Opće odredbe

Članak 1.

(1) Ovim pravilnikom detaljnije se propisuju:

- dodatni uvjeti koje mora zadovoljavati imovina mirovinskog fonda uključujući nekretnine

- što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene

- uvjeti koje moraju zadovoljavati računi iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. Zakona

- uvjetikojemorazadovoljavatidrugaugovornastranautransakcijimirovinskogfonda

- minimalni sadržaj i način dostave obavijesti o provedenim ulaganjima iz članka 125.a stavaka 3., 4., 6. i 7. Zakona

- uvjeti koje moraju zadovoljiti visoko likvidni prenosivi vlasnički vrijednosni papiri kako bi u iste bilo dozvoljeno ulagati imovinu mirovinskog fonda C kategorije

- načinulaganjauimovinuizčlanka125.stavka1.točke10.ičlanka128.bstavaka 3. i 4.Zakona

- načininformiranjajavnostiiHanfeoulaganjimaizčlanka125.stavka1.točke10.ičlanka128.bstavka 5.Zakona

- dodatnaograničenjaulaganja,postupanjasimovinommirovinskogfondateizračunaizloženosti, način izračuna ukupne izloženosti iz članka 132. stavka 2. točke 1. i stavka 3. Zakona, limite iz članka 132. stavka 4. Zakona koje mirovinsko društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriteriji prema kojima se može smatrati da se za mirovinski fond postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije ili primjerena razina segregacije u smislu članka 132. stavka 5. Zakona

- način izračuna odstupanja prinosa od prinosa odabrane referentne vrijednosti iz članka 125.b stavka 2. Zakona

- uvjeti koji se primjenjuju na kategorije ugovornih strana iz članka 132. stavka 2. Zakona

- izvještavanje Hanfe o alternativnim ulaganjima iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. Zakona

- obavještavanje Hanfe o vrstama izvedenih financijskih instrumenata i kvantitativnim ograničenjima ulaganja

- kriteriji za ulaganje sredstava mirovinskog društva u udjele UCITS fondova.

(2) Izrazi i pojmovi korišteni u ovom pravilniku imaju isto značenje kao i u Zakonu.

(3) Pojedini pojmovi u smislu ovog pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. Zakon je Zakon o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine« br. 19/2014, 93/2015, 64/2018,  115/2018, 58/2020 i 156/2023).

2. Hanfa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

3. Mirovinski fond je obvezni mirovinski fond.

4. Zaštita imovine i obveza mirovinskog fonda korištenjem izvedenica odnosi se na zauzimanje pozicija u izvedenicama u svrhu eliminacije rizika povezanih s određenom imovinom mirovinskog fonda, pri čemu se korištenjem takvih strategija mirovinski fond ne izlaže u materijalnoj mjeri drugim vrstama rizika kojima inače ne bi bio izložen. Navedenim strategijama se u najvećoj mjeri eliminira opći i specifični rizik povezan s određenom imovinom mirovinskog fonda te iste moraju biti efikasne u stresnim tržišnim uvjetima. Strategije kojima je cilj generiranje profita ne smatraju se strategijama zaštite.  

5. Tehnike i instrumenti efikasnog upravljanja portfeljem su tehnike i instrumenti koji se koriste prilikom upravljanja imovinom mirovinskog fonda u svrhu troškovne učinkovitosti i/ili djelomičnog smanjenja određenih rizika, odnosno stvaranja dodatnog prinosa uz razinu rizika koja je u skladu s profilom rizičnosti mirovinskog fonda.

6. Kratka pozicija zauzeta korištenjem izvedenica odnosi se na strategije izvedenicama koje proizvode efekt prodaje temeljne imovine izvedenice, neovisno o tome jesu li zauzete kupnjom ili prodajom izvedenica.

7. Duga pozicija zauzeta korištenjem izvedenica odnosi se na strategije izvedenicama koje proizvode efekt kupnje temeljne imovine izvedenice, neovisno o tome jesu li zauzete kupnjom ili prodajom izvedenica.

8. Kratka pozicija u izvedenici odnosi se na prodaju izvedenice.

9. Duga pozicija u izvedenici odnosi se na kupnju izvedenice .

(4) Sastavni dio ovog Pravilnika čine:

1. Kvantitativna ograničenja ulaganja u izvedenice (Prilog 1.)

2. Ugovori o izvedenicama (Prilog 2).

Tržišta dozvoljena za ulaganje imovine mirovinskog fonda

Članak 2.

(1) Uređeno tržište u smislu Zakona je tržište iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države koja je članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili je pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (dalje: država članica OECD-a), koje ispunjava uvjete za uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici.

(2) Multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralna trgovinska platforma kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

(3) Mirovinsko društvo dužno je internim procedurama uspostaviti učinkoviti sustav provjere zadovoljavaju li tržišta iz država članica OECD-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uvjete da bi se mogla smatrati uređenim tržištem odnosno multilateralnom trgovinskom platformom, kako je to propisano stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Mirovinsko društvo dužno je svaku provjeru iz stavka 3. ovoga članka dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.

Prenosivi vrijednosni papiri

Članak 3.

Prenosivi vrijednosni papiri iz članka 2. stavka 1. točke 22. Zakona u koje je d ozvoljeno ulagati imovinu mirovinskog fonda su oni koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. potencijalni gubitak koji mirovinski fond može pretrpjeti u odnosu na držanje tih instrumenata je ograničen na iznos koji je za njih plaćen

2. za njih su dostupne prikladne informacije u obliku redovitih, točnih i cjelovitih informacija o vrijednosnom papiru

3. slobodno su prenosivi

4. njihovo stjecanje je u skladu s načelima, strategijom i ciljevima ulaganja mirovinskog fonda

5. rizici prenosivih vrijednosnih papira prikladno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima mirovinskog fonda

6. njihova likvidnost ne ugrožava sposobnost mirovinskog fonda da ispunjava svoje obveze vodeći računa o ograničenju troška koji osigurava očuvanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

Visoko likvidni prenosivi vlasnički vrijednosni papiri

Članak 4.

(1) Visoko likvidni prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz članka 126.b stavka 1. točke 7. podtočke a) Zakona u koje je d ozvoljeno ulagati imovinu mirovinskog fonda kategorije C su oni koji su sastavnica glavnih dioničkih burzovnih indeksa u kojima je barem 90% sastavnica indeksa u slobodnoj prodaji (eng. free float ), u vrijednosti od najmanje 500.000.000 EUR ili, u nedostatku informacija o slobodnoj prodaji, ako imaju tržišnu kapitalizaciju od najmanje 1.000.000.000 EUR te su utvrđeni u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/1646 od 13. rujna 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s glavnim burzovnim indeksima i priznatim burzama u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva.

(2) Uz uvjet iz stavka 1. ovoga članka, visoko likvidni prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz članka 126.b stavka 1. točke 7. podtočke a) Zakona u koje je dozvoljeno ulagati imovinu mirovinskog fonda kategorije C moraju zadovoljiti i sljedeće kriterije:

1. njihovi izdavatelji su:

a) etablirane, financijski stabilne i ugledne tvrtke koje su među vodećim tvrtkama u industriji u kojoj posluju, s povijesno pouzdanom stabilnošću poslovanja odnosno stabilnim najvažnijim financijskim pokazateljima čak i tijekom ekonomskih padova, te koje imaju dugoročnu politiku alokacije kapitala (dobiti) koja može uključivati i redovitu isplatu dividendi

b) tvrtke koje povijesno promatrano imaju visok integritet u odnosima s investitorima s naglaskom na transparentnost poslovanja i financijskih objava te održavaju visoku razinu kvalitete korporativnog upravljanja

2. imaju veliku tržišnu kapitalizaciju u odnosu na tržište uvrštenja te umjereniju volatilnost kretanja cijene u odnosu na prosjek tržišta, a posebno u razdobljima tržišnih šokova

3. istima se trgovalo 90% radnih dana u tromjesečnom razdoblju, s prosječnim dnevnim prometom ne manjim od 1.000.000 EUR

4. mirovinsko društvo može likvidirati poziciju mirovinskog fonda u tom prenosivom vlasničkom vrijednosnom papiru u roku od 5 radnih dana, pri čemu se pretpostavlja da mirovinski fond dnevno može likvidirati poziciju u iznosu od najviše 5% prosječne dnevne likvidnosti promatrano u prethodnom tromjesečnom razdoblju i to bez materijalno značajnog utjecaja na tržišnu cijenu.  

(3) Mirovinsko društvo je dužno:

a) prije stjecanja visoko likvidnih prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira iz članka 126.b stavka 1. točke 7. podtočke a) Zakona za račun fonda izraditi i dokumentirati adekvatnu provjeru jesu li zadovoljeni kriteriji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

b) periodički, najmanje kvartalno, pratiti udovoljavaju li ova ulaganja kriterijima propisanima u stavcima 1. i 2. ovoga članka

c) propisati i primjenjivati adekvatne mjere za slučaj prestanka udovoljavanja kriterijima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Udjeli UCITS ETF-ova i udjeli odgovarajućih ETF-ova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, iz članka 126.b stavka 1. točke 7. podtočke b) Zakona su oni čiji je cilj prvenstveno i pretežito stjecanje posredne izloženosti prema prenosivim vlasničkim vrijednosnim papirima iz stavka 2. ovoga članka.

Usporedba prinosa ostvarenih ulaganjem u prenosive vlasničke vrijednosne papire s prinosom referentne vrijednosti

Članak 5.

(1) Mirovinsko društvo je prije odabira indeksa koji koristi kao referentnu vrijednost za uspoređivanje prinosa dužno prikupiti ključne informacije koje se odnose na taj indeks, kao što su informacije o relevantnim sastavnicama indeksa (kao što su primjerice geografska ili sektorska struktura ili najvećih 20 sastavnica indeksa i slično), uvjetima koje prenosivi vrijednosni papir mora zadovoljavati kako bi postao sastavnica indeksa, težinama pojedinih sastavnica, načinu izračuna prinosa indeksa te datumima revidiranja i rebalansiranja indeksa.

(2) Način izračuna prinosa koji je ostvaren ulaganjem imovine mirovinskog fonda u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. Zakona, skupinu takvih ulaganja ili cjelokupno takvo ulaganje, uključujući i posredne izloženosti kroz udjele UCITS fondova, AIF-ova i izvedenih financijskih instrumenata iz članka 125. stavka 1. točaka 11., 12. i 18. Zakona, mora biti usporediv s načinom izračuna prinosa odabrane referentne vrijednosti.

(3) Kod posrednih izloženosti iz stavka 2. ovoga članka kroz udjele u UCITS fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 11 . Zakona u obzir se uzimaju dionički fondovi, a kod posrednih izloženosti kroz udjele u AIF-ovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. Zakona u obzir se uzimaju fondovi koji su većinom ili u potpunosti izloženi uvrštenim prenosivim vlasničkim vrijednosnim papirima.

(4) Odabrano razdoblje usporedbe prinosa iz stavka 2. ovoga članka s referentnom vrijednosti mora odražavati dugoročnu prirodu ulaganja obveznih mirovinskih fondova, a mirovinsko društvo je dužno usporedbu prinosa provesti za razdoblja od 5, 10 i 15 godina.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako za dijelove portfelja ili za odabranu referentnu vrijednost nema dovoljno povijesnih podataka da bi se provela usporedba za sva tri navedena razdoblja, mirovinsko društvo je dužno provesti procjenu za najduže razdoblje za koje postoje povijesni podaci. Odabrana referentna vrijednost također mora imati usporedivu raspoloživu vremensku seriju povijesnih podataka o prinosu.

(6) Mirovinsko društvo je dužno u internim aktima propisati metodologiju izračuna prinosa iz stavka 2. ovoga članka, kao i usporedbe prinosa s referentnom vrijednošću, te je dužno odabir i postavke takve metodologije na zahtjev obrazložiti Hanfi.

(7) Mirovinsko društvo je prilikom izračuna prinosa iz stavka 2. ovoga članka dužno izračunati:

1. prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u 5-godišnjem razdoblju iz stavka 4. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

2. prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u 10-godišnjem razdoblju iz stavka 4. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

3. prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u 15-godišnjem razdoblju iz stavka 4. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

4. prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u drugom referentnom razdoblju iz stavka 5. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

5. prosječni prinos odabrane referentne vrijednosti za svako od razdoblja iz točaka 1.) do 4.) ovoga stavka, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa odabrane referentne vrijednosti ostvarenih u svakom referentom razdoblju, izražen na godišnjoj razini.

(8) Ako je mirovinsko društvo odabralo koristiti različite referentne vrijednosti za skupine ulaganja, prosječni prinos iz stavka 7. točaka 1. do 4. ovoga članka računa se odvojeno za svaku skupinu ulaganja, uključujući i posredne izloženosti toj skupini ulaganja u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga stavka, te se uspoređuje s prosječnim prinosom odabrane referentne vrijednosti za isto razdoblje.

(9) Mirovinsko društvo u prinos iz stavka 7. ovoga članka uključuje i efekte isplate dividende, kao i neto dobit ili gubitak trgovanja s takvim pozicijama unutar referentnog razdoblja, isključujući povezane troškove vezane za stjecanje i otuđenje imovine mirovinskog fonda (primjerice naknade koje se plaćaju skrbnicima ili investicijskim društvima).

(10) Mirovinsko društvo u informativnom prospektu mirovinskog fonda mora dati tablični i grafički prikaz prinosa koji je ostvaren ulaganjem imovine mirovinskog fonda u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. Zakona, skupinu takvih ulaganja ili cjelokupno takvo ulaganje, uključujući i posredne izloženosti u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka s prinosom referentne vrijednosti, za propisana razdoblja usporedbe.

Instrumenti tržišta novca

Članak 6.

Instrumentima tržišta novca iz članka 2. točke 25. Zakona smatraju se financijski instrumenti koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. imaju dospijeće ili preostalo dospijeće od 397 dana ili manje ili

2. imaju preostalo dospijeće kraće od dvije godine, a njihova kamatna stopa je varijabilna i najmanje svakih 397 dana podliježe redovitom usklađivanju prinosa ovisno o promjenama tržišne kamatne stope ili indeksa.

Članak 7.

Mirovinskom fondu je dozvoljeno ulagati u instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. do 4. i točke 9. Zakona čija se vrijednost u svakom trenutku može precizno utvrditi odnosno za koje su dostupni precizni i pouzdani sustavi i metodologije vrednovanja koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

1. omogućavaju da se izračuna vrijednost neto imovine mirovinskog fonda u skladu s vrijednošću po kojoj bi instrument tržišta novca koji se drži u imovini mogao biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju

2. zasnivaju se na tržišnim podacima ili na modelima vrednovanja, uključujući metode koje se temelje na amortiziranim troškovima.

Članak 8.

(1) Instrumenti tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona koji nisu uvršteni na uređeno tržište su oni instrumenti tržišta novca koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. ispunjavaju kriterije navedene u člancima 6. i 7. ovog pravilnika

2. za njih su dostupne odgovarajuće informacije koje omogućavaju prikladnu procjenu kreditnog rizika koji je povezan s ulaganjem u takav instrument, uzimajući u obzir stavak 2. ovoga članka

3. slobodno su prenosivi.

(2) Za instrumente tržišta novca iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuća informacija iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mora sadržavati informacije o izdanju ili programu izdavanja i informacije o pravnom i financijskom položaju izdavatelja instrumenta tržišta novca.

Upravljanje likvidnošću

Članak 9.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom ulaganja imovine mirovinskog fonda u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele investicijskog fonda kojim se trguje na uređenom tržištu voditi računa o likvidnosti navedenih financijskih instrumenata i njihovom utjecaju na ukupnu likvidnost portfelja mirovinskog fonda.

(2) Mirovinsko društvo dužno je kontinuirano voditi računa o likvidnosti portfelja mirovinskog fonda na način da periodično procjenjuje nalazi li se u portfelju mirovinskog fonda dovoljno likvidne imovine kako bi u svakom trenutku moglo udovoljiti zahtjevima likvidnosti i solventnosti iz članka 59. točke 2. Zakona, a posebno u odnosu na obveze nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu.

(3) Prilikom procjene likvidnosti portfelja mirovinskog fonda iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je istovremeno voditi računa o imovini i obvezama mirovinskog fonda na način da je likvidnost imovine usklađena s obvezama mirovinskog fonda s obzirom na provođenje strategije ulaganja imovine mirovinskog fonda, raspoređivanje članova u odgovarajuću kategoriju mirovinskog fonda po ispunjenju uvjeta o preostalom broju godina do referentnog dana te zahtjeve za prestanak članstva i prijenose sredstava članova mirovinskog fonda na ime prestanka članstva. Istovremeno, mirovinsko društvo je dužno provoditi stres testove koji omogućuju procjenu otpornosti likvidnosti mirovinskog fonda na iznimne okolnosti i ostale relevantne rizike koji utječu na likvidnost mirovinskog fonda, uključujući regulatorni rizik koji može uzrokovati veoma snažan negativan utjecaj na likvidnost fonda u kraćem roku.

(4) Prilikom procjene likvidnosti iz stavka 2 . ovoga članka u odnosu na procijenjenu količinu pojedinog prenosivog vrijednosnog papira, instrumenta tržišta novca i udjela investicijskog fonda kojim se trguje na uređenom tržištu koja bi mogla biti utrživa u primjerenom roku bez ostvarivanja značajnijih gubitaka za imovinu mirovinskog fonda, mirovinsko društvo je osim obveza mirovinskog fonda dužno uzeti u obzir, kada je to primjenjivo u smislu dostupnosti podataka najmanje:

1. protrgovanu količinu i vrijednost trgovanja,

2. udio izdanja prenosivog vrijednosnog papira i instrumenta tržišta novca odnosno vrijednosti neto imovine investicijskog fonda u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda,

3. udio u izdanju prenosivog vrijednosnog papira odnosno u broju udjela investicijskog fonda koji mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda namjerava steći ili koji se već nalazi u imovini mirovinskog fonda,

4. dubinu tržišta na način da se uzmu u obzir podaci poput raspona ponuda na kupnju i prodaju, volumeni i vrijednosti ponuda na kupnju, udio u procijenjenoj likvidnosti koji je dostupan pojedinom mirovinskom fondu obzirom na ostale tržišne sudionike, a sve posebno uzimajući u obzir gornji zahtjev o očuvanju vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

(5) Mirovinsko društvo je dužno prilikom procjene likvidnosti pojedinog prenosivog vrijednosnog papira, instrumenta tržišta novca i udjela investicijskog fonda u skladu sa stavkom 4. točkama 1. i 4. ovoga članka isključiti podatke o kupnji i ponudama na kupnju za račun mirovinskih fondova kojima upravlja, kao i podatke o trgovanju između fondova pod upravljanjem istog društva.

(6) Mirovinsko društvo je na osnovi elemenata navedenih u stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga članka dužno u svojim internim aktima propisati jasne i precizne kriterije pomoću kojih se može odrediti iznos dostupne likvidnosti u primjerenim rokovima, te iznos likvidnosti procjenjivati najmanje kvartalno.

(7) Za prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona pretpostavlja se da su likvidni, osim ako su mirovinskom društvu dostupne informacije poput neaktivnosti tržišta koje ukazuju na zaključak da se isti neće moći prodati uz ograničeni trošak  i uz ograničen utjecaj na tržišnu cijenu u odgovarajućem vremenskom roku radi ispunjavanja obveza fonda odnosno Zakonom propisanih zahtjeva likvidnosti temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu.

(8) Kada su mirovinskom društvu u skladu sa stavkom 7. ovoga članka dostupne informacije koje ukazuju na to da se radi o prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca koji nisu likvidni, mirovinsko društvo dužno je izvršiti procjenu likvidnosti te imovine pri kojoj će se u obzir biti uzeti svi elementi iz stavka 4. ovoga članka koji su dostupni, uz istovremeno uzimanje u obzir obveza mirovinskog fonda kako je to propisano u stavku 3. ovoga članka.

(9) Mirovinsko društvo je dužno temeljem procjene iz stavka 6. ovoga članka i uvažavajući buduće obveze mirovinskog fonda, propisati i najmanje kvartalno revidirati minimalan udio likvidne imovine kojeg je dužno održavati u portfelju mirovinskog fonda.

(10) Mirovinsko društvo dužno je svaku procjenu iz ovoga članka zajedno s podlogama potrebnim za izradu istih dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.

Članak 10.

(1) Veličinom izdanja prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članaka 128., 128.a i 128.b Zakona smatra se veličina svakog pojedinog izdanja prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u trenutku stjecanja od strane mirovinskog fonda.

(2) Jednim izdanjem prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članaka 128., 128.a i 128.b Zakona smatra se svaka pojedina tranša kojom se izdaju dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca.

(3) Izračun ograničenja udjela prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa iz članka 128. stavka 1. točke 5. i članka 128.b stavka 1. točke 5. Zakona se provodi u odnosu na ukupno izdani kapital svih serija vlasničkih vrijednosnih papira koji ostvaruju pravo glasa.

(4) Izračun ograničenja udjela prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa iz članka 128. stavka 7. i članka 128.b stavka 7. Zakona se provodi u odnosu na ukupno izdani kapital svih serija vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa.

(5) Izračun ograničenja udjela nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište, iz članka 128. stavka 1. točke 6. podtočke c) Zakona, provodi se u odnosu na realiziranu trenutnu izloženost mirovinskog fonda prema ulaganjima iz podtočke b) istog stavka.

(6) Veličinom alternativnog investicijskog fonda koji zaprima višekratne uplate ulagatelja koje se vrše na poziv društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima na temelju preuzetih obveza uplate kapitala ulagatelja u skladu s pravilima alternativnog investicijskog fonda, smatra se zbroj iznosa ukupno uplaćenog kapitala i iznosa obveza uplate kapitala na poziv od strane ulagatelja, utvrđen na dan početka rada alternativnog investicijskog fonda.

Financijske izvedenice

Članak 11.

(1) Ulaganje u financijske izvedenice dozvoljeno je isključivo u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda.

(2) Ulaganje u financijske izvedenice u špekulativne svrhe nije dozvoljeno.

(3) Mirovinsko društvo je dužno najmanje kvartalno određivati strategiju korištenja financijskih izvedenica u budućem razdoblju, pri čemu ista mora sadržavati i ciljeve koji će se pokušati ostvariti korištenjem navedene strategije.

(4) Mirovinskom društvu za račun mirovinskog fonda nije dozvoljeno zauzimati nepokrivene pozicije korištenjem financijskih izvedenica. Duge pozicije zauzete korištenjem izvedenica moraju biti u potpunosti pokrivene imovinom iz članka 125. stavka 1. točaka 13., 14., 15. i 16. Zakona,   instrumentima tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona ili prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona koji imaju dospijeće ili preostalo dospijeće kraće od jedne godine.

(5) Kratke pozicije zauzete korištenjem izvedenica kojima je svrha zaštita od rizika vezanih uz prenosive dužničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona koji se nalaze u portfelju mirovinskog fonda i čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, ili uz prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 6. Zakona, ili uz otvorene investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točaka 11. i 12. Zakona čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima, moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda za koju temeljna imovina izvedenice predstavlja najmanje dovoljno dobar supstitut, kada mirovinsko društvo to može dokazati uspostavljenim i dokumentiranim postupcima, procedurama i modelima. U slučaju postupanja sukladno ovom stavku mirovinsko društvo smije koristiti samo one financijske izvedenice kod kojih je maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice. Mirovinsko društvo je dokaze o ispunjenju uvjeta iz ovoga stavka dužno dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i podzakonskim propisima.

(6) U odnosu na svu ostalu imovinu mirovinskog fonda osim imovine iz stavka 4. ovoga članka, kratke pozicije zauzete korištenjem financijskih izvedenica kojima je svrha zaštita od rizika vezanih uz tu imovinu, moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda za koju temeljna imovina izvedenice predstavlja najmanje gotovo savršeni supstitut, kada mirovinsko društvo to može dokazati uspostavljenim i dokumentiranim postupcima, procedurama i modelima. Mirovinsko društvo je dokaze o ispunjenju uvjeta iz ovoga stavka dužno dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i podzakonskim propisima. U svim ostalim slučajevima korištenja financijskih izvedenica, kratke pozicije zauzete korištenjem izvedenica moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda koja u potpunosti odgovara temeljnoj imovini izvedenice.

(7) Iznimno od stavaka 4. do 6. ovog članka, kada mirovinsko društvo upotrebljava izvedenice u svrhu efikasnog upravljanja portfeljem, kako bi umanjilo pojedine rizike imovine mirovinskog fonda, moguće je zauzimanje kratke pozicije korištenjem pojedinih izvedenica, uz uvjet da je na razini odabrane strategije u svakom trenutku tijekom njenog trajanja osigurana pokrivenost temeljne imovine relevantnom imovinom mirovinskog fonda koja se djelomično štiti od rizika korištenjem odabrane strategije.

(8) Pri korištenju tehnika efikasnog upravljanja portfeljem iz stavka 7. ovog članka, društvo je  dužno uzeti u obzir:

1. na koji način se korištenje predmetnih tehnika uklapa u definiranu strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda, te na koji način doprinosi očuvanju vrijednosti ili ostvarenju prinosa mirovinskog fonda

2. koja imovina mirovinskog fonda i u kojem iznosu se djelomično štiti predmetnom strategijom

3. stupanj korelacije između imovine mirovinskog fonda koja se štiti u odnosu na temeljnu imovinu izvedenice, pri čemu se ista procjenjuje temeljem podataka iz dovoljno dugačkog vremenskog perioda, koji uključuje i stresne periode na tržištu

4. kreditni spread između imovine mirovinskog fonda koja se štiti u odnosu na temeljnu imovinu izvedenice (kada je to primjenjivo), pri čemu se isti promatra u dovoljno dugačkom vremenskom periodu, koji uključuje i stresne periode na tržištu

5. diverzificiranost portfelja vlasničkih vrijednosnih papira koji se štiti, usporedivost sastavnica tog portfelja sa sastavnicama indeksa koji čini temeljnu imovinu izvedenice i stupanj korelacije između tog portfelja i predmetnog indeksa (kada je to primjenjivo)

6. stvaranje izloženosti dodatnim rizicima odabirom predmetnih tehnika, a kojima mirovinski fond inače ne bi bio izložen i koji nisu obuhvaćeni predmetnom djelomičnom zaštitom

7. najveći mogući gubitak koji se može ostvariti u planiranom razdoblju provođenja predmetne strategije

8. procijenjenu ostvarenu korist, odnosno izbjegavanje gubitaka mirovinskog fonda koja se može ostvariti korištenjem predmetnih strategija

9. troškovnu učinkovitost predmetnih tehnika i utjecaj troška na uspješnost takvih strategija

10. ostale relevantne podatke i analize koji su od značaja prilikom donošenja odluke o zauzimanju takvih pozicija.

(9) Kada mirovinsko društvo u strategijama iz stavka 8. ovoga članka koristi financijske izvedenice kod kojih maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice, ukupna izloženost prema temeljnoj imovini izvedenica generirana takvim tehnikama može iznositi najviše 30% neto vrijednosti imovine fonda. U ostalim slučajevima ukupna izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica generirana takvim tehnikama može iznositi najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda.

(10) U slučaju postupanja sukladno stavcima 5. do 7. ovoga članka mirovinsko društvo je prije početka postupanja dužno uspostaviti jasne i dokumentirane strategije i ciljeve koji se žele ostvariti takvim postupanjem, a koje je dužna odobriti uprava mirovinskog društva na temelju prijedloga tijela unutar mirovinskog društva zaduženog za savjetovanje uprave prilikom donošenja strategije ulaganja imovine mirovinskog fonda i o čijim osnovnim odrednicama mora biti upoznat nadzorni odbor mirovinskog društva.

(11) U slučaju postupanja sukladno stavku 5. ovoga članka mirovinsko društvo smije koristiti samo one financijske izvedenice kod kojih je maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice.

(12) Mirovinsko društvo je u okviru strategije iz stavka 7. ovoga članka dužno odrediti te periodički i ovisno o tržišnim okolnostima revidirati udio imovine čija se vrijednost djelomično štiti.

(13) Mirovinsko društvo je prilikom procjene predstavlja li određena imovina mirovinskog fonda dovoljno dobar odnosno gotovo savršeni supstitut temeljnoj imovini izvedenice dužno uzeti u obzir najmanje sljedeće čimbenike, kumulativno:

1. na koji način se zauzimanje kratke pozicije u financijskim izvedenicama uz pokrivenost dovoljno dobrim odnosno gotovo savršenim supstitutom u imovini mirovinskog fonda uklapa u definiranu strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda, te na koji način doprinosi očuvanju vrijednosti ili ostvarenju prinosa mirovinskog fonda

2. postoji li mogućnost troškovno prihvatljivog zauzimanja kratke pozicije u financijskim izvedenicama uz istovremenu potpunu pokrivenost imovinom mirovinskog fonda

3. da li je zauzimanje kratke pozicije u financijskim izvedenicama na temelju pokrivenosti dovoljno dobrim odnosno gotovo savršenim supstitutom u imovini mirovinskog fonda troškovno znatno prihvatljivije u odnosu na potpunu pokrivenost imovinom mirovinskog fonda uz uvjet da se time imovina mirovinskog fonda neopravdano ne izlaže dodatnim rizicima

4. u slučaju postupanja sukladno stavku 5. ovoga članka, postoji li reprezentativan uzorak povijesnih podataka na temelju kojeg je moguće sa značajnom sigurnošću predvidjeti da će kretanje i karakteristike dovoljno dobrog supstituta u zadanim tržišnim okolnostima biti u dovoljno dobroj mjeri jednako kretanju i karakteristikama imovine koju supstituira, uzimajući u obzir najmanje stupanj korelacije s temeljnom imovinom mirovinskom fonda i stabilnost kreditnog spreada u odnosu na istu. Korelacija i spread računaju se kroz dovoljno dugačak povijesni period, koji uključuje i periode stresa na tržištima.

5. u slučaju postupanja sukladno stavku 6. ovoga članka, postoji li reprezentativan uzorak povijesnih podataka koji uključuje dovoljno dugo razdoblje koje obuhvaća stresna tržišna kretanja na temelju kojeg je moguće s vrlo velikom sigurnošću predvidjeti da će kretanje i karakteristike gotovo savršenog supstituta u zadanim tržišnim okolnostima biti u značajnoj mjeri jednako kretanju i karakteristikama imovine koju supstituira, uzimajući u obzir najmanje stupanj korelacije sa temeljnom imovinom mirovinskom fonda i stabilnost kreditnog spreada, kada je to primjenjivo u odnosu na istu. Korelacija i spread računaju se kroz dovoljno dugačak povijesni period, koji uključuje i periode stresa na tržištima.

6. na koji je način onemogućena ili ograničena mogućnost donošenja subjektivnih odluka unutar uspostavljenog modela iz stavaka 5. i 6. ovoga članka od strane mirovinskog društva, te na koji način je osigurano da se u najvećoj mogućoj mjeri kriteriji postavljeni modelom primjenjuju, te je li uspostavljen odgovarajući proces u slučajevima kada su nužna odstupanja od prihvaćenog modela

7. najveći mogući gubitak koji se može ostvariti u planiranom razdoblju provođenja strategije korištenja financijskih izvedenica u slučaju postupanja sukladno stavcima 5. i 6. ovoga članka, uz vrlo visoku razinu pouzdanosti samo u slučaju postupanja sukladno stavku 6. ovoga članka,

8. procijenjenu ostvarenu korist, odnosno izbjegavanje gubitaka mirovinskog fonda koja se može ostvariti korištenjem financijskih izvedenica

9. ostale relevantne podatke i analize koji su od značaja prilikom donošenja odluke o zauzimanju kratkih pozicija u financijskim izvedenicama na temelju dovoljno dobrog odnosno gotovo savršenog supstituta u imovini mirovinskog fonda.

(14) Mirovinsko društvo ne smije zauzimati kratke pozicije uz korištenje dovoljno dobrog odnosno gotovo savršenog supstituta iz kojih u bilo kojem trenutku proizlazi obveza isporuke imovine koja se ne nalazi u portfelju mirovinskog fonda.

(15) Korištenjem financijskih izvedenica ili drugih instrumenata iz članka 125. stavka 1. Zakona koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju Zakona, kao niti stvoriti negativnu izloženost prema temeljnoj imovini osim u slučajevima iz stavaka 5. do 7. ovog članka.

(16) Financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 18 . Zakona uključuju i financijske instrumente koji zadovoljavaju sljedeće kriterije (kreditne izvedenice):

1. omogućavaju prijenos kreditnog rizika povezanog s temeljnom imovinom iz članka 125. stavka 1. točke 18. podtočke a) Zakona, neovisno o drugim rizicima povezanim s temeljnom imovinom

2. ne rezultiraju isporukom ili prijenosom imovine, osim one navedene u članku 125. stavku 1. Zakona

3. u skladu su s kriterijima za OTC izvedenice koji su definirani u članku 125. stavku 1. točki 18. podtočkama b) i c) Zakona

4. rizici financijskih izvedenica primjereno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima mirovinskog fonda

5. u slučajevima gdje postoji rizik asimetričnosti informacija između mirovinskog društva i druge ugovorne strane prilikom ugovaranja kreditne izvedenice, a koji je rezultat mogućnosti pristupa druge ugovorne strane nejavnim informacijama o izdavatelju temeljne imovine kreditne izvedenice, takvi rizici moraju biti obuhvaćeni mehanizmima unutarnjih kontrola.

(17) Fer vrijednost financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 18. podtočke c) Zakona je vrijednost po kojoj bi financijska izvedenica koja se drži u imovini mirovinskog fonda mogla biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju.

(18) Izvedenice čija je temeljna imovina roba ne smatraju se financijskim izvedenicama u smislu Zakona.

(19) Druge ugovorne strane iz članka 125. stavka 1. točke 18. podtočke b) Zakona moraju ispunjavati sljedeće kriterije:

1. sjedište im je u državi članici ili zemljama OECD- a

2. imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu prema interno odabranom modelu procjene kreditne kvalitete

3. na osnovu analize druge ugovorne strane može se dokazati da podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države iz točke 1. ovoga stavka u skladu s pravilima nadzora koja su barem jednako stroga kao ona propisana pravom Europske unije.

(20) Mirovinsko društvo dužno je u izračun valutne usklađenosti imovine mirovinskog fonda iz članka 129. Zakona uključiti i valutnu izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica.

(21) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati na koji način osigurava da su čimbenici iz stavka 13. ovoga članka uzeti u obzir prilikom procjene predstavlja li određena imovina mirovinskog fonda dovoljno dobar odnosno gotovo savršeni supstitut temeljnoj imovini izvedenice, a pri čemu posebno mora obrazložiti na koji način identificira povijesna razdoblja iz stavka 13. točaka 4. i 5. ovoga članka, kao i odrediti što se smatra dovoljno dobrom odnosno značajnom usklađenosti kretanja i karakteristika iz stavka 13. točaka 4. i 5. ovoga članka, obrazložiti na koji način mirovinsko društvo utvrđuje da je ista primjerena, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

(22) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima iz stavka 21. ovoga članka također propisati primjerenu visoku razinu pouzdanosti iz stavka 13. točke 7. ovog članka te kratko u kontekstu sklonosti prihvaćanju rizika obrazložiti odabir razine pouzdanosti, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

(23) Mirovinsko društvo je dužno najmanje jednom godišnje dokumentirano i obrazloženo određivati najveću prihvatljivu relativnu razinu svih vrsta fiksnih i varijabilnih troškova koji se odnose na korištenje financijskih izvedenica u budućem razdoblju, kao i najveću prihvatljivu relativnu razinu negativnog doprinosa prinosu mirovinskog fonda ostvarenu u pozicijama u izvedenicama, sve u odnosu na veličinu koju mirovinsko društvo ocijeni primjerenom, te isto najmanje kvartalno revidirati.

(24) Mirovinsko društvo je dužno najmanje polugodišnje procjenjivati uspješnost strategije korištenja financijskih izvedenica i ostvarenja ciljeva iz stavka 3. ovoga članka i objasniti eventualna odstupanja.

Financijski indeksi kao temeljna imovina financijske izvedenice

Članak 12.

(1) Financijske izvedenice na financijski indeks iz članka 125. stavka 1. točke 18. podtočke a) Zakona su financijske izvedenice na indekse koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. dovoljno su diverzificirani na način da su ispunjeni sljedeći kriteriji:

a) indeks je sastavljen na način da kretanje cijena ili trgovinske aktivnosti jedne njegove sastavnice prekomjerno i/ili neopravdano ne utječe na učinak čitavog indeksa

b) indeks je sastavljen od imovine iz članka 125. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 6. Zakona, pri čemu maksimalna težina jedne sastavnice indeksa iznosi 20%, u skladu s pravilima kojima je indeks definiran

2. predstavljaju prikladno mjerilo ( benchmark ) za tržište na koje se odnose, što znači da ispunjavaju sljedeće kriterije:

a) indeks mjeri učinak reprezentativne grupe temeljnih sastavnica na relevantan i prikladan način

b) indeks se redovno revidira i rebalansira na temelju javno dostupnih kriterija, kako bi se osiguralo da kontinuirano odražava tržište na koje se odnosi

c) temeljne sastavnice su dovoljno likvidne, što omogućava korisnicima repliciranje indeksa ukoliko je to potrebno

3. objavljuju se na odgovarajući način, što znači da ispunjavaju sljedeće kriterije:

a) postupak objavljivanja zasniva se na razboritim procedurama za prikupljanje cijena te računanje i objavljivanje vrijednosti indeksa, uključujući procedure za određivanje cijena sastavnica kada tržišne cijene nisu dostupne

b) bitne informacije o pitanjima kao što su način izračuna indeksa, metodologija za rebalans, izmjene indeksa ili bilo koje operativne poteškoće u pružanju točnih informacija, pružaju se ažurno i na široko dostupan način.

(2) Ako sastav temeljne imovine financijske izvedenice ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka, takva se financijska izvedenica, ako zadovoljava kriterije iz članka 125. stavka 1. točka 18. Zakona, smatra financijskom izvedenicom na kombinaciju imovine iz članka 125. stavka 1. točke 18. podtočke a) Zakona.

Prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca s ugrađenim izvedenicama

Članak 13.

(1) Prenosivi vrijednosni papiri s ugrađenim izvedenicama iz članka 132. stavka 2. točke 3. Zakona su financijski instrumenti koji zadovoljavaju kriterije iz članka 3. ovoga pravilnika i sadrže komponentu koja zadovoljava sljedeće kriterije:

1. temeljem te komponente, neki ili svi novčani tijekovi koji inače proizlaze iz prenosivog vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor, se mogu mijenjati prema određenoj kamatnoj stopi, cijeni financijskog instrumenta, valutnom tečaju, cjenovnom indeksu ili indeksu stopa, kreditnom rejtingu ili kreditnom indeksu, ili nekoj drugoj varijabli, i stoga se kretati na način na koji se kreće samostalna izvedenica

2. ekonomske karakteristike i rizici te komponente nisu blisko povezani s ekonomskim karakteristikama i rizicima vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor

3. ima značajan učinak na profil rizičnosti i određivanje cijene prenosivog vrijednosnog papira.

(2) Instrumenti tržišta novca koji ispunjavaju kriterije iz članaka 6.,7. i 8. ovoga pravilnika i koji sadrže komponentu koja ispunjava kriterije iz stavka 1. ovoga članka smatraju se instrumentima tržišta novca s ugrađenim izvedenicama iz članka 132. stavka 2. točke 3. Zakona.

(3) Neće se smatrati da prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca ima ugrađenu izvedenicu ako sadrži komponentu koja je ugovorno prenosiva neovisno o prenosivom vrijednosnom papiru ili instrumentu tržišta novca. Takva komponenta smatrat će se zasebnim financijskim instrumentom.

Pozajmljivanje

Članak 14.

(1) Repo poslovi i transakcije prodaje i ponovne kupnje iz članka 131. stavka 1. Zakona mogu biti sklopljeni isključivo temeljem pisanog ugovora.

(2) Kolateral iz članka 131. stavka 2. Zakona, u slučaju pozajmljivanja temeljem pisanog ugovora, mogu biti prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona u koje je mirovinskom fondu dozvoljeno ulagati, u skladu sa Zakonom, ovim pravilnikom i statutom, kao i novčana sredstva.

(3) Kolateral iz članka 131. stavka 2. Zakona, u slučaju pozajmljivanja u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru, mogu biti prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca u koje je mirovinskom fondu dozvoljeno ulagati, u skladu sa Zakonom, ovim pravilnikom i statutom, kao i novčana sredstva.

(4) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da u slučaju neispunjenja ugovorne obveze od strane druge ugovorne strane, može slobodno raspolagati primljenim kolateralom, bez obavještavanja druge ugovorne strane ili njezina odobrenja.

(5) Kada su kolateral iz stavaka 2. i 3. ovoga članka prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca, mirovinsko društvo ne smije ih prodati, reinvestirati ili založiti.

(6) Kada su kolateral iz stavaka 2 i 3. ovoga članka novčana sredstva, ista se mogu samo:

1. položiti kao depozit kod kreditnih institucija iz članka 125. stavka 1. točaka 13., 14. i 15. Zakona, pod uvjetima propisanim Zakonom,

2. položiti na novčane račune kod kreditnih institucija iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. Zakona, koji ispunjavaju uvjete iz članka 172.a stavka 1. Zakona,

3. uložiti u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1.i 2. Zakona,

4. uložiti u novčane fondove kako su definirani u Zakonu o provedbi uredbe (EU) br 2017/1131 o novčanim fondovima,

5. koristiti u svrhu ispunjenja zahtjeva likvidnosti nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu.

(7) Novčana sredstva primljena kao kolateral i uložena u skladu sa stavkom 6. ovoga članka uzimaju se u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz Zakona.

(8) Pozajmljivanje vrijednosnih papira iz imovine mirovinskog fonda ne smije biti u suprotnosti s investicijskim ciljevima te načelima i strategijom ulaganja, umanjiti mogućnost postizanja investicijskih ciljeva odnosno rezultirati promjenom profila rizičnosti, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika mirovinskog fonda navedenih u informativnom prospektu mirovinskog fonda.

(9) U smislu članka 131. Zakona, mirovinskom društvu je zabranjen bilo koji oblik posuđivanja novčanih sredstava mirovinskog fonda trećim osobama.

Nekretnine

Članak 15.

(1) Mirovinsko društvo je prilikom procjene ispunjava li nekretnina uvjete funkcionalne poslovne zgrade sa stabilnim i predvidivim novčanim tokovima iz članka 125. stavka 1. točke 19. podtočke b) Zakona uzeti u obzir najmanje sljedeće:

1. stanje nekretnine odnosno koliko je, u trenutku stjecanja nekretnine, očekivano trajanje razdoblja unutar kojeg se može očekivati da će nekretnina generirati stabilne i predvidive novčane tokove bez potrebe za značajnijim ulaganjem u istu u iznosu koji bi mogao imati materijalno značajan utjecaj na internu određenu stopu povrata od predmetnog ulaganja

2. preostalo trajanje ugovornih odnosa na temelju kojih bi trebali biti osigurani stabilni i predvidivi novčani tokovi uzimajući u obzir i postoji li mogućnost prijevremenog raskida ugovora

3. stopu popunjenosti

4. adekvatnu procjenu sposobnosti korisnika nekretnine da pravovremeno izvršavaju svoje obveze iz ugovora o najmu, pri tome uzimajući u obzir i udio pojedinog korisnika nekretnine u ukupnim prihodima od najma te udio u bruto površini koja se iznajmljuje.

(2) Mirovinsko društvo je u slučaju da ulaže u nekretninu izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata posebne namjene zajednički s nekom drugom pravnom osobom, dužno osigurati u formalnom obliku zajedničku suradnju s tom pravnom osobom s ciljem definiranja međusobnih prava i obaveza, pri čemu je potrebno osigurati  u svakom trenutku slobodno raspolaganje svojim udjelom u nekretnini ili subjektu posebne namjene.

(3) Procjena vrijednosti nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. podtočke c) Zakona u trenutku stjecanja nekretnine ne smije biti starija od 6 mjeseci, pri čemu se stjecanjem smatra trenutak sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine.

(4) Kupoprodajna vrijednost nekretnine ne smije značajno odstupati od procjene vrijednosti iz članka 125. stavka 1. točke 19. podtočke c) Zakona, osim ukoliko mirovinskom društvu nisu poznate objektivne okolnosti koje upućuju na drugačiju vrijednost, a koje je u tom slučaju potrebno dokumentirati i obrazložiti razloge njihovog utjecaja na cijenu i to prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine.

(5) Ulaganje u nekretnine posredstvom subjekta posebne namjene iz članka 125. stavka 1. točke 19. podtočke d) Zakona smatrat će se izravnim ulaganjem u nekretnine u slučajevima kad navedeni subjekt, osim poslova iz članka 125. stavka 4. Zakona, ispunjava sljedeće uvjete:

1. najmanje 90% njegove imovine čine nekretnine koje se stječu u svrhu ispunjavanja investicijske politike mirovinskog fonda i/ili najmanje 90% njegovih redovnih ili izvanrednih prihoda proizlazi iz nekretnina u njegovom vlasništvu

2. preostala imovina sastoji se od visoko likvidne imovine koja služi isključivo u svrhu omogućavanja tekućih potreba za likvidnosti subjekta posebne namjene.

(6) Ulaganja u subjekte posebne namjene osnovane prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 156/23), a koji ispunjavaju uvjete iz stavka 5. ovoga članka, neovisno jesu li ili nisu uvrštena na uređeno tržište, smatraju se izravnim ulaganjem u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. podtočke d) Zakona.

(7) Ukoliko mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda nije jedini vlasnik nekretnine odnosno subjekta posebne namjene, za potrebe izračuna ograničenja ulaganja iz Zakona se kao osnovica za izračun izloženosti primjenjuje razmjeran udio u vlasništvu.

Transakcije na OTC tržištu

Članak 16.

(1) Mirovinskom društvu dozvoljene su transakcije kupnje i prodaje financijskih instrumenata za račun mirovinskog fonda na OTC tržištu samo s osobama koje se smatraju profesionalnim ulagateljima u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo može za račun mirovinskog fonda sklapati transakcije sa osobama koje se ne smatraju profesionalnim ulagateljima isključivo kada takvu transakciju nije razumno bilo moguće sklopiti na uređenom tržištu pri čemu je dužno internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljeno sklapanje takvih transakcija, te osigurati da se iste obavljaju pod fer uvjetima.

(3) Za svaku transakciju iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:

1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se ista obavlja

2. posjedovati dokaze o provođenju iste u skladu sa stavkom 2. ovoga članka

3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Izračun izloženosti mirovinskog fonda

Članak 17.

(1) Mirovinsko društvo dužno je izloženost mirovinskog fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s izvedenim financijskim instrumentima kojima se trguje na uređenim tržištima ili kod transakcija s OTC izvedenicama izračunavati kao neto izloženost odnosno izloženost temeljem tržišne vrijednosti izvedenog financijskog instrumenta.

(2) Mirovinsko društvo može netirati pozicije mirovinskog fonda u izvedenicama s istom drugom ugovornom stranom, pod sljedećim uvjetima:

1. ispunjene su pravne pretpostavke za netiranje za račun mirovinskog fonda

2. netiranje je dozvoljeno samo za OTC izvedenice i s istom drugom ugovornom stranom i u njega nije moguće uključiti eventualne druge izloženosti mirovinskog fonda prema toj drugoj ugovornoj strani.

(3) Ograničenje izloženosti prema jednoj osobi iz članka 132. stavka 2. točke 2. Zakona podrazumijeva i ograničenje ukupne izloženosti prema povezanim osobama iz članka 2. točke 28. Zakona.

(4) Ukupna izloženost temeljnoj imovini generirana kroz financijske izvedenice računa se primjenom metode utemeljenje na obvezama iz Poglavlja 2. Smjernica o mjerenju rizika i izračunu ukupne izloženosti i rizika druge ugovorne strane za UCITS fondove, CESR/10-788 od 28. srpnja 2010. koje je donio Odbor europskih regulatora za vrijednosne papire (CESR), pri čemu netiranje temeljem upotrebe tehnika netiranja duracije iz Okvira 7 (Box 7) i netiranje temeljem tehnika zaštite iz Okvira 8 (Box 8) nije dozvoljeno (osim u slučajevima kada temeljna imovina izvedenice u potpunosti odgovara imovini mirovinskog fonda koja se štiti, u kom slučaju se primjenjuju odredbe o netiranju iz Okvira 6 (Box 6)).  

(5) Prilikom izračuna izloženosti temeljnoj imovini generiranoj kroz financijske izvedenice, u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, smatra se da duge pozicije zauzete korištenjem izvedenica u svrhu efikasnog upravljanja portfeljem, čija temeljna imovina su prenosivi vrijednosni papiri, ne ulaze u izračun ograničenja izloženosti temeljnoj imovini generiranoj korištenjem financijskih izvedenica ako su pokrivene imovinom iz članka 125. stavka 1. točaka 13., 14., 15. i 16. Zakona te instrumentima tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona s preostalim rokom dospijeća od najviše 3 mjeseca .

Članak 18.

(1) U svrhu primjene ograničenja ulaganja iz članka 127. stavka 4. i članka 127.a stavka 3. Zakona u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i OTC izvedenice grupe izdavatelja koji čine povezana društva, dionice svih izdavatelja iz grupe u koje se ulaže imovina mirovinskog fonda moraju biti uvrštene na uređeno tržište ili MTP .

(2) Izloženost prema trećim osobama ostvarena kroz repo poslove i transakcije prodaje i ponovne kupnje izračunava se kao zbroj neto potraživanja ostvarenih kroz pojedine transakcije, bez mogućnosti netiranja svih transakcija u sklopu okvirnog repo sporazuma ili pisanih ugovora o transakciji prodaje i ponovne kupnje s jednom trećom stranom.

Članak 19.

(1) U svrhu izračuna posredne izloženosti mirovinskog fonda pojedinim vrstama imovine u smislu Zakona kroz ulaganja u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 11. Zakona mirovinsko društvo dužno je uspostaviti procedure i postupke pomoću kojih može pratiti ograničenja ulaganja i izračunavati izloženost u skladu s ograničenjima ulaganja iz Zakona, na način da uzme u obzir stvarnu strukturu ulaganja UCITS fonda i na taj način udjele UCITS fonda tretira kao pozicije u ulaganjima UCITS fonda, promatrano na razini strukture ulaganja, te ih na taj način uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda. Dodatno, ako se znatni dio strukture ulaganja UCITS fonda sastoji od financijskih izvedenica, mirovinsko društvo je dužno udjele UCITS fonda tretirati kao pozicije u temeljnoj imovini financijskih izvedenica prema kojoj je UCITS fond stekao izloženost korištenjem tih financijskih izvedenica, te ih na taj način uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.

(2) Ako mirovinskom društvu nisu poznati podaci o ograničenjima ulaganja i izloženosti UCITS fonda, mirovinsko društvo je dužno posrednu izloženost u smislu Zakona izračunavati na način da uzme u obzir najveću moguću izravnu ili neizravnu izloženost pojedinim vrstama imovine koju može postići ulaganjem u udjele UCITS fonda.

(3) Ako iz prospekta i/ili pravila UCITS fonda nije moguće jasno odrediti maksimalno dozvoljeni udio ulaganja UCITS fonda u pojedine vrste imovine, mirovinsko društvo dužno je pretpostaviti da UCITS fond cjelokupan iznos imovine izravno ili neizravno ulaže u sve vrste imovine u koje mu je prospektom/ili pravilima dozvoljeno ulagati, te na taj način utvrđenu izloženost imovine UCITS fonda tretirati kao poziciju u pretpostavljenim ulaganjima UCITS fonda koju je dužno uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.

(4) Za potrebe izračuna izloženosti udjelima UCITS fondova, mirovinsko društvo može koristiti izračun društva za upravljanje ili depozitara predmetnog UCITS fonda.

(5) Mirovinsko društvo dužno je posrednu izloženost mirovinskog fonda pojedinim vrstama imovine u smislu Zakona kroz ulaganja u izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 18. Zakona, kada je to primjenjivo s obzirom na vrstu temeljene imovine, izračunavati na način da temeljnu imovinu izvedenog financijskog instrumenta uključi u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.

Transakcije između fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo

Članak 20.

(1) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljena prodaja, kupnja ili prijenos imovine, obavljanje drugih transakcija ili uobičajenih poslova na tržištu kapitala između mirovinskih fondova i/ili dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja te osigurati da se iste ne obavljaju pod uvjetima koji su različiti od tržišnih ili koji jedan mirovinski fond i/ili dobrovoljni mirovinski fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi.

(2) Za svaku kupnju, prodaju ili prijenos imovine i transakciju iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:

1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se isto obavlja,

2. posjedovati dokaze o provođenju istog po tržišnim uvjetima i osiguranju jednakog položaja za sve mirovinske fondove i/ili dobrovoljne mirovinske fondove,

3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Članak 21.

Mirovinskom društvu nije dozvoljeno ulaganje imovine mirovinskog fonda u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 11. Zakona i/ili udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. Zakona kojima upravlja dioničar odnosno vlasnik udjela mirovinskog društva, odnosno bilo koja osoba koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama.

Prenosivi vrijednosni papiri koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata

Članak 22.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom ulaganja imovine mirovinskog fonda u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. Zakona:

1. osigurati da je takvo ulaganje u skladu s prirodom i veličinom obveza mirovinskog fonda

2. uzeti u obzir specifične karakteristike rizika i prinosa takvih ulaganja

3. uzeti u obzir utjecaj tog ulaganja na ukupni profil rizičnosti mirovinskog fonda

4. uzeti u obzir utjecaj tog ulaganja na likvidnost mirovinskog fonda.

(2) Prilikom odlučivanja o ulaganju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo mora uzeti u obzir karakteristike i rizike tog ulaganja, a odluka se mora temeljiti na analizama profila rizičnosti ulaganja koje se provode redovito i temelje se na recentnoj dubinskoj analizi.

(3) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da se ulaganja u imovinu iz stavka 1. ovoga članka temelje na adekvatnim ugovornim uvjetima. Pritom najmanje mora biti osigurano da odredbe ugovora:

1. budu jasne, nedvosmislene i precizno definirane

2. omogućavaju mirovinskom društvu da primjereno upravlja rizicima i sukobom interesa

3. predviđaju mjere koje će biti poduzete u slučaju prekoračenja određenih ograničenja, kada je to primjenjivo

4. predviđaju adekvatno izvještavanje mirovinskog društva od strane izdavatelja

5. osiguravaju mirovinsko društvo od gubitaka i/ili štete nastale zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja obveza treće strane

6. reguliraju trajanje ugovora i uvjete eventualnog raskida ili otkaza

7. reguliraju sve naknade, kada je to primjenjivo.

Obavještavanje o provedenom ulaganju u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata

Članak 23.

(1) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja dostaviti Hanfi obavijest o provedenom ulaganju.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka minimalno sadrži:

1. podatke o ispunjenju uvjeta da je Vlada Republike Hrvatske odlukom klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom 10. podtočkom b) Zakona i uredbom iz članka 125. stavka 7. Zakona

2. podatke o ispunjenju uvjeta da vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza, u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom 10. podtočkom a) Zakona

3. dubinsku analizu ulaganja, koja najmanje uključuje:

a) razloge odabira ulaganja i jasno definirane ciljeve ulaganja

b) je li takvo ulaganje u skladu s prirodom i veličinom obveza mirovinskog fonda

c) strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja cilja

d) rizike takvog ulaganja i način upravljanja istima, profil rizičnosti tog ulaganja i utjecaj ulaganja na ukupni profil rizičnosti mirovinskog fonda

e) prinose takvog ulaganja

f) utjecaj takvog ulaganja na likvidnost mirovinskog fonda

g) vremenski horizont ulaganja

h) izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja

4. opis aktivnosti do planiranog izlaska iz takve investicije, uključujući opis pravila korporativnog upravljanja i postupanja prema izdavatelju

5. opis aktivnosti praćenja takvog ulaganja

6. analizu upravljanja sukobom interesa

7. podatke o ispunjenju uvjeta vezanih za ugovorne uvjete, u skladu s kriterijima iz članka 22. stavka 3. ovoga pravilnika

8. suglasnost nadzornog odbora mirovinskog društva iz članka 128.b stavka 3. Zakona.

Obavještavanje o provedenom ulaganju u prenosive vrijednosne papire

Članak 24.

(1) Kada mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja stekne više od 10% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. ili 9. Zakona ili više od 10% prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja obavijestiti Agenciju.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka minimalno sadrži:

1. analizu ulaganja, odnosno kada je primjenjivo dubinsku analizu ulaganja, posebice u odnosu na:

a) razloge odabira ulaganja i definirane ciljeve ulaganja

b) rizike i prinose tog ulaganja

c) rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja cilja

d) vremenski horizont ulaganja

e) utjecaj takvog ulaganja na likvidnost mirovinskog fonda

f) izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja

2. analizu upravljanja sukobom interesa

3. opis pravila korporativnog upravljanja i postupanja prema izdavatelju, kada je to primjenjivo

4. suglasnost nadzornog odbora mirovinskog društva iz članka 128.b stavka 3. Zakona.

Obavještavanje o provedenom ulaganju u nekretnine

Članak 25.

(1) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja dostaviti Hanfi obavijest o provedenom ulaganju.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka minimalno sadrži:

1. podatke o ispunjenju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 19. Zakona:

a) da je nekretnina smještena na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) da se radi o funkcionalnoj poslovnoj zgradi s ili bez pripadajućeg zemljišta koja nosi predvidive i stabilne novčane tokove

c) procjenu nezavisnog vanjskog procjenitelja koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

2. podatak stječe li se nekretnina izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu

3. ako se u nekretninu ulaže posredstvom subjekta posebne namjene, podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. stavka 5. ovoga pravilnika

4. dubinsku analizu ulaganja, koja najmanje uključuje:

a) razloge odabira ulaganja i jasno definirane ciljeve ulaganja

b) strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja cilja

c) rizike takvog ulaganja i način upravljanja istima, profil rizičnosti tog ulaganja i utjecaj ulaganja na ukupni profil rizičnosti mirovinskog fonda

d) prinose takvog ulaganja

e) utjecaj takvog ulaganja na likvidnost mirovinskog fonda

f) vremenski horizont ulaganja

g) izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja

h) očekivano trajanje razdoblja unutar kojeg se može očekivati da će nekretnina generirati stabilne i predvidive novčane tokove bez potrebe za značajnijim ulaganjem u istu u iznosu koji bi mogao imati materijalno bitan utjecaj na internu određenu stopu povrata od predmetnog ulaganja, pri čemu navedeno razdoblje ne bi smjelo biti kraće od investicijskog horizonta određenog za ulaganje u predmetnu nekretninu

i) preostalo trajanje ugovornih odnosa na temelju kojih bi trebali biti osigurani stabilni i predvidivi novčani tokovi

j) kreditnu kvalitetu subjekata koji se koriste nekretninom te njihovu mogućnost da kontinuirano izvršavaju svoje obveze iz ugovora o najmu

5. analizu upravljanja sukobom interesa

6. podatke o ispunjenju uvjeta iz članka 15. stavka 2. ovoga pravilnika ako se u nekretninu ulaže zajednički s trećom osobom

7. kada se nekretnine stječu posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, opis na koji će naći biti ispunjena obveza javne objave relevantnih informacija o ulaganju, u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom 19. podtočkom e) Zakona.

Obavještavanje o provedenom ulaganju u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom

Članak 26.

(1) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom iz članka 126. stavka 1. točke 2. i/ili članka 126.a stavka 1. točke 2. Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon davanja obvezujuće ponude i nakon svake uplate u takav fond obavijestiti Hanfu.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka minimalno sadrži dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 126. stavka 1. točke 2. Zakona odnosno članka 126.a stavka 1. točke 2. Zakona.

(3) Mirovinsko društvo je dužno u roku od tri radna dana Hanfi dostaviti obavijest da je, u skladu s člankom 126. stavkom 4. točkom 3. Zakona odnosno člankom 126.a stavkom 4. točkom 3. Zakona, odbilo uložiti u alternativni investicijski fond s garancijom ili odbiti poziv na uplatu za određeno ulaganje tog fonda, s obrazloženjem takve odluke.

Izvještaj o alternativnim ulaganjima

Članak 27.

(1) Mirovinsko društvo dužno je Hanfi jednom godišnje, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, te iznimno na zahtjev Hanfe, dostaviti izvještaj o alternativnim ulaganjima iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. Zakona, s informacijama koje odražavaju istinit i vjeran prikaz podataka i informacija sadržanih u stavku 3. ovog članka koje se odnose na portfelj alternativnih ulaganja, zaključno s 31.12. prethodne godine (referentni dan).

(2) U slučaju da Hanfa procijeni da je izvještaj iz stavka 1. neispravan ili nepotpun, naložit će mirovinskom društvu ispravak ili nadopunu.

(3) Izvještaj iz stavka 1. mora sadržavati sljedeće:

1. ukupnu vrijednost portfelja alternativnih ulaganja i vrijednost pojedinačnih ulaganja koja čine portfelj alternativnih ulaganja na referentni dan

2. udio portfelja alternativnih ulaganja u NAV-u mirovinskog fonda ukupno i raščlanjeno na pojedinačna ulaganja koja čine portfelj alternativnih ulaganja na referentni dan

3. poslovni plan iz članka 52.a stavka 1. Zakona (inicijalno)

4. u slučaju da je u izvještajnom razdoblju došlo do ažuriranja poslovnog plana iz točke 3. ovog stavka, u skladu s člankom 52.a stavkom 4. podtočkom a) Zakona, dostaviti informaciju u kojem dijelu se poslovni plan mijenjao u odnosu na inicijalni i razloge odnosno obrazloženje izmjena

5. podatke o osobama koje su unutar mirovinskog društva zadužene za upravljanje portfeljem alternativnih ulaganja na referentni dan te procjenu mirovinskog društva vezano za njihove kvalifikacije, razinu znanja i stručnosti u odnosu na konkretni portfelj alternativnih ulaganja za koji su zaduženi (inicijalno)

6. promjene zaduženih osoba iz točke 5. ovog stavka ili portfelja alternativnih ulaganja za koji su zadužene u slučaju da je u izvještajnom razdoblju došlo do promjena

7. promjene u portfelju alternativnih ulaganja u odnosu na inicijalan portfelj te informaciju ulaže li se u vrstu imovine koja ima drugačiji profil rizika od alternativnih ulaganja kojima je mirovinski fond do tada bio izložen (za razdoblje od referentnog dana prethodne godine do referentnog dana godine za koju se izvješće dostavlja)

8. dokaz o provedenoj adekvatnoj dubinskoj analizi pojedinog ulaganja koje ulazi u portfelj alternativnih ulaganja u skladu s člankom 52.a stavkom 1. Zakona

9. podatke o realizaciji poslovnog plana iz točaka 3. i 4. ovoga stavka, preostalom vremenskom horizontu ulaganja kao i tržišnim uvjetima

10. aktivnosti koje su u izvještajnom razdoblju (od referentnog dana prethodne godine do referentnog dana godine za koju se izvješće dostavlja) poduzete radi realizacije poslovnog plana

11. prikaz rezultata uspješnosti alternativnih ulaganja u odnosu na poslovni plan

12. postoje li problemi i poteškoće u ostvarivanju ulaganja u skladu s poslovnim planom te ocjena mogućih načina za ostvarenje ulaganja u skladu s člankom 52.a stavak 4. točka c) Zakona

13. podatke o ostvarenju predviđene izlazne strategije i pripremnim radnjama i potencijalnim problemima kod provođenje iste

14. tabelarni prikaz vrsta rizika kojima je mirovinski fond izložen na temelju alternativnih ulaganja, ocjena rizika i utjecaj (doprinos) svakog pojedinog rizika ukupnim rizicima portfelja alternativnih ulaganja

15. utjecaj (doprinos) pojedinog alternativnog ulaganja rizicima mirovinskog fonda.

Izvješća o izvedenicama

Članak 28.

(1) Mirovinsko društvo dužno je Hanfi najmanje dva puta godišnje, do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, do 31. srpnja tekuće godine za prvo polugodište iste godine te iznimno na zahtjev Hanfe, dostavljati izvješća najmanje s informacijama koje odražavaju istinit i vjeran prikaz vrsta izvedenica koje se koriste za mirovinski fond kojim upravlja, rizike temeljne imovine, kvantitativna ograničenja ulaganja i, metode korištene za procjenu rizika povezanih s transakcijama izvedenicama, zaradu odnosno gubitak po pojedinoj poziciji i ukupno po svim pozicijama u izvedenicama te ukupan trošak korištenja izvedenica koji uključuje sve vrste fiksnih i varijabilnih troškova njihovog korištenja, a kada se izvedenice koriste kao dio strategije koja uključuje druge izvedenice ili druge financijske instrumente, naznaku koje pozicije čine tu strategiju, te izračun zarade, odnosno gubitka na razini pojedinačne strategije, transakcijski trošak (fiksne i varijabilne) održavanja strategije i druge informacije, u gore zadanim rokovima ili na zahtjev Hanfe.

(2) U slučaju da Hanfa procijeni da su izvješća iz stavka 1. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka neispravni ili nepotpuni, naložit će mirovinskom društvu ispravak ili nadopunu.

(3) Izvješća i priloge iz stavaka 1. i 4. ovoga članka te njihove ispravke i nadopune iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno dostaviti Hanfi na način propisan odredbama članka 29. ovoga pravilnika.

(4) Mirovinsko društvo dužno je uz izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i ispunjene obrasce koji se nalaze u Prilogu 1. i Prilogu 2. ovoga pravilnika.

Način dostave

Članak 29.

(1) Mirovinsko društvo dužno je dostaviti Hanfi dokumentaciju propisanu ovim pravilnikom na način i u skladu s Tehničkom uputom za korištenje sustava za dostavu podataka u elektroničkom obliku Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga reports.hanfa.hr i Uputom za popunjavanje WEB obrazaca za mirovinska društva.

(2) Smatra se da je mirovinsko društvo dostavilo Hanfi dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka u trenutku kada je dokumentacija zabilježena na poslužitelju za slanje takve dokumentacije.

(3) U opravdanim slučajevima tehničke nemogućnosti dostave ili dostave koja nije pravilno izvršena (npr. kvar na sustavu, nemogućnost čitanja zaprimljene dokumentacije i sl.) na način propisan stavkom 1. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je dokumentaciju dostaviti u pisanom obliku, neposredno ili poštom u svrhu pravodobnog izvješćivanja. Mirovinsko društvo dužno je dostaviti dokumentaciju na način propisan stavkom 1. ovoga članka čim prestanu razlozi nemogućnosti takve dostave, a najkasnije u roku od 8 dana od prestanka okolnosti koje su prouzročile tehničku nemogućnost takve dostave.

(4) Hanfa može, u slučaju potrebe, zatražiti od mirovinskog društva dostavu određene dokumentacije propisane ovim Pravilnikom i u izvorniku ili ovjerenoj preslici, neovisno o izvršenoj dostavi u elektroničkom obliku.