KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNEŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za razumijevanje govora i pisanih tekstova, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena strategija i metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja.
U srednjoj strukovnoj školi engleski se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su engleski jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, engleski se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole .
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
– samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje Poseban naglasak stavlja se na komunikaciju u okviru struke ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik.
– razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
– samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
– prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
– cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima u okviru struke,ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja pisanih tekstova i govornog jezika te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika..
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
– ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku, a veza općeg jezika i jezika struke je neizbježna, u strukovnim je školama nužno adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskome, tako i na stranome jeziku. Stoga je nužno dio nastave stranoga jezika posvetiti jeziku struke. Time učenici razvijaju postojeće znanje općeg jezika i uče jezik struke. Ishodi koji se ostvaruju tijekom poučavanja u funkciji su struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Engleski jezik struke.
Jezično posredovanje jest složen komunikacijski vid koji uključuje istovremenu i/ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju, a odnosi se na posredovanje koncepata, tekstova i posredovanje u komunikacijskim situacijama. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koje ne govore isti jezik, u pisanome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik posreduje pisane ili govorene tekstove.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:
– učenikov afektivni i kognitivni razvoj
– razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
– razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi, srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi, dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 50 riječi, kratak između 50 i 100 riječi, srednje dug tekst ima između 100 i 200 riječi, a dug tekst više od 200 riječi.
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dugi tekst
dugi tekst
receptivne djelatnosti
do 100 riječi
100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja)
300 – 600 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 600 riječi
produktivne djelatnosti
do 50 riječi
50 – 100 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na predznanje potrebno za učenje jezika struke na stranome jeziku budući da je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke razina A2 prema ZEROJ-u što odgovara razini učenika koji nastavljaju učenje stranoga jezika koji su učili svih osam godina u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni nastavnika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika. Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče nastavnik koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da nastavniku olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Engleski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda:
Nakon oznake za srednju strukovnu školu (SSŠ), ostale oznake ishoda u predmetnome kurikulu govore o kojem je nastavnom predmetu riječ (EJ), iz koje su domene ishodi (A, B ili C) te u kojem se razredu ostvaruju (1. – 3. ili 1. – 4.). Druga se brojka odnosi na redoslijed ishoda unutar domene u pojedinom razredu.
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije u tekstu opće tematike.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.2.
Govori tekst kraće i/ili srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih potkrepljuje odgovarajućim dokazima i primjerima.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst kraće i/ili srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
Planira i priprema duži razgovor.
Sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, kultura i umjetnost, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike primjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
EJ SSŠ A.2.2.
Govori srednji tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori srednji tekst, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama niže razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.2.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, umjetnost, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.2.1.
Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.
Iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.3.
Predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
Osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture.
Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.4.
Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.
Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Upotrebljava razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta.
Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.
Piše bilješke.
Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.2.
Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i upotrebljava ih radi unapređenja učenja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.3.
Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.
Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijeg učenja.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.4.
Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.
Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.2.5.
Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.3.1.
Analizira jednostavan izvoran i/ ili duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć primjenjuje više strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.2.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje i/ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
EJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukture srednje i /ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstva, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
EJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: eme vezane uz sektor/zanimanje, različiti životni stilovi, odnosi i komunikacija, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, oglašavanje, posebni dani i datumi.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.3.1.
Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
Objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.
Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.3.2.
Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.
Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.
Uz čestu pomoć se koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
EJ SSŠ B.3.3.
Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.
Prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda vlastitim potrebama u različitim kontekstima.
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.3.4.
Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Analizira uzroke međukulturnih nesporazuma.
Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma i opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.3.1.
Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.
Uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove.
Koristi se različitim vrstama rječnika.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.2.
Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju.
Svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama.
Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.
Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.3.
Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Nastavlja razvijati suradničko učenje.
Radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.
Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i o osjećajima drugih.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.4.
Upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje stvaralačkom fantazijom.
Koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.3.5.
Prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Provodi kratko istraživanje:primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate
Sažima razne vrste jednostavnijih ekstova.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
EJ SSŠ C.3.6.
Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
U fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte.
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti.
Prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.3.
Govori kraći i/ili srednje dugi tekst koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori kraći i/ili srednje dugi tekst, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.4.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Planira i priprema razgovor.
Sudjeluje u razgovoru.
Upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.5.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Izlaže ih s argumentacijom.
Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstuprimjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
EJ SSŠ A.2.3.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. Ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno se točno koristi jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.2.4.
Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.
EJ SSŠ A.2.5.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani/obrazovanje, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.2.1.
Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.
Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
EJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.
Iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.3.
Predviđa moguće posljedice utjecaja stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite.
Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.4.
Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.
Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta.
Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.
Piše bilješke.
Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.2.
Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.3.
Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.
Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.4.
Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.
Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.2.5.
Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.3.1.
Analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
EJ SSŠ A.3.2.
Govori srednji do dugi tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu se pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplaniranii dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.4.
Piše duži strukturiran tekst koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira dug tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše strukturiran duži tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi leksičkim strukturama više razine složenosti svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
EJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: međuljudski odnosi, zdrav život, putovanja i turizam, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, potrošačko društvo, marketing i oglašavanje, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija, davanje savjeta i preporuka, uspoređivanje sličnosti i razlika, sudjelovanje u razgovoru i održavanje razgovora, davanje argumentiranog mišljenja
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.3.1.
Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
Objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.
Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.3.2.
Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.
Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.
Uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
EJ SSŠ B.3.3.
Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama.
Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.
Prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.3.4.
Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.3.1.
Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.
Koristi se rječnicima.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.2.
Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.
Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.3.
Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Nastavlja razvijati suradničko učenje.
Radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.
Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.4.
Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju.
Uz čestu se pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
EJ SSŠ C.3.5.
Koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Provodi kratko istraživanje:obrađuje podatke i interpretira rezultate
Sažima razne vrste tekstova.
Uz čestu se pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
EJ SSŠ C.3.6.
Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije složenih sadržaja.
Izvodi prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Engleski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.4.1.
Procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje vrlo složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu.
Predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta.
Uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje vrlo složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.4.2.
Govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
Planira tijek govora i izlaganja.
Priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugome razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.4.4.
Piše tekst složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst različitih dužina u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
EJ SSŠ A.4.5.
Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.
Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje,
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, davanje savjeta i preporuka, uspoređivanje sličnosti i razlika, sudjelovanje u razgovoru i održavanje razgovora, davanje argumentiranog mišljenja
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.4.1.
Raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.
Iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura.
Objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost.
Uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
EJ SSŠ B.4.2.
Uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove.
Ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima.
Uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima.
Uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
EJ SSŠ B.4.3.
Primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima.
Koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva.
Uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.4.1.
Sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika.
Piše sažetak dužeg odlomka/teksta.
Uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
EJ SSŠ C.4.2.
Sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja.
Nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju.
Planira, postavlja ciljeve i organizira učenje.
Uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
EJ SSŠ C.4.3.
Sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima i/ili terenskoj nastavi.
Procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima.
Uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
EJ SSŠ C.4.4.
Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.4.5.
Koristi se širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
Postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke.
Donosi promišljene, logične i obranjive zaključke.
Predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke.
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
EJ SSŠ C.4.6.
Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija.
Kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja.
Uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija.
Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o razredu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima, općim i stručnim.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome razredu.
Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (CLIL). Ovakav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.
F. UČENJE I POUČAVANJE
Iskustva učenja i poučavanja
U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine, što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.
Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.
Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovornost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje kako bi mogli odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem odluka. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog , što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije engleskog jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika engleskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Engleski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Engleski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga nastavnika
Autonomija nastavnika, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost nastavnika uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.
Nastavnik izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni kurikulom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj nastavnik i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.
Osnovne strategije kojima nastavnik poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:
– izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)
– poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje
– samostalno učenje s pomoću povratnih informacija nastavnika.
Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je nastavnik predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju nastavnik:
– usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i nastavnika u procesu učenja
– mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih
– odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost
– cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.
Nastavnik planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Nastavnik se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.
S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Nastavnik ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.
Materijali i izvori
Nastavnik izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta, i potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, nastavnik se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Nastavnik potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Okružje za učenje
Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i nastavnika, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje nastavnike te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Nastavnik nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.
Nastavnik njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti, učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.
Uvažavajući društvenu prirodu učenja, nastavnik stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – nastavnik: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvan-školskome okružju, donose zajednički.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno uzeti u obzir činjenicu da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava engleski jezik.
Grupiranje učenika
S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje u srednjim strukovnim školama vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovladavanje jezikom struke. Grupiranje učenika regulira se kurikulom ustanove.
Slika 3: Grupiranje učenika
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Engleskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Jezično posredovanje ocjenjuje se ovisno o vrsti teksta koji učenik proizvodi (govoreni ili pisani) i evidentira se u sklopu elementa vrednovanja koji se odnosi na odgovarajuću djelatnost: govorenje ili pisanje.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd., a ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Kao i u višim razredima osnovne škole, veća se težina daje ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitoj i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za razumijevanje govora i pisanih tekstova, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena strategija i metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja.
U srednjoj strukovnoj školi engleski se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su engleski jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, engleski se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole .
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
– samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje Poseban naglasak stavlja se na komunikaciju u okviru struke ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik.
– razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
– samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
– prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
– cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima u okviru struke, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja pisanih tekstova i govornog jezika te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika. .
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
– ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku, a veza općeg jezika i jezika struke je neizbježna, u strukovnim je školama nužno adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskome, tako i na stranome jeziku. Stoga je nužno dio nastave stranoga jezika posvetiti jeziku struke. Time učenici razvijaju postojeće znanje općeg jezika i uče jezik struke. Ishodi koji se ostvaruju tijekom poučavanja u funkciji su struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Engleski jezik struke.
Jezično posredovanje jest složen komunikacijski vid koji uključuje istovremenu i/ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju, a odnosi se na posredovanje koncepata, tekstova i posredovanje u komunikacijskim situacijama. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koje ne govore isti jezik, u pisanome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik posreduje pisane ili govorene tekstove.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost , kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:
– učenikov afektivni i kognitivni razvoj
– razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
– razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi, srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi, dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 50 riječi, kratak između 50 i 100 riječi, srednje dug tekst ima između 100 i 200 riječi, a dug tekst više od 200 riječi.
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dugi tekst
dugi tekst
receptivne djelatnosti
do 100 riječi
100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja)
300 – 600 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 600 riječi
produktivne djelatnosti
do 50 riječi
50 – 100 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na predznanje potrebno za učenje jezika struke na stranome jeziku budući da je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke razina A2 prema ZEROJ-u što odgovara razini učenika koji nastavljaju učenje stranoga jezika koji su učili svih osam godina u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni nastavnika.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika. Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče nastavnik koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da nastavniku olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Engleski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda:
Nakon oznake za srednju strukovnu školu (SSŠ), ostale oznake ishoda u predmetnome kurikulu govore o kojem je nastavnom predmetu riječ (EJ), iz koje su domene ishodi (A, B ili C) te u kojem se razredu ostvaruju (1. – 3. ili 1. – 4.). Druga se brojka odnosi na redoslijed ishoda unutar domene u pojedinom razredu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije u tekstu opće tematike.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.2.
Govori tekst kraće i/ili srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih potkrepljuje odgovarajućim dokazima i primjerima.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst kraće i/ili srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
Planira i priprema duži razgovor.
Sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, kultura i umjetnost, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj , molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike primjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
EJ SSŠ A.2.2.
Govori srednji tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
I zražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori srednji tekst, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama niže razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.2.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, umjetnost, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj , molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.2.1.
Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.
Iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.3.
Predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
Osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture.
Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.4.
Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.
Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Upotrebljava razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta.
Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.
Piše bilješke.
Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.2.
Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i upotrebljava ih radi unapređenja učenja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.3.
Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.
Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijeg učenja.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.4.
Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.
Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.2.5.
Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.3.1.
Analizira jednostavan izvoran i/ ili duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć primjenjuje više strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.2.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje i/ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
EJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.4.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukture srednje i /ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstva, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
EJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: eme vezane uz sektor/zanimanje, različiti životni stilovi, odnosi i komunikacija, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, oglašavanje, posebni dani i datumi.
Tekstne vrste: životopis, Email, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, video uradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje / obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati / prihvatiti / odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes / slaganje / neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev / zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.3.1.
Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
Objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.
Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.3.2.
Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.
Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.
Uz čestu pomoć se koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
EJ SSŠ B.3.3.
Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.
Prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda vlastitim potrebama u različitim kontekstima.
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.3.4.
Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Analizira uzroke međukulturnih nesporazuma.
Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma i opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.3.1.
Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.
Uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove.
Koristi se različitim vrstama rječnika.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.2.
Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju.
Svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama.
Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.
Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.3.
Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Nastavlja razvijati suradničko učenje.
Radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.
Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i o osjećajima drugih.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.4.
Upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje stvaralačkom fantazijom.
Koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.3.5.
Prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Provodi kratko istraživanje:
primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultateSažima razne vrste jednostavnijih ekstova.
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
EJ SSŠ C.3.6.
Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
U fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte.
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.1.1.
Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
Prepoznaje implicitne poruke u tekstu.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.
Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.
Uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti.
Prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
EJ SSŠ A.1.3.
Govori kraći i/ili srednje dugi tekst koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori kraći i/ili srednje dugi tekst, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.1.4.
Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
Planira i priprema razgovor.
Sudjeluje u razgovoru.
Upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.1.5.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.1.1.
Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.
Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.1.2.
Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.
Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
EJ SSŠ B.1.3.
Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.
Izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu.
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.1.4.
Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.
Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.
Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.
Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.
Prati napredak u učenju.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.3.
Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.
Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.
Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.4.
Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.
Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
EJ SSŠ C.1.5.
Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.
Izlaže ih s argumentacijom.
Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.2.1.
Analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja.
Procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima.
Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.
Razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
EJ SSŠ A.2.3.
Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Planira tijek govora.
Priprema i govori tekst.
Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.
Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.
Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. Ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno se točno koristi jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.2.4.
Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.
EJ SSŠ A.2.5.
Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila.
Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: Način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani/obrazovanje, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje.
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.2.1.
Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.
Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
EJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.
Iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.3.
Predviđa moguće posljedice utjecaja stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite.
Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
EJ SSŠ B.2.4.
Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.
Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.2.1.
Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta.
Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.
Piše bilješke.
Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.2.
Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.3.
Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.
Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.2.4.
Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.
Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.2.5.
Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.3.1.
Analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu.
Razlikuje bitnu od nebitne informacije.
Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
EJ SSŠ A.3.2.
Govori srednji do dugi tekst koristeći se
složenimjezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.
Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu se pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.3.4.
Piše duži strukturiran tekst koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira dug tekst u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše strukturiran duži tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi leksičkim strukturama više razine složenosti svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
EJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: međuljudski odnosi, zdrav život, putovanja i turizam, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, potrošačko društvo, marketing i oglašavanje, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija, davanje savjeta i preporuka, uspoređivanje sličnosti i razlika, sudjelovanje u razgovoru i održavanje razgovora, davanje argumentiranog mišljenja
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.3.1.
Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
Objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.
Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
EJ SSŠ B.3.2.
Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.
Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.
Uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
EJ SSŠ B.3.3.
Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama.
Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.
Prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
EJ SSŠ B.3.4.
Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.3.1.
Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.
Koristi se rječnicima.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.2.
Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.
Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.3.
Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Nastavlja razvijati suradničko učenje.
Radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.
Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih.
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
EJ SSŠ C.3.4.
Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju.
Uz čestu se pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
EJ SSŠ C.3.5.
Koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
Provodi kratko istraživanje: obrađuje podatke i interpretira rezultate
Sažima razne vrste tekstova.
Uz čestu se pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
EJ SSŠ C.3.6.
Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije složenih sadržaja.
Izvodi prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Engleski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ A.4.1.
Procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.
Pokazuje razumijevanje vrlo složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.
Kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu.
Predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta.
Uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje vrlo složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
EJ SSŠ A.4.2.
Govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
Planira tijek govora i izlaganja.
Priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
EJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugome razgovoru.
Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
EJ SSŠ A.4.4.
Piše tekst složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
Planira strukturu i sadržaj.
Organizira tekst različitih dužina u odlomke.
Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.
Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt.
Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uređuje tj. ispravlja svoj tekst.
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
EJ SSŠ A.4.5.
Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.
Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme: zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje,
PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI
Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, davanje savjeta i preporuka, uspoređivanje sličnosti i razlika, sudjelovanje u razgovoru i održavanje razgovora, davanje argumentiranog mišljenja
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ B.4.1.
Raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.
Iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura.
Objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost.
Uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
EJ SSŠ B.4.2.
Uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove.
Ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima.
Uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima.
Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima.
Uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
EJ SSŠ B.4.3.
Primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima.
Koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva.
Uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
EJ SSŠ C.4.1.
Sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika.
Piše sažetak dužeg odlomka/teksta.
Uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
EJ SSŠ C.4.2.
Sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja.
Nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju.
Planira, postavlja ciljeve i organizira učenje.
Uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
EJ SSŠ C.4.3.
Sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Planira i upravlja radom u skupini na projektima i/ili terenskoj nastavi.
Procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima.
Uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
EJ SSŠ C.4.4.
Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
Primjenjuje tehniku učinkovitoga sukobljavanja mišljenja.
Koristi se lateralnim mišljenjem.
Kreira maštovite tekstove.
Razvija osjećaj za estetski doživljaj.
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
EJ SSŠ C.4.5.
Koristi se širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
Postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke.
Donosi promišljene, logične i obranjive zaključke.
Predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke.
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
EJ SSŠ C.4.6.
Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija.
Kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja.
Uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija.
Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o razredu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima, općim i stručnim.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome razredu.
Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (CLIL) . Ovakav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE
Iskustva učenja i poučavanja
U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine, što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.
Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.
Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovornost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje kako bi mogli odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem odluka. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog , što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije engleskog jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika engleskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Engleski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Engleski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga nastavnika
Autonomija nastavnika, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost nastavnika uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.
Nastavnik izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni kurikulom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj nastavnik i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.
Osnovne strategije kojima nastavnik poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:
– izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)
– poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje
– samostalno učenje s pomoću povratnih informacija nastavnika.
Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je nastavnik predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju nastavnik:
– usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i nastavnika u procesu učenja
– mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih
– odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost
– cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.
Nastavnik planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Nastavnik se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.
S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Nastavnik ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.
Materijali i izvori
Nastavnik izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta, i potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, nastavnik se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Nastavnik potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Okružje za učenje
Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i nastavnika, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje nastavnike te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Nastavnik nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.
Nastavnik njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti, učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.
Uvažavajući društvenu prirodu učenja, nastavnik stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – nastavnik: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvan-školskome okružju, donose zajednički.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno uzeti u obzir činjenicu da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava engleski jezik.
Grupiranje učenika
S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje u srednjim strukovnim školama vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovladavanje jezikom struke. Grupiranje učenika regulira se kurikulom ustanove .
Slika 3: Grupiranje učenika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Engleskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Jezično posredovanje ocjenjuje se ovisno o vrsti teksta koji učenik proizvodi (govoreni ili pisani) i evidentira se u sklopu elementa vrednovanja koji se odnosi na odgovarajuću djelatnost: govorenje ili pisanje.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd., a ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Kao i u višim razredima osnovne škole, veća se težina daje ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitoj i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH