstva, stručno znanje i pristup svim bitnim podacima za obavljanje poslova praćenja usklađenosti s relevantnim propisima,

2. imenuje osobu zaduženu za praćenje usklađenosti s relevantnim propisima, a koja je odgovorna za funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i izvješćivanje u skladu s člankom 6. stavkom 4. ovog pravilnika,

3. osigura da način određivanja plaća i drugih oblika nagrađivanja osoba uključenih u funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ne umanjuje niti je izgledno da bi mogao umanjivati njihovu objektivnost.

Interna revizija

Članak 8.

(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti trajnu, učinkovitu i neovisnu funkciju interne revizije u odnosu na sve djelatnosti iz članka 7. Zakona koje mirovinsko društvo obavlja.

(2) Za obavljanje poslova interne revizije, mirovinsko društvo može zaposliti jednu ili više osoba pri čemu najmanje jedna osoba mora imati zvanje ovlaštenog revizora ili ovlaštenoga internog revizora stečeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, odnosno stečeno u skladu s pravilima i programom kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje internih revizora.

(3) Mirovinsko društvo dužno je omogućiti radnicima uključenim u obavljanje poslova interne revizije kontinuiranu edukaciju vezano uz djelatnosti mirovinskog društva i poslove koji su predmet interne revizije, posebice vezano uz investicijski proces, upravljanje rizicima, upravljanje sukobima interesa, informacijski sustav te neprekidnost poslovanja.

(4) Funkcija interne revizije iz stavka 1. ovoga članka odgovorna je za:

1. propisivanje, provođenje i ažuriranje plana interne revizije minimalno jednom godišnje,

2. periodičko ispitivanje i procjenjivanje primjerenosti i učinkovitosti sustava mirovinskog društva, uključujući i informacijski sustav, kao i mehanizma unutarnjih kontrola,

3. ocjenu primjene i djelotvornosti postupaka upravljanja rizicima i metodologije za procjenjivanje rizika,

4. ocjenu djelotvornosti i pouzdanosti mehanizama unutarnjih kontrola odnosno funkcija upravljanja rizicima i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima,

5. ocjenu sustava obavještavanja viših rukovoditelja i nadzornog odbora,

6. ocjenu ispravnosti i pouzdanosti sustava računovodstvenih evidencija i financijskih izvještaja,

7. provjeru pouzdanosti sustava izvještavanja te pravodobnosti i točnosti izvješća propisanih Zakonom, propisima donesenima na temelju Zakona i drugim zakonima i propisima,

8. sve ostale poslove koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva interne revizije,

9. davanje preporuka na temelju rezultata postupka iz točaka 2. do 8. ovoga stavka,

10. provjeravanje postupanja po preporukama iz točke 9. ovoga stavka,

11. izvješćivanje u vezi poslova interne revizije, u skladu s člankom 6. stavkom 4. ovoga pravilnika.

(5) Uprava, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora prihvaća godišnji plan rada funkcije interne revizije.

Članak 9.

(1) Nositelji funkcije praćenja usklađenosti, interne revizije i upravljanja rizicima dužni su obavijestiti upravu i nadzorni odbor mirovinskog društva o:

1. značajnijoj povredi odredaba Zakona i/ili na temelju njega uspostavljenih propisa o poslovanju mirovinskog društva, uočenoj prilikom obavljanja poslova praćenja usklađenosti, upravljanja rizicima i/ili revizije poslovanja društva

2. uočenom postojanju povećanog rizika neusklađenosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda s materijalno značajnim zakonskim zahtjevima, koji bi mogao utjecati na interese članova mirovinskog fonda.

(2) Ako uprava ili nadzorni odbor mirovinskog društva ne poduzmu pravodobne i odgovarajuće mjere za otklanjanje utvrđenih povreda ili prepoznatih rizika, nositelj funkcije iz stavka 1. ovoga članka će o tome bez odgode obavijestiti Hanfu.

(3) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka Hanfa će osigurati odgovarajuću zaštitu nositelja funkcije iz stavka 1. ovoga članka koji je dostavio predmetnu obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj, odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.

(4) Na način zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti, kao i pravila o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe podzakonskog propisa koje uređuju organizacijske zahtjeve kod mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

REVIZIJA SUSTAVA UPRAVLJANJA RIZICIMA I INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Ocjene revizora za potrebe Hanfe

Članak 10.

(1) U smislu ovoga pravilnika revizija za potrebe Hanfe je postupak provjere i ocjene pridržavanja pravila o upravljanju rizicima i stanja informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom.

(2) Revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za potrebe Hanfe sastoji se od sljedećih izvještaja:

1. Izvještaja o pridržavanja pravila o upravljanju rizicima iz članka 11. ovoga pravilnika

2. Izvještaja o stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom iz članka 12. ovoga pravilnika.

(3) Ocjena revizora propisana člankom 65.a stavkom 2. Zakona određuje se prema sljedećim kriterijima:

1. potpuno zadovoljavajuće – bez primjedbi za područje koje je predmet provjere i ocjene i bez primjedbi za postupke mirovinskog društva s obzirom na preporuke revizora iz prethodnih godina;

2. zadovoljavajuće – manji nedostaci koji nemaju značajan utjecaj na područje koje je predmet provjere i ocjene i/ili za postupke mirovinskog društva s obzirom na preporuke revizora iz prethodnih godina;

3. nezadovoljavajuće – utvrđeni su značajni nedostaci za područje koje je predmet provjere i ocjene i za koje je potrebno uvesti posebno praćenje te za koje je revizor izdao preporuke;

4. potpuno nezadovoljavajuće – identificirani problemi koji imaju utjecaj na rezultat poslovanja, financijski položaj i likvidnost odnosno solventnost mirovinskog fonda/društva te koji mogu ugroziti buduće poslovanje mirovinskog društva i fondova kojima upravlja.

(4) Mirovinsko društvo dužno je dostaviti Hanfi revizorsko izvješće iz stavka 2. ovoga članka najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se revizorski izvještaj sastavlja.

(5) Revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za potrebe Hanfe iz stavka 2. ovoga članka sastavlja i potpisuje ovlašteni revizor u svoje ime, kao i odgovorna osoba revizorskog društva u ime revizorskog društva.

Izvještaj o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima

Članak 11.

(1) Revizorsko društvo dužno je u skladu s člankom 65.a stavkom 1. točkom 1. Zakona provjeriti i ocijeniti poštivanje politike upravljanja rizicima, poštivanje definiranih prihvatljivih razina rizika za mirovinsko društvo i svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja te poštivanje postupaka i procedura kojima se provode mjere preuzimanja, smanjivanja, disperzije, prijenosa i izbjegavanja rizika, kao i primjenu internih akata o čemu mora izraditi Izvještaj o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima.

(2) Ocjenu adekvatnosti upravljanja rizicima iz stavka 1. ovoga članka revizorsko društvo donosi na temelju procjene:

1. ispunjavanja organizacijskih zahtjeva vezanih za upravljanje pojedinim rizikom

2. politika i procedura koje se odnose na upravljanje pojedinim rizikom

3. provođenja donesenih politika i procedura

4. adekvatnosti identificiranja, mjerenja i praćenja pojedinog rizika i

5. adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola vezanih uz upravljanje pojedinim rizikom.

(3) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati najmanje:

1. kratak opis rizika kojima je mirovinsko društvo i svaki mirovinski fond kojim upravlja izloženo u svojem poslovanju,

2. ocjenu primjerenosti i učinkovitosti politika upravljanja rizicima, te postupaka, alata i tehnika mjerenja i upravljanja rizicima,

3. usklađenost postupanja mirovinskog društva s politikom upravljanja rizicima te postupcima, alatima i tehnikama upravljanja rizicima 

4. usklađenost razine izloženosti rizicima za mirovinsko društvo i mirovinski fond kojim upravlja s definiranim internim ograničenjima izloženosti rizicima i profilom rizičnosti mirovinskog društva i mirovinskog fonda

5. konstatacije o postupanju mirovinskog društva na temelju preporuka interne revizije,

6. konstatacije o postupcima mirovinskog društva s obzirom na preporuke revizora iz prethodnih godina,

7. preporuke revizora s navođenjem uočenih slabosti i rizika,

8. ocjenu revizora o adekvatnosti identificiranja, mjerenja i upravljanja pojedinim rizikom, i o adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola, vezano uz upravljanje rizicima.

(4) Ako Hanfa utvrdi da ocjena iz stavka 2. ovog članka nije dana u skladu sa Zakonom i/ili odredbama ovoga pravilnika ili ako Hanfa na temelju obavljenog nadzora ili na drugi način utvrdi da ista nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može zahtijevati od revizora da ocjenu ispravi ili dopuni, a u slučaju da revizor ne postupi sukladno zahtjevu Hanfe, Hanfa može odbiti ocjenu te zahtijevati od mirovinskog društva da na njegov trošak ocjenu daju ovlašteni revizori iz drugog revizorskog društva.

Izvještaj o stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom

Članak 12.

(1) Ocjenu o stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom iz članka 65.a stavka 1. točke 2. Zakona, revizorsko društvo daje u Izvještaju o stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom, koji mora sadržavati najmanje:

1. osnovne podatke o provedbi revizijskog postupka,

2. opis informacijskog sustava,

3. konstatacije o postupcima mirovinskog društva s obzirom na preporuke revizora iz prethodnih godina,

4. preporuke revizora s navođenjem uočenih slabosti, nedostataka i rizika informacijskog sustava,

5. ocjenu revizora o stanju i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom u skladu s člankom 10. stavkom 3. ovog pravilnika.

(2) U slučaju da prilikom izrade izvještaja iz stavka 1. ovoga članka revizorsko društvo nije uzelo u obzir Smjernice za provedbu revizije informacijskog sustava subjekata nadzora od strane revizorskih društava objavljene na mrežnim stranicama Hanfe potrebno je obrazložiti razloge takvog postupanja.

(3) Ako Hanfa utvrdi da ocjena iz stavka 1. ovog članka nije dana u skladu sa Zakonom, odredbama ovoga pravilnika, te odredbi Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 ili ako Hanfa na temelju obavljenog nadzora ili na drugi način utvrdi da ista nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može zahtijevati od revizora da ocjenu ispravi ili dopuni, a u slučaju da revizor ne postupi sukladno zahtjevu Hanfe, Hanfa može odbiti ocjenu te zahtijevati od mirovinskog društva da na njegov trošak ocjenu daju ovlašteni revizori iz drugog revizorskog društva.

V. INVESTICIJSKI PROCES

Članak 13.

(1) Mirovinsko društvo dužno je propisati, provoditi i periodički ažurirati učinkovite postupke i procedure kojima se uređuje investicijski proces vezan uz ulaganja imovine mirovinskog fonda, kao i ovlasti i zaduženja organizacijskih jedinica i/ili osoba koje sudjeluju u investicijskom procesu, u skladu sa zahtjevima iz članka 52. i 52.a Zakona.

(2) Interni akti kojima se uređuje i definira investicijski proces, uz opis svih faza investicijskog procesa, kao i ovlasti i zaduženja pojedinih organizacijskih jedinica i/ili osoba koje sudjeluju u investicijskom procesu, moraju sadržavati strategije, politike, postupke i tehnike mjerenja i upravljanja svim rizicima koji su vezani uz investicijski proces, kao i opise sukoba interesa koji mogu proizaći iz investicijskog procesa i načine na koje mirovinsko društvo njima upravlja.

(3) Sažetak internog akta kojim se definira i uređuje investicijski proces, mirovinsko društvo dužno je objaviti na svojim mrežnim stranicama.

(4) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti investicijski proces na način da su u njega na odgovarajući način uključene i organizacijske jedinice zadužene za obavljanje kontrolnih funkcija, kako bi se osiguralo postupanje u skladu sa Zakonom, podzakonskim propisima, drugim propisima koji su relevantni za provođenje investicijskog procesa i internim aktima mirovinskog društva.

(5) Mirovinsko društvo dužno je u okviru investicijskog procesa, a prije izvršavanja odluka o ulaganjima, provjeriti i osigurati adekvatnost i provedivost ulaganja, i to najmanje s pravnog aspekta, makroekonomskog aspekta, upravljanja rizicima, vrednovanja ulaganja, administrativnih pitanja i izvještavanja te s aspekta sprječavanja sukoba interesa.

(6) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti nesmetan i učinkovit tijek informacija o investicijskom procesu te donošenju i provođenju odluka o ulaganju između svih relevantnih organizacijskih jedinica unutar mirovinskog društva.

(7) Osobe uključene u investicijski proces ne smiju biti članovi uprave, nadzornog odbora ili prokuristi:

1. drugog mirovinskog društva,

2. mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima,

3. depozitara,

4. društva za upravljanje investicijskim fondovima,

5. kreditne institucije,

6. investicijskog društva,

7. društva za osiguranje,

8. društva za reosiguranje,

9. mirovinskog osiguravajućeg društva,

10. drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja ili dozvole Hanfe.

Donošenje strategije ulaganja i odluka o ulaganju

Članak 14.

(1) Uprava mirovinskog društva donosi strategiju ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja i odgovorna je za njeno provođenje.

(2) Strategija ulaganja imovine mirovinskog fonda mora sadržavati i očekivane rezultate ulaganja te ciljani vremenski horizont ostvarivanja strategije ulaganja.

(3) Mirovinsko društvo je dužno ustrojiti tijelo unutar mirovinskog društva zaduženo za savjetovanje uprave prilikom donošenja strategije ulaganja imovine mirovinskog fonda, za njeno provođenje i minimalno kvartalno revidiranje.

(4) Tijelo iz stavka 3. ovoga članka sastoji se najmanje od jednog člana uprave i osoba iz organizacijskih jedinica upravljanja imovinom, upravljanja rizicima i analize financijskih tržišta koje imenuje uprava posebnom odlukom.

(5) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati način rada, kao i odgovornosti i zaduženja članova tijela iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Strategija ulaganja mora biti valjano dokumentirana i donesena na način da pruža jasne smjernice o ulaganju imovine mirovinskog fonda u pojedine vrste imovine. Uz strategiju ulaganja, sastavni dio dokumentacije minimalno moraju činiti podaci na kojima se temelji donošenje iste, kao i popis organizacijskih jedinica i/ili osoba uključenih u njeno donošenje, provođenje i revidiranje.

(7) Sastanci tijela mirovinskog društva iz stavka 3. ovoga članka moraju biti dokumentirani u formi zapisnika.

Članak 15.

(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti i dokumentirati postupke, procese i procedure unutar mirovinskog društva kojima se definira donošenje odluka o ulaganju imovine mirovinskog fonda i imenovati osobe zadužene za donošenje istih.

(2) Odluke o ulaganju moraju biti donesene na način da, u skladu sa strategijom ulaganja, jasno određuju pojedina ulaganja i uvjete po kojima će se provoditi transakcije za račun mirovinskog fonda.

(3) Mirovinsko društvo može osobama koje upravljaju imovinom mirovinskog fonda propisati i dodatna prava i uvjete vezane uz investicijski proces i ulaganje imovine mirovinskog fonda, u okviru donesene strategije ulaganja i odluka o ulaganju.

(4) Odluke o ulaganju moraju biti valjano dokumentirane. Uz odluke, sastavni dio dokumentacije minimalno moraju činiti i podaci na temelju kojih se donose odluke o ulaganju, razlozi koji su utjecali na donošenje odluke i odabir predmetnog ulaganja, kao i popis organizacijskih jedinica i/ili osoba odgovornih za provođenje svih odluka o ulaganju.

Članak 16.

(1) Mirovinsko društvo dužno je donositi strategiju ulaganja i investicijske odluke o ulaganju imovine mirovinskog fonda na temelju relevantnih investicijskih istraživanja i analiza, pri čemu se mogu koristiti, ali se ne isključivo na njih oslanjati, i relevantna investicijska istraživanja izrađena od strane trećih osoba.

(2) Prilikom donošenja strategije ulaganja mirovinsko društvo je dužno osigurati primjerenu procjenu izloženosti mirovinskog fonda i odabranih klasa imovine relevantnim rizicima.

(3) Mirovinsko društvo dužno je kontinuirano pratiti ulaganja imovine mirovinskog fonda, što uključuje, ali nije ograničeno na praćenje:

1. kreditne kvalitete i financijske stabilnosti drugih ugovornih strana i izdavatelja prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca,

2. propisanih objava i ostalih informacija povezanih s drugim ugovornim stranama i ulaganjima mirovinskog fonda,

3. trenutnog stanja i procjena budućih kretanja na relevantnim financijskim tržištima i  

4. likvidnosti portfelja mirovinskog fonda s naglaskom na usklađenost imovine i obveza mirovinskog fonda.

(4) Mirovinsko društvo je  u okviru ostvarivanja strategije ulaganja i izvršavanja investicijskih odluka o ulaganju imovine dužno izraditi adekvatnu dubinsku analizu pojedinog ulaganja u sljedećim slučajevima:

1. kad se ostvaruje izloženost svih mirovinskih fondova i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja veća od 10% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja,

2. kad se ostvaruje izloženost svih mirovinskih fondova i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja veća od 10% izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja,

3. kad se ostvaruje izloženost prema izdavatelju veća od 3% imovine pojedinog mirovinskog fonda,

4. prilikom ulaganja u prenosive vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske

5. prilikom ostvarivanja posredne ili neposredne izloženosti mirovinskog fonda nekretninama .

(5) U slučaju da mirovinsko društvo nema adekvatne interne resurse za provedbu dubinske analize, može koristiti, ali se ne isključivo na njih oslanjati, i usluge trećih osoba, za koje je mirovinsko društvo utvrdilo da imaju primjerenu stručnost i resurse.

(6) Prilikom provođenja dubinske analize iz stavka 4. ovoga članka, osim zahtjeva propisanih člankom 13. stavkom 5. ovoga pravilnika, mirovinsko društvo minimalno vodi računa o vrsti i broju financijskih i drugih pokazatelja koje koristi prilikom analize, adekvatnosti i relevantnosti odabira vrste i broja financijskih pokazatelja u odnosu na konkretno ulaganje, adekvatnosti vremenskog perioda na koje se analiza odnosi, industriji i tržišnom okruženju u kojem izdavatelj posluje, s time povezanim rizicima te kvaliteti korporativnog upravljanja izdavatelja.

(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, za ulaganja u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca kojima je izdavatelj ili za njih jamči RH, država članica ili država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više država članica OECD-a te ulaganja u UCITS fondove koji su odobrenje za rad dobili u RH, drugoj državi članici ili odgovarajuće fondove koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, mirovinsko društvo nije dužno izraditi dubinsku analizu predmetnog ulaganja.

(8) Mirovinsko društvo dužno je dokumentirati sva investicijska istraživanja i analize iz ovoga članka, te osigurati da je moguće jasno utvrditi osobe odgovorne za izradu istih.

(9) Imovinu mirovinskog fonda mirovinsko društvo je dužno pratiti na način da prati kretanje prinosa i doprinos pojedine pozicije imovine i klase imovine mirovinskog fonda na ukupni prinos mirovinskog fonda.

(10) Mirovinsko društvo je dužno prilikom donošenja odluka o ulaganju za račun mirovinskog fonda jasno odrediti i dokumentirati izlazne strategije mirovinskog fonda u smislu navođenja uvjeta, okolnosti i načina na koji će doći do izlaska iz pozicije, pri čemu se navedene strategije moraju u najvećoj mogućoj mjeri odnositi na predmetni financijski instrument odnosno imovinu uzimajući u obzir karakteristike upravo tog ulaganja, sve uz uvažavanje rizika likvidnosti pojedinog financijskog instrumenta odnosno imovine te utjecaja tog rizika na predviđenu izlaznu strategiju mirovinskog fonda kao i likvidnost mirovinskog fonda u cjelini. Eventualnu naknadnu promjenu strategije ulaganja mirovinskog fonda, mirovinsko društvo je dužno dokumentirano obrazložiti.

(11) Mirovinsko društvo je dužno kontinuirano pratiti ostvarivanje strategije ulaganja i odluka o ulaganju imovine mirovinskog fonda, te propisati postupke i procedure koji će se provoditi u slučaju neostvarenja istih.

VI. VOĐENJE I ČUVANJE POSLOVNE DOKUMENTACIJE

Vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije i podataka

Članak 17.

(1) Sva poslovna dokumentacija i podaci koje je mirovinsko društvo dužno izrađivati i prikupljati u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, mora se čuvati najmanje 5 godina nakon isteka poslovne godine na koju se ti podaci odnose.

(2) Mirovinsko društvo dužno je na zahtjev Hanfe u svrhu provođenja nadzora, s obzirom na vrstu financijskog instrumenta ili transakcije, čuvati poslovnu dokumentaciju i podatke ili dio njih i dulje od roka propisanog stavkom 1. ovoga članka.

(3) Mirovinsko društvo dužno je čuvati poslovnu dokumentaciju i podatke i nakon prestanka važenja odobrenja za rad iz članka 17. Zakona, u rokovima propisanim stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Mirovinsko društvo dužno je drugom mirovinskom društvu na koje je prenijelo poslove upravljanja mirovinskim fondom, omogućiti pristup ili predati poslovnu dokumentaciju i podatke za posljednjih 5 godina poslovanja ili za duže razdoblje u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, koji se odnose na prenesene poslove upravljanja.

(5) Poslovna dokumentacija i podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se čuvati na mediju koji omogućuje pohranu podataka na način da oni budu dostupni Hanfi na zahtjev u svakom trenutku, u obliku i na način koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. Hanfa mora biti u mogućnosti pristupiti dokumentaciji i podacima, kao i utvrditi sve ključne faze obrade svake transakcije,

2. mora biti moguće jednostavno utvrditi sve ispravke ili izmjene, kao i sadržaj dokumentacije i podataka prije izvršenja takvih ispravaka ili izmjena,

3. dokumentacija i podaci moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu, te se čuvati na način koji osigurava trajnost zapisa,

4. manipulacija dokumentacijom i podacima ili bilo kakva njihova preinaka mora biti onemogućena.

(6) Sigurnosne kopije svih podataka i dokumentacije mirovinsko društvo dužno je čuvati izvan poslovnih prostorija mirovinskog društva, na način i u rokovima propisanim stavcima 1. do 5. ovoga članka.

Računalna obrada podataka

Članak 18.

(1) Mirovinsko društvo dužno je propisati i primjenjivati mjere i postupke kojima će se osigurati pravodobno i pravilno evidentiranje transakcija izvršenih za račun mirovinskog fonda i mirovinskog društva kako bi osiguralo postupanje u skladu s člankom 19. ovoga pravilnika.

(2) Mirovinsko društvo dužno je osigurati visoku razinu sigurnosti tijekom elektroničke obrade podataka te točnost i povjerljivost evidentiranih podataka.

Evidentiranje transakcija mirovinskog fonda i mirovinskog društva

Članak 19.

(1) Mirovinsko društvo dužno je bez odgode evidentirati svaku transakciju izvršenu za račun mirovinskog fonda ili mirovinskog društva, na način koji omogućava utvrđivanje i praćenje svih ključnih faza obrade naloga i izvršenja transakcije.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka, ako se radi o financijskim instrumentima, najmanje sadrže:

1. naziv mirovinskog fonda odnosno naznaku da se radi o transakciji za račun mirovinskog društva,

2. identifikacijsku oznaku instrumenta, naziv instrumenta odnosno karakteristike ugovora,

3. količinu,

4. vrstu naloga ili transakcije,

5. cijenu,

6. za naloge, datum i točno vrijeme zadavanja naloga i naziv osobe kojoj se nalog zadaje odnosno oznaku ako se nalog zadaje elektroničkim putem,

7. za transakcije, datum i točno vrijeme zadavanja i izvršenja transakcije,

8. ime osobe koja zadaje nalog ili izvršava transakciju,

9. razloge za opoziv naloga, kada je to primjenjivo,

10. za izvršene transakcije, identifikaciju druge ugovorne strane i mjesto odnosno mjesta izvršenja.

(3) U smislu stavka 2. točke 10. ovoga članka kada se radi o transakcijama izvršenim za račun mirovinskog fonda »mjesto izvršenja« znači naziv i vrstu tržišta na kojem je u skladu sa Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima te drugim propisima dozvoljeno ulaganje imovine mirovinskog fonda, odnosno OTC tržište.

(4) Mirovinsko društvo dužno je voditi evidenciju i o svim drugim sklopljenim ugovorima ili poslovima na način da evidentira sve bitne karakteristike i odrednice sklopljenog ugovora ili posla.

VII. SUKOB INTERESA

Kriteriji za prepoznavanje vrsta sukoba interesa

Članak 20.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom uspostavljanja kriterija za prepoznavanje sukoba interesa poštivati odredbe članaka 49. i 49.a Zakona.

(2) Mirovinsko društvo treba razmotriti moguće sukobe interesa barem u sljedećim odnosima:

1. između mirovinskog fonda i mirovinskog društva

2. između mirovinskog fonda i svakog dioničara mirovinskog društva te njegovih povezanih osoba

3. između mirovinskog fonda i relevantne osobe te povezanih osoba relevantne osobe odnosno osobe s kojom je relevantna osoba u srodstvu

4. između dva ili više mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo, što osim obveznih uključuje i dobrovoljne mirovinske fondove.

(3) Kriteriji koje mirovinsko društvo, odnosno relevantna osoba mirovinskog društva, najmanje mora uzeti u obzir prilikom odlučivanja o nekom činjenju ili nečinjenju koje može rezultirati sukobom interesa, su:

1. da li je radnja koja je predmet odlučivanja u najboljem interesu članova mirovinskog fonda

2. da li je odluka donesena s pažnjom dobrog stručnjaka odnosno savjesno i pošteno te u skladu s pravilnima struke

3. da li je radnja koja je predmet odlučivanja usklađena s dugoročnom strategijom ulaganja mirovinskog fonda, kako se radnja uklapa u takvu strategiju, te postoji li drugi interes za mirovinsko društvo ili njegove povezane osobe kod poduzimanja takve radnje.

Politika upravljanja sukobom interesa

Članak 21.

(1) Mirovinsko društvo dužno je propisati, primjenjivati i redovito ažurirati učinkovitu politiku upravljanja sukobom interesa. Politika upravljanja sukobom interesa mora biti primjerena veličini i organizacijskom ustroju mirovinskog društva, kao i vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti koje mirovinsko društvo obavlja.

(2) Kada je mirovinsko društvo član grupe, politika upravljanja sukobom interesa mora sadržavati sve okolnosti koje su poznate mirovinskom društvu ili koje bi mu trebale biti poznate, a koje mogu dovesti do sukoba interesa koji je rezultat strukture i poslovnih aktivnosti drugih članova grupe.

(3) Politika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. okolnosti koje predstavljaju ili koje mogu dovesti do sukoba interesa na štetu mirovinskog fonda, a vezano za djelatnost upravljanja mirovinskim fondom,

2. procedure kojih se mirovinsko društvo mora pridržavati i mjere koje mora primjenjivati za upravljanje sukobom interesa.

Neovisnost u upravljanju sukobom interesa

Članak 22.

(1) Prilikom utvrđivanja procedura i mjera iz članka 21. stavka 3. točke 2. ovoga pravilnika, mirovinsko društvo dužno je osigurati da relevantne osobe uključene u različite djelatnosti mirovinskog društva, a iz kojih proizlazi mogući sukob interesa, obavljaju te djelatnosti neovisno.

(2) Kako bi se osigurao potreban stupanj neovisnosti propisan stavkom 1. ovoga članka, procedure i mjere iz članka 21. stavka 3. točke 2. ovoga pravilnika moraju sadržavati:

1. načine sprječavanja ili kontrole razmjene informacija između relevantnih osoba uključenih u djelatnost upravljanja mirovinskim fondovima kod kojih je prisutan rizik sukoba interesa, a kada bi razmjena informacija mogla naštetiti interesima jednog ili više mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja,

2. način provođenja nadzora nad relevantnim osobama čije primarne funkcije uključuju djelatnosti upravljanja mirovinskim fondom za račun članova mirovinskog fonda, a čiji interesi mogu doći u sukob ili koje na drugi način zastupaju interese koji mogu biti u sukobu, uključujući i interese mirovinskog društva,

3. način uklanjanja svake neposredne povezanosti između primanja relevantnih osoba koje su primarno uključene u jednu djelatnost i primanja koja ostvare druge relevantne osobe primarno uključene u drugu djelatnost, kada do sukoba interesa može doći u vezi s tim djelatnostima mirovinskog društva, ili drugim djelatnostima u obavljanje kojih su uključene relevantne osobe,

4. mjere kojima se bilo kojoj osobi sprječava ili ograničava neprimjeren utjecaj na način na koji relevantne osobe obavljaju djelatnosti upravljanja mirovinskim fondom,

mjere kojima se sprječava ili kontrolira istovremeno ili uzastopno sudjelovanje pojedinih relevantnih osoba u različitim poslovima koje obavlja mirovinsko društvo, kada takvo sudjelovanje može imati negativan utjecaj na upravljanje sukobom interesa.

(3) Kada usvajanje ili primjena procedura i mjera iz članka 21. stavka 3. točke 2. ovoga pravilnika ne osigurava neovisnost iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je propisati dodatne mjere i procedure kojima će se osigurati neovisnost u upravljanju sukobom interesa.

Upravljanje aktivnostima koje dovode do štetnih sukoba interesa

Članak 23.

(1) Mirovinsko društvo dužno je čuvati i redovito ažurirati podatke o poslovima koje je obavilo u sklopu djelatnosti upravljanja mirovinskim fondom ili koji su obavljeni za račun mirovinskog društva, a u kojima se pojavio ili se može pojaviti sukob interesa koji može imati štetne posljedice za interese jednog ili više mirovinskih fondova kojima upravlja.

(2) U slučajevima kada usvojene politike, procedure i mjere za upravljanje sukobom interesa nisu dovoljne da bi se u razumnoj mjeri spriječila šteta koja bi mogla nastati za mirovinski fond ili članove mirovinskog fonda, mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji ili druga nadležna tijela ili funkcije mirovinskog društva o tome budu bez odgode obaviješteni, kako bi mogli donijeti odluke kojima se osigurava postupanje u najboljem interesu mirovinskog fonda i članova mirovinskog fonda.

(3) Mirovinsko društvo dužno je o slučajevima iz stavka 2. ovoga članka obavijestiti članove mirovinskog fonda objavom na mrežnim stranicama mirovinskog društva na vidljivom mjestu i obrazložiti svoju odluku.

Strategije za ostvarivanje glasačkih prava

Članak 24.

(1) Pored obveza koje za mirovinska društva propisuje zakon koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava u dijelu koji se odnosi na strategije za ostvarivanje glasačkih prava i obveze izvješćivanja mirovinsko društvo dužno je uspostaviti primjerene i učinkovite procedure za ostvarivanje glasačkih prava i drugih prava iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina mirovinskog fonda isključivo u korist tog mirovinskog fonda.

(2) Procedure iz stavka 1. ovoga članka sadrže mjere i postupke za:

1. praćenje relevantnih događaja vezanih uz izdavatelja,

2. redovitu i kontinuiranu komunikaciju s izdavateljem,

3. ostvarivanje glasačkih prava u skladu s investicijskim ciljevima i strategijom ulaganja tog mirovinskog fonda,

4. dokumentiranje odluke o ostvarivanju glasačkih prava i dokaza da je ista u skladu s investicijskim ciljevima i strategijom ulaganja tog mirovinskog fonda i u isključivu korist tog mirovinskog fonda,

5. sprječavanje ili upravljanje sukobima interesa koji proizlaze iz ostvarivanja glasačkih prava.

(3) Mirovinsko društvo dužno je sažet opis procedura iz stavka 1. ovoga članka učiniti dostupnim članovima mirovinskog fonda.

VIII. OSOBNE TRANSAKCIJE

Pojam osobne transakcije

Članak 25.

U smislu ovoga pravilnika, osobna transakcija je transakcija s financijskim instrumentom koju izvrši relevantna osoba ili se izvrši u ime i/ili za račun relevantne osobe, ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

1. relevantna osoba djeluje izvan djelokruga aktivnosti koje obavlja kao relevantna osoba,

2. transakcija je izvršena za račun neke od sljedećih osoba:

a) relevantne osobe,

b) osobe s kojom je relevantna osoba u srodstvu ili s kojom je usko povezana u smislu Zakona,

c) osobe čiji je odnos s relevantnom osobom takve naravi da relevantna osoba ima izravan ili neizravan materijalni interes od ishoda transakcije, a koji nije provizija ili naknada za izvršenje transakcije.

Osobne transakcije

Članak 26.

(1) Mirovinsko društvo dužno je propisati, primjenjivati i redovito ažurirati odgovarajuće mjere s ciljem sprječavanja aktivnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, u slučajevima koji se odnose na:

1. relevantnu osobu koja sudjeluje u djelatnostima koje mogu dovesti do sukoba interesa, ili

2. relevantnu osobu koja, zbog djelatnosti koju obavlja za račun mirovinskog društva, ima pristup povlaštenim informacijama u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala ili drugim povjerljivim informacijama koje se odnose na mirovinski fond ili na transakcije s mirovinskim fondom ili za mirovinski fond.

(2) Aktivnosti koje se trebaju spriječiti mjerama mirovinskog društva su:

1. zaključivanje osobne transakcije ako takva transakcija ispunjava barem jedan od sljedećih uvjeta:

a) navedenoj osobi je sklapanje osobne transakcije zabranjeno na temelju zakona koji uređuje tržište kapitala,

b) sklapanje osobne transakcije uključuje zlouporabu ili nepropisno otkrivanje povlaštenih informacija,

c) sklapanje osobne transakcije je u sukobu ili postoji vjerojatnost da dođe u sukob s obvezama mirovinskog društva u skladu s odredbama Zakona i zakona koji uređuje tržište kapitala.

2. savjetovanje ili nagovaranje druge osobe na sklapanje transakcije s financijskim instrumentima, na način koji prelazi ovlaštenja relevantne osobe, u slučaju da se na osobne transakcije relevantne osobe odnose odredbe točke 1. ovoga stavka,

3. otkrivanje bilo kojeg podatka ili mišljenja drugoj osobi, osim u okviru redovnog ovlaštenja, ako relevantna osoba zna ili je trebala znati da će kao posljedicu tog otkrivanja ta druga osoba poduzeti ili je izgledno da će poduzeti neki od sljedećih koraka:

a) sklopiti transakciju s financijskim instrumentima, koja bi, kad bi bila osobna transakcija relevantne osobe, bila obuhvaćena točkom 1. ovoga stavka,

b) savjetovati ili nagovarati treću osobu na sklapanje takve transakcije.

(3) Mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju posebno osigurati sljedeće:

1. da su svim relevantnim osobama mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka poznata ograničenja vezana uz osobne transakcije i mjere mirovinskog društva koje se odnose na osobne transakcije i otkrivanje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka,

2. da je mirovinsko društvo suglasno s namjerom izvršenja osobnih transakcija relevantnih osoba ili bez odgode obaviješteno o svim osobnim transakcijama koje su zaključile relevantne osobe, bilo putem obavijesti o navedenoj transakciji ili putem drugih procedura koje mirovinskom društvu omogućuju da utvrdi postojanje osobnih transakcija,

3. da se vode evidencije o svim osobnim transakcijama, kako o onima o kojima je mirovinsko društvo obaviješteno, tako i o onima koje je na drugi način utvrdilo, a koje moraju uključivati sva odobrenja ili zabrane u vezi osobnih transakcija.

(4) Stavci 1. do 3. ovoga članka ne primjenjuju se na sljedeće vrste osobnih transakcija:

1. kada je transakcija izvršena za račun relevantne ili druge osobe u okviru usluge upravljanja portfeljem, a o njoj ne postoji prethodna komunikacija između osobe ovlaštene za upravljanje portfeljem i relevantne ili druge osobe za čiji je račun transakcija izvršena,

2. osobne transakcije udjelima UCITS fondova ili udjelima u drugim subjektima za zajednička ulaganja koji su subjekt nadzora u skladu s propisima država članica i trećih država, ako je navedenim propisima propisana istovjetna ili veća razina disperzije rizika imovine fonda u odnosu na razinu propisanu zakonom koji uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i propisima donesenim na temelju njega, kada relevantna osoba i svaka druga osoba za čiji račun je transakcija izvršena nije uključena u upravljanje navedenim subjektom.

IX. UPRAVLJANJE RIZICIMA

Funkcija upravljanja rizicima

Članak 27.

(1) Mirovinsko društvo dužno je unutar organizacijske jedinice upravljanja rizicima ustrojiti trajnu, učinkovitu i neovisnu funkciju upravljanja rizicima,

(2) Mirovinsko društvo dužno je za funkciju upravljanja rizicima osigurati adekvatne resurse u svrhu prepoznavanja, praćenja i upravljanja svim rizicima kojima su mirovinsko društvo ili mirovinski fondovi izloženi ili mogu biti izloženi u svom poslovanju, a posebice u odnosu na tržišne rizike, kreditne rizike, rizik likvidnosti, operativne rizike te rizik održivosti.

(3) Funkcija upravljanja rizicima dužna je:

1. provoditi politike i procedure upravljanja rizicima mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja,

2. osigurati usklađenost s ograničenjima izloženosti rizicima mirovinskog društva i mirovinskih fondova, uključujući zakonska ograničenja koja se odnose na ukupnu izloženost i rizik druge ugovorne strane u skladu s člancima 33. i 34. ovoga pravilnika,

3. savjetovati upravu vezano uz utvrđivanje profila rizičnosti mirovinskog društva i svakog mirovinskog fonda kojim društvo upravlja,

4. dostavljati redovita izvješća upravi i nadzornom odboru o:

a) usklađenosti između postojeće razine izloženosti rizicima mirovinskog fonda i unaprijed određenog profila rizičnosti tog mirovinskog fonda,

b) usklađenosti svakog pojedinog mirovinskog fonda kojim društvo upravlja s ograničenjima izloženosti rizicima koja su određena ili propisana za taj mirovinski fond,

c) usklađenosti između postojeće razine izloženosti rizicima i unaprijed određenog profila rizičnosti te propisanim ograničenjima izloženosti rizicima mirovinskog društva,

d) primjerenosti i učinkovitosti politika i procedura upravljanja rizicima, pri čemu se posebno navodi jesu li u slučaju eventualnih nedostataka poduzete odgovarajuće mjere za njihovo uklanjanje,

e) ocjenjivanju i ograničenjima razine rizika likvidnosti u odnosu na obveze mirovinskog fonda iz točke 7. ovoga stavka.

5. dostavljati redovita izvješća višim rukovoditeljima o postojećim razinama izloženosti rizicima mirovinskog društva i svakog mirovinskog fonda kojim društvo upravlja i svim stvarnim i predvidljivim kršenjima njihovih ograničenja rizičnosti, kako bi se osiguralo poduzimanje pravovremenih i primjerenih mjera,

6. ocjenjivati i, kada je to primjenjivo, sudjelovati u postupku vrednovanja OTC izvedenica iz članka 36. ovoga pravilnika,

7. osigurati i kontinuirano provoditi primjereno ocjenjivanje razine rizika likvidnosti, te isti kontinuirano revidirati i ograničavati u odnosu na obveze mirovinskog fonda.

(4) Mirovinsko društvo dužno je funkciji upravljanja rizicima osigurati potrebne ovlasti i pristup svim podacima bitnim za ispunjavanje obveza iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 28.

Kriteriji za procjenu primjerenosti postupaka za upravljanje rizicima koje koristi mirovinsko društvo obuhvaćaju minimalno sljedeće:

1. uspostavu primjerene i dokumentirane politike upravljanja rizicima,

2. definiranje prihvatljive razine rizika za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja,

3. redovito procjenjivanje, praćenje i preispitivanje politike upravljanja rizicima od strane mirovinskog društva,

4. preispitivanje učinkovitosti mjera poduzetih u cilju uklanjanja eventualnih nedostataka u provođenju postupka upravljanja rizicima,

5. donošenje razmjernih i učinkovitih tehnika mjerenja rizika,

6. opis načina izračuna ukupne izloženosti i izloženosti riziku druge ugovorne strane.

Članak 29.

(1) Upravljanje rizicima uključuje:

1. cjelovito i pravovremeno prepoznavanje i dokumentiranje rizika, kojima su ili bi mogli biti izloženi mirovinsko društvo i mirovinski fond u svom poslovanju i analizu uzroka njihovog nastanka,

2. definiranje prihvatljive razine rizika za mirovinsko društvo i sve mirovinske fondove kojima upravlja,

3. postupke i procedure kojima se provode mjere preuzimanja, smanjivanja, disperzije, prijenosa i izbjegavanja rizika, koje je mirovinsko društvo prepoznalo i izmjerilo odnosno ocijenilo.

(2) Mjerenje i ocjena rizika uključuje izradu kvantitativnih i/ili kvalitativnih ocjena mjerljivih i/ili nemjerljivih rizika, koje je mirovinsko društvo prepoznalo u postupku utvrđivanja rizika. Ocjene rizika moraju biti dokumentirane.

(3) Prilikom preuzimanja rizika mirovinsko društvo dužno je definirati politike i procedure vezane uz odgovornost, učestalost i način praćenja rizika koje mirovinsko društvo i mirovinski fond preuzimaju u svojem poslovanju.

Politika upravljanja rizicima

Članak 30.

(1) Mirovinsko društvo dužno je usvojiti, provoditi i redovito ažurirati primjerenu politiku upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i mirovinske fondove kojima upravlja.

(2) Politika upravljanja rizicima iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. postupke utvrđivanja rizika, kojima su ili bi mogli biti izloženi mirovinsko društvo i mirovinski fond u svom poslovanju,

2. postupke koji mirovinskom društvu omogućuju da za mirovinsko društvo i mirovinski fond kojim upravlja izmjeri odnosno procijeni izloženost tržišnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti, riziku druge ugovorne strane, operativnom riziku, riziku održivosti te svim drugim vrstama rizika kojima bi mirovinsko društvo i mirovinski fond mogli biti izloženi,

3. postupke, alate i tehnike za mjerenje i upravljanje rizicima u skladu s člankom 32. ovoga pravilnika i izračunavanje ukupne izloženosti mirovinskog fonda vezano za izvedenice (dalje: ukupna izloženost mirovinskog fonda) u skladu s člankom 33. ovoga pravilnika,

4. podjelu odgovornosti pri upravljanju rizicima unutar mirovinskog društva,

5. uvjete, sadržaj i učestalost izvještavanja funkcije upravljanja rizicima u skladu s člankom 27. stavkom 3. točkama 4. i 5. ovoga pravilnika.

Procjena, praćenje i periodično revidiranje politike upravljanja rizicima

Članak 31.

(1) Mirovinsko društvo dužno je periodično te kod svake značajne promjene izloženosti rizicima procjenjivati primjerenost politike upravljanja rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda, a najmanje jednom godišnje.

(2) Kako bi osiguralo postupanje iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je pratiti i ocjenjivati:

1. primjerenost i učinkovitost politike upravljanja rizicima iz članka 30. ovoga pravilnika u odnosu na postupke, alate i tehnike mjerenja i upravljanja rizicima propisane člankom 32. ovoga pravilnika,

2. usklađenost postupanja mirovinskog društva s politikom upravljanja rizicima iz članka 30. ovoga pravilnika te postupcima, alatima i tehnikama upravljanja rizicima propisanim člankom 32. ovoga pravilnika,

3. primjerenost i učinkovitost poduzetih mjera s ciljem otklanjanja nedostataka u provođenju postupaka upravljanja rizicima.

(3) Mirovinsko društvo dužno je obavijestiti Hanfu, na način propisan odredbama članka 49. ovoga Pravilnika, o svim značajnim izmjenama politike upravljanja rizicima.

(4) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da Hanfa može kontinuirano provjeriti postupa li mirovinsko društvo u skladu sa zahtjevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Mjerenje i upravljanje rizicima

Članak 32.

(1) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir profile rizičnosti i definiranu prihvatljivu razinu rizika mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojima upravlja, propisati postupke, alate i tehnike mjerenja i upravljanja rizicima kako bi:

1. rizici kojima su mirovinsko društvo i mirovinski fondovi kojima upravlja izloženi ili bi mogli biti izloženi u svakom trenutku mogli biti mjerljivi i kako bi se njima moglo upravljati,

2. osiguralo usklađenost s ograničenjima ukupne izloženosti mirovinskog fonda, ograničenjima izloženosti riziku druge ugovorne strane, ograničenjima izloženosti riziku likvidnosti i ograničenjima izloženosti riziku koncentracije u izdavatelju u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.

(2) Mirovinsko društvo dužno je, kako bi ispunilo odredbe iz stavka 1. ovoga članka, za mirovinske fondove kojim upravlja:

1. osigurati primjenu postupaka, alata i tehnika za mjerenje rizika koji su nužni kako bi osigurali da su rizici preuzetih pozicija i njihov doprinos ukupnom profilu rizičnosti točno izmjereni na temelju ispravnih i pouzdanih podataka i da su postupci, alati i tehnike upravljanja rizicima primjereno dokumentirani,

2. periodički provoditi retroaktivna testiranja (engl. back-testing) kako bi se provjerila ispravnost postupaka mjerenja rizika koja uključuju predviđanja na temelju modela i procjene,

3. periodički provoditi stres testove i analize scenarija s ciljem otklanjanja rizika koji proizlaze iz mogućih promjena tržišnih uvjeta koji bi mogli imati negativan utjecaj na poslovanje mirovinskog fonda,

4. propisati, primjenjivati i redovito ažurirati interna ograničenja izloženosti rizicima, uzimajući u obzir sve rizike koji su u skladu s člankom 30. stavkom 2. točkom 2. ovoga pravilnika značajni za mirovinsko društvo i mirovinski fond i osigurati dosljednost primjene profila rizičnosti mirovinskog društva i mirovinskog fonda,

5. osigurati da je razina izloženosti rizicima za mirovinsko društvo i mirovinski fond kojim upravlja u svakom trenutku u skladu s ograničenjima izloženosti rizicima iz točke 4. ovoga stavka,

6. propisati, primjenjivati i redovito ažurirati primjerene procedure i postupke koji, u slučaju postojećih ili očekivanih prekoračenja ograničenja izloženosti rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda, u najboljem interesu članova mirovinskog fonda osiguravaju pravovremeno usklađenje s ograničenjima izloženosti rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda.

(3) Mirovinsko društvo dužno je primjereno upravljati rizikom likvidnosti s ciljem da u svakom trenutku osigura usklađenost imovine mirovinskog fonda kojim upravlja s obvezama, a posebice onima za koje procjenjuje da će nastati na temelju prestanka članstva u mirovinskom fondu.

(4) Prilikom procjene i upravljanja rizikom likvidnosti mirovinskog fonda, mirovinsko društvo je uvijek dužno uzeti u obzir i udio trgovanja za račun mirovinskih fondova kojima upravlja u ukupnom prometu financijskih instrumenata koji se nalaze u portfelju mirovinskog fonda, na način da je dužno isključiti podatke o transakcijama kupnje i transakcijama između fondova pod upravljanjem mirovinskog društva iz podataka o ukupnom trgovanju određenim financijskim instrumentom.

(5) Uz testove likvidnosti imovine i pokriću obveza koje je mirovinsko društvo dužno provoditi sukladno pravilniku kojim se uređuju godišnji, tromjesečni i drugi izvještaji obveznog mirovinskog fonda, mirovinsko društvo je također dužno periodički provoditi stres test koji omogućuje procjenu rizika likvidnosti mirovinskog društva i mirovinskog fonda u izvanrednim okolnostima.

(6) Mirovinsko društvo dužno je pri provođenju stres testa iz stavka 5. ovog članka u obzir uzeti i imovinu i obveze fonda. Prilikom provođenja stres testa procjene rizika likvidnosti mirovinsko društvo je osim sposobnosti ispunjavanja obveza mirovinskog fonda temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu dužno procijeniti i utjecaj na vrijednost imovine odnosno obračunske jedinice mirovinskog fonda.

(7) Mirovinsko društvo je u svrhu provođenja stres testiranja iz stavka 5. ovoga članka dužno razraditi scenarije koji su što je više moguće individualno prilagođeni portfelju mirovinskih fondova kojima upravlja, ne rukovodeći se pritom isključivo povijesnim scenarijima baziranim na temelju ranijih financijskih kriza nego izrađujući procjene budućih stresnih scenarija za koje procjenjuje da postoji vjerojatnost nastanka i mogućnost značajnog utjecaja na ispunjenje obveza mirovinskog fonda.

(8) Povijesni scenariji iz stavka 7. ovog članka uključuju dovoljno duga razdoblja koja obuhvaćaju ekstremna tržišna kretanja koja bi mirovinski fond izložila najvećem financijskom riziku, te uključuju i scenarij na strani pasive a koji podrazumijeva izlazak članova po drugim osnovama, osim umirovljenja i starosnog prelaska u fond druge kategorije .

(9) Uz povijesne scenarije iz stavka 7. ovog članka mirovinsko društvo dužno je utvrditi i hipotetske scenarije utemeljene na dosljednim pretpostavkama u vezi s volatilnošću tržišta i korelacija cijena među tržištima i financijskim instrumentima, uzimajući u obzir i kvantitativne i kvalitativne procjene mogućih tržišnih uvjeta, što uključuje i scenarij na strani pasive a koji podrazumijeva izlazak članova po drugim osnovama, osim umirovljenja i starosnog prelaska u fond druge kategorije.

(10) Mirovinska društva dužna su o rezultatima provedenih stres testiranja iz stavka 5. ovoga članka bez odgode obavijestiti Hanfu ako rezultati takvog testiranja ukazuju da će mirovinski fond ili fondovi kojima upravlja imati poteškoće kod pravovremenog ispunjavanja svojih obveza.

(11) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka minimalno mora sadržavati sljedeće:

1. opis scenarija koje je mirovinsko društvo koristilo,

2. sažetak rezultata stres testova,

3. individualne rezultate stres testova po svakom scenariju,

4. opis poteškoća identificiranih u svakom scenariju, zajedno s procjenom mirovinskog društva o razini njihove značajnosti,

5. opis koraka koje mirovinsko društvo planira poduzeti s ciljem otklanjanja poteškoća.

(12) Hanfa po potrebi može definirati povijesne i/ili hipotetske stresne scenarije koje dostavlja mirovinskim društvima radi procjene likvidnosti mirovinskih fondova na nepovoljna tržišna kretanja.

(13) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da likvidnost ulaganja mirovinskog fonda kojim upravlja bude u skladu s obvezama nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu, profilom rizičnosti mirovinskog fonda, strukturom članova i tržišnim okolnostima.

Izračun ukupne izloženosti

Članak 33.

(1) Mirovinsko društvo dužno je izračunavati ukupnu izloženost mirovinskog fonda najmanje jednom dnevno.

(2) Mirovinsko društvo dužno je prilikom izračuna ukupne izloženosti uzeti u obzir sve pozicije u izvedenicama, uključujući ugrađene izvedenice, neovisno koriste li se kao dio strategije ulaganja mirovinskog fonda u cilju smanjivanja rizika ili u cilju ostvarenja investicijske strategije mirovinskog fonda, odnosno u sklopu tehnika učinkovitog upravljanja portfeljem, a sve u skladu s odredbom članka 132. stavka 2. točke 1. Zakona.

(3) Mirovinsko društvo dužno je prilikom izračuna ukupne izloženosti za svaku poziciju u izvedenicama u obzir uzeti sve izloženosti koje proizlaze iz sastavnih dijelova predmetne izvedenice, kao i učinak financijske poluge koju je generiralo korištenjem izvedenica.

(4) Ako korištenje izvedenica ne generira dodatnu izloženost za mirovinski fond, izloženost temeljne imovine nije potrebno uključiti u izračun obveze.

Rizik druge ugovorne strane i koncentracije u izdavatelju

Članak 34.

(1) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da rizik druge ugovorne strane koji proizlazi iz OTC izvedenica, bude u skladu s ograničenjima iz članaka 125. do 129. i članka 132. Zakona.

(2) Mirovinsko društvo dužno je prilikom izračuna izloženosti mirovinskog fonda drugoj ugovornoj strani u skladu s odredbom članka 132. stavka 2. točke 2. Zakona, u izračun uključiti pozitivnu tržišnu vrijednost ugovora o OTC izvedenicama koji je zaključen s tom ugovornom stranom.

(3) Mirovinsko društvo dužno je, kada u ime mirovinskog fonda prenosi kolateral drugoj ugovornoj strani, vrijednost kolaterala uključiti u izračun izloženosti prema drugoj ugovornoj strani iz članka 132. stavka 2. točke 2. Zakona. Preneseni kolateral smije se uključiti u izračun izloženosti drugoj ugovornoj strani na neto osnovi samo ako je mirovinsko društvo u mogućnosti pravno izvršiti sporazume o netiranju s drugom ugovornom stranom u ime mirovinskog fonda.

(4) Mirovinsko društvo dužno je ograničenja koncentracije izdavatelja iz članka 128. stavka 1. i članka 128.a stavka 1. Zakona izračunavati na osnovi izloženosti temeljnoj imovini nastaloj korištenjem financijskih izvedenica, u skladu s metodom izloženosti utemeljenoj na obvezama.

(5) Mirovinsko društvo dužno je uključiti svaku izloženost riziku druge ugovorne strane proizašlu iz transakcija OTC izvedenicama u izračun izloženosti prema drugoj ugovornoj strani iz članka 132. stavka 2. točke 2. Zakona.

Članak 35.

(1) U slučajevima neposrednog poravnanja gdje je mirovinsko društvo klijent člana sustava poravnanja, mirovinsko društvo ne smije razinom segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije iz članka 132. stavka 5. Zakona smatrati razinu segregacije manju od one koja omogućava otvaranje jednog zbirnog računa za sve obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove kojima upravlja, pri čemu mirovinsko društvo kroz te račune ne smije provoditi, odnosno poravnavati transakcije za vlastiti račun.

(2) U slučajevima posrednog poravnanja (kada klijenti članova sustava poravnanja mirovinskom društvu pružaju usluge posrednog poravnanja) mirovinsko društvo ne smije razinom segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije iz članka 132. stavka 5. Zakona smatrati razinu segregacije manju od one koja omogućava otvaranje zbirnog računa koje klijent člana sustava poravnanja vodi za račun svojih klijenata i na kojem član sustava poravnanja osigurava da se pozicijama posrednog klijenta ne prebijaju pozicije drugog posrednog klijenta te da se imovina posrednog klijenta ne može upotrijebiti za pokrivanje pozicija drugog posrednog klijenta.  

(3) Mirovinsko društvo ne smije smatrati da je uvjet minimalne razine segregacije iz stavaka 1. i 2. ovoga pravilnika automatski dovoljan za primjenu viših limita izloženosti iz članka 132. stavka 5. Zakona, te je u svakom slučaju dužno provesti procjenu rizika za imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja prije primjene takvog višeg limita, kao i periodički najmanje jednom godišnje odnosno prilikom nastanka okolnosti poput promjene ugovornih odnosa ili uvjeta poslovanja, a  koje bi mogle upućivati na primjenu razine segregacije.

(4) Mirovinsko društvo je dužno izraditi i dokumentirati analizu prikladnosti razina segregacije navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka u odnosu na rizike primjene višeg limita izloženosti, uzimajući u obzir najmanje veličinu portfelja, povezanu razinu kolaterala kao i karakteristike instrumenata u tom portfelju.

(5) Institucijama koje podliježu bonitetnom nadzoru iz članka 125. stavka 1. točke 18. podtočke b) Zakona smatrati će se kreditne institucije i investicijska društva te drugi regulirani subjekti financijskog sektora koji:

1. podliježu i udovoljavaju pravilima nadzora koja su barem jednako stroga kao ona propisana pravom Europske unije, pri čemu je mirovinsko društvo dužno provesti prethodnu analizu i dokumentirati je,

2. podliježu bonitetnom nadzoru nadležnog tijela i usklađeni su s relevantnim propisima, a što se dokazuje na osnovu analize subjekta od strane mirovinskog društva, te

3. ispunjavaju barem jedan od sljedećih kriterija:

a) sjedište im je u državi potpisnici Ugovora o europskom gospodarskom prostoru ,

b) sjedište im je u državama članicama OECD-a,

c) imaju investicijski rejting.

(6) Za kreditne institucije i investicijska društva čije sjedište je u državi potpisnici Ugovora o europskom gospodarskom prostoru može se smatrati da je uvjet iz stavka 5. točke 1. ovoga članka zadovoljen.

(7) Mirovinsko društvo je dužno procijeniti prikladnu disperziju rizika druge ugovorne strane kada iznimno primjenjuje više limite izloženosti iz članka 132. stavka 4. Zakona, pri čemu mirovinsko društvo ne smije primjenjivati limit izloženosti viši od 20% u slučaju korištenja individualne segregacije, odnosno viši od 10% u slučaju korištenja razine segregacije koja je jednako vrijedna individualnoj segregaciji. Kada mirovinsko društvo smatra da može koristiti limit viši od limita iz članka 132. stavka 2. točke 2. Zakona, dužno je konzervativno procijeniti taj limit temeljem procjene rizika za imovinu obveznih odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja iz stavka 3. ovog članka, pri čemu je dužno procijeniti učinak nemogućnosti prenošenja tog portfelja na drugog člana poravnanja odnosno drugog klijenta člana poravnanja u slučaju posrednog poravnanja na imovinu obveznih odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova, uključujući i učinak prekida kontinuiteta ugovora o izvedenicama unutar tog portfelja.

Postupci vrednovanja OTC izvedenica