Opće odredbe

Članak 1.

(1) Ovim pravilnikom detaljnije se propisuju:

– dozvoljena ulaganja imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova, uključujući i dodatne uvjete koje moraju zadovoljavati nekretnine te što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene

– tržišta koja se smatraju uređenima

– institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom, limite koje mirovinsko društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za imovinu za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije

– instrumenti tržišta novca u koje je dobrovoljnom mirovinskom fondu dopušteno ulagati

– dodatna ograničenja za ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova

– uvjeti i ograničenja vezani za tehnike i instrumente za učinkovito upravljanje imovinom fonda

– postupanje s imovinom dobrovoljnog mirovinskog fonda

– izračun izloženosti

– sadržaj, te način i mjesto objave izjave o načelima ulaganja

– kriteriji  za ulaganje sredstava mirovinskog društva u udjele UCITS fondova.

(2) Izrazi i pojmovi korišteni u ovom pravilniku imaju isto značenje kao i u Zakonu.

(3) Pojedini pojmovi u smislu ovog pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. Zakon je Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine« br. 19/2014, 29/2018,115/2018 i 156/2023).

2. Hanfa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

3. Mirovinski fond ili fond je dobrovoljni mirovinski fond.

4. Zaštita imovine i obveza mirovinskog fonda korištenjem izvedenica odnosi se na zauzimanje pozicija u izvedenicama u svrhu eliminacije rizika povezanih s određenom imovinom mirovinskog fonda, pri čemu se korištenjem takvih strategija mirovinski fond ne izlaže u materijalnoj mjeri drugim vrstama rizika kojima inače ne bi bio izložen. Navedenim strategijama se u najvećoj mjeri eliminira opći i specifični rizik povezan s određenom imovinom mirovinskog fonda te iste moraju biti efikasne u stresnim tržišnim uvjetima. Strategije kojima je cilj generiranje profita ne smatraju se strategijama zaštite.  

5. Tehnike i instrumenti efikasnog upravljanja portfeljem su tehnike i instrumenti koji se koriste prilikom upravljanja imovinom mirovinskog fonda u svrhu troškovne učinkovitosti i/ili djelomičnog smanjenja određenih rizika, odnosno stvaranja dodatnog prinosa uz razinu rizika koja je u skladu s profilom rizičnosti mirovinskog fonda.

6. Kratka pozicija zauzeta korištenjem izvedenica odnosi se na strategije izvedenicama koje proizvode efekt prodaje temeljne imovine izvedenice, neovisno o tome jesu li zauzete kupnjom ili prodajom izvedenica.

7. Duga pozicija zauzeta korištenjem izvedenica odnosi se na strategije izvedenicama koje proizvode efekt kupnje temeljne imovine izvedenice, neovisno o tome jesu li zauzete kupnjom ili prodajom izvedenica.

8. Kratka pozicija u izvedenici odnosi se na prodaju izvedenice.

9. Duga pozicija u izvedenici odnosi se na kupnju izvedenice.

Članak 2.

Mirovinsko društvo dužno se prilikom upravljanja imovinom fonda pridržavati svih odredbi prospekta predmetnog fonda koje se odnose na upravljanje imovinom, ograničenja ulaganja i profil rizičnosti fonda.

Uređena tržišta

Članak 3.

(1) Uređeno tržište u smislu Zakona je tržište iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države koja je članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili je pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (dalje: država članica OECD-a), koje ispunjava uvjete za uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici.

(2) Službena kotacija u smislu Zakona je kotacija iz Republike Hrvatske, druge države članice ili države članice OECD-a za koju su odredbama zakona koji uređuje tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili drugoj državi članici, pripadajućim podzakonskim aktima i/ili relevantnim pravilima operatera uređenog tržišta propisani stroži uvjeti za uvrštenje i zaštitu ulagatelja u odnosu na najmanje strogi segment uređenog tržišta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Drugo uređeno tržište u smislu Zakona je ono koje ispunjava sljedeće uvjete:

1. u vezi s njima mirovinsko društvo ima propisane sve potrebne procedure i postupke koji osiguravaju postupanje pažnjom dobrog stručnjaka u skladu s pravilima ponašanja propisanim Zakonom i pravilnikom koji uređuje organizacijske zahtjeve mirovinskog društva

2. u vezi s njima depozitar fonda ima propisane sve potrebne procedure i postupke za namiru vrijednosnih papira

3. imaju odobrenje, regulirana su i predmet su nadzora od strane nadležnih tijela sukladno nacionalnom zakonodavstvu država u kojima imaju sjedište

4. njihovi članovi i operater središnjeg registra nematerijaliziranih financijskih instrumenata su predmet nadzora od strane nadležnih tijela sukladno nacionalnom zakonodavstvu država u kojima imaju sjedište

5. namira transakcija izvršava se u prihvatljivom vremenskom roku

6. na njima je dozvoljeno ulagati otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, dobrovoljnim i/ili obveznim mirovinskim fondovima i/ili ostalim subjektima mirovinske štednje iz države sjedišta toga tržišta

7. redovito posluju odnosno na njima se kontinuirano u propisanom vremenu odvija trgovanje

8. zadovoljavaju uvjete likvidnosti na tržištu uzimajući u obzir broj sudionika i mogućnost kontinuiranog utvrđivanja fer cijena financijskih instrumenata kojima se na njima trguje

9. otvorena su za javnost.

(4) Mirovinsko društvo dužno je internim procedurama uspostaviti učinkoviti sustav provjere zadovoljavaju li tržišta iz država članica OECD-a iz stavaka 1. do 3. ovoga članka uvjete da bi se mogla smatrati uređenim tržištem, službenom kotacijom i drugim uređenim tržištem, kako je to propisano stavcima 1. do 3. ovoga članka.

(5) Mirovinsko društvo dužno je svaku provjeru iz stavka 4. ovoga članka dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.

Prenosivi vrijednosni papiri

Članak 4.

Prenosivi vrijednosni papiri kao financijski instrumenti iz članka 3. točke 42. Zakona u koje je fondu dozvoljeno ulagati su oni koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. potencijalni gubitak koji fond može pretrpjeti u odnosu na držanje tih instrumenata je ograničen na iznos koji je za njih plaćen

2. za njih su dostupne prikladne informacije u obliku redovitih, točnih i cjelovitih informacija o vrijednosnom papiru

3. slobodno su prenosivi

4. njihovo stjecanje je u skladu s načelima, strategijom i ciljevima ulaganja fonda

5. rizici prenosivih vrijednosnih papira prikladno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima fonda

6. njihova likvidnost ne ugrožava sposobnost mirovinskog fonda da ispunjava svoje obveze vodeći računa o ograničenju troška koji osigurava očuvanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

Instrumenti tržišta novca

Članak 5.

Instrumentima tržišta novca iz članka 3. točke 43. Zakona smatraju se instrumenti koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. imaju dospijeće ili preostalo dospijeće od 397 dana ili manje, ili

2. imaju preostalo dospijeće kraće od dvije godine, a njihova kamatna stopa je varijabilna i najmanje svakih 397 dana podliježe redovitom usklađivanju prinosa ovisno o promjenama tržišne kamatne stope ili indeksa.

Članak 6.

Fondu je dozvoljeno ulagati u instrumente tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točke 1. Zakona čija se vrijednost u svakom trenutku može precizno utvrditi odnosno za koje su dostupni precizni i pouzdani sustavi i metodologije vrednovanja koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

1. omogućavaju da se izračuna vrijednost neto imovine fonda u skladu s vrijednošću po kojoj bi instrument tržišta novca koji se drži u imovini mogao biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju

2. zasnivaju se na tržišnim podacima ili na modelima vrednovanja, uključujući metode koje se temelje na amortiziranim troškovima.

Članak 7.

(1) Instrumenti tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točke 8. i članka 155. stavka 2. Zakona su oni instrumenti tržišta novca koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. ispunjavaju kriterije navedene u članku 5. stavku 1. i članku 6. ovoga pravilnika

2. za njih su dostupne odgovarajuće informacije koje omogućavaju prikladnu procjenu kreditnog rizika koji je povezan s ulaganjem u takav instrument, uzimajući u obzir stavke 2., 3. i 4. ovoga članka

3. slobodno su prenosivi.

(2) Za instrumente tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točke 8. podtočaka b) i d) Zakona ili za instrumente izdane od lokalne ili regionalne samouprave Republike Hrvatske ili druge države članice ili države članice OECD-a ili javne međunarodne organizacije za koje ne jamči država članica ili država članica OECD-a, ili izdane od federalne jedinice u slučaju federalne države koja je država članica ili država članica OECDili-ili za instrumente iz članka 155. stavka 2. točke a) Zakona, odgovarajuća informacija iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mora sadržavati:

1. informacije o izdanju ili programu izdavanja, te o pravnom i financijskom položaju izdavatelja instrumenta tržišta novca

2. ažurirane informacije iz točke 1. ovoga stavka na redovnoj osnovi i u slučaju nastanka značajnog događaja

3. informacije iz točke 1. ovoga stavka potvrđene od kvalificirane treće strane, neovisno i bez utjecaja izdavatelja

4. dostupne i pouzdane statističke podatke o izdanju ili programu izdavanja.

(3) Za instrumente tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točke 8. podtočke c) Zakona, odgovarajuća informacija iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mora sadržavati:

1. informacije o izdanju ili programu izdavanja, te o pravnom i financijskom položaju izdavatelja instrumenta tržišta novca

2. ažurirane informacije iz točke 1. ovoga stavka na redovnoj osnovi i u slučaju nastanka značajnog događaja

3. dostupne i pouzdane statističke podatke o izdanju ili programu izdavanja, ili druge podatke koji omogućavaju procjenu kreditnog rizika koji je povezan s ulaganjem u takav instrument.

(4) Za instrumente tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točke 8. podtočke a) i članka 155. stavka 2. točke b) Zakona odgovarajuća informacija iz točke 2. stavka 1. ovoga članka mora sadržavati informacije o izdanju ili programu izdavanja ili informacije o pravnom i financijskom položaju izdavatelja instrumenta tržišta novca.

Upravljanje likvidnošću

Članak 8.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom ulaganja imovine fonda u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele investicijskog fonda kojim se trguje na uređenom tržištu voditi računa o likvidnosti navedenih financijskih instrumenata i njihovom utjecaju na ukupnu likvidnost portfelja fonda.

(2) Mirovinsko društvo dužno je kontinuirano voditi računa o likvidnosti portfelja fonda na način da periodično procjenjuje nalazi li se u portfelju fonda dovoljno likvidne imovine kako bi u svakom trenutku moglo udovoljiti zahtjevima likvidnosti i solventnosti iz članka 68. stavka 1. točke 2. Zakona, a posebno u odnosu na obveze nastale temeljem prestanka članstva u fondu odnosno obveze isplate mirovine putem mirovinskog društva.

(3) Prilikom procjene likvidnosti portfelja mirovinskog fonda iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je istovremeno voditi računa o imovini i obvezama fonda na način da je likvidnost imovine usklađena s obvezama fonda s obzirom na provođenje strategije ulaganja imovine fonda, zahtjeve za prestanak članstva i redovite isplate mirovina putem mirovinskog društva. Istovremeno, mirovinsko društvo je dužno provoditi stres testove koji omogućuju procjenu otpornosti likvidnosti fonda na iznimne okolnosti i ostale relevantne rizike koji utječu na likvidnost fonda, uključujući regulatorni rizik koji može uzrokovati veoma snažan negativan utjecaj na likvidnost fonda u kraćem roku .

(4) Prilikom procjene likvidnosti iz stavka 2. ovoga članka u odnosu na procijenjenu količinu pojedinog prenosivog vrijednosnog papira, instrumenta tržišta novca i udjela investicijskog fonda kojim se trguje na uređenom tržištu koja bi mogla biti utrživa u primjerenom roku bez ostvarivanja značajnijih gubitaka za imovinu mirovinskog fonda, mirovinsko društvo je osim obveza mirovinskog fonda dužno uzeti u obzir, kada je to primjenjivo u smislu dostupnosti podataka, najmanje:

1. protrgovanu količinu i vrijednost trgovanja

2. udio izdanja prenosivog vrijednosnog papira odnosno broj udjela vrijednosti neto imovine investicijskog fonda u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

3. udio u izdanju prenosivog vrijednosnog papira odnosno u broju udjela investicijskog fonda koji mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda namjerava steći ili koji se već nalazi u imovini mirovinskog fonda

4. dubinu tržišta na način da se uzmu u obzir podaci poput raspona ponuda na kupnju i prodaju, volumene i vrijednosti ponuda na kupnju, udio u procijenjenoj likvidnosti koji je dostupan pojedinom mirovinskom fondu obzirom na ostale tržišne sudionike, a sve posebno uzimajući u obzir gornji zahtjev o očuvanju vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

(5) Mirovinsko društvo je dužno prilikom procjene likvidnosti pojedinog prenosivog vrijednosnog papira, instrumenta tržišta novca i udjela investicijskog fonda u skladu sa stavkom 4. točkama 1. i 4. ovoga članka isključiti podatke o kupnji i ponudama na kupnju za račun fondova kojima upravlja, kao i podatke o trgovanju između fondova pod upravljanjem istog društva.

(6) Mirovinsko društvo je na osnovi elemenata navedenih u stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga članka dužno u svojim internim aktima propisati jasne i precizne kriterije pomoću kojih se može odrediti iznos dostupne likvidnosti u primjerenim rokovima, te iznos likvidnosti procjenjivati najmanje jednom godišnje.

(7) Za prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točke a) Zakona izdavatelji kojih su Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a pretpostavlja se da su likvidni, osim ako su mirovinskom društvu dostupne informacije poput neaktivnosti tržišta koje ukazuju na zaključak da se isti neće moći prodati uz ograničeni trošak  i uz ograničen utjecaj na tržišnu cijenu u odgovarajućem vremenskom roku radi ispunjavanja obveza fonda.

(8) Kada su mirovinskom društvu u skladu sa stavkom 7. ovoga članka dostupne informacije koje ukazuju na to da se radi o prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca koji nisu likvidni, mirovinsko društvo dužno je izvršiti procjenu likvidnosti te imovine pri kojoj će u obzir biti uzeti svi elementi iz stavka 4. ovoga članka koji su dostupni, uz istovremeno uzimanje u obzir obveza fonda kako je to propisano u stavku 3. ovoga članka.

(9) Mirovinsko društvo dužno je svaku procjenu iz ovoga članka zajedno s podlogama potrebnim za izradu istih dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.

Dodatna ograničenja ulaganja fonda

Članak 9.

(1) U slučaju dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca izdanih u tranšama u okviru programa izdavanja, za izračun ograničenja ulaganja iz članka 156.c stavka 1. i članka 158. stavka 1. Zakona koriste se nedospjeli financijski instrumenti u opticaju.

(2) Izračun ograničenja udjela dionica s pravom glasa jednog izdavatelja iz članka 156.c stavka 1. točke a) i članka 158. stavka 1. točke a) Zakona se provodi u odnosu na ukupno izdani kapital svih serija dionica koje ostvaruju pravo glasa.

(3) Izračun ograničenja udjela dionica bez prava glasa iz članka 156.c stavka 1. točke b) i članka 158. stavka 1. točke b) Zakona se provodi u odnosu na ukupno izdani kapital svih serija dionica bez prava glasa.

(4) Za izračun ograničenja ulaganja iz članka 156.c stavka 1. točke e) i članka 158. stavka 1. točke e) Zakona, veličinom alternativnog investicijskog fonda koji zaprima višekratne uplate ulagatelja koje se vrše na poziv društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima na temelju preuzetih obveza uplate kapitala ulagatelja u skladu s pravilima alternativnog investicijskog fonda, smatra se zbroj iznosa ukupno uplaćenog kapitala i iznosa obveza uplate kapitala na poziv od strane ulagatelja, utvrđen na dan početka rada alternativnog investicijskog fonda.

Članak 10.

Smatrat će se da subjekti iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke b) Zakona podliježu bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države članice u skladu sa zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili udovoljavaju pravilima nadzora nadzornog tijela država članica OECD-a koja su istovjetna onima propisanima zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija, ako ispunjavaju sljedeće kriterije:

1. sjedište im je u državi članici ili zemljama OECD-a koje pripadaju skupini G10

2. imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu prema interno odabranom modelu procjene kreditne kvalitete

3. na osnovu analize druge ugovorne strane može se dokazati da podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države iz točke 1. ovoga članka u skladu s pravilima nadzora koja su barem jednako stroga kao ona propisana pravom Europske unije.

Članak 11.

(1) Posebni subjekti za sekuritizaciju iz članka 155. stavka 1. točke 8. podtočke d) Zakona su svi subjekti osnovani s ciljem obavljanja poslova sekuritizacije koji su definirani zakonom kojim se uređuju poslovi sekuritizacije.

(2) Bankovna kreditna linija iz članka 155. stavka 1. točke 8. podtočke e) Zakona odnosi se na bankovnu uslugu za koju jamči financijska institucija koja sama ispunjava uvjete iz članka 155. stavka 1. točke 8. podtočke c) Zakona.

Financijske izvedenice

Članak 12.

(1) Ulaganje u financijske izvedenice dozvoljeno je isključivo u svrhu zaštite imovine fonda ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama fonda.

(2) Ulaganje u financijske izvedenice u špekulativne svrhe nije dozvoljeno.

(3) Mirovinsko društvo je dužno najmanje kvartalno određivati strategiju korištenja financijskih izvedenica u budućem razdoblju, pri čemu ista mora sadržavati i ciljeve koji će se pokušati ostvariti korištenjem navedene strategije.

(4) Mirovinskom društvu za račun fonda nije dozvoljeno zauzimati nepokrivene pozicije korištenjem financijskih izvedenica. Duge pozicije moraju biti u potpunosti pokrivene

1. imovinom iz članka 155. stavka 1. točaka 6. i  9. Zakona

2. instrumentima tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice odnosno države članice OECD-a, ili

3. prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima koji imaju dospijeće ili preostalo dospijeće kraće od jedne godine, a čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice odnosno države članice OECD-a.

(5) Kratke pozicije zauzete korištenjem izvedenica kojima je svrha zaštita od rizika vezanih uz prenosive dužničke vrijednosne papire iz članka 155. stavka 1. točke 1. Zakona koji se nalaze u portfelju mirovinskog fonda i čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, ili uz prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 1. podrtočke a) Zakona, ili uz otvorene investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 5. Zakona čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima, moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda za koju temeljna imovina izvedenice predstavlja najmanje dovoljno dobar supstitut, kada mirovinsko društvo to može dokazati uspostavljenim i dokumentiranim postupcima, procedurama i modelima. U slučaju postupanja sukladno ovom stavku mirovinsko društvo smije koristiti samo one financijske izvedenice kod kojih je maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice. Mirovinsko društvo je dokaze o ispunjenju uvjeta iz ovoga stavka dužno dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i podzakonskim propisima.

(6)  U odnosu na svu ostalu imovinu mirovinskog fonda osim imovine iz stavka 5. ovoga članka, kratke pozicije zauzete korištenjem financijskih izvedenica kojima je svrha zaštita od rizika vezanih uz tu imovinu, moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda za koju temeljna imovina izvedenice predstavlja najmanje gotovo savršeni supstitut, kada mirovinsko društvo to može dokazati uspostavljenim i dokumentiranim postupcima, procedurama i modelima. Mirovinsko društvo je dokaze o ispunjenju uvjeta iz ovoga stavka dužno dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i podzakonskim propisima. U svim ostalim slučajevima korištenja financijskih izvedenica, kratke pozicije zauzete korištenjem izvedenica moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda koja u potpunosti odgovara temeljnoj imovini izvedenice.

(7) Iznimno od stavaka 4. do 6. ovog članka, kada mirovinsko društvo upotrebljava izvedenice u svrhu efikasnog upravljanja portfeljem, kako bi umanjilo pojedine rizike imovine mirovinskog fonda, moguće je zauzimanje kratke pozicije korištenjem pojedinih izvedenica, uz uvjet da je na razini odabrane strategije u svakom trenutku tijekom njenog trajanja osigurana pokrivenost temeljne imovine relevantnom imovinom mirovinskog fonda koja se djelomično štiti od rizika korištenjem odabrane strategije.

(8) Pri korištenju tehnika efikasnog upravljanja portfeljem iz prethodnog stavka, društvo je  dužno uzeti u obzir:

1. na koji način se korištenje predmetnih tehnika uklapa u definiranu strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda, te na koji način doprinosi očuvanju vrijednosti ili ostvarenju prinosa mirovinskog fonda

2. koja imovina mirovinskog fonda i u kojem iznosu se djelomično štiti predmetnom strategijom

3. stupanj korelacije između imovine mirovinskog fonda koja se štiti u odnosu na temeljnu imovinu izvedenice, pri čemu se ista procjenjuje temeljem podataka iz dovoljno dugačkog vremenskog perioda, koji uključuje i stresne periode na tržištu

4. kreditni spread između imovine mirovinskog fonda koja se štiti u odnosu na temeljnu imovinu izvedenice (kada je to primjenjivo), pri čemu se isti promatra u dovoljno dugačkom vremenskom periodu, koji uključuje i stresne periode na tržištu

5. diverzificiranost portfelja vlasničkih vrijednosnih papira koji se štiti, usporedivost sastavnica tog portfelja sa sastavnicama indeksa koji čini temeljnu imovinu izvedenice i stupanj korelacije između tog portfelja i predmetnog indeksa (kada je to primjenjivo)stvaranje izloženosti dodatnim rizicima odabirom predmetnih tehnika, a kojima mirovinski fond inače ne bi bio izložen i koji nisu obuhvaćeni predmetnom djelomičnom zaštitom

6. stvaranje izloženosti dodatnim rizicima odabirom predmetnih tehnika, a kojima mirovinski fond inače ne bi bio izložen i koji nisu obuhvaćeni predmetnom djelomičnom zaštitom

7. najveći mogući gubitak koji se može ostvariti u planiranom razdoblju provođenja predmetne strategije

8. procijenjenu ostvarenu korist, odnosno izbjegavanje gubitaka mirovinskog fonda koja se može ostvariti korištenjem predmetnih strategija

9. troškovnu učinkovitost predmetnih tehnika i utjecaj troška na uspješnost takvih strategija

10. ostale relevantne podatke i analize koji su od značaja prilikom donošenja odluke o zauzimanju takvih pozicija.

(9) Kada mirovinsko društvo u strategijama iz stavka 8. ovoga članka koristi financijske izvedenice kod kojih maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice, ukupna izloženost prema temeljnoj imovini izvedenica generirana takvim tehnikama može iznositi najviše 30% neto vrijednosti imovine fonda. U ostalim slučajevima ukupna izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica generirana takvim tehnikama može iznositi najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda.

(10) U slučaju postupanja sukladno stavcima 5. do 7. ovoga članka mirovinsko društvo je prije početka postupanja dužno uspostaviti jasne i dokumentirane strategije i ciljeve koji se žele ostvariti takvim postupanjem, a koje je dužna odobriti uprava mirovinskog društva na temelju prijedloga tijela unutar mirovinskog društva zaduženog za savjetovanje uprave prilikom donošenja strategije ulaganja imovine mirovinskog fonda, i o čijim osnovnim odrednicama mora biti upoznat nadzorni odbor mirovinskog društva.

(11) U slučaju postupanja sukladno stavku 5. ovoga članka mirovinsko društvo smije koristiti samo one financijske izvedenice kod kojih je maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice.

(12) Mirovinsko društvo je u okviru strategije iz stavka 7. ovoga članka dužno odrediti te periodički i ovisno o tržišnim okolnostima revidirati udio imovine čija se vrijednost djelomično štiti.

(13) Mirovinsko društvo je prilikom procjene predstavlja li određena imovina mirovinskog fonda dovoljno dobar odnosno gotovo savršeni supstitut temeljnoj imovini izvedenice dužno uzeti u obzir najmanje sljedeće čimbenike, kumulativno:

1. na koji način se zauzimanje kratke pozicije u financijskim izvedenicama uz pokrivenost dovoljno dobrim odnosno gotovo savršenim supstitutom u imovini mirovinskog fonda uklapa u definiranu strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda, te na koji način doprinosi očuvanju vrijednosti ili ostvarenju prinosa mirovinskog fonda

2. postoji li mogućnost troškovno prihvatljivog zauzimanja kratke pozicije u financijskim izvedenicama uz istovremenu potpunu pokrivenost imovinom mirovinskog fonda

3. da li je zauzimanje kratke pozicije u financijskim izvedenicama na temelju pokrivenosti dovoljno dobrim odnosno gotovo savršenim supstitutom u imovini mirovinskog fonda troškovno znatno prihvatljivije u odnosu na potpunu pokrivenost imovinom mirovinskog fonda uz uvjet da se time imovina mirovinskog fonda neopravdano ne izlaže dodatnim rizicima

4. u slučaju postupanja sukladno stavku 5. ovoga članka, postoji li reprezentativan uzorak povijesnih podataka na temelju kojeg je moguće sa značajnom sigurnošću predvidjeti da će kretanje i karakteristike dovoljno dobrog supstituta u zadanim tržišnim okolnostima biti u dovoljno dobroj mjeri jednako kretanju i karakteristikama imovine koju supstituira, uzimajući u obzir najmanje stupanj korelacije sa temeljnom imovinom mirovinskom fonda i stabilnost kreditnog spreada u odnosu na istu. Korelacija i spread računaju se kroz dovoljno dugačak povijesni period, koji uključuje i periode stresa na tržištima.

5. u slučaju postupanja sukladno stavku 6. ovoga članka, postoji li reprezentativan uzorak povijesnih podataka koji uključuje dovoljno dugo razdoblje koje obuhvaća stresna tržišna kretanja na temelju kojeg je moguće s vrlo velikom sigurnošću predvidjeti da će kretanje i karakteristike gotovo savršenog supstituta u zadanim tržišnim okolnostima biti u značajnoj mjeri jednako kretanju i karakteristikama imovine koju supstituira, uzimajući u obzir najmanje stupanj korelacije sa temeljnom imovinom mirovinskom fonda i stabilnost kreditnog spreada kada je to primjenjivo u odnosu na istu. Korelacija i spread računaju se kroz dovoljno dugačak povijesni period, koji uključuje i periode stresa na tržištima.

6. na koji je način onemogućena ili ograničena mogućnost donošenja subjektivnih odluka unutar uspostavljenog modela iz stavaka 5. i 6. ovoga članka od strane mirovinskog društva, te na koji način je osigurano da se u najvećoj mogućoj mjeri kriteriji postavljeni modelom primjenjuju, te je li uspostavljen odgovarajući proces u slučajevima kada su nužna odstupanja od prihvaćenog modela

7. najveći mogući gubitak koji se može ostvariti u planiranom razdoblju provođenja strategije korištenja financijskih izvedenica u slučaju postupanja sukladno stavcima 5. i 6. ovoga članka, uz vrlo visoku razinu pouzdanosti samo u slučaju postupanja sukladno stavku 6. ovoga stavka,

8. procijenjenu ostvarenu korist, odnosno izbjegavanje gubitaka mirovinskog fonda koja se može ostvariti korištenjem financijskih izvedenica,

9. ostale relevantne podatke i analize koji su od značaja prilikom donošenja odluke o zauzimanju kratkih pozicija u financijskim izvedenicama na temelju dovoljno dobrog odnosno gotovo savršenog supstituta u imovini mirovinskog fonda.

(14) Mirovinsko društvo ne smije zauzimati kratke pozicije uz korištenje dovoljno dobrog odnosno gotovo savršenog supstituta iz kojih u bilo kojem trenutku proizlazi obveza isporuke imovine koja se ne nalazi u portfelju mirovinskog fonda.

(15) Korištenjem financijskih izvedenica ili drugih instrumenata iz članka 155. stavka 1. Zakona koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju Zakona, kao niti stvoriti negativnu izloženost prema temeljnoj imovini, osim u slučajevima iz stavaka 5. do 7. ovoga članka.

(16) Financijske izvedenice iz članka 155. stavka 1. točke 7. Zakona uključuju i financijske instrumente koji zadovoljavaju sljedeće kriterije (kreditne izvedenice):

1. omogućavaju prijenos kreditnog rizika povezanog s temeljnom imovinom iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke a) Zakona, neovisno o drugim rizicima povezanim s temeljnom imovinom

2. ne rezultiraju isporukom ili prijenosom imovine, osim one navedene u članku 155. stavku 1. Zakona

3. u skladu su s kriterijima za OTC izvedenice koji su definirani u članku 155. stavku 1. točki 7. podtočkama b) i c) Zakona

4. rizici financijskih izvedenica primjereno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima fonda

5. u slučajevima gdje postoji rizik asimetričnosti informacija između mirovinskog društva i druge ugovorne strane prilikom ugovaranja kreditne izvedenice, a koji je rezultat mogućnosti pristupa druge ugovorne strane nejavnim informacijama o izdavatelju temeljne imovine kreditne izvedenice, takvi rizici moraju biti obuhvaćeni mehanizmima unutarnjih kontrola.

(17) Fer vrijednost financijske izvedenice iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke c) Zakona je vrijednost po kojoj bi financijska izvedenica koja se drži u imovini fonda mogla biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju.

(18) Izvedenice čija je temeljna imovina roba ne smatraju se financijskim izvedenicama u smislu Zakona.

(19) Druge ugovorne strane iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke b) moraju ispunjavati sljedeće kriterije:

1. sjedište im je u državi članici ili državi članici OECD-a

2. imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu prema interno odabranom modelu procjene kreditne kvalitete

3. na osnovu analize druge ugovorne strane može se dokazati da podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države iz točke 1. ovoga stavka u skladu s pravilima nadzora koja su barem jednako stroga kao ona propisana pravom Europske unije.

(20) Mirovinsko društvo dužno je u izračun valutne usklađenosti imovine fonda iz članka 161. stavka 2. Zakona uključiti i valutnu izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica.

(21) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati na koji način osigurava da su čimbenici iz stavka 13. ovoga članka uzeti u obzir prilikom procjene predstavlja li određena imovina mirovinskog fonda dovoljno dobar odnosno gotovo savršeni supstitut temeljnoj imovini izvedenice, a pri čemu posebno mora obrazložiti na koji način identificira povijesna razdoblja iz stavka 13. točaka 4. i 5. ovoga članka, kao i odrediti što se smatra dovoljno dobrom odnosno značajnom usklađenosti kretanja i karakteristika iz stavka 13. točaka 4. i 5. ovoga članka, obrazložiti na koji način mirovinsko društvo utvrđuje da je ista primjerena, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

(22) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima iz stavka 21. ovoga članka također propisati primjerenu visoku razinu pouzdanosti iz stavka 13. točke 7. ovoga članka te kratko u kontekstu sklonosti prihvaćanju rizika obrazložiti odabir razine pouzdanosti, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

(23) Mirovinsko društvo je dužno najmanje jednom godišnje dokumentirano i obrazloženo određivati najveću prihvatljivu relativnu razinu svih vrsta fiksnih i varijabilnih troškova koji se odnose na korištenje financijskih izvedenica u budućem razdoblju, kao i najveću prihvatljivu relativnu razinu negativnog doprinosa prinosu mirovinskog fonda ostvarenu pozicijama u izvedenicama, sve u odnosu na veličinu koju mirovinsko društvo ocijeni primjerenom, te isto najmanje kvartalno revidirati.

(24) Mirovinsko društvo je dužno najmanje polugodišnje procjenjivati uspješnost strategije korištenja financijskih izvedenica i ostvarenja ciljeva iz stavka 3. ovoga članka i objasniti eventualna odstupanja.

Financijski indeksi kao temeljna imovina financijske izvedenice

Članak 13.

(1) Financijske izvedenice na financijski indeks iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke a) Zakona su financijske izvedenice na indekse koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. dovoljno su diverzificirani na način da su ispunjeni sljedeći kriteriji:

a) indeks je sastavljen na način da kretanje cijena ili trgovinske aktivnosti jedne njegove sastavnice prekomjerno ne utječe na učinak čitavog indeksa

b) indeks je sastavljen od imovine iz članka 155. stavka 1. točke 1. Zakona, pri čemu maksimalna težina jedne sastavnice indeksa iznosi 20%, u skladu s pravilima kojima je indeks definiran.

2. predstavljaju prikladno mjerilo ( benchmark ) za tržište na koje se odnose, što znači da ispunjavaju sljedeće kriterije:

a) indeks mjeri djelovanje reprezentativne grupe temeljnih sastavnica na relevantan i prikladan način

b) indeks se redovno revidira i rebalansira na temelju javno dostupnih kriterija, kako bi se osiguralo da kontinuirano odražava tržište na koje se odnosi

c) temeljne sastavnice su dovoljno likvidne, što omogućava korisnicima repliciranje indeksa ukoliko je to potrebno.

3. objavljuju se na odgovarajući način, zadovoljavajući sljedeće kriterije:

a) postupak objavljivanja zasniva se na razboritim procedurama za prikupljanje cijena te računanje i objavljivanje vrijednosti indeksa, uključujući procedure za određivanje cijena sastavnica kada tržišne cijene nisu dostupne

b) bitne informacije o pitanjima kao što su način izračuna indeksa, metodologija za rebalans, izmjene indeksa ili bilo koje operativne poteškoće u pružanju točnih informacija, pružaju se ažurno i na široko dostupan način.

(2) Ako sastav temeljne imovine financijske izvedenice ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka, takva se financijska izvedenica, ako zadovoljava kriterije iz članka 155. stavka 1. točke 7. Zakona, smatra financijskom izvedenicom na kombinaciju imovine iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke a) Zakona.

Prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca s ugrađenim izvedenicama

Članak 14.

(1) Prenosivi vrijednosni papiri s ugrađenim izvedenicama iz članka 156. stavka 3. Zakona su financijski instrumenti koji zadovoljavaju kriterije iz članka 4. ovoga pravilnika i sadrže komponentu koja zadovoljava sljedeće kriterije:

1. temeljem te komponente, neki ili svi novčani tijekovi koji inače proizlaze iz prenosivog vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor, se mogu mijenjati prema određenoj kamatnoj stopi, cijeni financijskog instrumenta, valutnom tečaju, cjenovnom indeksu ili indeksu stopa, kreditnom rejtingu ili kreditnom indeksu, ili nekoj drugoj varijabli, i stoga se kretati na način na koji se kreće samostalna izvedenica

2. ekonomske karakteristike i rizici te komponente nisu blisko povezani s ekonomskim karakteristikama i rizicima vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor

3. ima značajan učinak na profil rizičnosti i određivanje cijene prenosivog vrijednosnog papira.

(2) Instrumenti tržišta novca koji ispunjavaju kriterije iz članaka 5.  6. i 7. ovoga pravilnika i koji sadrže komponentu koja ispunjava kriterije iz stavka 1. ovoga članka smatraju se instrumentima tržišta novca s ugrađenim izvedenicama iz članka 156. stavka 3. Zakona.

(3) Neće se smatrati da prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca ima ugrađenu izvedenicu ako sadrži komponentu koja je ugovorno prenosiva neovisno o prenosivom vrijednosnom papiru ili instrumentu tržišta novca. Takva komponenta smatrat će se zasebnim financijskim instrumentom.

Tehnike i instrumenti koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem i pozajmljivanje

Članak 15.

(1) Tehnike i instrumenti iz članka 157. Zakona koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem fonda ograničeni su na obrnute repo poslove i transakcije kupnje i ponovne prodaje.

(2) Obrnuti repo poslovi i transakcije kupnje i ponovne prodaje iz stavka 1. ovoga članka mogu biti sklopljeni isključivo temeljem pisanog ugovora koji mora sadržavati odredbu kojom se omogućava opoziv ili raskid ugovora na poziv u roku od 15 radnih dana. Rok dospijeća navedenih ugovora ne smije biti duži od 3 mjeseca.

(3) Obrnuti repo poslovi i transakcije kupnje i ponovne prodaje iz stavka 1. ovoga članka moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

1. ekonomski su prihvatljivi na način da se realiziraju na troškovno učinkovit način

2. upotrebljavaju se u svrhu stvaranja dodatnog kapitala ili prihoda za fond uz razinu rizika koja je u skladu s profilom rizičnosti, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika fonda, kao i pravilima za diverzifikaciju rizika koja su definirana u članku 156. Zakona

3. njihovi rizici su primjereno obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima fonda.

(4) Obrnuti repo poslovi i transakcije kupnje i ponovne prodaje iz stavka 1. ovoga članka mogu iznositi najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda.

(5) Primljeni kolateral za obrnute repo poslove i transakcije kupnje i ponovne prodaje iz stavka 1. ovoga članka mogu biti samo prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona u koje je fondu dozvoljeno ulagati u skladu s prospektom i/ili statutom fonda i koje mirovinsko društvo ne smije prodati, reinvestirati ili založiti.

(6) Korištenje obrnutih repo poslova i transakcija kupnje i ponovne prodaje iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti u suprotnosti s investicijskim ciljevima te načelima i strategijom ulaganja, umanjiti mogućnost postizanja investicijskih ciljeva odnosno rezultirati promjenom profila rizičnosti fonda navedenih u prospektu i/ili statutu fonda.

(7) Kolateral iz članka 159. stavka 2. Zakona, u slučaju pozajmljivanja temeljem pisanog ugovora, mogu biti prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca u koje je fondu dozvoljeno ulagati, u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom i prospektom, kao i novčana sredstva.

(8) Kolateral iz članka 159. stavka 2. Zakona, u slučaju pozajmljivanja u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru, mogu biti prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca u koje je fondu dozvoljeno ulagati, u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom i prospektom, kao i novčana sredstva.

(9) Mirovinsko društvo je dužno osigurati da u slučaju neispunjenja ugovorne obveze od strane druge ugovorne strane, može slobodno raspolagati primljenim kolateralom, bez obavještavanja druge ugovorne strane ili njezina odobrenja.

(10) Kada su kolateral iz stavka 7. i 8. ovoga članka prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca, mirovinsko društvo ne smije ih prodati, reinvestirati ili založiti.

(11) Kada su kolateral iz stavka 7. i 8. ovoga članka novčana sredstva, ista se mogu samo:

1. položiti kao depozit kod kreditnih institucija iz članka 155. stavka 1. točke 6. Zakona,

2. položiti na novčane račune koji ispunjavaju uvjete iz članka 247.a stavka 1. Zakona,

3. uložiti u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 155. stavka 1. točke 1. podtočke a) Zakona,

4. uložiti u novčane fondove kako su definirani u Zakonu o provedbi uredbe (EU) br 2017/1131 o novčanim fondovima,

5. koristiti u svrhu ispunjenja zahtjeva likvidnosti nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu ili temeljem isplate mirovine putem mirovinskog društva.

(12) Novčana sredstva primljena kao kolateral i uložena u skladu sa stavkom 11. ovoga članka uzimaju se u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz Zakona.

Nekretnine

Članak 16.

(1) Mirovinsko društvo je prilikom procjene ispunjava li nekretnina uvjete funkcionalne poslovne zgrade sa stabilnim i predvidivim novčanim tokovima iz članka 155. stavka 1. točke 10. podtočke b) Zakona uzeti u obzir najmanje sljedeće:

1. stanje nekretnine odnosno koliko je, u trenutku stjecanja nekretnine, očekivano trajanje razdoblja unutar kojeg se može očekivati da će nekretnina generirati stabilne i predvidive novčane tokove bez potrebe za značajnijim ulaganjem u istu u iznosu koji bi mogao imati materijalno značajan utjecaj na interno određenu stopu povrata od predmetnog ulaganja

2. preostalo trajanje ugovornih odnosa na temelju kojih bi trebali biti osigurani stabilni i predvidivi novčani tokovi uzimajući u obzir i postoji li mogućnost prijevremenog raskida ugovora

3. stopu popunjenosti

4. adekvatnu procjenu sposobnosti korisnika nekretnine da pravovremeno izvršavaju svoje obveze iz ugovora o najmu uzimajući u obzir udio pojedinog korisnika nekretnine u ukupnim prihodima od najma te udio u bruto površini koja se iznajmljuje.

(2) Mirovinsko društvo je u slučaju da ulaže u nekretninu izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata posebne namjene zajednički s nekom drugom pravnom osobom, dužno osigurati u formalnom obliku zajedničku suradnju s tom pravnom osobom s ciljem definiranja međusobnih prava i obaveza, pri čemu je potrebno osigurati  u svakom trenutku slobodno raspolaganje svojim udjelom u nekretnini ili subjektu posebne namjene.

(3) Procjena vrijednosti nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. podtočke c) Zakona u trenutku stjecanja nekretnine ne smije biti starija od 6 mjeseci, pri čemu se stjecanjem smatra trenutak sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine.

(4) Kupoprodajna vrijednost nekretnine ne smije značajno odstupati od procjene vrijednosti iz članka 155. stavka 1. točke 10. podtočke c) Zakona, osim ukoliko mirovinskom društvu nisu poznate objektivne okolnosti koje upućuju na drugačiju vrijednost, a koje je u tom slučaju potrebno dokumentirati i obrazložiti razloge njihovog utjecaja na cijenu i to prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine.

(5) Ulaganje u nekretnine posredstvom subjekta posebne namjene iz članka 155. stavka 1. točke 10. podtočke d) Zakona smatrat će se izravnim ulaganjem u nekretnine u slučajevima kad navedeni subjekt, osim poslova iz članka 155. stavka 3. Zakona, ispunjava sljedeće uvjete:

1. najmanje 90% njegove imovine čine nekretnine koje se stječu u svrhu ispunjavanja investicijske politike mirovinskog fonda i/ili najmanje 90% njegovih redovnih ili izvanrednih prihoda proizlazi iz nekretnina u njegovom vlasništvu

2. preostala imovina sastoji se od visoko likvidne imovine koja služi isključivo u svrhu omogućavanja tekućih potreba za likvidnosti subjekta posebne namjene.

(6) Ulaganja u subjekte posebne namjene osnovane prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 156/23), a koji ispunjavaju uvjete iz stavka 5. ovoga članka, neovisno jesu li ili nisu uvrštena na uređeno tržište, smatraju se izravnim ulaganjem u nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. podtočke d) Zakona.

(7) Ukoliko mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda nije jedini vlasnik nekretnine odnosno subjekta posebne namjene, za potrebe izračuna ograničenja ulaganja iz Zakona se kao osnovica za izračun izloženosti primjenjuje razmjeran udio u vlasništvu.

Transakcije na OTC tržištu

Članak 17.

(1) Mirovinskom društvu dozvoljene su transakcije kupnje i prodaje financijskih instrumenata za račun imovine fonda na OTC tržištu samo s osobama koje se smatraju profesionalnim ulagateljima u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo može za račun mirovinskog fonda sklapati transakcije sa osobama koje se ne smatraju profesionalnim ulagateljima isključivo kada takvu transakciju nije razumno bilo moguće sklopiti na uređenom tržištu pri čemu je dužno internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljeno sklapanje takvih transakcija, te osigurati da se iste obavljaju pod fer uvjetima.

(3) Za svaku transakciju iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:

1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se ista obavlja

2. posjedovati dokaze o provođenju iste u skladu sa stavkom 2. ovoga članka

3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Izračun izloženosti mirovinskog fonda

Članak 18.

(1) Mirovinsko društvo dužno je izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s financijskim izvedenicama kojima se trguje na uređenim tržištima ili kod transakcija s OTC izvedenicama izračunavati kao neto izloženost odnosno izloženost temeljem tržišne vrijednosti financijske izvedenice.

(2) Mirovinsko društvo može netirati pozicije mirovinskog fonda u izvedenicama s istom drugom ugovornom stranom, pod sljedećim uvjetima:

1. ispunjene su pravne pretpostavke za netiranje za račun mirovinskog fonda

2. netiranje je dozvoljeno samo za OTC izvedenice i s istom drugom ugovornom stranom i u njega nije moguće uključiti eventualne druge izloženosti mirovinskog fonda prema toj drugoj ugovornoj strani.

(3) Ograničenje izloženosti prema jednoj osobi iz članka 156. točke 12. Zakona podrazumijeva i ograničenje ukupne izloženosti prema povezanim osobama iz članka 3. točke 36. Zakona.

(4) Ukupna izloženost temeljnoj imovini generirana kroz financijske izvedenice računa se primjenom metode utemeljenje na obvezama iz Poglavlja 2. Smjernica o mjerenju rizika i izračunu ukupne izloženosti i rizika druge ugovorne strane za UCITS fondove, CESR/10-788 od 28. srpnja 2010. koje je donio Odbor europskih regulatora za vrijednosne papire (CESR), pri čemu netiranje temeljem upotrebe tehnika netiranja duracije iz Okvira 7 (Box 7) i netiranje temeljem tehnika zaštite iz Okvira 8 (Box 8) nije dozvoljeno (osim u slučajevima kada temeljna imovina izvedenice u potpunosti odgovara imovini mirovinskog fonda koja se štiti, u kom slučaju se primjenjuju odredbe o netiranju iz Okvira 6 (Box 6)).  

(5) Prilikom izračuna izloženosti temeljnoj imovini generiranoj kroz financijske izvedenice, u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, smatra se da duge pozicije zauzete korištenjem izvedenica u svrhu efikasnog upravljanja portfeljem, čija temeljna imovina su prenosivi vrijednosni papiri, ne ulaze u izračun ograničenja izloženosti temeljnoj imovini generiranoj korištenjem financijskih izvedenica ako su pokrivene:

1. imovinom iz članka 155. stavka 1. točaka 6. i  9. Zakona

2. instrumentima tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice odnosno države članice OECD-a, s preostalim rokom dospijeća od najviše 3 mjeseca .

Transakcije između fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo

Članak 19.

(1) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljena prodaja, kupnja ili prijenos imovine, obavljanje drugih transakcija ili uobičajenih poslova na tržištu kapitala između fondova kojima upravlja i/ili između fondova i UCITS fondova kojima upravlja te osigurati da se iste ne obavljaju pod uvjetima koji su različiti od tržišnih ili koji jedan fond i/ili UCITS fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi.

(2) Za svaku kupnju, prodaju ili prijenos imovine, i transakciju ili uobičajeni posao na tržištu kapitala iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:

1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se isto obavlja

2. posjedovati dokaze o provođenju istog po tržišnim uvjetima i osiguranju jednakog položaja za sve fondove i/ili UCITS fondove

3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Članak 20.

Mirovinskom društvu nije dozvoljeno ulaganje imovine fonda u udjele UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 155. stavka 1. točke 4. Zakona i/ili udjele u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima i zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima bez pravne osobnosti odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima s pravnom osobnošću iz članka 155. stavka 1. točke 5. Zakona kojima upravlja dioničar odnosno vlasnik udjela mirovinskog društva, odnosno bilo koja osoba koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama.

Izjava o načelima ulaganja

Članak 21.

(1) Unutar izjave o načelima ulaganja u dijelu strateške alokacije imovine iz članka 166. stavka 1. točke. 1. Zakona mirovinsko društvo minimalno je dužno navesti:

1. osobe unutar mirovinskog društva odgovorne za donošenje i provedbu investicijskih odluka

2. postupak donošenja investicijskih odluka

3. najmanje one podatke o ulaganju i alokaciji imovine fonda sadržane u prospektu fonda.

(2) Izjava o načelima ulaganja iz stavka 166. stavka 1. Zakona u dijelu upravljanja rizicima, dodatno uz sadržaj propisan člankom 166. stavkom 1. točkama 2. do 4. mora sadržavati i sve rizike povezane s ulaganjima i strukturom imovine i obveza fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, minimalno na način kako je isto prikazano i u prospektu fonda.

(3) Izjava o načelima ulaganja iz članka 166. stavka 1. Zakona mora biti dostupna članovima fonda na način određen ugovorom iz članka 115. stavka 1. Zakona.

UCITS fondovi kao dozvoljeno ulaganje sredstva mirovinskog društva

Članak 22.

(1) UCITS fondovi koji su novčani ili su po svojim karakteristikama slični novčanim fondovima, iz članka 37. stavka 2. točka 1. Zakona, a u čije je udjele dozvoljeno uložiti sredstva mirovinskog društva su sljedeći UCITS fondovi:

1. za koje je izdano odobrenje za njihovo osnivanje i upravljanje istima na temelju ispunjenja zahtjeva iz Uredbe (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima, ili

2. koji većinu imovine ulažu u kamatonosnu imovinu kratke i srednje ročnosti te koji za cilj imaju ostvarivanje prinosa većeg od kratkoročnih stopa na tržištu novca uz istovremenu visoku razinu likvidnosti i nisku volatilnost vrijednosti imovine.

(2) Prije ulaganja u udjele UCITS fondova iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno napraviti i dokumentirati primjerenu analizu ograničenja ulaganja, investicijskih ciljeva te kretanja vrijednosti imovine navedenih UCITS fonda te ocijeniti njihovu usklađenost s postavljenim zahtjevima.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 23.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(2) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o dozvoljenim  ulaganjima  i dodatnim  ograničenjima  ulaganja  dobrovoljnog   mirovinskog fonda  (»Narodne novine« broj 103/14 i 2/20).

KLASA:
URBROJ:
Zagreb,

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA
dr. sc. Ante Žigman