KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNEŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za razumijevanje govora i pisanih tekstova, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena strategija i metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja.
U srednjoj strukovnoj školi engleski se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su engleski jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, engleski se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole .
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
– samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje Poseban naglasak stavlja se na komunikaciju u okviru struke ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik.
– razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
– samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
– prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
– cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima u okviru struke,ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja pisanih tekstova i govornog jezika te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika..
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
– ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku, a veza općeg jezika i jezika struke je neizbježna, u strukovnim je školama nužno adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskome, tako i na stranome jeziku. Stoga je nužno dio nastave stranoga jezika posvetiti jeziku struke. Time učenici razvijaju postojeće znanje općeg jezika i uče jezik struke. Ishodi koji se ostvaruju tijekom poučavanja u funkciji su struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Engleski jezik struke.
Jezično posredovanje jest složen komunikacijski vid koji uključuje istovremenu i/ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju, a odnosi se na posredovanje koncepata, tekstova i posredovanje u komunikacijskim situacijama. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koje ne govore isti jezik, u pisanome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik posreduje pisane ili govorene tekstove.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:
– učenikov afektivni i kognitivni razvoj
– razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
– razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi, srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi, dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 50 riječi, kratak između 50 i 100 riječi, srednje dug tekst ima između 100 i 200 riječi, a dug tekst više od 200 riječi.
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dugi tekst
dugi tekst
receptivne djelatnosti
do 100 riječi
100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja)
300 – 600 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 600 riječi
produktivne djelatnosti
do 50 riječi
50 – 100 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na predznanje potrebno za učenje jezika struke na stranome jeziku budući da je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke razina A2 prema ZEROJ-u što odgovara razini učenika koji nastavljaju učenje stranoga jezika koji su učili svih osam godina u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni nastavnika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika. Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče nastavnik koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da nastavniku olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Engleski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda:
Nakon oznake za srednju strukovnu školu (SSŠ), ostale oznake ishoda u predmetnome kurikulu govore o kojem je nastavnom predmetu riječ (EJ), iz koje su domene ishodi (A, B ili C) te u kojem se razredu ostvaruju (1. – 3. ili 1. – 4.). Druga se brojka odnosi na redoslijed ishoda unutar domene u pojedinom razredu.
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije u tekstu opće tematike.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.2.
Govori tekst kraće i/ili srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih potkrepljuje odgovarajućim dokazima i primjerima.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst kraće i/ili srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
Planira i priprema duži razgovor.
Sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, kultura i umjetnost, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike primjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
EJ SSŠ A.2.2.
Govori srednji tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori srednji tekst, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama niže razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.2.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, umjetnost, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.2.1.
Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.
Iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.3.
Predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
Osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture.
Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.4.
Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.
Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Upotrebljava razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta.
Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.
Piše bilješke.
Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.2.
Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i upotrebljava ih radi unapređenja učenja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.3.
Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.
Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijeg učenja.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.4.
Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.
Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.2.5.
Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.3.1.
Analizira jednostavan izvoran i/ ili duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć primjenjuje više strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.2.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje i/ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
EJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukture srednje i /ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstva, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
EJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: eme vezane uz sektor/zanimanje, različiti životni stilovi, odnosi i komunikacija, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, oglašavanje, posebni dani i datumi.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.3.1.
Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
Objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.
Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.3.2.
Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.
Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.
Uz čestu pomoć se koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
EJ SSŠ B.3.3.
Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.
Prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda vlastitim potrebama u različitim kontekstima.
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.3.4.
Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Analizira uzroke međukulturnih nesporazuma.
Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma i opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.3.1.
Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.
Uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove.
Koristi se različitim vrstama rječnika.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.2.
Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju.
Svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama.
Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.
Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.3.
Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Nastavlja razvijati suradničko učenje.
Radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.
Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i o osjećajima drugih.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.4.
Upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje stvaralačkom fantazijom.
Koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.3.5.
Prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Provodi kratko istraživanje:primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate
Sažima razne vrste jednostavnijih ekstova.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
EJ SSŠ C.3.6.
Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
U fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte.
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti.
Prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.3.
Govori kraći i/ili srednje dugi tekst koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori kraći i/ili srednje dugi tekst, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.4.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Planira i priprema razgovor.
Sudjeluje u razgovoru.
Upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.5.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Izlaže ih s argumentacijom.
Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstuprimjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
EJ SSŠ A.2.3.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za razumijevanje govora i pisanih tekstova, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena strategija i metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja.
U srednjoj strukovnoj školi engleski se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su engleski jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, engleski se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole .
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
– samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje Poseban naglasak stavlja se na komunikaciju u okviru struke ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik.
– razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
– samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
– prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
– cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima u okviru struke, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja pisanih tekstova i govornog jezika te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika. .
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
– ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku, a veza općeg jezika i jezika struke je neizbježna, u strukovnim je školama nužno adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskome, tako i na stranome jeziku. Stoga je nužno dio nastave stranoga jezika posvetiti jeziku struke. Time učenici razvijaju postojeće znanje općeg jezika i uče jezik struke. Ishodi koji se ostvaruju tijekom poučavanja u funkciji su struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Engleski jezik struke.
Jezično posredovanje jest složen komunikacijski vid koji uključuje istovremenu i/ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju, a odnosi se na posredovanje koncepata, tekstova i posredovanje u komunikacijskim situacijama. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koje ne govore isti jezik, u pisanome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik posreduje pisane ili govorene tekstove.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost , kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:
– učenikov afektivni i kognitivni razvoj
– razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
– razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi, srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi, dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 50 riječi, kratak između 50 i 100 riječi, srednje dug tekst ima između 100 i 200 riječi, a dug tekst više od 200 riječi.
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dugi tekst
dugi tekst
receptivne djelatnosti
do 100 riječi
100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja)
300 – 600 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 600 riječi
produktivne djelatnosti
do 50 riječi
50 – 100 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na predznanje potrebno za učenje jezika struke na stranome jeziku budući da je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke razina A2 prema ZEROJ-u što odgovara razini učenika koji nastavljaju učenje stranoga jezika koji su učili svih osam godina u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni nastavnika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika. Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče nastavnik koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da nastavniku olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Engleski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda:
Nakon oznake za srednju strukovnu školu (SSŠ), ostale oznake ishoda u predmetnome kurikulu govore o kojem je nastavnom predmetu riječ (EJ), iz koje su domene ishodi (A, B ili C) te u kojem se razredu ostvaruju (1. – 3. ili 1. – 4.). Druga se brojka odnosi na redoslijed ishoda unutar domene u pojedinom razredu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije u tekstu opće tematike.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.2.
Govori tekst kraće i/ili srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih potkrepljuje odgovarajućim dokazima i primjerima.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst kraće i/ili srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
Planira i priprema duži razgovor.
Sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, kultura i umjetnost, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj , molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike primjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
EJ SSŠ A.2.2.
Govori srednji tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
I zražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori srednji tekst, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama niže razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.2.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, umjetnost, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj , molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.2.1.
Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.
Iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.3.
Predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
Osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture.
Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.4.
Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.
Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Upotrebljava razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta.
Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.
Piše bilješke.
Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.2.
Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i upotrebljava ih radi unapređenja učenja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.3.
Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.
Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijeg učenja.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.4.
Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.
Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.2.5.
Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.3.1.
Analizira jednostavan izvoran i/ ili duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć primjenjuje više strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.2.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje i/ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
EJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukture srednje i /ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstva, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
EJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: eme vezane uz sektor/zanimanje, različiti životni stilovi, odnosi i komunikacija, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, oglašavanje, posebni dani i datumi.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.3.1.
Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
Objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.
Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.3.2.
Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.
Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.
Uz čestu pomoć se koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
EJ SSŠ B.3.3.
Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.
Prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda vlastitim potrebama u različitim kontekstima.
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.3.4.
Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Analizira uzroke međukulturnih nesporazuma.
Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma i opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.3.1.
Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.
Uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove.
Koristi se različitim vrstama rječnika.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.2.
Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju.
Svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama.
Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.
Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.3.
Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Nastavlja razvijati suradničko učenje.
Radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.
Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i o osjećajima drugih.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.4.
Upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje stvaralačkom fantazijom.
Koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.3.5.
Prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Provodi kratko istraživanje:
primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultateSažima razne vrste jednostavnijih ekstova.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
EJ SSŠ C.3.6.
Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
U fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte.
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti.
Prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.3.
Govori kraći i/ili srednje dugi tekst koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori kraći i/ili srednje dugi tekst, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.4.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Planira i priprema razgovor.
Sudjeluje u razgovoru.
Upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.5.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Izlaže ih s argumentacijom.
Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
EJ SSŠ A.2.3.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.