Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. Razlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji je usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području poreza.
Navedenom direktivom propisana je obvezna razmjena informacija o kriptoimovini i eletroničkom novcu. Pružatelji usluga kriptoimovine (u daljnjem tekstu: CASP- Crypto Asset Service Provider) i drugi operateri kriptoimovine (u daljnjem tekstu: CAO – Crypto Asset Operator) bit će obvezni dostavljati informacije poreznim tijelima o transakcijama koje se odnose na kriptoimovinu (koja uključuje i elektronički novac), kako bi se osigurale pravovremene informacije bitne za oporezivanje dohotka od kriptoimovine.
Unaprjeđuju se pravila koja se odnose na razmjenu poreznih identifikacijskih brojeva (u daljnjem tekstu: PIB) kao važne informacije za potrebe identificiranja poreznih obveznika o kojima se zaprima informacija. Države članice moraju poduzeti određene mjere kako bi prikupile PIB od fizičkih i pravnih osoba najkasnije do rokova utvrđenih ovom Direktivom.
Proširenje predmetnog obuhvata automatske razmjene informacija u području poreza na informacije o kriptoimovini radi povećanja transparentnosti i sprječavanja porezne evazije i utaje.
2.2.
Zakon o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Donošenje pravnog okvira za obvezno izdavanje i razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika (B2B segment).
Donošenjem zakona kojim se stvara jedinstveni pravni okvir za izdavanje i razmjenu eRačuna među poduzetnicima želi se postići administrativno rasterećenje i optimizacija poslovanja poduzetnika te stvaranje preduvjeta za novi izvještajni sustav prema poreznim tijelima i praćenje pravilnog obračuna poreznih obveza.
2.3.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Usklađivanje sa Zakonom o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika
Postizanje sveobuhvatne primjene fiskalizacije nad obveznicima fiskalizacije koji posluju prema krajnjoj potrošnji (građanima). Uvodi se fiskalizacija izdavanja računa za transakcijske račune u krajnjoj potrošnji (građani) pri čemu se obveznicima fiskalizacije daje mogućnost izbora o prijavljivanju takvih transakcija u okviru Zakona o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika umjesto u okviru predloženog Zakona.
2.4.
Zakon o deviznom poslovanju (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj devizno poslovanje rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj potrebno je prilagoditi novim uvjetima. Također je novim uvjetima, nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno prilagoditi režim poslovanja ovlaštenih mjenjača.
Prilagoditi režim deviznog poslovanja rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te prilagoditi uvjete poslovanja ovlaštenih mjenjača nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Poslovanje ovlaštenih mjenjača regulirat se na način da će svi uvjeti biti propisani zakonom, a ne kao do sada podzakonskim aktom Hrvatske narodne banke. Također, poslovanje ovlaštenih mjenjača mijenja se na način da oni više neće biti u obvezi sklapati ugovore o obavljanju mjenjačkih poslova s poslovnim bankama, poslovne banke više neće morati obavljati nadzor poslovanja ovlaštenih mjenjača na mjenjačkom mjestu, te će ovlaštenim mjenjačima biti dopušten prihvat platnih kartica u mjenjačkom poslovanju.
Kod prijenosa gotovine preko državne granice mijenja se tijelo nadležno za provedbu prekršajnog postupka u prvom stupnju – Carinska uprava umjesto Financijskog inspektorata.
2.5.
Zakon o provjeri izravnih stranih ulaganja (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Kako bi se uspostavio mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja sukladno člancima 3. i 4. Uredbe (EU) 2019/452 koji bi obuhvaćao sljedeća krucijalna područja:
- na koju će se infrastrukturu i područja djelatnosti primjenjivati provjera izravnih stranih ulagača;
- nadležnosti i zadaće tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u postupcima provjere izravnih stranih ulagača;
- prijava izravnog stranog ulaganja i rokovi za donošenje odluka;
- povjerljivost i zaštita podataka;
- druge odredbe bitne za uspostavu učinkovitog sustava provjere izravnih stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj.
Uredbom (EU) 2019/452 (u daljem tekstu Uredba (EU)) uspostavlja se pravni okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU kao sredstvo sveobuhvatnog uklanjanja rizika za sigurnost ili javni poredak država članica.
Uredbom EU propisuju se osnovni zahtjevi za mehanizme provjere stranih ulaganja koje države članice uspostavljaju na svome državnom području s ciljem zaštite sigurnosti ili javnog poretka.
Republika Hrvatska je Uredbom o provedbi Uredbe uspostavila institucionalni okvir za provedbu članaka 7 i 9 Uredbe EU koji se načelno odnose na suradnju država članica i Europske komisije u postupcima provjere stranih ulaganja. S time u vezi, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kao kontaktna točka je 02.11.2020 godine donijelo Odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji koju čine predstavnici: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i Hrvatske narodne banke.
S ciljem uspostavljanja sustava provjere izravnih stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj, koji su predviđeni člankom 3 i 4 Uredbe (EU) 2019/452, Ministarstvo financija pokreće proceduru izrade Zakona o provjeri izravnih stranih ulaganja u kojim će biti propisani postupci i mehanizmi kontrole izravnih stranih ulaganja.
Ishod je uspostava transparentnog mehanizma sukladno člancima 3. i 4. Uredbe (EU) 2019/452 koji bi omogućio Republici Hrvatskoj da zaštiti nacionalne interese i kritičnu infrastrukturu na način koji sukladno danom legislativnom okviru Uredbe (EU) omogućuje da se na javan i transparentan način evaluira koja ulaganja mogu predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti i javnom poretku.
2.6.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a
Direktiva (EU) 2024/1640 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 te izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1640, 19.6.2024 ) u članku 74. mijenja Direktivu (EU) 2015/849 u dijelu u kojem se propisuje pristup javnosti informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u središnjim nacionalnim registrima.
Kako bi se ograničilo zadiranje u pravo na poštovanje privatnog života i zaštitu osobnih podataka, pristup javnosti informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u Registru stvarnih vlasnika bit će uvjetovan dokazivanjem pravnog interesa. U slučaju kada se utvrdi postojanje opravdanog pravnog interesa, određene kategorije javnosti će moći pristupiti informacijama o stvarnom vlasništvu nad pravnim subjektima i pravnim aranžmanima.
Naime, presudom Suda Europske unije u spojenim predmetima C-37/20 i C-601/20 WM i Sovim SA / Luxembourg Business Registers poništena je izmjena članka 30. stavka 5. Direktive (EU) 2015/849 izvršena Direktivom (EU) 2018/843 u dijelu u kojem su države članice bile obvezne osigurati da informacije o stvarnom vlasništvu trgovačkih društava i drugih pravnih subjekata osnovanih na njihovu državnom području budu u svim slučajevima dostupne cjelokupnoj javnosti. Predmetnu odredbu je sukladno navedenoj presudi Suda Europske unije potrebno prilagoditi te propisati da bi tim informacijama trebale moći pristupiti samo osobe ili organizacije s legitimnim interesom. Isti uvjet primjenjivat će se i na pristup informacijama o stvarnom vlasništvu trustova ili sličnih pravnih aranžmana.
2.7.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe:
1. Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
2. Direktive (EU) 2024/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 8.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Izmjena MiFID)
3. Direktiva (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/879)
1. Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004.) prenesenu u Zakon o tržištu kapitala, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2. Izmjenama MiFID izmjenjuju se određena EU pravila o trgovanju čime će se ulagačima pružiti bolji pristup tržišnim podacima potrebnima za ulaganje u financijske instrumente kao i poboljšati globalna konkurentnost tržišta kapitala. Cilj novih pravila jest osnaživanje ulagača, prije svega osiguravanjem lake dostupnosti konsolidiranih tržišnih podataka na razini EU-a.
Podaci o trgovanju trenutačno su disperzirani na više platformi, kao što su burze i investicijske banke, što ulagačima otežava pristup točnim i ažuriranim informacijama koje su im potrebne za donošenje odluka.
Predmetne izmjene uspostavljaju „konsolidirane sustave objave” na razini EU-a, odnosno centralizirane izvore podataka za različite vrste imovine, u kojima će se objediniti tržišni podaci koje pružaju platforme na kojima se trguje financijskim instrumentima u EU-u. Pravilno funkcioniranje konsolidiranih podataka ovisi o kvaliteti podataka koje primi pružatelj konsolidiranih podataka. Obzirom na to da se Uredbom (EU) 2024/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranih podataka, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za tok naloga (Tekst značajan za EGP) (SL L 8.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Izmjena MiFIR) utvrđuju zahtjevi u pogledu kvalitete podataka koje bi doprinositelji konsolidiranih podataka trebali poštovati. Kako bi se investicijskim društvima i tržišnim operaterima koji upravljaju MTP-om ili OTP-om omogućilo učinkovito ispunjenje tih zahtjeva, potrebno je propisati da takva investicijska društva, tržišni operateri i uređena tržišta imaju uspostavljene potrebne mehanizme kojima bi to postigli.
Također, proširit će se izuzeća od obveze dobivanja odobrenja za rad kao investicijsko društvo. Osim toga, ukinut će se izvješća o kvaliteti izvršenja naloga (RTS 27 i RTS 28) radi administrativnog rasterećenja i dugogodišnje prakse koja je pokazala da obveze izvještavanja i objave u skladu s predmetnim RTS-ovima nemaju dodanu vrijednost za klijente.
Rad kao sistemski internalizator ne bi se više mjerio obavlja li on svoje aktivnosti na organiziran, učestao i sustavan način, već se zamjenjuje kvalitativnom procjenom za vlasničke instrumente (Izmjenom MiFIR-a sistemski internalizatori isključeni su iz područja primjene zahtjeva u pogledu transparentnosti prije trgovanja za nevlasničke instrumente). Kod režima pomaka cijene, u pogledu dionica kojima je ISIN izdan izvan Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ili koje imaju ISIN izdan u EGP kojima se trguje na mjestu trgovanja u trećoj zemlji u lokalnoj valuti ili valuti koja nije valuta EGP-a za koje se mjesto trgovanja koje je najrelevantnije tržište u smislu likvidnosti nalazi u trećoj zemlji, uređena tržišta mogu predvidjeti isti pomak cijene koji se primjenjuje na to mjesto trgovanja.
Također se uvode nove odredbe za uspostavljanje mehanizma zaustavljanja ili ograničavanja trgovanja
Nadalje, pojašnjava da se o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju na mjestu trgovanja izvješćuje, a o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju izvan mjesta trgovanja izvješćuje se samo ako podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti, ako se financijskim instrumentom na kojem se temelji izvedenica trguje na mjestu trgovanja ili kada je riječ o indeksu ili košarici sastavljenoj od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja.
Naposlijetku dodaju se i nove sankcije radi uvođenja novih pravila o mehanizmu najvećeg volumena, obveznim doprinositeljima podataka pružatelju konsolidiranih podataka, standardima kvalitete podataka kojima doprinositelji podliježu i zabrani primanja plaćanja za tokove naloga.
3. S obzirom da je Direktiva (EU) 2019/879 izmijenila Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: BRRD), između ostaloga prenesenu i u Zakon o tržištu kapitala, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe kako bi se osiguralo potpuno prenošenje odredbe izmijenjenog članka 48. stavka 7. BRRD-a prvog podstavka.
2.8.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu žele se osigurati pretpostavke kako bi širi krug kreditnih institucija u svojoj ponudi imao osnovni račun. Osnovni račun bio bi ponuđen svim potrošačima na jasan i transparentan način. Naime, trenutno osnovne račune ima vrlo ograničen broj potrošača. Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2023. evidentirano je svega 4.939 osnovnih računa. Za osjetljivu skupinu potrošača u Republici Hrvatskoj na isti dan bila su evidentirana 2.282 takva računa. Kada se uzme u obzir podatak da je u Republici Hrvatskoj prema zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2023., bilo otvoreno ukupno 4.718.136 tekućih računa potrošača, ovi podaci jasno ukazuju kako na potrebu jasnijeg uređenja osnovnog računa, tako i na potrebu njegove veće dostupnosti potrošačima.
Kako s jedne strane potrošači koji pristupaju osnovnom računu ne bi bili stigmatizirani, ali i kako bi potrošačima bio zajamčen pristup nizu osnovnih platnih usluga, potrebno je osigurati mogućnost otvaranja osnovnog računa u širem krugu kreditnih institucija. Uz to, potrebno je osigurati informiranost potrošača o mogućnosti korištenja osnovnog računa, i to na jasan i transparentan način.
Uz navedeno, i uzimajući u obzir obvezu isplate plaće na račun kod banke koja je predviđena Zakonom o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.), ali i propisima kojima je uređen porez na dohodak, a koja je uvedena kako bi se omogućilo praćenje novčanog toka stvarno isplaćene plaće i osigurao nadzor uplaćenih javnih davanja prema isplaćenoj plaći, odnosno prema plaći koju je poslodavac bio u obvezi isplatiti, predložit će se uvođenje obveze kreditnim institucijama da potrošaču bez naknade pružaju značajan dio usluga povezanih s osnovnim računom. Ovim zakonom namjerava se propisati i obveza obavještavanja potrošača o mogućnosti prelaska na osnovni račun.
Konačno, u nenormativnom dijelu zakona, kao i pratećim raspravama, ukazat će se još jednom potrošačima kako od 1. siječnja 2023., od kada su na snazi odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 151/22) više ne postoji obveza isplate pojedinih primitaka fizičkih osoba – građana na različite račune (tekući račun i žiroračun) već se primici mogu isplatiti na bilo koji račun za plaćanje u banci koji građanin ima. Prema ranije važećem zakonodavnom okviru, samo plaće, mirovine i određene vrste primitaka su se mogle isplaćivati na tekući račun, dok su se ostali primici morali isplaćivati na žiroračun. Ukidanjem te obveze administrativno se rasteretilo građane (uključujući i poduzetnike) te pojednostavio način isplate s ciljem smanjenja dodatnih troškova, što obuhvaća sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitka. Međutim značajan broj građana i dalje ima otvorene žiroračune, za što više nema stvarne potrebe.
2.9.
Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru želi se:
- uskladiti obveznike primjene Zakona s obveznicima Zakona o fiskalnoj odgovornosti, čije su izmjene usvojene u srpnju 2023. godine;
- ugraditi preporuke OECD-a o uspostavi integriranog upravljanja rizicima s posebnim naglaskom na trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom vlasništvu RH i/ili JLP(R)S;
- dodatno naglasiti odgovornost funkcije unutarnje revizije u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu RH prema revizijskom odboru, gdje je uspostavljen, a sukladno preporukama OECD-a;
- izbjeći preklapanja odnosno jasnije definirati ulogu osobe za nepravilnosti koja je propisana ovim Zakonom u odnosu na povjerljive osobe koje su propisane Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kao i dodatno unaprijediti/pojasniti odredbe Zakona za koje se primjenom u praksi pokazala potreba
1) Predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru želi se proširiti broj obveznika na način da će obveznici postati i:
- rgovačka društva u kojima RH i/ili jedna ili više JLP(R)S imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo, a koja su upisana u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi MF;
- pravne osobe od posebnog interesa za RH koje Vlada RH utvrđuje odlukom, a koje su upisane u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi MF;
- trgovačka društva i druge pravne osobe nad kojima obveznici primjene Zakona upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika te u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo ili su njihovi osnivači.
2) Predloženim izmjenama i dopunama Zakona jasnije će se definirati uloga nadzornog odbora i njegovih pododbora, gdje je uspostavljen (revizijski odbor ili odbor za rizike) u sustavu integriranog upravljanja rizicima, te uloga uprave i unutarnje revizije u području integriranog upravljanja rizicima;
3) Predloženim izmjenama i dopunama Zakona cilj je jasnije definirati odgovornost funkcije unutarnje revizije prema revizijskom odboru u području planiranja i izvještavanja te naglasiti funkcionalnu odgovornost unutarnje revizije prema revizijskom odboru, gdje je isti osnovan;
4) Izmjenama i dopunama Zakona uskladit će se postojeće odredbe s međunarodnim standardima za unutarnju reviziju, čija primjena počinje 1. siječnja 2025. te definirati kriteriji za uspostavu funkcije unutarnje revizije koji su trenutno propisani podzakonskim propisom
2.10.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (EU)
II. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Obveza usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije koja uključuje primjenu revidiranog okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom.
Revidirani okvir odnosi se na primjenu Direktive Vijeća (EU) 2024/1265 od 29. travnja 2024. kojom se nadopunjuje Direktiva 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica.
Potreba za doradom određenih odredbi Zakona o proračunu kod kojih se u praktičnoj primjeni pokazala potreba za dodatnim razradama
Jačanje fiskalnog okvira i primjena revidiranog okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom.
Primjena nove Direktive donosi nekoliko novina relevantnih za hrvatsko zakonodavstvo.
Jedna od novina odnosi se na obvezu izrade nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana za razdoblje od 4 godine te godišnje izvještaje o njegovoj provedbi što je obveza koju će svaka država članica moraju primjenjivati.
Nova Direktiva donosi novine i u kontekstu zadataka i nadležnosti nezavisnih fiskalnih institucija, klimatskog izvještavanja, promjena u definiranju ključnih pokazatelja, statistike, računovodstva, pojašnjenja te referenci na reforme i investicije odnosno održivi i uključiv rast.
Dodatno razraditi određene odredbe Zakona o proračunu čime će se omogućiti jednoobrazno postupanje pri primjeni Zakona o proračunu.
U svrhu usklađivanja s novom Direktivom i doradom određenih odredbi Zakona izmijenit će se i postojeći podzakonski propisi koji proizlaze iz Zakona kao što su uredbe i pravilnici u svrhu dodatnog unaprjeđenja regulatornog okvira.
2.11.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
II. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji predlaže se kako bi obveza stalnog stručnog usavršavanja za ovlaštene revizore bila što jednostavnija i kako bi se olakšao postupak utvrđivanja ispunjavanja svih zahtjeva vezanih za ovu obvezu.
Sukladno važećem Zakonu o reviziji („Narodne novine“, br. 127/17., 27/24. i 85/24., u daljem tekstu: važeći Zakon) obveza stalnog stručnog usavršavanja uređena je na način da stalno stručno usavršavanje, unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, za sve revizore, započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja zakonske revizije i drugih revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad.
Isto tako, važećim je Zakonom predviđeno proporcionalno smanjenje broja sati stalnog stručnog usavršavanja prema broju mjeseci računajući od početka izvještajnog razdoblja do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad postalo izvršno. Proporcionalno smanjenje odnosi se na ukupan broj sati koje ovlašteni revizor mora skupiti u trogodišnjem razdoblju, na obvezu skupljanja sati na godišnjoj razini te na strukturu koju mora ostvariti na trogodišnjoj razini. Važećim Zakonom utvrđeno je na koji način će se proporcionalno smanjivati sati stalnog stručnog usavršavanja.
Donošenjem zakona cilj je postići:
- pojednostavljenje obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i
- olakšanje ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja za ovlaštene revizore.
- osigurati potrebne prilagodbe, uključujući i prilagodbe Registra revizora koji se vodi putem sustava e-Građani kako bi ova obveza bila što jednostavnija za adresate.
2.12.
Zakon o potrošačkim kreditima
II. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakon o potrošačkim kreditima (dalje u tekstu: Zakon) predlaže se radi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Direktive (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ (dalje u tekstu: Direktiva 2023/2225).
Dodatno, predlaže se novim Zakonom objediniti u jednom zakonodavnom aktu područje potrošačkog kreditiranja uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22., 156/23) i stambenog potrošačkog kreditiranja uređeno Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ br. 101/17., 128/22., 156/23.).
Ciljevi koje se žele postići prijenosom Direktive (EU) 2023/2225 u nacionalno zakonodavstvo su sljedeći:
- stroža pravila za oglašavanje i komunikaciju ugovora o kreditu koja kod potrošača neće stvoriti lažna očekivanja u vezi s dostupnošću kredita, troškom kredita ili ukupnim iznosom koji potrošač treba vratiti,
- oglašavanja će morati sadržavati istaknuto upozorenje „Oprez pozajmljivanje novca košta“ ili tekst sličnog sadržaja,
- detaljnija pravila za procjenu kreditne sposobnosti potrošača,
- povećanje svijesti potrošača i promicanja praksi odgovornog zaduživanja propisujući zahtjeve za vjerovnike da ključne elemente kredita navode na prvoj stranici predugovornih informacija (ukupni iznos kredita, trajanje ugovora o kreditu, ukupni troškovi kredita itd.) ,
- sprječavanje odobravanja nezatraženih kredita, uključujući unaprijed odobrene kreditne kartice poslane potrošačima, jednostrano povećanje potrošačeva prekoračenja po računu i sl.,
- uvođenje prava na zaborav - osobni podaci o onkološkim bolestima potrošača ne smiju se koristiti za potrebe ugovaranja police osiguranja koja se odnosi na ugovor o kreditu nakon razdoblja koje ne prelazi 15 godina od završetka liječenja potrošača,
- promicanje mjera kojima se podupire obrazovanje potrošača posebice u dijelu odgovornog zaduživanja i upravljanja dugom, s naglaskom na ugovore o kreditu,
- uvođenje savjetovanja o dugu kako bi potrošači koji imaju poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza imali jedno mjesto gdje se mogu obratiti,
- bolje uređenje ovlašćivanja, registracije i nadzora vjerovnika koji su nekreditne institucije i kreditnih posrednika.
Osim navedenoga, cilj je bolje nacionalno urediti područje maksimalnih nominalnih kamatnih stopa i efektivne kamatne stope.
2.13.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ispunjavanje ciljeva propisanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U sklopu Digitalne transformacije Porezne uprave (Reformska mjera C2.3. R3-I13) provodi se mjera Digitalna transformacija poslovnih procesa i reinženjering Informacijskog sustava Porezne uprave.
Namjera je proširiti uporabu ePorezne čime se doprinosi modernizaciji komunikacije obzirom da bi se propisala dostava poreznih akata putem ePorezne svim obveznicima poreza na dobit. Cilj je povećanje učinkovitosti Porezne uprave i smanjenja administrativnog opterećenja poreznih obveznika.
2.14.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
30. travnja 2024. godine na snagu je stupio revidirani okvir za ekonomsko upravljanje Europskom unijom. Unutar spomenutog okvira je i Direktiva Vijeća (EU) 2024/1265 od 29. travnja 2024., o izmjenama Direktive 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Rok za prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo je kraj 2025. godine.
Nova Direktiva donosi nekoliko novina relevantnih za hrvatsko zakonodavstvo. Primjerice, umjesto programa stabilnosti koji se izrađivao na godišnjoj razini, države članice obvezne su izrađivati nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje od 4 godine te potom na godišnjoj razini izvještavati o njegovoj provedbi. Navedeni plan objedinjuje putanju fiskalne prilagodbe u svrhu ostvarenja fiskalnih ciljeva definiranih u dijalogu s Europskom komisijom kao i reforme te investicije koje je potrebno ostvariti u tom smislu. Direktiva donosi novine i u kontekstu zadataka i nadležnosti nezavisnih fiskalnih institucija, promjena u definiranju ključnih pokazatelja (neto rashodi umjesto prethodno korištenog srednjoročnog cilja), pojašnjenja te referenci na reforme i investicije odnosno održivi i uključiv rast. Dodatno, ovim izmjenama i dopunama doradit će se one odredbe kod kojih je bilo najviše izazova u primjeni trenutno važećeg Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN 111/2018, NN 83/2023) .
Donošenjem planiranih izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti procesi ekonomskog upravljanja u RH usklađuju se s novo-usvojenim okvirom na razini Europske unije (uređuje izradu akata makroekonomskog i fiskalnog planiranja, nadzor provedbe fiskalne politike, ekonomski dijalog predstavnika Ministarstva financija s nadležnim domaćim i EU institucijama, fiskalna pravila kao i nadležnosti te zadatke nezavisnih fiskalnih institucija).
Navedenim se jača fiskalni okvir RH u svrhu daljnjeg unapređenja kreiranja, provedbe i nadzora fiskalne politike. Time se dodatno osnažuju temelji za odgovornu fiskalnu politiku te održivost javnih financija RH, koji predstavljaju preduvjet ekonomske stabilnosti i održivog rasta.
2.15.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe:
1. Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
2. Direktive (EU) 2024/927 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni direktiva 2011/61/EU i 2009/65/EZ u pogledu postupaka delegiranja, upravljanja rizikom likvidnosti, nadzornog izvješćivanja, pružanja usluga depozitara i skrbništva te odobravanja zajmova od strane alternativnih investicijskih fondova (Tekst značajan za EGP) (SL L 26.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/927)
1. Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 174/1, 1.7.2011.) prenesenu u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2. Direktiva (EU) 2024/927, između ostaloga, mijenja direktivu o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova te donosi nova pravila za poboljšanje europskih tržišta kapitala i jačanje zaštite ulagača u EU-u. Kako bi se osigurao učinkoviti odgovor na likvidnosne pritiske u vrijeme tržišnog stresa i osigurala bolja zaštita ulagača, istom se utvrđuju pravila za upotrebu alata za upravljanje likvidnošću (LMT). Zatim, usklađuju se pravila za UAIF-ove koji upravljaju AIF-ovima koji odobravaju zajmove, pojašnjavaju zahtjevi koji se primjenjuju na delegiranje, pojašnjava se pružanje usluge skrbništva od strane središnjeg depozitorija vrijednosnih papira (CSD), te se omogućava prekogranični pristup uslugama depozitara u određenim slučajevima. Nadalje, ovom direktivom nastoji se optimizirati prikupljanje nadzornih podataka.
S obzirom da je direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova prenesena u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, potrebno je izvršiti određene izmjene i dopune istog.
2.16.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe:
1. Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
2. Direktive (EU) 2024/927 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni direktiva 2011/61/EU i 2009/65/EZ u pogledu postupaka delegiranja, upravljanja rizikom likvidnosti, nadzornog izvješćivanja, pružanja usluga depozitara i skrbništva te odobravanja zajmova od strane alternativnih investicijskih fondova (Tekst značajan za EGP) (SL L 26.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/927)
1. Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 302/32, 17.11.2009.) prenesenu u Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2. Direktiva (EU) 2024/927, između ostaloga mijenja direktivu o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) te donosi nova pravila za poboljšanje europskih tržišta kapitala i jačanje zaštite ulagača u EU-u.
Kako bi se osigurao učinkoviti odgovor na likvidnosne pritiske u vrijeme tržišnog stresa i osigurala bolja zaštita ulagača, direktivom se utvrđuju pravila za upotrebu alata za upravljanje likvidnošću (LMT). Nadalje, pojašnjavaju se zahtjevi koji se primjenjuju na delegiranje te pružanje usluge skrbništva od strane središnjeg depozitorija vrijednosnih papira (CSD) i osigurava se dosljedan sustav izvješćivanja društva za upravljanje prema nacionalnim nadležnim tijelima.
S obzirom da je direktiva o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) prenesena u Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, potrebno je izvršiti određene izmjene i dopune istog.
2.17.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.) prenesenu u Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2.18.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (SL L 142, 30. 4. 2004.) prenesenu u Zakon o preuzimanju dioničkih društava , isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2.19.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 335/1, 17.12.2009.) te Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (preinačeni tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 29/19, 2.2.2016.) prenesene u Zakon o osiguranju , odnosno dopuniti određene odredbe.
2.20.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Jedinstvena europska pristupna točka (dalje u tekstu: ESAP) uspostavljena je u skladu s Uredbom (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 2023/2859, 20.12.2023.kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća koja je prenesenu u Zakon o financijskim konglomeratima, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2.21.
Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, br. 138/06., 25/13.) uređuju se položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao posebne financijske institucije.
Trenutno važeći Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak stupio je na snagu u prosincu 2006. godine.
Kako zakonodavni okvir koji se odnosi na položaj, poslove, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak nije značajnije mijenjan 17 godina, a u posljednjih nekoliko godina promijenio se niz okolnosti bitnih za poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, važeći zakonodavni okvir potrebno je osuvremeniti, ali i uskladiti s posebnim zakonom koji će urediti pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske.
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona su sljedeći:
- poboljšanje poslovnog modela Hrvatske banke za obnovu i razvitak uvažavajući specifične potrebe Republike Hrvatske i cilj postojanja razvojnih banaka
- unaprjeđenje korporativnog upravljanja uvažavajući najbolje prakse u razvojnim bankama drugih država članica,
- stvaranje podloge kako bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak mogla pružiti veću podršku razvoju tržišta kapitala,
- jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak u zelenoj tranziciji gospodarstva, odnosno prelasku na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo, a čija provedba traži značajan angažman svih sektora gospodarstva, te privatna i javna sredstva, a u čemu značajnu ulogu treba imati i Hrvatska banka za obnovu i razvitak,
- adresiranje činjenice uvođenja eura,
- usklađenje važećeg pravog okvira s drugim propisima na snazi.
2.22.
Zakon o Financijskoj agenciji
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o Financijskoj agenciji („Narodne novine“ br. 117/01., 60/04. i 42/05., dalje u tekstu: Zakon) osnovana je Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) kao pravna osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. Zakon je objavljen u Narodnim novinama 24. prosinca 2001., a stupio je na snagu osam dana od dana objave te je od svog donošenja izmijenjen odnosno dopunjen dva puta. Zakonom se uređuje opseg poslovanja Agencije, ustrojstvo i način rada, djelatnosti koje obavlja, opći akti koje donosi, rukovođenje i upravljanje te je određeno što čini imovinu Agencije.
Osim potrebe usklađenja zakonodavnog okvira koji uređuje poslovanje Agencije s posebnim zakonom koji će urediti pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, ovim zakonom unaprijedit će se ustrojstvo, način rada, djelatnosti koje obavlja Agencija i dr. bitna pitanja.
Cilj je unaprijediti prani okvir u kojem djeluje Agencija. Naime, Agencija, između ostalog, obavlja poslove informatičko-tehnološke podrške u radu sustava državne riznice, sustava prikupljanja javnih prihoda, podrške Središnjem registru osiguranika te podrške drugim registrima osiguranika, kao i poslove prikupljanja, obrade, objave i dostave podataka iz različitih izvora. Agencija obavlja statistiku financijskih tokova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija, izrađuje analize, bonitetne i druge informacije i prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima te vodi odgovarajuće registre za potrebe države i drugih subjekata. Agencija obavlja komercijalne djelatnosti kao što su: usluge u ime i za račun komercijalnog bankarstva, distribucije i obrade gotovine u ime Hrvatske narodne banke, vodi sustave za međubankovne obračune (NKS), vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih ključeva – Registar digitalnih certifikata (RDC) te operativno vodi druge javne i komercijalne registre. Upravo zbog brojnih navedenih poslova koje Agencija obavlja na temelju javnih ovlasti odnosno za državu cilj je unaprijediti i povećati podršku Agencije državi.
Također, s obzirom da Agencija vodi Registar godišnjih financijskih izvještaja, a uvodi se i izvještavanje o održivosti, povećat će se uloga Agencije te će Agencija ne samo osigurati prihvat izvještaja o održivosti u novom formatu, već će pružiti podršku poduzetnicima pri izvještavanju o održivosti koje je polazna točka za zelenu tranziciju gospodarstva.
2.23.
Zakon o kreditnim institucijama (EU)
IV. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim zakonom izvršit će se daljnje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području bankarstva:
- Direktivom (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1619, 19.6.2024.) i
- Uredbom (EU) 2024/1623 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1623, 19.6.2024.).
Osim toga, ovim zakonom osigurat će se prijenos Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2864, 20.12.2023.), u dijelu koji se odnosi na izmjenu Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.).
Cilj je pravovremeno usklađenje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2024/1619 i Uredbom (EU) 2024/1623 tj. novim paketom bankovnih reformi, kao i Direktivom (EU) 2023/2864 u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke, u dijelu koji se odnosi na izmjenu Direktive 2013/36/EU.
Prijenosom preostalih elemenata Basela III učvrstit će se jedinstvena pravila Europske unije i dodatno ojačati pravni okvir u području bankarstva, odnosno osigurat će se da banke u Europskoj uniji postanu otpornije na potencijalne buduće gospodarske šokove, ali i da pridonesu zelenoj tranziciji.
Uvažavajući nova pravila u području bankarstva, novim Zakonom o kreditnim institucijama uredit će se područje poslovanja kreditnih institucija na sveobuhvatan način, odnosno propisat će se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te supervizija i nadzor njihovog poslovanja, zatim uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj, kao i zaštita potrošača klijenata kreditne institucije.
Ujedno, ovim Zakonom omogućit će se da informacije koje nadležno tijelo javno objavljuje budu dostupne i na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki.
3. IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj:
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
3.1.
Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu
IV. kvartal
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o proračunu, u članku 18., utvrđeno je kako se uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna kojim se uređuju određene posebnosti u izvršavanju proračuna, propisuju se izuzeća za koja je Zakonom o proračunu utvrđeno da će biti propisana zakonom o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu godinu te se omogućava izvršavanje proračuna u godini za koju je donesen.
Zakonom o izvršavanju se uređuju se prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja općeg proračuna i jamstava središnjeg proračuna, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom općeg proračuna, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika državnog proračuna, prava i obveze proračunskih korisnika državnog proračuna i korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna.
3.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
4. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
I MINISTAR FINANCIJA
dr. sc. Marko Primorac
Datum:
15. studenoga 2024.
Uputa:
. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave
. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja
. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "
. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "
. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
PRILOG 1.:
OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2025. GODINU
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1. STRUČNI NOSITELJ: Ministarstvo financija
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj:
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
2.1.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. Razlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji je usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području poreza.
Navedenom direktivom propisana je obvezna razmjena informacija o kriptoimovini i eletroničkom novcu. Pružatelji usluga kriptoimovine (u daljnjem tekstu: CASP- Crypto Asset Service Provider) i drugi operateri kriptoimovine (u daljnjem tekstu: CAO – Crypto Asset Operator) bit će obvezni dostavljati informacije poreznim tijelima o transakcijama koje se odnose na kriptoimovinu (koja uključuje i elektronički novac), kako bi se osigurale pravovremene informacije bitne za oporezivanje dohotka od kriptoimovine.
Unaprjeđuju se pravila koja se odnose na razmjenu poreznih identifikacijskih brojeva (u daljnjem tekstu: PIB) kao važne informacije za potrebe identificiranja poreznih obveznika o kojima se zaprima informacija. Države članice moraju poduzeti određene mjere kako bi prikupile PIB od fizičkih i pravnih osoba najkasnije do rokova utvrđenih ovom Direktivom.
Proširenje predmetnog obuhvata automatske razmjene informacija u području poreza na informacije o kriptoimovini radi povećanja transparentnosti i sprječavanja porezne evazije i utaje.
2.2.
Zakon o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Donošenje pravnog okvira za obvezno izdavanje i razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika (B2B segment).
Donošenjem zakona kojim se stvara jedinstveni pravni okvir za izdavanje i razmjenu eRačuna među poduzetnicima želi se postići administrativno rasterećenje i optimizacija poslovanja poduzetnika te stvaranje preduvjeta za novi izvještajni sustav prema poreznim tijelima i praćenje pravilnog obračuna poreznih obveza.
2.3.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Usklađivanje sa Zakonom o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika
Postizanje sveobuhvatne primjene fiskalizacije nad obveznicima fiskalizacije koji posluju prema krajnjoj potrošnji (građanima). Uvodi se fiskalizacija izdavanja računa za transakcijske račune u krajnjoj potrošnji (građani) pri čemu se obveznicima fiskalizacije daje mogućnost izbora o prijavljivanju takvih transakcija u okviru Zakona o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika umjesto u okviru predloženog Zakona.
2.4.
Zakon o deviznom poslovanju (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj devizno poslovanje rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj potrebno je prilagoditi novim uvjetima. Također je novim uvjetima, nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno prilagoditi režim poslovanja ovlaštenih mjenjača.
Prilagoditi režim deviznog poslovanja rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te prilagoditi uvjete poslovanja ovlaštenih mjenjača nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Poslovanje ovlaštenih mjenjača regulirat se na način da će svi uvjeti biti propisani zakonom, a ne kao do sada podzakonskim aktom Hrvatske narodne banke. Također, poslovanje ovlaštenih mjenjača mijenja se na način da oni više neće biti u obvezi sklapati ugovore o obavljanju mjenjačkih poslova s poslovnim bankama, poslovne banke više neće morati obavljati nadzor poslovanja ovlaštenih mjenjača na mjenjačkom mjestu, te će ovlaštenim mjenjačima biti dopušten prihvat platnih kartica u mjenjačkom poslovanju.
Kod prijenosa gotovine preko državne granice mijenja se tijelo nadležno za provedbu prekršajnog postupka u prvom stupnju – Carinska uprava umjesto Financijskog inspektorata.
2.5.
Zakon o provjeri izravnih stranih ulaganja (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Kako bi se uspostavio mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja sukladno člancima 3. i 4. Uredbe (EU) 2019/452 koji bi obuhvaćao sljedeća krucijalna područja:
- na koju će se infrastrukturu i područja djelatnosti primjenjivati provjera izravnih stranih ulagača;
- nadležnosti i zadaće tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u postupcima provjere izravnih stranih ulagača;
- prijava izravnog stranog ulaganja i rokovi za donošenje odluka;
- povjerljivost i zaštita podataka;
- druge odredbe bitne za uspostavu učinkovitog sustava provjere izravnih stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj.
Uredbom (EU) 2019/452 (u daljem tekstu Uredba (EU)) uspostavlja se pravni okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU kao sredstvo sveobuhvatnog uklanjanja rizika za sigurnost ili javni poredak država članica.
Uredbom EU propisuju se osnovni zahtjevi za mehanizme provjere stranih ulaganja koje države članice uspostavljaju na svome državnom području s ciljem zaštite sigurnosti ili javnog poretka.
Republika Hrvatska je Uredbom o provedbi Uredbe uspostavila institucionalni okvir za provedbu članaka 7 i 9 Uredbe EU koji se načelno odnose na suradnju država članica i Europske komisije u postupcima provjere stranih ulaganja. S time u vezi, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kao kontaktna točka je 02.11.2020 godine donijelo Odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji koju čine predstavnici: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i Hrvatske narodne banke.
S ciljem uspostavljanja sustava provjere izravnih stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj, koji su predviđeni člankom 3 i 4 Uredbe (EU) 2019/452, Ministarstvo financija pokreće proceduru izrade Zakona o provjeri izravnih stranih ulaganja u kojim će biti propisani postupci i mehanizmi kontrole izravnih stranih ulaganja.
Ishod je uspostava transparentnog mehanizma sukladno člancima 3. i 4. Uredbe (EU) 2019/452 koji bi omogućio Republici Hrvatskoj da zaštiti nacionalne interese i kritičnu infrastrukturu na način koji sukladno danom legislativnom okviru Uredbe (EU) omogućuje da se na javan i transparentan način evaluira koja ulaganja mogu predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti i javnom poretku.
2.6.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a
Direktiva (EU) 2024/1640 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 te izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1640, 19.6.2024 ) u članku 74. mijenja Direktivu (EU) 2015/849 u dijelu u kojem se propisuje pristup javnosti informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u središnjim nacionalnim registrima.
Kako bi se ograničilo zadiranje u pravo na poštovanje privatnog života i zaštitu osobnih podataka, pristup javnosti informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u Registru stvarnih vlasnika bit će uvjetovan dokazivanjem pravnog interesa. U slučaju kada se utvrdi postojanje opravdanog pravnog interesa, određene kategorije javnosti će moći pristupiti informacijama o stvarnom vlasništvu nad pravnim subjektima i pravnim aranžmanima.
Naime, presudom Suda Europske unije u spojenim predmetima C-37/20 i C-601/20 WM i Sovim SA / Luxembourg Business Registers poništena je izmjena članka 30. stavka 5. Direktive (EU) 2015/849 izvršena Direktivom (EU) 2018/843 u dijelu u kojem su države članice bile obvezne osigurati da informacije o stvarnom vlasništvu trgovačkih društava i drugih pravnih subjekata osnovanih na njihovu državnom području budu u svim slučajevima dostupne cjelokupnoj javnosti. Predmetnu odredbu je sukladno navedenoj presudi Suda Europske unije potrebno prilagoditi te propisati da bi tim informacijama trebale moći pristupiti samo osobe ili organizacije s legitimnim interesom. Isti uvjet primjenjivat će se i na pristup informacijama o stvarnom vlasništvu trustova ili sličnih pravnih aranžmana.
2.7.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (EU)
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe:
1. Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
2. Direktive (EU) 2024/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 8.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Izmjena MiFID)
3. Direktiva (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/879)
1. Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004.) prenesenu u Zakon o tržištu kapitala, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2. Izmjenama MiFID izmjenjuju se određena EU pravila o trgovanju čime će se ulagačima pružiti bolji pristup tržišnim podacima potrebnima za ulaganje u financijske instrumente kao i poboljšati globalna konkurentnost tržišta kapitala. Cilj novih pravila jest osnaživanje ulagača, prije svega osiguravanjem lake dostupnosti konsolidiranih tržišnih podataka na razini EU-a.
Podaci o trgovanju trenutačno su disperzirani na više platformi, kao što su burze i investicijske banke, što ulagačima otežava pristup točnim i ažuriranim informacijama koje su im potrebne za donošenje odluka.
Predmetne izmjene uspostavljaju „konsolidirane sustave objave” na razini EU-a, odnosno centralizirane izvore podataka za različite vrste imovine, u kojima će se objediniti tržišni podaci koje pružaju platforme na kojima se trguje financijskim instrumentima u EU-u. Pravilno funkcioniranje konsolidiranih podataka ovisi o kvaliteti podataka koje primi pružatelj konsolidiranih podataka. Obzirom na to da se Uredbom (EU) 2024/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranih podataka, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za tok naloga (Tekst značajan za EGP) (SL L 8.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Izmjena MiFIR) utvrđuju zahtjevi u pogledu kvalitete podataka koje bi doprinositelji konsolidiranih podataka trebali poštovati. Kako bi se investicijskim društvima i tržišnim operaterima koji upravljaju MTP-om ili OTP-om omogućilo učinkovito ispunjenje tih zahtjeva, potrebno je propisati da takva investicijska društva, tržišni operateri i uređena tržišta imaju uspostavljene potrebne mehanizme kojima bi to postigli.
Također, proširit će se izuzeća od obveze dobivanja odobrenja za rad kao investicijsko društvo. Osim toga, ukinut će se izvješća o kvaliteti izvršenja naloga (RTS 27 i RTS 28) radi administrativnog rasterećenja i dugogodišnje prakse koja je pokazala da obveze izvještavanja i objave u skladu s predmetnim RTS-ovima nemaju dodanu vrijednost za klijente.
Rad kao sistemski internalizator ne bi se više mjerio obavlja li on svoje aktivnosti na organiziran, učestao i sustavan način, već se zamjenjuje kvalitativnom procjenom za vlasničke instrumente (Izmjenom MiFIR-a sistemski internalizatori isključeni su iz područja primjene zahtjeva u pogledu transparentnosti prije trgovanja za nevlasničke instrumente). Kod režima pomaka cijene, u pogledu dionica kojima je ISIN izdan izvan Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ili koje imaju ISIN izdan u EGP kojima se trguje na mjestu trgovanja u trećoj zemlji u lokalnoj valuti ili valuti koja nije valuta EGP-a za koje se mjesto trgovanja koje je najrelevantnije tržište u smislu likvidnosti nalazi u trećoj zemlji, uređena tržišta mogu predvidjeti isti pomak cijene koji se primjenjuje na to mjesto trgovanja.
Također se uvode nove odredbe za uspostavljanje mehanizma zaustavljanja ili ograničavanja trgovanja
Nadalje, pojašnjava da se o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju na mjestu trgovanja izvješćuje, a o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju izvan mjesta trgovanja izvješćuje se samo ako podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti, ako se financijskim instrumentom na kojem se temelji izvedenica trguje na mjestu trgovanja ili kada je riječ o indeksu ili košarici sastavljenoj od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja.
Naposlijetku dodaju se i nove sankcije radi uvođenja novih pravila o mehanizmu najvećeg volumena, obveznim doprinositeljima podataka pružatelju konsolidiranih podataka, standardima kvalitete podataka kojima doprinositelji podliježu i zabrani primanja plaćanja za tokove naloga.
3. S obzirom da je Direktiva (EU) 2019/879 izmijenila Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: BRRD), između ostaloga prenesenu i u Zakon o tržištu kapitala, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe kako bi se osiguralo potpuno prenošenje odredbe izmijenjenog članka 48. stavka 7. BRRD-a prvog podstavka.
2.8.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu žele se osigurati pretpostavke kako bi širi krug kreditnih institucija u svojoj ponudi imao osnovni račun. Osnovni račun bio bi ponuđen svim potrošačima na jasan i transparentan način. Naime, trenutno osnovne račune ima vrlo ograničen broj potrošača. Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2023. evidentirano je svega 4.939 osnovnih računa. Za osjetljivu skupinu potrošača u Republici Hrvatskoj na isti dan bila su evidentirana 2.282 takva računa. Kada se uzme u obzir podatak da je u Republici Hrvatskoj prema zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2023., bilo otvoreno ukupno 4.718.136 tekućih računa potrošača, ovi podaci jasno ukazuju kako na potrebu jasnijeg uređenja osnovnog računa, tako i na potrebu njegove veće dostupnosti potrošačima.
Kako s jedne strane potrošači koji pristupaju osnovnom računu ne bi bili stigmatizirani, ali i kako bi potrošačima bio zajamčen pristup nizu osnovnih platnih usluga, potrebno je osigurati mogućnost otvaranja osnovnog računa u širem krugu kreditnih institucija. Uz to, potrebno je osigurati informiranost potrošača o mogućnosti korištenja osnovnog računa, i to na jasan i transparentan način.
Uz navedeno, i uzimajući u obzir obvezu isplate plaće na račun kod banke koja je predviđena Zakonom o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.), ali i propisima kojima je uređen porez na dohodak, a koja je uvedena kako bi se omogućilo praćenje novčanog toka stvarno isplaćene plaće i osigurao nadzor uplaćenih javnih davanja prema isplaćenoj plaći, odnosno prema plaći koju je poslodavac bio u obvezi isplatiti, predložit će se uvođenje obveze kreditnim institucijama da potrošaču bez naknade pružaju značajan dio usluga povezanih s osnovnim računom. Ovim zakonom namjerava se propisati i obveza obavještavanja potrošača o mogućnosti prelaska na osnovni račun.
Konačno, u nenormativnom dijelu zakona, kao i pratećim raspravama, ukazat će se još jednom potrošačima kako od 1. siječnja 2023., od kada su na snazi odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 151/22) više ne postoji obveza isplate pojedinih primitaka fizičkih osoba – građana na različite račune (tekući račun i žiroračun) već se primici mogu isplatiti na bilo koji račun za plaćanje u banci koji građanin ima. Prema ranije važećem zakonodavnom okviru, samo plaće, mirovine i određene vrste primitaka su se mogle isplaćivati na tekući račun, dok su se ostali primici morali isplaćivati na žiroračun. Ukidanjem te obveze administrativno se rasteretilo građane (uključujući i poduzetnike) te pojednostavio način isplate s ciljem smanjenja dodatnih troškova, što obuhvaća sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitka. Međutim značajan broj građana i dalje ima otvorene žiroračune, za što više nema stvarne potrebe.
2.9.
Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru
I. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru želi se:
- uskladiti obveznike primjene Zakona s obveznicima Zakona o fiskalnoj odgovornosti, čije su izmjene usvojene u srpnju 2023. godine;
- ugraditi preporuke OECD-a o uspostavi integriranog upravljanja rizicima s posebnim naglaskom na trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom vlasništvu RH i/ili JLP(R)S;
- dodatno naglasiti odgovornost funkcije unutarnje revizije u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu RH prema revizijskom odboru, gdje je uspostavljen, a sukladno preporukama OECD-a;
- izbjeći preklapanja odnosno jasnije definirati ulogu osobe za nepravilnosti koja je propisana ovim Zakonom u odnosu na povjerljive osobe koje su propisane Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kao i dodatno unaprijediti/pojasniti odredbe Zakona za koje se primjenom u praksi pokazala potreba
1) Predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru želi se proširiti broj obveznika na način da će obveznici postati i:
- rgovačka društva u kojima RH i/ili jedna ili više JLP(R)S imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo, a koja su upisana u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi MF;
- pravne osobe od posebnog interesa za RH koje Vlada RH utvrđuje odlukom, a koje su upisane u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi MF;
- trgovačka društva i druge pravne osobe nad kojima obveznici primjene Zakona upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika te u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo ili su njihovi osnivači.
2) Predloženim izmjenama i dopunama Zakona jasnije će se definirati uloga nadzornog odbora i njegovih pododbora, gdje je uspostavljen (revizijski odbor ili odbor za rizike) u sustavu integriranog upravljanja rizicima, te uloga uprave i unutarnje revizije u području integriranog upravljanja rizicima;
3) Predloženim izmjenama i dopunama Zakona cilj je jasnije definirati odgovornost funkcije unutarnje revizije prema revizijskom odboru u području planiranja i izvještavanja te naglasiti funkcionalnu odgovornost unutarnje revizije prema revizijskom odboru, gdje je isti osnovan;
4) Izmjenama i dopunama Zakona uskladit će se postojeće odredbe s međunarodnim standardima za unutarnju reviziju, čija primjena počinje 1. siječnja 2025. te definirati kriteriji za uspostavu funkcije unutarnje revizije koji su trenutno propisani podzakonskim propisom
2.10.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (EU)
II. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Obveza usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije koja uključuje primjenu revidiranog okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom.
Revidirani okvir odnosi se na primjenu Direktive Vijeća (EU) 2024/1265 od 29. travnja 2024. kojom se nadopunjuje Direktiva 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica.
Potreba za doradom određenih odredbi Zakona o proračunu kod kojih se u praktičnoj primjeni pokazala potreba za dodatnim razradama
Jačanje fiskalnog okvira i primjena revidiranog okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom.
Primjena nove Direktive donosi nekoliko novina relevantnih za hrvatsko zakonodavstvo.
Jedna od novina odnosi se na obvezu izrade nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana za razdoblje od 4 godine te godišnje izvještaje o njegovoj provedbi što je obveza koju će svaka država članica moraju primjenjivati.
Nova Direktiva donosi novine i u kontekstu zadataka i nadležnosti nezavisnih fiskalnih institucija, klimatskog izvještavanja, promjena u definiranju ključnih pokazatelja, statistike, računovodstva, pojašnjenja te referenci na reforme i investicije odnosno održivi i uključiv rast.
Dodatno razraditi određene odredbe Zakona o proračunu čime će se omogućiti jednoobrazno postupanje pri primjeni Zakona o proračunu.
U svrhu usklađivanja s novom Direktivom i doradom određenih odredbi Zakona izmijenit će se i postojeći podzakonski propisi koji proizlaze iz Zakona kao što su uredbe i pravilnici u svrhu dodatnog unaprjeđenja regulatornog okvira.
2.11.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
II. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji predlaže se kako bi obveza stalnog stručnog usavršavanja za ovlaštene revizore bila što jednostavnija i kako bi se olakšao postupak utvrđivanja ispunjavanja svih zahtjeva vezanih za ovu obvezu.
Sukladno važećem Zakonu o reviziji („Narodne novine“, br. 127/17., 27/24. i 85/24., u daljem tekstu: važeći Zakon) obveza stalnog stručnog usavršavanja uređena je na način da stalno stručno usavršavanje, unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, za sve revizore, započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja zakonske revizije i drugih revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad.
Isto tako, važećim je Zakonom predviđeno proporcionalno smanjenje broja sati stalnog stručnog usavršavanja prema broju mjeseci računajući od početka izvještajnog razdoblja do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad postalo izvršno. Proporcionalno smanjenje odnosi se na ukupan broj sati koje ovlašteni revizor mora skupiti u trogodišnjem razdoblju, na obvezu skupljanja sati na godišnjoj razini te na strukturu koju mora ostvariti na trogodišnjoj razini. Važećim Zakonom utvrđeno je na koji način će se proporcionalno smanjivati sati stalnog stručnog usavršavanja.
Donošenjem zakona cilj je postići:
- pojednostavljenje obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i
- olakšanje ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja za ovlaštene revizore.
- osigurati potrebne prilagodbe, uključujući i prilagodbe Registra revizora koji se vodi putem sustava e-Građani kako bi ova obveza bila što jednostavnija za adresate.
2.12.
Zakon o potrošačkim kreditima
II. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakon o potrošačkim kreditima (dalje u tekstu: Zakon) predlaže se radi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Direktive (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ (dalje u tekstu: Direktiva 2023/2225).
Dodatno, predlaže se novim Zakonom objediniti u jednom zakonodavnom aktu područje potrošačkog kreditiranja uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22., 156/23) i stambenog potrošačkog kreditiranja uređeno Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ br. 101/17., 128/22., 156/23.).
Ciljevi koje se žele postići prijenosom Direktive (EU) 2023/2225 u nacionalno zakonodavstvo su sljedeći:
- stroža pravila za oglašavanje i komunikaciju ugovora o kreditu koja kod potrošača neće stvoriti lažna očekivanja u vezi s dostupnošću kredita, troškom kredita ili ukupnim iznosom koji potrošač treba vratiti,
- oglašavanja će morati sadržavati istaknuto upozorenje „Oprez pozajmljivanje novca košta“ ili tekst sličnog sadržaja,
- detaljnija pravila za procjenu kreditne sposobnosti potrošača,
- povećanje svijesti potrošača i promicanja praksi odgovornog zaduživanja propisujući zahtjeve za vjerovnike da ključne elemente kredita navode na prvoj stranici predugovornih informacija (ukupni iznos kredita, trajanje ugovora o kreditu, ukupni troškovi kredita itd.) ,
- sprječavanje odobravanja nezatraženih kredita, uključujući unaprijed odobrene kreditne kartice poslane potrošačima, jednostrano povećanje potrošačeva prekoračenja po računu i sl.,
- uvođenje prava na zaborav - osobni podaci o onkološkim bolestima potrošača ne smiju se koristiti za potrebe ugovaranja police osiguranja koja se odnosi na ugovor o kreditu nakon razdoblja koje ne prelazi 15 godina od završetka liječenja potrošača,
- promicanje mjera kojima se podupire obrazovanje potrošača posebice u dijelu odgovornog zaduživanja i upravljanja dugom, s naglaskom na ugovore o kreditu,
- uvođenje savjetovanja o dugu kako bi potrošači koji imaju poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza imali jedno mjesto gdje se mogu obratiti,
- bolje uređenje ovlašćivanja, registracije i nadzora vjerovnika koji su nekreditne institucije i kreditnih posrednika.
Osim navedenoga, cilj je bolje nacionalno urediti područje maksimalnih nominalnih kamatnih stopa i efektivne kamatne stope.
2.13.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ispunjavanje ciljeva propisanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U sklopu Digitalne transformacije Porezne uprave (Reformska mjera C2.3. R3-I13) provodi se mjera Digitalna transformacija poslovnih procesa i reinženjering Informacijskog sustava Porezne uprave.
Namjera je proširiti uporabu ePorezne čime se doprinosi modernizaciji komunikacije obzirom da bi se propisala dostava poreznih akata putem ePorezne svim obveznicima poreza na dobit. Cilj je povećanje učinkovitosti Porezne uprave i smanjenja administrativnog opterećenja poreznih obveznika.
2.14.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
30. travnja 2024. godine na snagu je stupio revidirani okvir za ekonomsko upravljanje Europskom unijom. Unutar spomenutog okvira je i Direktiva Vijeća (EU) 2024/1265 od 29. travnja 2024., o izmjenama Direktive 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Rok za prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo je kraj 2025. godine.
Nova Direktiva donosi nekoliko novina relevantnih za hrvatsko zakonodavstvo. Primjerice, umjesto programa stabilnosti koji se izrađivao na godišnjoj razini, države članice obvezne su izrađivati nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje od 4 godine te potom na godišnjoj razini izvještavati o njegovoj provedbi. Navedeni plan objedinjuje putanju fiskalne prilagodbe u svrhu ostvarenja fiskalnih ciljeva definiranih u dijalogu s Europskom komisijom kao i reforme te investicije koje je potrebno ostvariti u tom smislu. Direktiva donosi novine i u kontekstu zadataka i nadležnosti nezavisnih fiskalnih institucija, promjena u definiranju ključnih pokazatelja (neto rashodi umjesto prethodno korištenog srednjoročnog cilja), pojašnjenja te referenci na reforme i investicije odnosno održivi i uključiv rast. Dodatno, ovim izmjenama i dopunama doradit će se one odredbe kod kojih je bilo najviše izazova u primjeni trenutno važećeg Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN 111/2018, NN 83/2023) .
Donošenjem planiranih izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti procesi ekonomskog upravljanja u RH usklađuju se s novo-usvojenim okvirom na razini Europske unije (uređuje izradu akata makroekonomskog i fiskalnog planiranja, nadzor provedbe fiskalne politike, ekonomski dijalog predstavnika Ministarstva financija s nadležnim domaćim i EU institucijama, fiskalna pravila kao i nadležnosti te zadatke nezavisnih fiskalnih institucija).
Navedenim se jača fiskalni okvir RH u svrhu daljnjeg unapređenja kreiranja, provedbe i nadzora fiskalne politike. Time se dodatno osnažuju temelji za odgovornu fiskalnu politiku te održivost javnih financija RH, koji predstavljaju preduvjet ekonomske stabilnosti i održivog rasta.
2.15.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe:
1. Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
2. Direktive (EU) 2024/927 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni direktiva 2011/61/EU i 2009/65/EZ u pogledu postupaka delegiranja, upravljanja rizikom likvidnosti, nadzornog izvješćivanja, pružanja usluga depozitara i skrbništva te odobravanja zajmova od strane alternativnih investicijskih fondova (Tekst značajan za EGP) (SL L 26.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/927)
1. Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 174/1, 1.7.2011.) prenesenu u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2. Direktiva (EU) 2024/927, između ostaloga, mijenja direktivu o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova te donosi nova pravila za poboljšanje europskih tržišta kapitala i jačanje zaštite ulagača u EU-u. Kako bi se osigurao učinkoviti odgovor na likvidnosne pritiske u vrijeme tržišnog stresa i osigurala bolja zaštita ulagača, istom se utvrđuju pravila za upotrebu alata za upravljanje likvidnošću (LMT). Zatim, usklađuju se pravila za UAIF-ove koji upravljaju AIF-ovima koji odobravaju zajmove, pojašnjavaju zahtjevi koji se primjenjuju na delegiranje, pojašnjava se pružanje usluge skrbništva od strane središnjeg depozitorija vrijednosnih papira (CSD), te se omogućava prekogranični pristup uslugama depozitara u određenim slučajevima. Nadalje, ovom direktivom nastoji se optimizirati prikupljanje nadzornih podataka.
S obzirom da je direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova prenesena u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, potrebno je izvršiti određene izmjene i dopune istog.
2.16.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe:
1. Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)2. Direktive (EU) 2024/927 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni direktiva 2011/61/EU i 2009/65/EZ u pogledu postupaka delegiranja, upravljanja rizikom likvidnosti, nadzornog izvješćivanja, pružanja usluga depozitara i skrbništva te odobravanja zajmova od strane alternativnih investicijskih fondova (Tekst značajan za EGP) (SL L 26.3.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/927)
1. Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 302/32, 17.11.2009.) prenesenu u Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2. Direktiva (EU) 2024/927, između ostaloga mijenja direktivu o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) te donosi nova pravila za poboljšanje europskih tržišta kapitala i jačanje zaštite ulagača u EU-u.
Kako bi se osigurao učinkoviti odgovor na likvidnosne pritiske u vrijeme tržišnog stresa i osigurala bolja zaštita ulagača, direktivom se utvrđuju pravila za upotrebu alata za upravljanje likvidnošću (LMT). Nadalje, pojašnjavaju se zahtjevi koji se primjenjuju na delegiranje te pružanje usluge skrbništva od strane središnjeg depozitorija vrijednosnih papira (CSD) i osigurava se dosljedan sustav izvješćivanja društva za upravljanje prema nacionalnim nadležnim tijelima.
S obzirom da je direktiva o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) prenesena u Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, potrebno je izvršiti određene izmjene i dopune istog.
2.17.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.) prenesenu u Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2.18.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (SL L 142, 30. 4. 2004.) prenesenu u Zakon o preuzimanju dioničkih društava , isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2.19.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Uspostava jedinstvene europske pristupne točka (ESAP) jedan je od najvažnijih koraka Akcijskog plana unije tržišta kapitala. Svrha je ESAP-a olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a s ciljem olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, uključujući male ulagatelje. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 335/1, 17.12.2009.) te Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (preinačeni tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 29/19, 2.2.2016.) prenesene u Zakon o osiguranju , odnosno dopuniti određene odredbe.
2.20.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima (EU)
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 20.12.2023.)
Jedinstvena europska pristupna točka (dalje u tekstu: ESAP) uspostavljena je u skladu s Uredbom (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 2023/2859, 20.12.2023.kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima. S obzirom da predmetna direktiva mijenja između ostalih i Direktivu 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća koja je prenesenu u Zakon o financijskim konglomeratima, isti je potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti određene odredbe.
2.21.
Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, br. 138/06., 25/13.) uređuju se položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao posebne financijske institucije.
Trenutno važeći Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak stupio je na snagu u prosincu 2006. godine.
Kako zakonodavni okvir koji se odnosi na položaj, poslove, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak nije značajnije mijenjan 17 godina, a u posljednjih nekoliko godina promijenio se niz okolnosti bitnih za poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, važeći zakonodavni okvir potrebno je osuvremeniti, ali i uskladiti s posebnim zakonom koji će urediti pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske.
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona su sljedeći:
- poboljšanje poslovnog modela Hrvatske banke za obnovu i razvitak uvažavajući specifične potrebe Republike Hrvatske i cilj postojanja razvojnih banaka
- unaprjeđenje korporativnog upravljanja uvažavajući najbolje prakse u razvojnim bankama drugih država članica,
- stvaranje podloge kako bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak mogla pružiti veću podršku razvoju tržišta kapitala,
- jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak u zelenoj tranziciji gospodarstva, odnosno prelasku na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo, a čija provedba traži značajan angažman svih sektora gospodarstva, te privatna i javna sredstva, a u čemu značajnu ulogu treba imati i Hrvatska banka za obnovu i razvitak,
- adresiranje činjenice uvođenja eura,
- usklađenje važećeg pravog okvira s drugim propisima na snazi.
2.22.
Zakon o Financijskoj agenciji
III. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o Financijskoj agenciji („Narodne novine“ br. 117/01., 60/04. i 42/05., dalje u tekstu: Zakon) osnovana je Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) kao pravna osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. Zakon je objavljen u Narodnim novinama 24. prosinca 2001., a stupio je na snagu osam dana od dana objave te je od svog donošenja izmijenjen odnosno dopunjen dva puta. Zakonom se uređuje opseg poslovanja Agencije, ustrojstvo i način rada, djelatnosti koje obavlja, opći akti koje donosi, rukovođenje i upravljanje te je određeno što čini imovinu Agencije.
Osim potrebe usklađenja zakonodavnog okvira koji uređuje poslovanje Agencije s posebnim zakonom koji će urediti pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, ovim zakonom unaprijedit će se ustrojstvo, način rada, djelatnosti koje obavlja Agencija i dr. bitna pitanja.
Cilj je unaprijediti prani okvir u kojem djeluje Agencija. Naime, Agencija, između ostalog, obavlja poslove informatičko-tehnološke podrške u radu sustava državne riznice, sustava prikupljanja javnih prihoda, podrške Središnjem registru osiguranika te podrške drugim registrima osiguranika, kao i poslove prikupljanja, obrade, objave i dostave podataka iz različitih izvora. Agencija obavlja statistiku financijskih tokova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija, izrađuje analize, bonitetne i druge informacije i prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima te vodi odgovarajuće registre za potrebe države i drugih subjekata. Agencija obavlja komercijalne djelatnosti kao što su: usluge u ime i za račun komercijalnog bankarstva, distribucije i obrade gotovine u ime Hrvatske narodne banke, vodi sustave za međubankovne obračune (NKS), vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih ključeva – Registar digitalnih certifikata (RDC) te operativno vodi druge javne i komercijalne registre. Upravo zbog brojnih navedenih poslova koje Agencija obavlja na temelju javnih ovlasti odnosno za državu cilj je unaprijediti i povećati podršku Agencije državi.
Također, s obzirom da Agencija vodi Registar godišnjih financijskih izvještaja, a uvodi se i izvještavanje o održivosti, povećat će se uloga Agencije te će Agencija ne samo osigurati prihvat izvještaja o održivosti u novom formatu, već će pružiti podršku poduzetnicima pri izvještavanju o održivosti koje je polazna točka za zelenu tranziciju gospodarstva.
2.23.
Zakon o kreditnim institucijama (EU)
IV. kvartal 2025.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Ovim zakonom izvršit će se daljnje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području bankarstva:
- Direktivom (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1619, 19.6.2024.) i
- Uredbom (EU) 2024/1623 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1623, 19.6.2024.).
Osim toga, ovim zakonom osigurat će se prijenos Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2864, 20.12.2023.), u dijelu koji se odnosi na izmjenu Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.).
Cilj je pravovremeno usklađenje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2024/1619 i Uredbom (EU) 2024/1623 tj. novim paketom bankovnih reformi, kao i Direktivom (EU) 2023/2864 u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke, u dijelu koji se odnosi na izmjenu Direktive 2013/36/EU.
Prijenosom preostalih elemenata Basela III učvrstit će se jedinstvena pravila Europske unije i dodatno ojačati pravni okvir u području bankarstva, odnosno osigurat će se da banke u Europskoj uniji postanu otpornije na potencijalne buduće gospodarske šokove, ali i da pridonesu zelenoj tranziciji.
Uvažavajući nova pravila u području bankarstva, novim Zakonom o kreditnim institucijama uredit će se područje poslovanja kreditnih institucija na sveobuhvatan način, odnosno propisat će se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te supervizija i nadzor njihovog poslovanja, zatim uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj, kao i zaštita potrošača klijenata kreditne institucije.
Ujedno, ovim Zakonom omogućit će se da informacije koje nadležno tijelo javno objavljuje budu dostupne i na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3. IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj:
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
3.1.
Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu
IV. kvartal
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o proračunu, u članku 18., utvrđeno je kako se uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna kojim se uređuju određene posebnosti u izvršavanju proračuna, propisuju se izuzeća za koja je Zakonom o proračunu utvrđeno da će biti propisana zakonom o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu godinu te se omogućava izvršavanje proračuna u godini za koju je donesen.
Zakonom o izvršavanju se uređuju se prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja općeg proračuna i jamstava središnjeg proračuna, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom općeg proračuna, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika državnog proračuna, prava i obveze proračunskih korisnika državnog proračuna i korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna.
3.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
I MINISTAR FINANCIJA
dr. sc. Marko Primorac
Datum:
15. studenoga 2024.
Uputa:
. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave
. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja
. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "
. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "
. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
Komentirate u ime: Ministarstvo financija