Uvod

Proizvodnja goveđeg mesa u EU je stabilna s oko 600.000 tona mjesečno, što Europsku uniju (EU) stavlja na 3. mjesto po proizvodnji nakon Sjedinjenih američkih država i Brazila. Međutim, mesno govedarstvo u EU prolazi kroz izazovno razdoblje, obilježeno blagim smanjenjem proizvodnje ali i rastom cijena. U 2023. godini, proizvodnja goveđeg mesa u EU smanjila se za 3,9 %, dok je prosječna težina trupova manja za 0,6 %. Broj goveda za proizvodnju mesa također se smanjuje, posebice krava, čiji broj pada već četvrtu godinu zaredom. Očekuje se da će proizvodnja goveđeg mesa tijekom 2024. godine dodatno pasti za 2,3 %, što bi se moglo odraziti na cijene, ali i otežati konkurentnost EU na međunarodnom tržištu. Smanjenje broja živih životinja na tržištu EU moglo bi usporiti izvoz u 2024. godini. Uz navedene trendove u izvozu, značajno je naglasiti da je i uvoz mesa u EU pao je za 1,1 % u 2023. godini.

U takvom europskom kontekstu, mesno govedarstvo u Hrvatskoj također prolazi kroz slične prilagodbe. Prema podacima iz kolovoza 2024., u Hrvatskoj se uzgaja oko 450.000 grla svih kategorija goveda na više od 18.500 gospodarstva. Regionalno gledano, najveći broj goveda nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Posljednjih je godina zamjetna promjena u pasminskoj strukturi te je rast broja krava mesnih pasmina posebno je vidljiv u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Mesno se govedarstvo suočava s brojnim izazovima, a smanjenje broja goveda, kako u EU tako i u Hrvatskoj, u kombinaciji s rastućim troškovima i zahtjevima za održivijom, okolišno prihvatljivom poljoprivredom, predstavlja pritisak na proizvođače. Stoga je važno ulagati u modernizaciju i optimizaciju proizvodnih kapaciteta, podizanje standarda dobrobiti grla, prepoznatljivost i promociju proizvodnje kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i konkurentnost mesnog govedarstva u Hrvatskoj.

Obzirom da je sektor stočarstva iznimno osjetljiva grana primarne poljoprivredne proizvodnje, a posljednjih godina dodatno je izložen nizu tržišnih poremećaja koji su započeli provedbom mjera sprječavanja širenja bolesti COVID – 19, na što se nastavio značajan porast cijena energenata i stočne hrane kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Osim globalnih poremećaja sveukupnu stočarsku proizvodnju na nacionalnoj razini ugrozile su nepogode u vidu potresa i nepovoljnih klimatskih uvjeta koji su uzrokovali velike materijalne štete na stambenim i stočarskim objektima i poremećaje u proizvodnji stočne hrane, a što je značajno utjecalo na povećanje troškova proizvodnje. Slijedom navedenog, nužna je izrada i provedba cjelovitog programa stabilizacije i razvoja sektora.

U ovom Programu prikazani su sektorski ciljevi, prioriteti te mjere koji će osigurati stabilizaciju, jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje goveđeg mesa u narednom razdoblju. Program je strukturiran kroz dva cilja: 1) povećanje broja krava i dostatnosti u proizvodnji teladi za tov te 2) osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa.

Globalni trendovi u proizvodnji goveđeg mesa

Globalizacija je neupitno oblikovala suvremene prehrambene lance, omogućivši nam pristup širokom spektru namirnica tijekom cijele godine. No, ova je pojava istovremeno dovela do homogenizacije prehrane, smanjenja biološke raznolikosti i povećanja ekološkog otiska. U kontekstu ovih trendova, lokalna proizvodnja, posebice u sektoru govedarstva, predstavlja sve važniji segment održivog i kvalitetnog prehrambenog sustava.

Posljednjih godina, zbog utjecaja globalnih događaja na okoliš, resurse i sigurnost hrane, javlja se sve veći interes za lokalizaciju prehrambenih lanaca. Fokus se sve više stavlja na proizvodnju svježe hrane koja dolazi iz lokalnih izvora, uz manje posrednika i kraće transporte. Također, raste važnost jasnog informiranja potrošača o porijeklu i sastavu proizvoda, kako bi se osigurala veća kvaliteta, svježina i autentičnost hrane. Za Hrvatsku, osobito u sektoru proizvodnje goveđeg mesa, ovo predstavlja značajnu priliku za jačanje lokalne proizvodnje i distribucije.

Proizvodnja govedine i konzumacija crvenog mesa stoljećima su zauzimale središnje mjesto u ljudskoj prehrani. U mnogim kulturama diljem svijeta, govedina nije samo osnovna namirnica nego i značajan ekonomski proizvod. Međutim, proizvodnja govedine i konzumacija crvenog mesa prolazi kroz razdoblje značajnih promjena.

Gledajući unaprijed, budućnost proizvodnje goveđeg mesa vjerojatno će biti oblikovana kombinacijom tehnoloških inovacija, promjena u ponašanju potrošača i regulatornih pritisaka. Jedno od ključnih područja inovacija je razvoj održivijih poljoprivrednih praksi. Inovacije u preciznoj poljoprivredi i digitalnoj tehnologiji mogu pomoći poljoprivrednicima u optimizaciji resursa, smanjenju otpada i poboljšanju cjelokupne održivosti govedarstva. Ovaj će se sektor sve više fokusirati na transparentnost i sljedivost. Potrošači sve više brinu o podrijetlu hrane i načinu njezine proizvodnje.

Proizvodni sustavi

Proizvodni sustavi uzgoja krava kao osnove za proizvodnju teladi za tov

a) Sustav krava-tele

Proizvodni sustav «krava-tele» zasniva se na kravama mesnih i kombiniranih pasmina  i križancima istih pasmina, a sirovinsku osnovu ovog sustava čine travnjački resursi (prirodni i zasijani), uz odgovarajuće učešće namjenski proizvedene krme na oraničnim površinama. Krave služe za proizvodnju teladi za tov. Sve mlijeko koje krava proizvede namijenjeno je za prehranu vlastitog teleta. Tele je uz kravu do starosti 6 – 7 mjeseci, kada se odbija i usmjerava u različite tehnološke sustave tova, u cilju proizvodnje mlade junetine («baby beef» tehnologija - 12 do 18 mjeseci starosti) ili starijih kategorija goveđeg mesa (24 mjeseca starosti / 30-mjeseci starosti / 36 mjeseci starosti, te razne njihove izvedenice ovisno o uvjetima tržišta i zahtjevima potrošača).

b) Uzgoj teladi pasmina kombiniranih svojstava na gospodarstvima u proizvodnji mlijeka

Najčešće je kroz povijest uzgoja mliječnih goveda u RH zasnovan na simentalskoj pasmini goveda, a temelji se na ranom odbiću teladi od mlijeka sa 2 mjeseca starosti. Primjenjuje se na srednjim i velikim farmama  gdje je glavni cilj proizvodnja mlijeka. Telad starosti do 5 dana drži se uz majku uz obavezno sisanje kolostruma u prvim satima života. Telad oko 5 dana starosti, zdravstveno pregledana, smješta se iz rodilišta u individualne kaveze (boksove). U individualnim boksovima telad ostaju oko 60 dana koliko traje i hranidba mlijekom ili mliječnom zamjenicom. Mliječna zamjenica uvodi se postupno od navršenog prvog do 2 tjedna i koristi se do kraja individualnog držanja teladi. Kvalitetno sijeno i starter na raspolaganju su teladi od 2., 3. tjedna po volji. Prema završetku individualnog boravka postupno se smanjuju količine mliječne zamjenice, a povećavaju količine koncentrata i voluminozne krme. Ovakav način držanja teladi omogućuje brz fiziološki razvoj probavnih organa, tele se može bez većih stresova odbiti od mliječne zamjenice i prebaciti u grupno držanje i daljnji uzgoj (tov) gdje se tovi do željenih završnih težina na gospodarstvu ili je namijenjeno prodaji za daljnji tov u specijaliziranim tovilištima.

c) Uzgoj teladi kombiniranih pasmina na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka

Novija tehnologija uzgoja sa ciljem dobivanja kvalitetne teladi za tov je i ciljano križanje krava mliječnih pasmina, najčešće na specijaliziranim mliječnim farmama na kojima prevladavaju mliječne pasmine (holstein) a rjeđe kombinirane pasmine goveda. Tehnologija se zasniva na osjemenjivanju krava u proizvodnji mlijeka sjemenom mesnih pasmina goveda gdje se kao potomstvo dobivaju međupasminski križanci s boljim tovnim karakteristikama. Cilj primjene ovakve tehnologije uzgoja je povećanje prihoda na mliječnim farmama kroz dodatan prihod od proizvodnje teladi namijenjene tovu. Tehnologija se u pravilu ne primjenjuje na cijelim stadima, odnosno, primjenjuje se na odabranom broju jedinki unutar stada. Daljnji postupak s teladi dobiven ovom tehnologijom identičan je postupku s teladi na mliječnim farmama kombiniranih pasmina. Tako dobivena telad isključivo je namijenjena daljnjem tovu bilo u vlastitoj organizaciji ili daljnjoj prodaji teladi specijaliziranim tovljačima do željenih završnih težina.

Sustavi proizvodnje goveđeg mesa

Proizvodnja goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj je bazirana na tovu teladi porijeklom od krava iz sustava uzgoja krava tele, sustava proizvodnje mlijeka (dominantno krave Simentalske pasmine i Holstein pasmine) i teladi iz uvoza. Smanjenjem broja krava kao posljedice negativnih trendova u govedarstvu Hrvatske doveden je u pitanje dostatan broj teladi za proizvodnju potrebnih količina goveđeg mesa, a s druge strane sve naglašenija specijalizacija u proizvodnji kravljega mlijeka, dovodi u pitanje i tovne karakteristike i kvalitetu teladi za tov. Deficit u broju teladi za tov u ovom se trenutku, rješava uvozom teladi. Godišnje se u Republiku Hrvatsku uvozi oko 130 000 teladi za tov. Uvezena telad dalje se stavlja u klasičan tov. Cilj je uvesti telad koja je postala u pravom smislu riječi “preživač“. Takva telad se drži u zajedničkim boksovima i tovi do željenih završnih težina, kada se isporučuje klaonicama ili se kao živa grla izvoze.

Tov teladi za bijelo meso je specifičan, a glavno mu je obilježje hranidba teladi isključivo mlijekom, odnosno mliječnom zamjenicom. Meso takve teladi ima bijelo ružičastu boju zbog nedostatka željeza u hrani. Takvo meso je cijenjen proizvod na tržištu, s prepoznatljivim brendovima u svijetu, poput bijele kobasice u Bavarskoj. Telad se hrani mliječnim napitkom oko tri do četiri mjeseca, pri čemu postižu završnu tjelesnu masu od 160 do 180 kg. Telad namijenjena tovu za bijelo meso u većini slučajeva osigurava se s farmi namijenjenih proizvodnji mlijeka s holstein pasminom goveda.

Telad se hrani mlijekom ili mliječnom zamjenicom, uz dodatak koncentrata i minimalnih količina sjenaže ili kukuruzne silaže. U tome razdoblju telad postiže dobre priraste, s izvrsnom kvalitetom mesa. Kako je to intenzivni tov teladi, čija se hranidba zasniva na koncentratu i čija je završna tjelesna masa teladi prilično mala, isplativ je samo kada su cijene komponente koncentrata niske i kada imamo veliku ponudu teladi na tržištu.

Tov junadi se bazira na teladi koja dolazi iz sustava uzgoja krava-tele te krava u proizvodnji mlijeka starosti od 2 do 8 mjeseci. Junad se tovi u pravilu do težine 500 do 850 kilograma do maksimalne starosti od 30 mjeseci. Junad se tovi u stajama zatvorenog, poluotvorenog tipa i u obliku pašnog tova. U pašnom obliku uzgoja, ovisno o vremenskim uvjetima, stoka provodi na pašnjacima do 8 mjeseci. Hrani se ispašom, a svježa voda za piće im se dostavlja u pokretnim pojilištima Ostatak godine (zimski period), stoka se tovi u zaštićenim prostorima uz redovno serviranje hrane od strane tovljača. Na prostorima na kojima to dozvoljavaju klimatske prilike, stoka se na ispaši drži cijele godine. U tom slučaju tijekom zimskih mjeseci, stoka se dohranjuje sijenom. Hranjenje junadi se vrši kombinacijom kukuruzne silaže, visoko vlažnog kukuruza (VVK), žitarica, djetelinsko travnih smjesa (sijena), slame i koncentrirane krmne smjese. Svaku pojedinu fazu tova prati odgovarajuće izbalansirana krmna smjesa koja junadi osigurava ugljikohidrate, bjelančevine, vitamine, minerale i druge potrebne dodatke za kvalitetan prirast i zdravlje junadi. Hrana se junadi servira u jednom ili dva obroka u danu. Bez obzira kojom se kombinacijom krmne smjese hrani, stoka mora imati uvijek na raspolaganju dovoljnu količinu svježe pitke vode. Stoka je boksovima grupirana prema spolu, dobi i uzrastu. U svrhu zadovoljenja potreba tržišta za proizvodima više dodane vrijednosti moguća je proizvodnja junetine poznate kao „baby beef“, junetina iz sustava povećane dobrobiti životinja, proizvodnja sa GMO-free sirovinama i slično a u skladu sa specifikacijama proizvodnje.

Strateški okvir

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine kroz strateški cilj 9. „Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva“ postavlja preduvjete da hrvatski sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodi više kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Podaci pokazuju da postoje prilike za rast koje se mogu ostvariti povećanjem količine i podizanjem kvalitete proizvoda, učinkovitijim povezivanjem primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu, posebno u segmentima tržišta svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.

Strategija poljoprivrede do 2030. („Narodne novine“ broj 26/22, u daljnjem tekstu: Strategija poljoprivrede) predstavlja hijerarhijski viši akt strateškog planiranja u poljoprivredi te služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika. Ovaj Program usklađen je s razvojnim smjerovima i strateškim ciljevima (SC) definiranim u Strategiji poljoprivrede:

SC I.: Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora

SC II.: Jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene

SC III.: Obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima

SC IV.: Poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027.

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. (SP ZPP) objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Provedbom SP ZPP osigurati će se doprinos ciljevima Europskog zelenog plana uključujući Strategiju za bioraznolikost te strategiju Od polja do stola. U Republici Hrvatskoj su započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, modernizacije proizvodnje, generacijske obnove, primjene praksi prihvatljivih za okoliš i očuvanje prirode, povećanja prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda, jačanja otpornosti šumskih zajednica, kao i poboljšanja ruralne infrastrukture, što će se poticati i kroz intervencije SP ZPP-a. Poseban naglasak u planiranim intervencijama usmjeren je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okolišnog imaju i značajne gospodarske učinke. Potpore su posebno usmjerene na male i mlade s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.

Govedarstvo u Republici Hrvatskoj u funkciji proizvodnje mesa

Nacionalni resursi - broj krava u Republici Hrvatskoj

Ukupan broj goveda tijekom godina nije se značajnije mijenjao ¹ , te se tijekom kolovoza 2024. godine u Hrvatskoj uzgajalo 447.881 grla svih kategorija i pasmina goveda na 18.703 gospodarstva.

Tablica 1. Kretanje brojnog stanja svih kategorija goveda i posjednika u razdoblju od 2019. do 2023. godine

Izvor: MPŠR; Podaci za goveda ažuriraju se na dnevnoj bazi temeljem označavanja životinja i prijavljenih prometa.

U razdoblju od 1. lipnja do 3. studenog 2022. godine provodio se veterinarski pregled gospodarstava pri čemu se utvrđivanjem stvarnog stanja na terenu ažuriraju podaci u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Zabilježeni pad broja gospodarstava i krava rezultat je evidentiranja izlučenja grla za koje posjednici stoke nisu u JRDŽ-u prijavili premještanja i izlučenja. Gospodarstva na kojima tijekom provedbe VPG-a nisu pronađene životinje, evidentiraju se u JRDŽ-u kao neaktivna.

U kolovozu 2024. godine u Republici Hrvatskoj držano je 135.712 krava svih pasmina . Najbrojnije su krave iz skupine kombiniranih s 84.605 grla (62,3 %), a zatim prema udjelima slijede mliječne s 20,1 % (27.285 grla), mesne 12,8 % (17.371 grla) i izvorne s 4,8 %. Najveći broj krava svih pasmina (62.847) drži se u središnjoj Hrvatskoj, pri čemu je u ovoj regiji najveći broj grla u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji u kojima se drži gotovo 43.000 grla ( Slika 1 ).

Slika 1 . Udio (%) krava svih pasmina po regijama Hrvatske u kolovozu 2024. godini

Izvor: MPŠR

Krave koje pripadaju skupini kombiniranih pasmina najbrojnije su u Republici Hrvatskoj (62,3 % populacije).

Slika 2. Udio (%) krava po pasminama u 2024. godini u Hrvatskoj

Izvor: MPŠR

Posljednjih godina zamjetna je promjena u pasminskoj strukturi iz koje je razvidan rast broja krava mesnih pasmina. Ujedno, najveći broj krava ovih pasmina drži se u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ( Slika 3 ).

Slika 3 Broj krava mesnih pasmina po županijama u kolovozu 2024. godine

Izvor: MPŠR

Uvoz i izvoz živih goveda svih kategorija

U Hrvatskoj dominiraju mala gospodarstva ( Tablica 2 ) koja godišnje isporučuju manje od 20 grla, kojih je 2023. bilo 11.776. Ova kategorija čini čak 91,7% svih gospodarstava. Ova gospodarstva su isporučila ukupno 52.821 grlo, što čini 24,1% od ukupno isporučenih goveda u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da se samo 7,0% goveda iz ove kategorije izvozi, dok se većina koristi za domaću potrošnju. Ovaj podatak ukazuje na to da manja gospodarstva imaju ograničene mogućnosti za sudjelovanje na međunarodnom tržištu, što može biti rezultat nedovoljnih kapaciteta, ali i drugih čimbenika poput nedostatka infrastrukture i tržišnih prilika. Gospodarstva srednje veličine, koja isporučuju između 21 i 100 grla, a kojih je ukupno 900, isporučila su 35.251 grlo na tržište, čineći 16,1% ukupno isporučenih goveda na tržište.

Velika gospodarstva koja isporučuju od 101 do 1000 grla godišnje, kojih je znatno manje (131), imaju značajnu ulogu u sektoru. S ovih je gospodarstava tijekom 2023. godine isporučeno 38.232 grla, što je 17,4% od ukupno isporučenih goveda na tržište. Njihov udio u izvozu je značajan (22,4%), što potvrđuje njihovu sposobnost da zadovolje zahtjeve međunarodnog tržišta u smislu kvantitete, ali i kvalitete.

Najveći udio grla isporučenih na tržište ( Tablica 2 ) dolazi iz vrlo velikih gospodarstava, s više od 1000 grla. Iako takvih gospodarstava ima samo 27, ista su tijekom 2023. godine isporučila 93.223 grla, čineći 42,5% grla isporučenih na tržište. U ukupnom izvozu 56,6% grla je iz ove kategorije gospodarstava. Ovi podaci ukazuju da su velika gospodarstva ključna u izvoznom sektoru hrvatskog govedarstva.

Tablica 2 . Udio broja grla (%) razduženih kroz izvoza i klanja u RH tijekom 2023. godine prema veličini gospodarstava s kojih su isporučena

Uzgoj i držanje goveda u funkciji proizvodnje mesa u Hrvatskoj

Ukupno je u Hrvatskoj tijekom 2023. godine bilo 18.703 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem goveda (Tablica 3) . Najveći se broj gospodarstava se nalazi u Koprivničko-križevačkoj županiji (2.210, što čini 11,8% ukupnih gospodarstava), dok je značajan broj prisutan i u Bjelovarsko-bilogorskoj (2.060, 11%) te Zagrebačkoj županiji (1.750, 9,4%). Najveći broj goveda svih kategorija nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, s ukupno 87.273 grla (19,5% ukupnog broja). Na drugom mjestu je Koprivničko-križevačka županija sa 52.247 grla (11,7%), a slijede Bjelovarsko-bilogorska s 51.226 grla (11,4%) i Zagrebačka županija s 38.429 grla (8,6%). Najmanji broj goveda zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2.036 grla, 0,5%). Najveća koncentracija krava je također u Osječko-baranjskoj županiji, s 18.973 krave (14% ukupnog broja), dok je Bjelovarsko-bilogorska na drugom sa 16.324 krave (12%), a Koprivničko-križevačka županija na trećem mjestu s 13.891 kravom (10,2%). Najveći broj grla za isporuku na tržište dolazi iz Osječko-baranjske županije sa 58.676 grla, što čini 26,7% ukupnih grla za klanje i izvoz. Na drugom mjestu je Koprivničko-križevačka s 34.071 grlom (15,5%), a Bjelovarsko-bilogorska na trećem mjestu s isporučenih 31.331 grlom (14,3%).  

Međutim, najviše klaonica se nalazi u Zagrebačkoj županiji (15), gdje je također klasirano najviše trupova (60.063, što čini čak 43,2% ukupno klasiranih trupova). Jednak broj registriranih objekata za klanje nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se klasira značajan broj trupova (16.326 trupova, 11,7%). S druge strane, u nekim županijama, poput Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, i Varaždinske, nema klaonica, unatoč velikom broju poljoprivrednih gospodarstava s dobro razvijenim govedarstvom.

Tablica 3 B roj gospodarstava koja drže goveda svih pasmina i kategorija, broj grla u govedarskoj proizvodnji (na dan 01. 8. 2024) i usporedba s klaoničkim kapaciteta tijekom 2023. godine po županijama

Izvor: MPŠR

Ova regionalna raznolikost u uzgoju i tovu goveda, te u broju objekata za klanje grla (Tablica 4) , omogućava fleksibilnost sektora, no postavlja i izazove u vidu optimizacije logistike, klanja i distribucije na tržištu.  

Porijeklo grla na liniji klanja

U klaonicama u Hrvatskoj tijekom 2023. godine klasiran (Tablica 4) je najveći broj grla iz domaće proizvodnje, s ukupno 73.734 grla ili 4 6,4 % od ukupnog broja.

Tablica 4 . Broj klasiranih trupova porijeklom iz Republike Hrvatske i iz uvoza

Izvor: MPŠR

Među drugim zemljama porijekla (Slika 4) , najveći broj grla je iz Rumunjske (24,29%), a zatim iz Mađarske (9,18%) i Češke (6,87%).

Slika 4 P orijeklo grla (po oznaci na ušnoj markici) zaklanih u HR klaonicama od 01.01. - 31.12. 2022. te 2023. godine izraženo u % od ukupnog broja grla

Ukupna masa klaonički obrađenih i klasiranih goveđih trupova grla tovljenih u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini kreće se oko 40 tisuća tona, od kojih najveći udio pripada grlima kategorije A-mladi bikovi (Tablica 5) .

Tablica 5 . Ukupna masa (kg) klaonički obrađenih i klasiranih goveđih trupova po kategorijama tijekom 2021. do 2024. godine

Izvor MPŠR

Vanjsko-trgovinska razmjena živih grla te svježeg i smrznutog goveđeg mesa

Od ukupno 142.499.326 € uvoza živih goveda u 2023. godini 132.338.303 € odnosno 92,87 % ostvareno je u 8 zemalja (Slika 5) . Ostalih 9 zemalja koje su pojedinačno ispod 2 % čine ukupno 3,00 % uvoza.

Slika 5 Udio uvoza po državama (%) prema vrijednosti (€) uvezenih grla tijekom 2023. godine

Izvor: DZS, obrada MPŠR

Od ukupno 118.221.796 € izvoza živih goveda u 2023. godini 112.640.107 € odnosno 95,28 % ostvareno je u 7 zemalja (Slika 6) . Ostalih 10 zemalja koje su pojedinačno ispod 2 % čine ukupno 4,72 % uvoza.

Slika 6 Udio izvoza (%) po državama prema vrijednosti (€) izvezenih grla tijekom 2023. godine

Izvor: DZS, obrada MPŠR

Vanjsko-trgovinska razmjena svježeg i smrznutog goveđeg mesa

Tablica 6 Količine (kg) svježeg i smrznutog goveđeg mesa u vanjsko – trgovinskoj razmjeni tijekom 2022. i 2023. godine

Izvor: DZS, obrada MPŠR

Vrijednost uvoza (kg) u 2023. godini bila je za 11,32 % odnosno 3.791.716 kg veća u odnosu na vrijednost uvoza u 2022. godini dok je istodobno vrijednost izvoza u 2023. godini smanjena za 3,52 % odnosno 388.582 KG u odnosu na vrijednost izvoza u 2022. godini.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. godini iznosila je 28,56 % što predstavlja smanjenje od 4,40 % u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 32,96 %.

Tablica 7 Vrijednost (€) svježeg i smrznutog goveđeg mesa u vanjsko – trgovinskoj razmjeni tijekom 2022.  i 2023. godine

Izvor: DZS, obrada MPŠR

Vrijednost uvoza (€) u 2023. godini bila je za 15,06 % odnosno 27.831.134 € veća u odnosu na vrijednost uvoza u 2022. godini dok je istodobno vrijednost izvoza u 2023. godini smanjena za 4,49% odnosno 2.515.912 € u odnosu na vrijednost izvoza u 2022. godini.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. godini iznosila je 25,19 %  što predstavlja smanjenje od 5,16 % u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 30,35 %.

Bilanca (potrošnja, otkup, izvoz i uvoz) i samodostatnost

Ukupna potrošnja mesa obuhvaća zbroj potrošnje mesa peradi, goveda, svinja, ovaca i koza, ostalog mesa te iznutrica. Potrošnja konjskog mesa je prikazana zasebno. Prosječna potrošnja mesa u razdoblju od 2018. - 2022. godine iznosi 100,6 kg/ po stanovniku . U 2022. potrošnja iznosi 108,6 kg.

U potrošnji mesa po kategorijama najzastupljenije je svinjsko meso, zatim meso peradi te goveđe meso. U 2022. godini potrošnja svinjskog mesa iznosila je 58,6 kg/po stanovniku, mesa peradi 27,3 kg/po stanovniku, a goveđeg mesa 17,1 kg/ po stanovniku .

PROIZVODNO - POTROŠNA BILANCA MESA ZA 2022. GODINU i SAMODOSTATNOST

000 tona