1. UVOD

U posljednjih godina proizvođači mlijeka se suočavaju s nizom okolnosti, koje imaju negativan utjecaj na sektor mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva te uzrokuju značajno smanjenje proizvodnog potencijala u proizvodnji mlijeka.

Uzroci smanjenja proizvodnog potencijala su kontrola bolesti kvrgave kože, pojava bolesti COVID-19, porast cijena stočne hrane, porast cijene energenata, agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, potresi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, katastrofalna suša tijekom 2022. i 2024. godine, te vremenske nepogode 2023. godine.

Provedba Strategije kontrole bolesti kvrgave kože (BKK), (KLASA: 322-01/16-01/762) temeljem koje se tijekom 2016. i 2017. godine pristupilo provedbi mjere cijepljenja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske je imala višestruke negativne posljedice na populaciju krava u proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj. Posljedice su se očitovale kroz gubitak proizvodnog potencijala kroz gubitke u smanjenoj proizvodnji mlijeka, pobačajima, mrtvo rođenoj teladi i uginućima stoke te narušenoj i smanjenoj reproduktivnoj sposobnosti. Negativnosti ovih okolnosti bilo je izlučivanje većeg broj krava zbog čega je znatno narušen proizvodni potencijal u stadima uzgajivača te im je to prouzročilo značajne ekonomske gubitke. Zbog svega navedenog u Republici Hrvatskoj je došlo do značajnog pada broja krava, a posljedično i podmlatka za obnovu stada te uzgajivači goveda nisu imali na raspolaganju dovoljan broj rasplodnog remontnog podmlatka i nisu bili u mogućnosti ponovo uspostaviti svoj proizvodni potencijal u odnosu na razdoblje prije nastupa ovih izvanrednih okolnosti.

Početkom 2020. godine je došlo do pojave bolesti COVID-19 nakon čega su se poduzele mjere radi sprječavanja širenja sredinom veljače 2020. godine, koje su se nastavile provoditi i u 2021. godini. Uvedena su ograničenja kretanja ljudi i roba, reduciran je rad maloprodajnih trgovina dok su sve tržnice jedno vrijeme bile zatvorene. To je podrazumijevalo i zatvaranje svih maloprodajnih trgovina koje se nalaze u sklopu tržnica, uključujući i prodavaonice mlijeka i mliječnih proizvoda u kojima se u Republici Hrvatskoj izravnom prodajom plasira veliki dio proizvodnje mlijeka, primarno manjih poljoprivrednih gospodarstava. U provedbi mjera sprječavanja širenja bolesti COVID-19 koje su nastavljene i u prvom kvartalu 2021. godine, zabranjen je ili ograničen rad ugostiteljskih objekata i tržnica, zabranjeno je održavanje sajmova i manifestacija u zatvorenim prostorima na kojima se okuplja veliki broj ljudi i gdje se kroz HoReCa prodajne i catering kanale značajno smanjila potražnja za svim stočarskim proizvodima. Republika Hrvatska veliki dio svojih poljoprivrednih proizvoda plasira kroz turističku potrošnju. Naročito su značajni visoko kvalitetni proizvodi od ovčjeg i kozjeg mlijeka koji postižu zbog kvalitete visoko dodanu vrijednost.

U razdoblju provedbe mjera sprječavanja širenja bolesti COVID-19 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja se nastavila na posljedice bolesti kvrgave kože, nisu bili u mogućnosti povratiti svoj proizvodni i stajski kapacitet iz perioda prije nastupa izvanrednih okolnosti, jer su zbog nemogućnosti prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda bila primorana u cilju očuvanja likvidnosti smanjivati proizvodna stada prodajom proizvodnih grla i ženskog remontnog pomlatka za klanje ili tov.  

Tijekom 2021. godine došlo je na svjetskim i europskim burzama do tada nezabilježenog porasta cijena žitarica. Cijene svih komponenti stočne hrane su slijedom navedenog porasle u nekim slučajevima i više od tri puta. Prema podatcima tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) veleprodajna cijena najznačajnijih žitarica dosegla je najviše razine u posljednjih 7 godina te povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godinu iznosi 50,8 % za pšenicu, 43,0 % za kukuruz, 63,5 % za stočni ječam. Cijena uljarica koje su najčešća komponenta stočne hrane koju uzgajivači mliječnih grla kupuju na tržištu je također dosegla najviše cijene u posljednjih 7 godine te povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine iznosi 63,8% za soju, 54,8% za suncokret te 54,1% za suncokretovu sačmu. Posljedično kretanju cijena inputa na tržištu, cijena gotovih krmnih smjesa je porasla za 19,79 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U ovčarskom i kozarskom  sektoru, zbog nemogućnosti vlastite proizvodnje, hranidba u najvećem dijelu ovisi o kupovini dodane koncentrirane hrane na tržištu te je zbog visokog udjela troškova kupovine hrane ovaj sektor naročito pogođen ovim povećanjima cijene.

U 2021. godini evidentira se i rapidan porast cijene energenata nafte, struje i plina što značajno utječe na povećanje troškova sveukupne poljoprivredne proizvodnje. Cijena nafte je rasla od ožujka 2020. i razine od 20 USD do 84 USD koliko je iznosila krajem 2021. godine. U istom razdoblju cijena plina na tržištu porasla je za više od 100% na većini svjetskih tržišta. Cijene struje kroz 2021. godinu na burzama u godinu dana porasle su za 217 posto, a dnevna cijena struje porasla je s 52 na 167 eura po megavatsatu.

Pokretanje invazije Rusije na Ukrajinu (24. veljače 2022.) kao zemlju u neposrednom susjedstvu Europske Unije dodatno je uzrokovalo veliki poremećaj na tržište žitarica i energenata. Republika Hrvatska samo sa 48,7% podmiruje svojom proizvodnjom potrebe za kravljim mlijekom te se nameće potreba da se osiguraju dovoljne količine najosnovnijih prehrambenih proizvoda za potrebe samodostatnog snabdjevenija stanovništva. Posljedice okolnosti agresije su značajno utjecale na narušavanje proizvodnog potencijala u poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka i mliječnog sektora u cjelini na nacionalnoj razini.

Nadalje, potresi koji su zadesili cijelo područje sjeverozapadne Hrvatske 2020. godine ostavili su dubok i dugotrajan trag na poljoprivredni sektor, posebice na proizvodnju mlijeka. Na mnogim farmama, potres je uzrokovao ozbiljna strukturalna oštećenja. Brojne su staje, izmuzišta, skladišta stočne hrane zadobili značajna oštećenja uslijed potresnih valova. Posljedice su bile katastrofalne, prisiljavajući poljoprivrednike na hitno preseljenje dijela grla te potrebu za hitnom obnovom štalskih objekata i infrastrukture. Grla, koja su inače navikla na stabilno okruženje, suočila su se s neočekivanim stresom. Poljoprivrednici su se suočavali s problemima u održavanju redovite rutine mužnje i pravilne hranidbe stoke, a što je sve pridonosilo izazovima u proizvodnji mlijeka i reprodukciji grla.

Tijekom 2023. Republiku Hrvatsku su pogodile brojne nepogode sa katastrofalnim posljedicama po poljoprivrednu proizvodnju. U skladu sa Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19) od početka 2023. godine proglašene su prirodne nepogode mraz, tuča, olujni i orkanski vjetar, klizanja, tečenja, odronjavanja i prevrtanja zemlje i to na poljoprivredi, građevinama i prometnoj infrastrukturi za područje ukupno 139 jedinica lokalne samouprave. Posljedice olujnog nevremena 2023. godine odražavale su se na cijeli lanac proizvodnje mlijeka. Poplave su izazvale gubitke u skladištima stočne hrane, dok su oštećene farme i oprema za mužnju. Troškovi liječenja ozlijeđenih životinja i obnove oštećenih objekata i infrastrukture višestruko su prerasli mogućnosti  obnove koje mogu osigurati proizvođači mlijeka. Sektoru tek predstoji  dugotrajni oporavak i vraćanje stabilnosti u proizvodnju mlijeka nakon ekstremnih vremenskih uvjeta i katastrofalnih vremenskih nepogoda.

Međutim, već je tijekom  2022. veći dio Republike Hrvatske zadesila katastrofalna suša. Utjecaj suše ne ograničava se samo na smanjenje dostupnosti stočne hrane, već ima dublje posljedice koje se reflektiraju na dobro stanje grla i samu kvalitetu proizvedenog mlijeka. Na mnogim farmama, suša je rezultirala padom prinosa tradicionalnih izvora hrane poput livada, pašnjaka a isto tako i silažnog kukuruza. Poljoprivrednici su bili prisiljeni ulagati u alternativne izvore hrane kako bi osigurali adekvatnu hranidbu svoje stoke. Visoke temperature koje su pratile sušu dodatno su opteretile proizvodnju mlijeka. Grla su bila izložene stresu, jer takvi nepovoljni uvjeti imaju izravan utjecaj na konzumaciju hrane i, posljedično, na proizvodnju mlijeka. Zbog smanjene količine hrane za hranidbu stoke u zimskim mjesecima, proizvođači su značajno smanjili proizvodnju mlijeka, a mnogi su bili prinuđeni rasprodavati svoje osnovno stado. Za uzgoj novih kvalitetnih grla je potreban duži period i materijalna sredstva, te se proizvodnja mlijeka nije obnovila u opsegu kakav je bio prije izbijanja ove elementarne nepogode. Slični vremenski uvjeti ponovili su se i tijekom 2024. godine, te je veći dio Republike Hrvatske bio pod utjecajem visokih temperatura, koje su izazvale sušu, a koja se značajno odrazila na pripremu stočne hrane (širenje mikotoksina u stočnoj hrani). Uz duga sušna i vruća razdoblja, na proizvodnju hrane, a isto tako i na dobrobit grla u proizvodnji mlijeka imala su snažne kiše u razdobljima koja nisu uobičajena.

Posljedice navedenih okolnosti, su kumulativno značajno utjecale na narušavanje proizvodnog potencijala u poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka i mliječnog sektora u cjelini, što je vidljivo iz sljedećih podataka pada proizvodnje i broja gospodarstava.

U razdoblju od 2016. do 2023. godine populacija krava smanjena je za 18,69% te je u prosincu 2023. godine iznosila 136.285 grla. Isporučene količine mlijeka u 2023. godini bile su niže za 23,1% u usporedbi s količinama iz 2016. godine. U istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja za 69,5% te je u prosincu 2023. godine broj isporučitelja kravljeg mlijeka bio 2.668.

Proizvodnja ovčjeg mlijeka temelji se na izvornim pasminama koje se tradicionalno uzgajaju u  priobalnom mediteranskom dijelu Republike Hrvatske gdje je proizvodnja ekstenzivna i u velikoj mjeri ovisi o klimatskim prilikama i prirodnom prirastu hrane na pašnjacima.

U sektoru ovčjeg mlijeka u 2023. godini u otkupu je sudjelovalo 259 isporučitelja. Isporučeno je ukupno 1.780.984 kg ovčjeg mlijeka, što je u odnosu na 2018. godinu, kada je isporučeno 2.737.711 kg ovčjeg mlijeka, zabilježen pad od 34,94%. U istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja ovčjeg mlijeka za 33,41%.

U sektoru kozjeg mlijeka u 2023. godini u otkupu je sudjelovalo 103 isporučitelja. Isporučeno je ukupno 3.144.525 kg kozjeg mlijeka, što je u odnosu na 2018. godinu, kada je isporučeno 4.255.775 kg kozjeg mlijeka, zabilježen pad od 26,11%. U istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja za 33,97%.

Uviđajući nepovoljna kretanja u proizvodnji mlijeka Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je poduzelo mjere za promjenu nepovoljnih kretanja i povećanje proizvodnje kroz izradu „Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ provedbom kojeg se očekuje zaustavljanje nepovoljnih kretanja proizvodnje u ovom sektoru. Provedbom mjera podići će se proizvodni potencijal proizvodnje mlijeka od 10 do 40 % na gospodarstvima koja sudjeluju u provedbi ovog Programa.

Dodjelom potpore kroz ovaj Program omogućiti će se obnova narušenog proizvodnog potencijala, do kojeg je došlo zbog značajnih nepogoda koje su pogodile proizvođače kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka.

2. PRAVNA OSNOVA

Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Program) donosi se na temelju članka 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21. i 152/22.) i Uredba Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću)

Potpore dodijeljene kroz ovaj Program spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzete iz obveze prijave iz njegova članka 108. stavka 3. s obzirom da ispunjavaju sve opće uvjete utvrđene u Poglavlju I. i sve posebne uvjete iz točaka 3(d) i 6(h) članka 14. Uredba Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.).

Ovaj Program ima uporište u „Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i „Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine“ donesenim Odlukom Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. veljače 2024. Godine.

3. TRAJANJE PROGRAMA

Program se provodi u razdoblju od 2025. do 2027. godine.

4. CILJ PROGRAMA

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru proizvodnje mlijeka u svrhu ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnova narušenog proizvodnog potencijala. Potporom će se obnoviti proizvodni potencijal sektora proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća koja uzgajaju goveda, ovce i koze radi proizvodnje mlijeka.

5. MJERA U PROVEDBI PROGRAMA

U okviru ovog Programa omogućit će se potpora proizvođačima za poboljšanje ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnova proizvodnog potencijala u sektorima mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva.

6. PRIHVATLJIVI KORISNICI

Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga 1. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.) koja isporučuju mlijeko u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili su upisani u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili su upisani u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti prerada mlijeka na gospodarstvu i/ili sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat a upisani su u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te dostavljaju podatke o proizvodnji mlijeka u skladu s Pravilnikom o obveznoj dostavi podataka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda („Narodne novine“ broj 130/2021).

Procjenjuje se da će broj korisnika ovog Programa biti više od 500.

Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- upis u Registar objekata (farmi),

- upis grla u Jedinstveni registar držanih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) te posjeduju najmanje 3 uvjetna grla koje pripada skupini mliječnih i/ili kombiniranih pasmina goveda, ovaca i/ili koza.

Za izračun broja uvjetnih grla u ovoj mjeri, primjenjuju se koeficijenti za  krave 1, ovce i koze 0,15.

7. OBLIK POTPORE, NAČIN DODJELE POTPORE

U okviru ovog Programa omogućit će se potpora proizvođačima mlijeka za pokriće 75% troškova nastalih prilikom povećanja standardnog prinosa potencijala za proizvodnju mlijeka na gospodarstvu.

Maksimalni iznos potpore po korisniku kroz ovaj Program ovisi o standardnom prinosu potencijala za proizvodnju mlijeka na gospodarstvu u godini koja prethodi godini podnošenja Zahtjeva. U izračunu se koriste koeficijenti standardnog prinosa proizvodnje, koji se preuzimaju iz važećeg kalkulatora ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva (EVPG) Sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (engl. Farm Accountancy Data Network - FADN). Veličina gospodarstva za potrebe ovog Programa izračunava se iz broja ženskih grla mliječnih i/ili kombiniranih pasmina goveda, ovaca i/ili koza na gospodarstvu koja su se barem jednom telila /janjila/jarila.

Korisnik može ostvariti pravo na potporu u okviru ovoga Programa, samo jedan put tijekom trajanja Programa za svaku vrstu životinja prihvatljivih za potporu.

Ukoliko se na poljoprivrednom gospodarstvu nalazi više vrsta stoke prihvatljive za ovaj Program, korisnik je dužan odabrati vrstu stoke za koju podnosi zahtjev za potporu te se na osnovu korisnikova odabira izračunava standardni prinos proizvodnje tog gospodarstva. Provedbom se očekuje povećanje proizvodnje kravljeg, ovčjeg ili kozjeg mlijeka gospodarstva od 10 do 40%. Maksimalni iznos potpore po poljoprivrednom gospodarstvu se izračunava po formuli:

X (€) = (a – b) x KSP x 0,75

U kojoj je:

X - maksimalni iznos potpore po gospodarstvu u eurima

a -potencijal poljoprivrednog gospodarstva iskazan u broju grla na dan 31.12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu uvećana za sektor proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka za 10, 20, 30 ili 40% prema odluci podnositelja zahtjeva za potporu

b -potencijal poljoprivrednog gospodarstva iskazan u broju grla na dan 31.12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu

a-b rast potencijala proizvodnje iskazan kao razlika u broju grla prije i nakon sudjelovanja u Programu, zaokružen na viši cijeli broj

KSP – koeficijent standardnog prinosa proizvodnje iz važećeg kalkulatora EVPG

0,75 - je udio (75%) sufinanciranja  obnove proizvodnog potencijala kroz Program

Najviši iznos potpore koji se može ostvariti je:

- u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka 80.000,00 €/korisniku

- u sektoru proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka 30.000,00 €/korisniku

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za potporom, utvrdi da je ukupni iznos zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti.

8. OBVEZE KORISNIKA

Nakon primitka potpore, korisnik je dužan minimalno tri godine isporučivati mlijeko u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili biti upisan u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili biti upisan u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti prerada mlijeka na gospodarstvu i/ili sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat te dostavljaju podatke o proizvodnji mlijeka u skladu s Pravilnikom o obveznoj dostavi podataka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda („Narodne novine“ broj. 130/2021).

Korisnici se obvezuju u roku 12 mjeseci od primitka potpore imati upisano u JRDŽ od 5, 10, 15 ili  20% krava, ovaca ili koza više u odnosu na broj krava, ovaca ili koza upisnih u JRDŽ na dan 31. 12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu, a u roku od 24 mjeseca imati upisano u JRDŽ 10, 20, 30 ili 40% krava, ovaca ili koza više u odnosu na broj krava, ovaca ili koza upisnih u JRDŽ na dan 31. 12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu.

Svi korisnici koji ostvare sredstva kroz ovaj Program obvezuju se na povećanje proizvodnje mlijeka i to od 5, 10, 15 ili 20% u roku od 12 mjeseci odnosno 10, 20, 30 ili 40% u roku od 24 mjeseca od primitka potpore u odnosu na količinu proizvedenog mlijeka u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu. Povećanje proizvodnje mlijeka računa se na osnovu 12 mjesečnog razdoblja koje započinje nakon 12 odnosno 24 mjeseca od primitka potpore.

Za izračun povećanja proizvodnje mlijeka koristit će se dostavljena dokumentacija i podaci iz registara koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ukoliko se temeljem administrativne kontrole korisnika utvrdi da nije postupao u skladu s obvezama propisanim ovim Programom, na istog se odnose slijedeće odredbe:

a) ako nema upisano u JRDŽ 5, 10, 15 ili 20% krava, ovaca ili koza više 12 mjeseci nakon primitka potpore, odnosno 10, 20, 30 ili 40% krava, ovaca ili koza više 24 mjeseca nakon primitka potpore u odnosu na broj krava, ovaca ili koza upisnih u JRDŽ na dan 31. 12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu, dužan je vratiti ukupni iznos potpore ostvaren temeljem ovog Programa

b) ako planirano povećanje proizvodnje mlijeka nije ispunjeno u cijelosti, korisnik je dužan vratiti ukupni iznos potpore ostvaren temeljem ovog Programa

Ako korisnik sredstava sufinanciranja kroz ovaj Program nije mogao ispuniti svoje obveze povećanja broja grla ili proizvodnje mlijeka zbog više sile ili izvanrednih okolnosti, nije u obvezi povrata novčanih sredstava.

9. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Za provedbu Programa osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. u iznosu od 8.000.000,00 eura po godini provedbe programa, na stavci T820072 - Izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi odnosno 24.000.000,00 eura u trogodišnjem razdoblju provedbe Programa.

10. PROVEDBA PROGRAMA

Provedba Programa propisat će se Pravilnikom, a provoditi će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravilnikom će se propisati detaljni uvjeti prihvatljivosti te potrebni dokazi o ispunjavanju uvjeta prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava. Na temelju dostavljene dokumentacije, podataka iz dostupnih registara i za ovu svrhu zatraženih podataka iz drugih registara obavlja se administrativna obrada zahtjeva za potporu.