KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koje karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta
Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem.
U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.
Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima, što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet, odnosno drugi strani jezik.
U srednjoj strukovnoj školi njemački se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole. U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći:
– učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika s posebnim naglaskom na komunikaciju u okviru struke (FüDaF - Fächerübergreifender DaF-Unterricht), ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za njemački jezik, te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njihove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika.
– učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta
– pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima
– učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada
– u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i
– razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Njemački jezik struke.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju).
U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore nužno istim jezikom. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje više pisanih ili govorenih tekstova i prenošenje informacija u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.
Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Kurikul predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi detaljnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije potpuna te je nastavnik dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar. Razinom ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)
350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 500 riječi
pisanje
do 40 riječi
50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
govorenje
monolog:
½ – 1 minutu
interakcija:
1 – 1 ½ minute
monolog:
1 – 2 minute
interakcija:
1 ½ – 2 ½ minute
monolog:
2 ½ – 3 ½ minuta
interakcija:
2 ½ – 5 minuta
monolog:
3 ½ – 5 minuta
interakcija:
5 – 8 minuta
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju
Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima (s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku). Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi (među ostalim specifičan vokabular, odnosno tehnički termini, vezani za pojedino područje struke) i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju njemačkoga jezika.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Ukoliko učenici kojima je Njemački jezik u osnovnoj školi bio izborni predmet tj. drugi strani jezik, u srednjoj školi odaberu njemački kao prvi strani jezik, nastavnik očekivanja definira korištenjem ishoda za nastavak učenja (deveta do dvanaesta godina učenja) i odgovarajućom godišnjom satnicom uz dodatnu pomoć i podršku tijekom prvog razreda kako bi učeniku olakšao prijelaz u novi ciklus.
oznaka ishoda
značenje
NJ
oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik
SSŠ
srednja strukovna škola
A
domena Komunikacijska jezična kompetencija
B
domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C
domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni
Tablica 2: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka SSŠ (srednje strukovne škole).
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje.
Izvještava o poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo / elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezivna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavan tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih učestalih glagola
futur I
es gibt
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola
imperativ
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)
negacije nicht, nein; kein
pridjevi kao dio predikata
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci a te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih a, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
NJ SSŠ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku uočava različite uloge i odnose u procesu komunikacije. Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
NJ SSŠ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.1.1.
Kombinira strategije učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
NJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Izrađuje kratke prezentacije ili referate s temom iz njegove svakodnevice uz pomoć smjernica.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih tekstova.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan i smislen način.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta npr. sastavak, kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst općeg sadržaja.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola
Futur I
imperativ
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana
osobne i posvojne zamjenice, upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice
prilozi prijedlozi s dativom, akuzativom
negacije nicht, nein, kein
pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva)
stupnjevanje pridjeva
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass
odnosne rečenice (u nominativu i akuzativu).
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U drugome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. a), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
NJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
NJ SSŠ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Objašnjava zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te “Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa grupnim procesima.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Strategije učenja i uporabe jezika univerzalne su i prenose se iz jednoga jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje i prepričava zadane sadržaje te iznosi mišljenje o njima na strukturiran i jasan način.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima i/ili manje kompleksnoj, uvježbanoj raspravi povezanoj s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, sažetak, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih,
neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I
imperativ
pasiv prezenta i preterita
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola / kondicional za izricanje želja i pretpostavki
deklinacija imenica i zamjenica
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva)
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta)
infinitivne skupine.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren
za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine
(npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata,
kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje
redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke i materijale iz novina i ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji; uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala; simbole poput tuge i sreće) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje
drugih kultura.
NJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima ponašanja.
NJ SSŠ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme “Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme “Način življenja” te “Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.3.2.
Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i parafrazira tekstove.
Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se služi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i postavlja jednostavna pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge, jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta npr. sastavak, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola, preterit pomoćnih i modalnih glagola, futur I, imperativ
konjunktiv II glagola haben, sein, mögen
pasiv (prezent)
imenice s određenim i neodređenim članom
Zamjenice: osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine, posvojne – u nominativu, akuzativu i dativu
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
negacije nicht, nein, kein
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
prijedlozi s dativom, akuzativom
red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta)
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkog filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična se znanja i vještine stečene u osnovnoj školi usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih struktura.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i u drugim kulturama.
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
NJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koje karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta
Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem.
U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.
Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima, što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet, odnosno drugi strani jezik.
U srednjoj strukovnoj školi njemački se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole. U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći:
– učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika s posebnim naglaskom na komunikaciju u okviru struke (FüDaF - Fächerübergreifender DaF-Unterricht), ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za njemački jezik, te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njihove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika.
– učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta
– pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima
– učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada
– u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i
– razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Njemački jezik struke.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju).
U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore nužno istim jezikom. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje više pisanih ili govorenih tekstova i prenošenje informacija u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.
Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Kurikul predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi detaljnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije potpuna te je nastavnik dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar. Razinom ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)
350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 500 riječi
pisanje
do 40 riječi
50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
govorenje
monolog:
½ – 1 minutu
interakcija:
1 – 1 ½ minute
monolog:
1 – 2 minute
interakcija:
1 ½ – 2 ½ minute
monolog:
2 ½ – 3 ½ minuta
interakcija:
2 ½ – 5 minuta
monolog:
3 ½ – 5 minuta
interakcija:
5 – 8 minuta
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju
Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima (s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku). Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi (među ostalim specifičan vokabular, odnosno tehnički termini, vezani za pojedino područje struke) i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju njemačkoga jezika.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Ukoliko učenici kojima je Njemački jezik u osnovnoj školi bio izborni predmet tj. drugi strani jezik, u srednjoj školi odaberu njemački kao prvi strani jezik, nastavnik očekivanja definira korištenjem ishoda za nastavak učenja (deveta do dvanaesta godina učenja) i odgovarajućom godišnjom satnicom uz dodatnu pomoć i podršku tijekom prvog razreda kako bi učeniku olakšao prijelaz u novi ciklus.
oznaka ishoda
značenje
NJ
oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik
SSŠ
srednja strukovna škola
A
domena Komunikacijska jezična kompetencija
B
domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C
domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni
Tablica 2: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka SSŠ (srednje strukovne škole).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje.
Izvještava o poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo / elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezivna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavan tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih učestalih glagola
futur I
es gibt
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola
imperativ
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)
negacije nicht, nein; kein
pridjevi kao dio predikata
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci a te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih a, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
NJ SSŠ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku uočava različite uloge i odnose u procesu komunikacije. Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
NJ SSŠ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.1.1.
Kombinira strategije učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
NJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Izrađuje kratke prezentacije ili referate s temom iz njegove svakodnevice uz pomoć smjernica.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih tekstova.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan i smislen način.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta npr. sastavak, kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst općeg sadržaja.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola
Futur I
imperativ
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana
osobne i posvojne zamjenice, upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice
prilozi prijedlozi s dativom, akuzativom
negacije nicht, nein, kein
pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva)
stupnjevanje pridjeva
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass
odnosne rečenice (u nominativu i akuzativu).
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U drugome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. a), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
NJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
NJ SSŠ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Objašnjava zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te “Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa grupnim procesima.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Strategije učenja i uporabe jezika univerzalne su i prenose se iz jednoga jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje i prepričava zadane sadržaje te iznosi mišljenje o njima na strukturiran i jasan način.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima i/ili manje kompleksnoj, uvježbanoj raspravi povezanoj s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, sažetak, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih,
neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I
imperativ
pasiv prezenta i preterita
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola / kondicional za izricanje želja i pretpostavki
deklinacija imenica i zamjenica
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva)
prilozi
prijedlozi
rekcija učestalih glagola
negacije
nezavisnosložene rečenice,
zavisnosložene rečenice s veznicima dass, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, damit/um….zu+ Infinitiv
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta)
infinitivne skupine.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren
za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine
(npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata,
kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje
redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke i materijale iz novina i ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji; uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala; simbole poput tuge i sreće) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje
drugih kultura.
NJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima ponašanja.
NJ SSŠ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme “Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme “Način življenja” te “Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.3.2.
Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i parafrazira tekstove.
Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se služi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i postavlja jednostavna pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge, jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta npr. sastavak, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola, preterit pomoćnih i modalnih glagola, futur I, imperativ
konjunktiv II glagola haben, sein, mögen
pasiv (prezent)
imenice s određenim i neodređenim članom
Zamjenice: osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine, posvojne – u nominativu, akuzativu i dativu
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
negacije nicht, nein, kein
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
prijedlozi s dativom, akuzativom
red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta)
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkog filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična se znanja i vještine stečene u osnovnoj školi usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih struktura.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i u drugim kulturama.
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
NJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.