1. UVOD

Obzirom da je sektor stočarstva iznimno osjetljiva grana primarne poljoprivredne proizvodnje, a posljednjih godina dodatno je izložen nizu tržišnih poremećaja koji su započeli provedbom mjera sprječavanja širenja bolesti COVID – 19, na što se nastavio značajan porast cijena energenata i stočne hrane kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

Osim globalnih poremećaja sveukupnu stočarsku proizvodnju na nacionalnoj razini ugrozile su 2000. godine nepogode u vidu potresa  koji su uzrokovali velike materijalne štete na stambenim i stočarskim objektima što je uzrokovalo preseljenja stoke sa farmi, promjene hranidbe te nemogućnost provedbe tehnoloških mjera u držanju stoke. Na mnogim farmama, potresi su uzrokovali velika strukturalna oštećenja. Brojni stočarski objekti i skladišta stočne hrane zadobili su značajna oštećenja uslijed potresnih valova. Posljedice koje su bile katastrofalne brojne proizvođače su prisilile na hitno preseljenje stoke te potrebu za hitnom obnovom štalskih objekata i infrastrukture.

U 2022. godini veći je dio Republike Hrvatske zadesila velika suša koja je dovela do poremećaja u proizvodnji stočne hrane, a što je značajno utjecalo na povećanje troškova proizvodnje. Na mnogim farmama, suša je rezultirala padom prinosa tradicionalnih izvora hrane poput livada, pašnjaka a isto tako i silažnog kukuruza. Poljoprivrednici su bili prisiljeni ulagati u alternativne izvore hrane kako bi osigurali adekvatnu hranidbu svoje stoke. Tijekom 2023. godine velike posljedice na najveći dio prostora Republike Hrvatske su imale štete od olujnog nevremena koje je kao i potres ostavilo brojne štete na stambenim i gospodarskim objektima. Dodatno, na sve navedeno sektor svinjogojstva od kraja lipnja 2023. godine izložen je poremećajima uzrokovanim pojavom afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj.

Posljedice navedenih okolnosti, su kumulativno značajno utjecale na narušavanje proizvodnog potencijala poljoprivrednih gospodarstava koja se bave primarnom govedarskom, svinjogojskom i ovčarsko-kozarskom proizvodnjom.

Ukupno gledano, ovi su događaji smanjili proizvodni kapacitet u sektoru, doveli do pada broja teladi, prasadi, janjadi i jaradi te otežali obnovu stada. Oporavak sektora zahtijeva značajna ulaganja i dugotrajnu obnovu proizvodnih kapaciteta.

Proizvodnja goveđeg mesa u ukupnoj proizvodnji mesa u Hrvatskoj zastupljena je sa 16,6%. U 2023. godini proizvedeno je 43,3 tisuća tona goveđeg mesa. Razvrstano je ukupno 158,8 tisuća goveđih trupova ukupne mase 41,2 tisuće tona. Proizvodnja goveđeg mesa u 2023. godini, promatrano u odnosu na proizvodnju iz 2022. godine smanjena je za 11,2%.

Stopa samodostatnosti Europske unije u sektoru svinjskog mesa u 2023. godini iznosila je 124%, što je smanjenje za 2% u odnosu na 2022. godinu. Nasuprot visokoj samodostatnosti na razini Europske unije i usmjerenosti izvozu, Republika Hrvatska prosječno 40% potreba za svinjskim mesom podmiruje s područja drugih država članica. U razdoblju od 2018. do 2022. godine stopa samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa smanjena je sa 64% na 57%.

Uz svinjsko meso Republika Hrvatska ovisna je o prasadi za punjenje tovnih kapaciteta uzgojenoj na području drugih država članica. Prema podatcima s linije klanja broj zaklanih tovnih svinja u 2023. godini u odnosu na 2018. godinu smanjen je za 1,5%, međutim broj svinja uvezenih izravno na klanje (ponajprije kategorija odojci i prasad) povećan je za 11,7% a broj svinja uvezenih za punjenje tovnih kapaciteta veći je za 5%. Osim navedenih pokazatelja, važno je istaknuti kako je uvoz svinjskog mesa u 2023. godini u odnosu na onaj iz 2018. godine veći za gotovo 17%, a u odnosu na 2013. godinu udvostručen (+56%).

Ovce i koze čine oko 10% ukupnog stočnog fonda Hrvatske. Razmjenom živih ovaca te ovčjeg i kozjeg mesa ostvarujemo deficit. U posljednje tri godine broj ovaca i koza se smanjuje. Ukupan broj ovaca u 2023. godini iznosio je 552,1 tisuća grla i u odnosu na 2022. godinu bio je manji za 90,7 tisuća grla ili 14,1%, a ukupan broj koza iznosio je 72,8 tisuća grla i u odnosu na 2022. godinu bio je manji za 8,8 tisuća grla ili 10,8%.

2.   CILJ PROGRAMA  

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru proizvodnje goveda, svinja, ovaca i koza u svrhu ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnova narušenog proizvodnog potencijala. Potporom će se obnoviti proizvodni potencijal sektora proizvodnje mesnog govedarstva za 30%, svinjogojstva za 20%, te ovčarstva i kozarstva za 30% koliko je u promatranom razdoblju narušen. Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća koja uzgajaju krmače te goveda, ovce i koze mesnih i kombiniranih pasmina.

3. PRAVNA OSNOVA

Pravni temelj za donošenje ovoga Programa je:

- članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21. i 152/22.).

- Uredba Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću)

Potpore dodijeljene kroz ovaj Program spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzete iz obveze prijave iz njegova članka 108. stavka 3. s obzirom da ispunjavaju sve opće uvjete utvrđene u Poglavlju I. i sve posebne uvjete iz točaka 3(d) i 6(h) članka 14. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću.

Ovaj Program ima uporište u:

- „Programu razvoja sektora mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i „Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2027. godine“,

- „Programu razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i „Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2027. godine“

- „Programu razvoja sektora mesnog ovčarstva i kozarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i „Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mesnog ovčarstva i kozarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2027. godine“  

donesenim Odlukama Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj _____________ godine.

4. TRAJANJE PROGRAMA

Program će se provoditi u razdoblju od 2025. do 2027. godine.

5. MJERE U PROVEDBI PROGRAMA

Mjere u provedbi ovog Programa su:

Mjera 1: Potpora za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva

Mjera 2: Potpora za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru svinjogojstva

Mjera 3: Potpora za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog ovčarstva i kozarstva

6. OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE

U okviru ovog Programa omogućit će se dodjela potpore uzgajivačima goveda, krmača, ovaca i koza za pokriće troškova nastalih prilikom povećanja standardnog prinosa potencijala za proizvodnju na gospodarstvu.

Maksimalni iznos potpore po korisniku kroz ovaj Program ovisi o standardnom prinosu potencijala za uzgoj teladi, prasadi, janjadi i jaradi na gospodarstvu u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu. U izračunu se koriste koeficijenti standardnog prinosa proizvodnje, koji se preuzimaju iz važećeg kalkulatora ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva (EVPG) Sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (engl. Farm Accountancy Data Network - FADN).

Ekonomska veličina za potrebe ovoga Programa izračunava se:

- iz broja ženskih grla mesnih i/ili kombiniranih pasmina goveda na gospodarstvu koja su se barem jednom telila

- iz broja krmača i suprasnih krmača na gospodarstvu

- iz broja ženskih grla mesnih i/ili kombiniranih pasmina ovaca i koza na gospodarstvu koja su se barem jednom janjila/jarila.

Maksimalni iznos potpore po poljoprivrednom gospodarstvu se izračunava po formuli:

X (€) = (a – b) x KSP

U kojoj je:

X - maksimalni iznos potpore po gospodarstvu u eurima

a -  potencijal poljoprivrednog gospodarstva iskazan u broju krava, ovaca i koza  na dan 31.12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu ili u broju krmača i rasplodnih krmača temeljem posljednje dojave brojnog stanja svinja na gospodarstvu koja prethodi podnošenju zahtjeva za potporu, uvećan za 10, 20, 30 ili 40%, prema odluci podnositelja zahtjeva za potporu.

b -  potencijal poljoprivrednog gospodarstva iskazan u broju  krava, ovaca i koza držanih na gospodarstvu na dan 31. 12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu ili iskazan u broju krmača i rasplodnih krmača temeljem posljednje dojave brojnog stanja svinja na gospodarstvu koja prethodi podnošenju zahtjeva za potporu

a – b   rast potencijala proizvodnje iskazan kao razlika u broju grla prije i nakon sudjelovanja u Programu, zaokružen na viši cijeli broj

KSP – koeficijent standardnog prinosa proizvodnje iz važećeg kalkulatora EVPG

Najviši iznos potpore koji se može ostvariti je:

- u sektoru mesnog govedarstva je 80.000,00 €/korisniku

- u sektoru svinjogojstva je 50.000,00 €/korisniku

- u sektoru mesnog ovčarstva i kozarstva je 30.000,00 €/korisniku

Jedan korisnik u mogućnosti je ostvariti pravo na potporu u okviru svih mjera ovoga Programa ali ne više od jednom u programskom razdoblju.

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za potporom, utvrdi da je ukupni iznos zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti.

7. PRIHVATLJIVI KORISNICI POTPORE

Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga 1. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću) koja uzgajaju goveda, svinje, ovce i koze.

Korisnici u Mjeri 1. i Mjeri 3. moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- upisani su u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

- ne isporučuju mlijeko u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

- nisu upisani u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, Odjeljak IX. - Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi

- nisu upisani u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti prerada mlijeka na gospodarstvu i/ili sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat.

- upisani u Registar objekata (farmi),

- grla upisana u Jedinstveni registar držanih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) te posjeduju najmanje:

o 3 uvjetna grla krava koja pripada skupini mesnih i/ili kombiniranih pasmina goveda

o 3 uvjetna grla koja pripada skupini mesnih i/ili kombiniranih pasmina ovaca i/ili koza

Korisnici u Mjeri 2. moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

- upis u Registar objekata (farmi) te prema JRDŽ-u na gospodarstvu drže najmanje 3 uvjetna grla krmača i/ili suprasnih krmača

Za izračun broja uvjetnih grla u ovom Programu  primjenjuju se koeficijenti za  krave 1, krmače 0,5, ovce i koze 0,15.

Procjenjuje se da će broj korisnika ovih mjera biti više od 2000.

8. PROVEDBA PROGRAMA

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom.

Provedba ovog Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravilnikom će se propisati detaljni uvjeti prihvatljivosti te potrebni dokazi o ispunjavanju uvjeta prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava.

9. OBVEZE KORISNIKA POTPORE

9.1. Obveze korisnika za Mjeru 1. i Mjeru 3.

Korisnici u sektoru mesnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva nakon primitka potpore kroz ovaj Program obvezuju se u roku 12 mjeseci imati upisano u JRDŽ 5,10, 15 ili  20% krava, ovaca i/ili koza više u odnosu na broj krava, ovaca i/ili koza upisnih u JRDŽ na dan 31.12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu, a u roku od 24 mjeseca imati upisano u JRDŽ 10, 20, 30 ili 40% krava, ovaca i/ili koza više u odnosu na broj krava, ovaca i/ili koza upisnih u JRDŽ na dan 31.12. godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu.

Za izračun povećanja proizvodnje teladi, janjadi i/ili jaradi koristit će se dostavljena dokumentacija i podaci iz registara koje vodi Ministarstvo poljoprivrede.

9.2. Obveze korisnika u Mjeri 2.

Korisnici koji ostvare pravo na potporu obvezuju se sukladno dojavi brojnog stanja svinja, po isteku 24 mjeseca od primitka potpore , imati na gospodarstvu 10, 20, 30 ili 40% više krmača i suprasnih krmača  sukladno odabiru podnositelja, u odnosu na broj grla temeljem dojave koja je osnova za izračun potpore.

Ukoliko se temeljem administrativne kontrole korisnika utvrdi da nije postupao u skladu s obvezama propisanim ovim Programom, isti je u obvezi vratiti puni iznos dobivene potpore.

Ako korisnik sredstava sufinanciranja kroz ovaj Program nije mogao ispuniti svoje obveze povećanja broja grla ili proizvodnje teladi, janjadi, jaradi i prasadi zbog više sile ili izvanrednih okolnosti, nije u obvezi povrata novčanih sredstava.

10. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Program će se financirati u okviru sredstava Državnog proračuna, unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, na aktivnosti T820072 - Izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi, u ukupnom iznosu od 96.000.000,00 eura . Iznos od 32.000.000,00 eura u 2025. godini osiguran je u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu u okviru financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Sredstva su planirana kako slijedi:

U Mjeri 1. iznos od 15.000.000,00 eura po godini provedbe Programa.

U Mjeri 2. iznos od 10.000.000,00 eura po godini provedbe Programa.

U Mjeri 3. iznos od 7.000.000,00 eura po godini provedbe Programa.

Ukoliko se po provedbi administrativne kontrole utvrdi kako su sredstva u nekoj od mjera nedostatna, sredstva između mjera mogu se preraspodijeliti ukoliko su raspoloživa u okviru druge mjere/mjera.