KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koje karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta
Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem.
U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.
Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima, što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet, odnosno drugi strani jezik.
U srednjoj strukovnoj školi njemački se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole. U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći:
– učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika s posebnim naglaskom na komunikaciju u okviru struke (FüDaF - Fächerübergreifender DaF-Unterricht), ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za njemački jezik, te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njihove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika.
– učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta
– pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima
– učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada
– u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i
– razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Njemački jezik struke.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju).
U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore nužno istim jezikom. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje više pisanih ili govorenih tekstova i prenošenje informacija u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.
Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Kurikul predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi detaljnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije potpuna te je nastavnik dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar. Razinom ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)
350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 500 riječi
pisanje
do 40 riječi
50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
govorenje
monolog:
½ – 1 minutu
interakcija:
1 – 1 ½ minute
monolog:
1 – 2 minute
interakcija:
1 ½ – 2 ½ minute
monolog:
2 ½ – 3 ½ minuta
interakcija:
2 ½ – 5 minuta
monolog:
3 ½ – 5 minuta
interakcija:
5 – 8 minuta
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju
Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima (s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku). Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi (među ostalim specifičan vokabular, odnosno tehnički termini, vezani za pojedino područje struke) i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju njemačkoga jezika.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Ukoliko učenici kojima je Njemački jezik u osnovnoj školi bio izborni predmet tj. drugi strani jezik, u srednjoj školi odaberu njemački kao prvi strani jezik, nastavnik očekivanja definira korištenjem ishoda za nastavak učenja (deveta do dvanaesta godina učenja) i odgovarajućom godišnjom satnicom uz dodatnu pomoć i podršku tijekom prvog razreda kako bi učeniku olakšao prijelaz u novi ciklus.
oznaka ishoda
značenje
NJ
oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik
SSŠ
srednja strukovna škola
A
domena Komunikacijska jezična kompetencija
B
domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C
domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni
Tablica 2: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka SSŠ (srednje strukovne škole).
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje.
Izvještava o poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo / elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezivna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavan tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih učestalih glagola
futur I
es gibt
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola
imperativ
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)
negacije nicht, nein; kein
pridjevi kao dio predikata
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci a te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih a, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
NJ SSŠ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku uočava različite uloge i odnose u procesu komunikacije. Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
NJ SSŠ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.1.1.
Kombinira strategije učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
NJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Izrađuje kratke prezentacije ili referate s temom iz njegove svakodnevice uz pomoć smjernica.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih tekstova.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan i smislen način.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta npr. sastavak, kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst općeg sadržaja.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola
Futur I
imperativ
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana
osobne i posvojne zamjenice, upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice
prilozi prijedlozi s dativom, akuzativom
negacije nicht, nein, kein
pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva)
stupnjevanje pridjeva
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass
odnosne rečenice (u nominativu i akuzativu).
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U drugome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. a), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
NJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
NJ SSŠ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Objašnjava zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te “Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa grupnim procesima.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Strategije učenja i uporabe jezika univerzalne su i prenose se iz jednoga jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje i prepričava zadane sadržaje te iznosi mišljenje o njima na strukturiran i jasan način.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima i/ili manje kompleksnoj, uvježbanoj raspravi povezanoj s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, sažetak, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih,
neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I
imperativ
pasiv prezenta i preterita
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola / kondicional za izricanje želja i pretpostavki
deklinacija imenica i zamjenica
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva)
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta)
infinitivne skupine.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren
za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine
(npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata,
kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje
redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke i materijale iz novina i ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji; uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala; simbole poput tuge i sreće) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje
drugih kultura.
NJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima ponašanja.
NJ SSŠ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme “Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme “Način življenja” te “Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.3.2.
Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i parafrazira tekstove.
Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se služi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i postavlja jednostavna pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge, jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta npr. sastavak, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola, preterit pomoćnih i modalnih glagola, futur I, imperativ
konjunktiv II glagola haben, sein, mögen
pasiv (prezent)
imenice s određenim i neodređenim članom
Zamjenice: osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine, posvojne – u nominativu, akuzativu i dativu
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
negacije nicht, nein, kein
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
prijedlozi s dativom, akuzativom
red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta)
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkog filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična se znanja i vještine stečene u osnovnoj školi usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih struktura.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i u drugim kulturama.
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
NJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Poznaje neke strategije za rješavanje nesporazuma.
Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama / kulturnim skupinama može imati različito značenje.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u jednostavnim komunikacijskim situacijama. Uz čestu pomoć započinje i završava komunikaciju, postavlja pitanje ili traži dodatno objašnjenje ako nešto ne razumije.
NJ SSŠ B.1.3.
Poštuje drukčije svjetonazore te prepoznaje različite oblike diskriminacije.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Prepoznaje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drukčijih zbog stereotipa i predrasuda.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Uz poticaj izražava stav o poštovanju različitih svjetonazora te prepoznaje različite oblike diskriminacije; često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.1.1.
Bira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.
Postavlja ciljeve i planove za unapređenje osobnoga rada.
Vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.
Iz različitih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka i prepoznaje namjere autora.
Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanim s općim temama.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta npr. sastavak,kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva te izriče osobno mišljenje.
Opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobno i prenosi tuđe mišljenje.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke u složenijem tekstu općeg sadržaja.
Planira, uređuje i organizira jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I, imperativ
pasiv (prezent i preterit)
konjunktiv preterita glagola haben i sein, modalni glagoli / kondicional za izricanje želja i pretpostavki
uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana
osobne i posvojne zamjenice
upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu
negacije nicht, nein, kein
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon neodređenog i određenog člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
U drugome se razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.2.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.
Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
NJ SSŠ B.2.2
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Služi se odgovarajućim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama / kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce, često objektivno sagledava uzroke nesporazuma te ponekad prilagođava osobno ponašanje.
NJ SSŠ B.2.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora, o važnosti kulturne raznolikosti te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije.
Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.
Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi neovisno o kulturi, svjetonazoru, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti itd.
Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura.
Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.
Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz poticaj se zalaže za jednakost svih ljudi te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za
učenje te doprinos osobnomu razvoju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.2.1
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Povezuje nova znanja s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce služeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom služi u daljnjemu procesu učenja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno riješili zadatak.
Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.2.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i jezičnoj razini.
Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora.
Uspoređuje, tumači i procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Razvrstava informacije prema logičnim vezama.
Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.3.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Procjenjuje implicitno značenje.
Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih
iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim razgovorima.
Započinje razgovor, prati tijek i preuzima inicijativu u slučaju pasivnosti sugovornika.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt, sažetak, izvješće, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar srednje složenog teksta.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
odnosne rečenice (u nominativu, akuzativu, dativu)
pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanje radi boljega razumijevanja izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje se jezičnih struktura u srednjoj školi temelji na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.3.1.
Objašnjava utjecaj osobnih stavova i vrijednost na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, kulturnu uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji na temelju raznih multimodalnih izvora.
Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada te objašnjava i daje primjere za višestruku složenost osobnih identiteta u užemu i širemu okružju.
Opisuje pojave kulture vlastitoga jezika i kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Uz čestu pomoć objašnjava utjecaj svoga poimanja vlastite kulture na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te objašnjava kako na komunikacijske i kulturne obrasce utječe pojedina kultura.
NJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama u kojima treba riješiti kulturološki uvjetovan problem.
Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Prepoznaje nesigurnosti kao sastavnicu međukulturne komunikacije i povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Služi se odgovarajućim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja i jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma u složenim komunikacijskim situacijama. Ponekad prilagodljivo reagira u nepoznatim i
nerazumljivim situacijama.
NJ SSŠ B.3.3.
Argumentira stav o jednakosti svih ljudi usprkos njihovoj različitosti te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje.
Opisuje razlike između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.
Uspoređuje kulturne raznolikosti u osobnome okružju te u zemljama njemačkoga govornog područja i iznosi svoje stavove u odnosu na uočene sličnosti i razlike.
Argumentira utjecaj osobnoga međukulturnog iskustva na svoja razmišljanja i isprobava različite modele ponašanja.
Prihvaća kulturno uvjetovane pojave i kad su znatno drukčije od njegova referentnog okvira.
Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme „Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme „Način življenja” te „Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.
Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.
Iskušava nove pristupe učenju.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.
Sudjeluje u postavljanju kriterija za procjenu usvojenog znanja.
Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoja postignuća i predviđa daljnji napredak.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.3.2.
Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.
Uspoređuje i analizira informacije iz različitih izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.
Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć služi se različitim izvorima znanja za pripremu izlaganja.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Njemački jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.4.1.
Razumije duge i složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Kritički procjenjuje sadržaj teksta.
Izvodi zaključke na temelju konkretnoga i implicitnoga značenja.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.4.2.
Proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje te ga argumentira.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz stalnu pomoć proizvodi duge i složene govorne tekstove.
Izvršava manji dio zadatka.
Upotrebljava slab raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje vrlo često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima i/ili raspravama povezanima s općim temama.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnim za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim neformalnim i nekim formalnim razgovorima.
Iznosi argumente za i protiv te ih dokazuje primjerima.
Započinje razgovor, prati tijek, potiče sugovornike te aktivno preuzima svoju ulogu u razgovoru.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.4.4.
Piše duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja različitih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt, sažetak izvješće, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja srednje složenih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Vrednuje i objedinjuje informacije i argumente iz različitih izvora.
Razlikuje i primjenjuje formalni i neformalni stil pisanja tekstova.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar dugog teksta.
Planira, uređuje i organizira srednje složeni tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I, imperativ
pasiv
konjunktiv preterita, kondicional
deklinacija imenica i zamjenica
deklinacija i stupnjevanje pridjeva
negacije
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu
odnosne rečenice
pogodbene rečenice
dvodijelni veznici (entweder…oder, je…desto, zwar…aber, nicht nur…sondern auch)
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
U četvrtome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.4.1.
Preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
Kritički razmatra informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira aktualna zbivanja i probleme u zemlji i inozemstvu.
Zaključuje o utjecaju osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Tumači pojave kultura povezanih s njemačkim jezikom, a da ne donosi vrijednosne prosudbe.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i
drugih kultura te ponekad kritički razmatra običaje, aktualna zbivanja i aspekte kultura povezanih s
njemačkim jezikom.
NJ SSŠ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama i uspješno rješava kulturološki uvjetovan problem.
Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Analizira situaciju te predviđa moguće nesporazume.
Služi se različitim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Analizira razlike u komunikaciji te prilagođava osobno ponašanje.
Uz čestu pomoć predviđa nesporazume u složenim komunikacijskim situacijama te prilagođava osobno ponašanje.
NJ SSŠ B.4.3.
Zalaže se za ravnopravnost među ljudima temeljenu na poštovanju raznolikosti vrijednosnih sustava.
Uvažava različitosti između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje i razvoj osobnosti.
Objašnjava kulturne raznolikosti u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja te se tom raznolikošću služi kao mogućnošću za učenje i razvoj osobnosti.
Definira osobne, ali nepristrane kriterije za procjenjivanje različitih vrijednosnih sustava društva u kojemu živi i društava zemalja njemačkoga govornog područja.
Poštuje kulturno uvjetovane pojave i kad su značajno drukčije od njegova referentnog okvira.
Uz poticaj argumentirano obrazlaže postojanje različitih vrijednosnih sustava kao ravnopravnih životnih alternativa, čak i kad se značajno razlikuju od osobnoga sustava vrijednosti. Svoja uvjerenja izražava na društveno prihvatljiv način te se zalaže za ravnopravnost svih ljudi.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme „Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za preispitivanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme „Način življenja” te „Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za razvoj poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava kao temelj za ravnopravnost među ljudima.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.4.1.
Svjesno primjenjuje strategija učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Samostalno planira, regulira i nadzire svoje učenje.
Uspoređuje strategije učenja i uporabe jezika te primjenjuje one korake koji mu omogućuju da dođe do cilja.
Uočava svoje pogreške, prepoznaje njihov uzrok te ih u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije može ispraviti.
Aktivno surađuje s drugim učenicima tijekom rada na zadatku u skupini.
Planira suradničke aktivnosti i sudjeluje u procesu donošenja odluka.
Procjenjuje osobni udio u radu u skupini i vrednuje osobni rad i rad drugih članova skupine.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika te procjenjuje njihovu učinkovitost.
NJ SSŠ C.4.2.
Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku prikladne za pisanu i usmenu komunikaciju i daljnje učenje njemačkoga jezika te kritički promišlja o njihovim sadržajima.
Prati različite medije na njemačkome jeziku radi jezičnoga napretka.
Kritički vrednuje i objedinjuje informacije iz različitih izvora te se njima služi u različite svrhe.
Sažima tekstove iznoseći ključne informacije.
Priprema jasno strukturirano izlaganje iz širokoga raspona tema i s primjerenim rječnikom u skladu sa svrhom, ciljnom publikom.
Ističe važne informacije i pojedinosti u različitim tekstovima.
Argumentirano iznosi i zastupa svoje stavove.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Njemački je jezik sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u okviru kojega se razvijaju ključne kompetencije za stjecanje i prijenos znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti, stoga je usko povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikula na svim razinama obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, a činjenica da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja povezuje Njemački jezik sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama, gotovo svim predmetima i strukom.
Već se od samoga početka učenja stranoga jezika realiziraju poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima. U skladu s dobi učenika i njihovu napretku i znanjima iz svih ostalih predmetnih područja, nastava stranih jezika nastoji ta predznanja integrirati na primjeren način i učenike poticati na povezivanje sadržaja iz drugih predmeta i stranoga jezika. Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostaloga, uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudske egzistencije, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, ali i zbog primjene različitih metoda poučavanja i izvora znanja, povezanost se ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim, umjetničkim, prirodoslovnim, tehničkim, informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim područjem.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Njemački jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), a druge se međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja i tema u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta.
Na razini nastavnih predmeta Njemački je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Učenika se potiče da se koristi svojim iskustvom povezanim s učenjem drugih stranih jezika i svoga materinskoga jezika te da razvija samostalnost u učenju jezika. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti i povezivanju cjelokupnoga jezičnog obrazovanja, razvoju svjesnosti o jeziku, povezanosti jezika i kulture te svjesnosti o učenju jezika. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (FüDaF - Fächerübergreifender DaF-Unterricht). U srednjoj školi takav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga učenja i poučavanja njemačkoga jezika, pri čemu se uvažavaju učenikov kognitivni, afektivni i jezični razvoj te njegove potrebe, interesi kao i neposredno životno okružje. Tijekom takva učenja i poučavanja prenose se nova znanja uvažavajući učenikova prethodna iskustva učenja, iskustva u susretima sa stranim jezicima i u učenju jezika. Učenje jezika jest dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje te za raznoliku upotrebu jezika. Stoga učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Takav pristup pridonosi razvoju i održavanju motivacije kao jednom od ključnih preduvjeta za uspjeh u učenju i poučavanju stranih jezika pa tako i njemačkoga jezika. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine, što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.
Cilj je učenja i poučavanja njemačkoga jezika razvijati u učenika komunikacijsku jezičnu kompetenciju proširenu elementima međukulturne kompetencije te ih pripremati za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja kako bi mogli odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada.. Pritom su uspjeh u komunikaciji i funkcionalna upotreba jezika bitno značajnije sastavnice učenja i poučavanja njemačkoga jezika nego gramatička ispravnost u izražavanju. Osvještavanje jezika kao sustava spor je i dugotrajan proces koji je potrebno provoditi postupno i promišljeno strukturirajući usvajanje znanja i razvoj vještina u spiralnoj progresiji. Učenika treba ohrabrivati u stvaranju i korištenju strategijama učenja koje se temelje na povezivanju s učenjem ostalih stranih jezika pa i materinskoga, a koje potiču njegovu samostalnost. Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba uvažavati različite stilove učenja, obuhvaćati raznolike oblike poučavanja i rada te biti prilagođeno dobi učenika. U srednjoj školi učenje i poučavanje se postupno sve više okreće osvještavanju jezičnih struktura i njihovih funkcija temeljeći se na kognitivnome pristupu te na većoj samostalnosti učenika. U tome je smislu važno učenike poticati na svjesno, samorefleksivno i odgovorno promišljanje o osobnome učenju.
Učenjem stranih jezika, među njima i njemačkoga, proširuje se učenikovo iskustvo, potiče kognitivni razvoj te razvija analitičko i kreativno mišljenje. Upoznajući se s elementima stranih društava i kultura, razvijajući poštovanje i interes za njih, učenik upoznaje multikulturalnost kao bitno obilježje suvremenih društava obogaćujući tako svoj identitet. Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog , što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije njemačkog jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika njemačkog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Njemački jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Njemački jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula. Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga nastavnika
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika usmjerenoga na učenika iznimno je važna uloga nastavnika. Poticanje učenikova interesa za njemački jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika. Stoga je važna zadaća nastavnika osigurati ugodno i poticajno razredno ozračje izborom aktivnosti primjerenih učenikovu kognitivnom i afektivnom razvoju, vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama među učenicima. Nastavnik jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja njemačkoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred nastavnikom i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji, što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom. Nastavnik je moderator, voditelj, pomagač i savjetnik u nastavnome procesu koji podržava i vodi učenika u procesu učenja i osnažuje ga na njegovu putu prema samostalnosti poučavajući ga ne samo jezičnim nego i izvanjezičnim sadržajima te različitim kognitivnim, metakognitivnim i socijalno-afektivnim strategijama učenja jezika. Nastavnik potiče i razvoj drugih kompetencija važnih za cjeloživotno učenje.
Radi osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja te napretka učenika nastavnik treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu predmeta Njemački jezik kako bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu s jedne razine obrazovanja u drugu. Nastavnik treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikula, izboru materijala te izboru metoda poučavanja. Također, nastavnik ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim sustručnjacima, drugim nastavnicima u školi i izvan nje, strukovnim udrugama te mjerodavnim obrazovnim institucijama kako bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova u predmetu Njemački jezik. Od nastavnika se očekuje profesionalni pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Nastavnik treba pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito usavršavati, za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.
Materijali i izvori
Učenicima tijekom nastavnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja prilagođeni učenikovu jezičnomu, kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja, njegovim interesima i potrebama.
Tijekom učenja i poučavanja rabe se odobrena nastavna sredstva i pomagala, a uz njih se nastavnik služi prilagođenim i autentičnim tiskanim, digitalnim, interaktivnim i multimedijskim sadržajima i materijalima iz različitih izvora primjerenoga sadržaja. Kad okolnosti to dopuštaju, preporuča se izbor nastavnih materijala koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih predmeta i njemačkoga jezika. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. Učenik također ima aktivnu ulogu u izboru nastavnoga materijala, čime se potiče njegova samostalnost i preuzimanje odgovornosti za učenje.
U učenje i poučavanje njemačkoga jezika uključeni su i autentični tekstovi jer učenik tako uranja u svijet, jezik i kulturu izvornih govornika na emotivnoj i estetskoj, a ne samo na kognitivnoj razini.
Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, primjerice, televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika, raznim digitalnim aplikacijama za učenje njemačkoga jezika i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku.
Okružje za učenje
Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšemu ovladavanju jezikom. U takvu je okružju učenje i poučavanje usmjereno na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.
Učenje njemačkoga jezika jest proces koji se odvija u školskome i izvanškolskome okružju. Kako bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim centrima, projekcijama, izložbama, posjeti zemljama njemačkoga govornog područja, međunarodne razmjene učenika i dr.
Promišljena upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji mogu pridonijeti stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja. Digitalno okružje, koje je današnjemu učeniku prirodno okružje, nudi brojne prilike za svjesno i nesvjesno usvajanje novih jezičnih znanja i vještina.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka povezanih s implementacijom kurikula što, između ostaloga, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pritom treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikomu broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednome odjelu pa čak i o dobu dana kad učenici imaju određeni nastavni predmet. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava njemački jezik. Važno je osigurati optimalne pedagoške uvjete za učenje njemačkog jezika te voditi računa o mjestu i vremenu poučavanja kao i o načinu oblikovanja skupina.
Vrijeme učenja svakako treba sagledati u kontekstu izloženosti učenika njemačkomu jeziku. Naime, uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici češće u doticaju s ciljanim jezikom te im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina npr. razrednim govorom na njemačkome ili integriranim učenjem i poučavanjem njemačkoga jezika i nejezičnoga predmeta.
Grupiranje učenika
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba poticati učenike na postupno osamostaljivanje u učenju i na suradnički rad. Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.
S obzirom na posebnosti organizacije učenja i poučavanja stranih jezika, gdje se njemački jezik u osnovnoj školi uči kao prvi ili drugi, obvezni, izborni ili fakultativni predmet, važno je pri oblikovanju razrednih odjela u 1. razredu srednje škole voditi računa o učenikovu predznanju kako bi mu se omogućio nastavak učenja na primjerenoj razini. U slučaju potrebe formiranja manjih odgojno-obrazovnih skupina prema predznanju učenika unutar razrednoga odjela važno je i tada omogućiti nastavak učenja neovisno o broju učenika u skupinama. Učenici se mogu podijeliti na skupine ovisno o podatcima na svjedodžbi o učenju njemačkoga jezika u osnovnoj školi kao i rezultatima dijagnostičkoga mjerenja koje se preporučuje na početku 1. razreda srednje škole.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Njemački jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U predmetu Njemački jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koja se ispituju i koja su jasno opisana za svaku razinu postignuća. U tekstu kurikula nalazi se opis razine »dobar«. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom predmeta Njemački jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definiranu razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koje karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta
Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem.
U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.
Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima, što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet, odnosno drugi strani jezik.
U srednjoj strukovnoj školi njemački se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole. U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći:
– učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika s posebnim naglaskom na komunikaciju u okviru struke (FüDaF - Fächerübergreifender DaF-Unterricht), ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za njemački jezik, te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njihove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika.
– učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta
– pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima
– učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada
– u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i
– razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Njemački jezik struke.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju).
U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore nužno istim jezikom. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje više pisanih ili govorenih tekstova i prenošenje informacija u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.
Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Kurikul predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi detaljnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije potpuna te je nastavnik dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar. Razinom ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)
350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)
više od 500 riječi
pisanje
do 40 riječi
50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)
više od 200 riječi
govorenje
monolog:
½ – 1 minutu
interakcija:
1 – 1 ½ minute
monolog:
1 – 2 minute
interakcija:
1 ½ – 2 ½ minute
monolog:
2 ½ – 3 ½ minuta
interakcija:
2 ½ – 5 minuta
monolog:
3 ½ – 5 minuta
interakcija:
5 – 8 minuta
Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju
Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima (s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku). Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi (među ostalim specifičan vokabular, odnosno tehnički termini, vezani za pojedino područje struke) i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju njemačkoga jezika.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Ukoliko učenici kojima je Njemački jezik u osnovnoj školi bio izborni predmet tj. drugi strani jezik, u srednjoj školi odaberu njemački kao prvi strani jezik, nastavnik očekivanja definira korištenjem ishoda za nastavak učenja (deveta do dvanaesta godina učenja) i odgovarajućom godišnjom satnicom uz dodatnu pomoć i podršku tijekom prvog razreda kako bi učeniku olakšao prijelaz u novi ciklus.
oznaka ishoda
značenje
NJ
oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik
SSŠ
srednja strukovna škola
A
domena Komunikacijska jezična kompetencija
B
domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C
domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni
Tablica 2: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka SSŠ (srednje strukovne škole).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje.
Izvještava o poznatim temama.
Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Prilagođava govornu interakciju kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše kratke i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo / elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova.
Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.
Upotrebljava jednostavna vezivna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavan tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih učestalih glagola
futur I
es gibt
preterit glagola sein, haben i modalnih glagola
imperativ
imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)
negacije nicht, nein; kein
pridjevi kao dio predikata
pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci a te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih a, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.
Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.
Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.
Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.
Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.
Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.
NJ SSŠ B.1.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku uočava različite uloge i odnose u procesu komunikacije. Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.
NJ SSŠ B.1.3.
Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.
Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.
Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.
Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.
Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.
Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.1.1.
Kombinira strategije učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Prilagođava strategije situaciji i zadatku.
Prepoznaje svoj stil učenja.
Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.
Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.
Pokreće interakciju s drugim učenicima.
Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.
NJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Izrađuje kratke prezentacije ili referate s temom iz njegove svakodnevice uz pomoć smjernica.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih tekstova.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan i smislen način.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta npr. sastavak, kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst općeg sadržaja.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola
Futur I
imperativ
konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki
uporaba određenog, neodređenog i nultog člana
osobne i posvojne zamjenice, upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice
prilozi prijedlozi s dativom, akuzativom
negacije nicht, nein, kein
pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva)
stupnjevanje pridjeva
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass
odnosne rečenice (u nominativu i akuzativu).
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U drugome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. a), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.2.1.
Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.
Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.
NJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.
NJ SSŠ B.2.3.
Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.
Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.
Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.
Objašnjava zašto je potrebno uvažavati različitost.
Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.
Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te “Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.2.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa grupnim procesima.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.2.2.
Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku.
Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.
Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.
Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.
Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Strategije učenja i uporabe jezika univerzalne su i prenose se iz jednoga jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.3.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.
Opisuje i prepričava zadane sadržaje te iznosi mišljenje o njima na strukturiran i jasan način.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima i/ili manje kompleksnoj, uvježbanoj raspravi povezanoj s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, sažetak, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih,
neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I
imperativ
pasiv prezenta i preterita
konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola / kondicional za izricanje želja i pretpostavki
deklinacija imenica i zamjenica
deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva)
prilozi
prijedlozi
rekcija učestalih glagola
negacije
nezavisnosložene rečenice,
zavisnosložene rečenice s veznicima dass, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, damit/um….zu+ Infinitiv
odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta)
infinitivne skupine.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren
za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine
(npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata,
kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje
redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.
U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.3.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Komentira članke i materijale iz novina i ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji; uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala; simbole poput tuge i sreće) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje
drugih kultura.
NJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.
Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima ponašanja.
NJ SSŠ B.3.3.
Poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme “Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme “Način življenja” te “Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.3.2.
Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.
Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i parafrazira tekstove.
Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć se služi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.1.2.
Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.
Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.
Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i postavlja jednostavna pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge, jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta npr. sastavak, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola, preterit pomoćnih i modalnih glagola, futur I, imperativ
konjunktiv II glagola haben, sein, mögen
pasiv (prezent)
imenice s određenim i neodređenim članom
Zamjenice: osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine, posvojne – u nominativu, akuzativu i dativu
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
negacije nicht, nein, kein
osobne i posvojne zamjenice
upitne, neodređene i pokazne zamjenice
prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
prijedlozi s dativom, akuzativom
red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta)
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici
infinitivna grupa kao dopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije:
postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkog filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična se znanja i vještine stečene u osnovnoj školi usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih struktura.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.1.1.
Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i u drugim kulturama.
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.
NJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Poznaje neke strategije za rješavanje nesporazuma.
Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.
Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama / kulturnim skupinama može imati različito značenje.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u jednostavnim komunikacijskim situacijama. Uz čestu pomoć započinje i završava komunikaciju, postavlja pitanje ili traži dodatno objašnjenje ako nešto ne razumije.
NJ SSŠ B.1.3.
Poštuje drukčije svjetonazore te prepoznaje različite oblike diskriminacije.
U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.
Prepoznaje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.
Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drukčijih zbog stereotipa i predrasuda.
Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.
Uz poticaj izražava stav o poštovanju različitih svjetonazora te prepoznaje različite oblike diskriminacije; često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.1.1.
Bira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.
Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.
Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.
Postavlja ciljeve i planove za unapređenje osobnoga rada.
Vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.
Iz različitih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka i prepoznaje namjere autora.
Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Prepoznaje implicitno značenje.
Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.2.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanim s općim temama.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta npr. sastavak, kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva te izriče osobno mišljenje.
Opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobno i prenosi tuđe mišljenje.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke u složenijem tekstu općeg sadržaja.
Planira, uređuje i organizira jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I, imperativ
pasiv (prezent i preterit)
konjunktiv preterita glagola haben i sein, modalni glagoli / kondicional za izricanje želja i pretpostavki
uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana
osobne i posvojne zamjenice
upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu
negacije nicht, nein, kein
pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon neodređenog i određenog člana u nominativu i akuzativu
stupnjevanje pridjeva
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu
red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, damit/um….zu + Infinitiv, obwohl
odnosne rečenice (u nominativu i akuzativu).
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
U drugome se razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.2.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.
Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
NJ SSŠ B.2.2
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Služi se odgovarajućim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama / kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce, često objektivno sagledava uzroke nesporazuma te ponekad prilagođava osobno ponašanje.
NJ SSŠ B.2.3.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora, o važnosti kulturne raznolikosti te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije.
Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.
Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi neovisno o kulturi, svjetonazoru, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti itd.
Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura.
Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.
Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Uz poticaj se zalaže za jednakost svih ljudi te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za
učenje te doprinos osobnomu razvoju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.2.1
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.
Povezuje nova znanja s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce služeći se njima u novome kontekstu.
Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom služi u daljnjemu procesu učenja.
Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno riješili zadatak.
Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada.
Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.
Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.2.2.
Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i jezičnoj razini.
Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora.
Uspoređuje, tumači i procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Razvrstava informacije prema logičnim vezama.
Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.
Priprema izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte primjerene ciljnoj skupini.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.3.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.
Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Procjenjuje implicitno značenje.
Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.3.2.
Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Polovično izvršava zadatak.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih
iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim razgovorima.
Započinje razgovor, prati tijek i preuzima inicijativu u slučaju pasivnosti sugovornika.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt, sažetak, izvješće, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar srednje složenog teksta.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I, imperativ
pasiv prezenta i preterita
konjunktiv preterita; kondicional
deklinacija imenica i zamjenica
deklinacija i stupnjevanje pridjeva
negacije
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, damit, um….zu
odnosne rečenice (u nominativu, akuzativu, dativu)
pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanje radi boljega razumijevanja izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje se jezičnih struktura u srednjoj školi temelji na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.3.1.
Objašnjava utjecaj osobnih stavova i vrijednost na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, kulturnu uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji na temelju raznih multimodalnih izvora.
Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.
Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada te objašnjava i daje primjere za višestruku složenost osobnih identiteta u užemu i širemu okružju.
Opisuje pojave kulture vlastitoga jezika i kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi.
Uz čestu pomoć objašnjava utjecaj svoga poimanja vlastite kulture na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te objašnjava kako na komunikacijske i kulturne obrasce utječe pojedina kultura.
NJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama u kojima treba riješiti kulturološki uvjetovan problem.
Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Prepoznaje nesigurnosti kao sastavnicu međukulturne komunikacije i povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.
Služi se odgovarajućim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja i jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma u složenim komunikacijskim situacijama. Ponekad prilagodljivo reagira u nepoznatim i
nerazumljivim situacijama.
NJ SSŠ B.3.3.
Argumentira stav o jednakosti svih ljudi usprkos njihovoj različitosti te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje.
Opisuje razlike između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.
Uspoređuje kulturne raznolikosti u osobnome okružju te u zemljama njemačkoga govornog područja i iznosi svoje stavove u odnosu na uočene sličnosti i razlike.
Argumentira utjecaj osobnoga međukulturnog iskustva na svoja razmišljanja i isprobava različite modele ponašanja.
Prihvaća kulturno uvjetovane pojave i kad su znatno drukčije od njegova referentnog okvira.
Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme „Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme „Način življenja” te „Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.3.1.
Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.
Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.
Iskušava nove pristupe učenju.
Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.
Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.
Sudjeluje u postavljanju kriterija za procjenu usvojenog znanja.
Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.
Procjenjuje i bilježi svoja postignuća i predviđa daljnji napredak.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.
NJ SSŠ C.3.2.
Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.
Uspoređuje i analizira informacije iz različitih izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.
Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.
Priprema izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte primjerene ciljnoj skupini.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć služi se različitim izvorima znanja za pripremu izlaganja.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Njemački jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ A.4.1.
Razumije duge i složene tekstove pri slušanju i čitanju.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Kritički procjenjuje sadržaj teksta.
Izvodi zaključke na temelju konkretnoga i implicitnoga značenja.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.
NJ SSŠ A.4.2.
Proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.
Izražava osobno mišljenje te ga argumentira.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz stalnu pomoć proizvodi duge i složene govorne tekstove.
Izvršava manji dio zadatka.
Upotrebljava slab raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje vrlo često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima i/ili raspravama povezanima s općim temama.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnim za njegovu struku.
Sudjeluje u spontanim neformalnim i nekim formalnim razgovorima.
Iznosi argumente za i protiv te ih dokazuje primjerima.
Započinje razgovor, prati tijek, potiče sugovornike te aktivno preuzima svoju ulogu u razgovoru.
Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
NJ SSŠ A.4.4.
Piše duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja različitih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt, sažetak izvješće, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.
Primjenjuje pravila pisanja srednje složenih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.
Vrednuje i objedinjuje informacije i argumente iz različitih izvora.
Razlikuje i primjenjuje formalni i neformalni stil pisanja tekstova.
Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar dugog teksta.
Planira, uređuje i organizira srednje složeni tekst
karakterističan za njegovu struku.Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.
Polovično izvršava zadatak.
Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene teme:
Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)
Obrazovanje/škola i rad /zanimanje
Slobodno vrijeme i zabava
Okoliš i ekologija
Tehnologija i mediji
Politika, društvo i aktivno građanstvo
Teme povezane sa strukom.
Preporučene jezične strukture:
prezent, perfekt, preterit, futur I, imperativ
pasiv
konjunktiv preterita, kondicional
deklinacija imenica i zamjenica
deklinacija i stupnjevanje pridjeva
negacije
nezavisnosložene rečenice
zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu
odnosne rečenice
pogodbene rečenice
dvodijelni veznici (entweder…oder, je…desto, zwar…aber, nicht nur…sondern auch)
infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.
Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.
Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.
U četvrtome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.
U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.
U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Napomena „uz pomoć” u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ B.4.1.
Preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.
Kritički razmatra informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.
Komentira aktualna zbivanja i probleme u zemlji i inozemstvu.
Zaključuje o utjecaju osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.
Tumači pojave kultura povezanih s njemačkim jezikom, a da ne donosi vrijednosne prosudbe.
Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i
drugih kultura te ponekad kritički razmatra običaje, aktualna zbivanja i aspekte kultura povezanih s
njemačkim jezikom.
NJ SSŠ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama i uspješno rješava kulturološki uvjetovan problem.
Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.
Analizira situaciju te predviđa moguće nesporazume.
Služi se različitim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.
Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Analizira razlike u komunikaciji te prilagođava osobno ponašanje.
Uz čestu pomoć predviđa nesporazume u složenim komunikacijskim situacijama te prilagođava osobno ponašanje.
NJ SSŠ B.4.3.
Zalaže se za ravnopravnost među ljudima temeljenu na poštovanju raznolikosti vrijednosnih sustava.
Uvažava različitosti između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje i razvoj osobnosti.
Objašnjava kulturne raznolikosti u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja te se tom raznolikošću služi kao mogućnošću za učenje i razvoj osobnosti.
Definira osobne, ali nepristrane kriterije za procjenjivanje različitih vrijednosnih sustava društva u kojemu živi i društava zemalja njemačkoga govornog područja.
Poštuje kulturno uvjetovane pojave i kad su značajno drukčije od njegova referentnog okvira.
Uz poticaj argumentirano obrazlaže postojanje različitih vrijednosnih sustava kao ravnopravnih životnih alternativa, čak i kad se značajno razlikuju od osobnoga sustava vrijednosti. Svoja uvjerenja izražava na društveno prihvatljiv način te se zalaže za ravnopravnost svih ljudi.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme „Politika, društvo i aktivno građanstvo” može biti primjeren poticaj za preispitivanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme „Način življenja” te „Slobodno vrijeme i zabava” mogu biti pogodne za razvoj poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava kao temelj za ravnopravnost među ljudima.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
NJ SSŠ C.4.1.
Svjesno primjenjuje strategija učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Samostalno planira, regulira i nadzire svoje učenje.
Uspoređuje strategije učenja i uporabe jezika te primjenjuje one korake koji mu omogućuju da dođe do cilja.
Uočava svoje pogreške, prepoznaje njihov uzrok te ih u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije može ispraviti.
Aktivno surađuje s drugim učenicima tijekom rada na zadatku u skupini.
Planira suradničke aktivnosti i sudjeluje u procesu donošenja odluka.
Procjenjuje osobni udio u radu u skupini i vrednuje osobni rad i rad drugih članova skupine.
Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika te procjenjuje njihovu učinkovitost.
NJ SSŠ C.4.2.
Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku prikladne za pisanu i usmenu komunikaciju i daljnje učenje njemačkoga jezika te kritički promišlja o njihovim sadržajima.
Prati različite medije na njemačkome jeziku radi jezičnoga napretka.
Kritički vrednuje i objedinjuje informacije iz različitih izvora te se njima služi u različite svrhe.
Sažima tekstove iznoseći ključne informacije.
Priprema jasno strukturirano izlaganje iz širokoga raspona tema i s primjerenim rječnikom u skladu sa svrhom, ciljnom publikom.
Prezentira sadržaje popraćene odgovarajućim vizualnim elementima.
Ističe važne informacije i pojedinosti u različitim tekstovima.
Argumentirano iznosi i zastupa svoje stavove.
Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.
Uz čestu pomoć koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.
Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Njemački je jezik sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u okviru kojega se razvijaju ključne kompetencije za stjecanje i prijenos znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti, stoga je usko povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikula na svim razinama obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, a činjenica da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja povezuje Njemački jezik sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama, gotovo svim predmetima i strukom.
Već se od samoga početka učenja stranoga jezika realiziraju poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima. U skladu s dobi učenika i njihovu napretku i znanjima iz svih ostalih predmetnih područja, nastava stranih jezika nastoji ta predznanja integrirati na primjeren način i učenike poticati na povezivanje sadržaja iz drugih predmeta i stranoga jezika. Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostaloga, uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudske egzistencije, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, ali i zbog primjene različitih metoda poučavanja i izvora znanja, povezanost se ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim, umjetničkim, prirodoslovnim, tehničkim, informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim područjem.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Njemački jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), a druge se međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja i tema u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta.
Na razini nastavnih predmeta Njemački je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Učenika se potiče da se koristi svojim iskustvom povezanim s učenjem drugih stranih jezika i svoga materinskoga jezika te da razvija samostalnost u učenju jezika. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti i povezivanju cjelokupnoga jezičnog obrazovanja, razvoju svjesnosti o jeziku, povezanosti jezika i kulture te svjesnosti o učenju jezika. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (FüDaF - Fächerübergreifender DaF-Unterricht). U srednjoj školi takav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga učenja i poučavanja njemačkoga jezika, pri čemu se uvažavaju učenikov kognitivni, afektivni i jezični razvoj te njegove potrebe, interesi kao i neposredno životno okružje. Tijekom takva učenja i poučavanja prenose se nova znanja uvažavajući učenikova prethodna iskustva učenja, iskustva u susretima sa stranim jezicima i u učenju jezika. Učenje jezika jest dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje te za raznoliku upotrebu jezika. Stoga učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Takav pristup pridonosi razvoju i održavanju motivacije kao jednom od ključnih preduvjeta za uspjeh u učenju i poučavanju stranih jezika pa tako i njemačkoga jezika. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine, što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.
Cilj je učenja i poučavanja njemačkoga jezika razvijati u učenika komunikacijsku jezičnu kompetenciju proširenu elementima međukulturne kompetencije te ih pripremati za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja kako bi mogli odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada.. Pritom su uspjeh u komunikaciji i funkcionalna upotreba jezika bitno značajnije sastavnice učenja i poučavanja njemačkoga jezika nego gramatička ispravnost u izražavanju. Osvještavanje jezika kao sustava spor je i dugotrajan proces koji je potrebno provoditi postupno i promišljeno strukturirajući usvajanje znanja i razvoj vještina u spiralnoj progresiji. Učenika treba ohrabrivati u stvaranju i korištenju strategijama učenja koje se temelje na povezivanju s učenjem ostalih stranih jezika pa i materinskoga, a koje potiču njegovu samostalnost. Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba uvažavati različite stilove učenja, obuhvaćati raznolike oblike poučavanja i rada te biti prilagođeno dobi učenika. U srednjoj školi učenje i poučavanje se postupno sve više okreće osvještavanju jezičnih struktura i njihovih funkcija temeljeći se na kognitivnome pristupu te na većoj samostalnosti učenika. U tome je smislu važno učenike poticati na svjesno, samorefleksivno i odgovorno promišljanje o osobnome učenju.
Učenjem stranih jezika, među njima i njemačkoga, proširuje se učenikovo iskustvo, potiče kognitivni razvoj te razvija analitičko i kreativno mišljenje. Upoznajući se s elementima stranih društava i kultura, razvijajući poštovanje i interes za njih, učenik upoznaje multikulturalnost kao bitno obilježje suvremenih društava obogaćujući tako svoj identitet. Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog , što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije njemačkog jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika njemačkog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Njemački jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Njemački jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula. Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga nastavnika
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika usmjerenoga na učenika iznimno je važna uloga nastavnika. Poticanje učenikova interesa za njemački jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika. Stoga je važna zadaća nastavnika osigurati ugodno i poticajno razredno ozračje izborom aktivnosti primjerenih učenikovu kognitivnom i afektivnom razvoju, vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama među učenicima. Nastavnik jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja njemačkoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred nastavnikom i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji, što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom. Nastavnik je moderator, voditelj, pomagač i savjetnik u nastavnome procesu koji podržava i vodi učenika u procesu učenja i osnažuje ga na njegovu putu prema samostalnosti poučavajući ga ne samo jezičnim nego i izvanjezičnim sadržajima te različitim kognitivnim, metakognitivnim i socijalno-afektivnim strategijama učenja jezika. Nastavnik potiče i razvoj drugih kompetencija važnih za cjeloživotno učenje.
Radi osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja te napretka učenika nastavnik treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu predmeta Njemački jezik kako bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu s jedne razine obrazovanja u drugu. Nastavnik treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikula, izboru materijala te izboru metoda poučavanja. Također, nastavnik ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim sustručnjacima, drugim nastavnicima u školi i izvan nje, strukovnim udrugama te mjerodavnim obrazovnim institucijama kako bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova u predmetu Njemački jezik. Od nastavnika se očekuje profesionalni pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Nastavnik treba pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito usavršavati, za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.
Materijali i izvori
Učenicima tijekom nastavnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja prilagođeni učenikovu jezičnomu, kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja, njegovim interesima i potrebama.
Tijekom učenja i poučavanja rabe se odobrena nastavna sredstva i pomagala, a uz njih se nastavnik služi prilagođenim i autentičnim tiskanim, digitalnim, interaktivnim i multimedijskim sadržajima i materijalima iz različitih izvora primjerenoga sadržaja. Kad okolnosti to dopuštaju, preporuča se izbor nastavnih materijala koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih predmeta i njemačkoga jezika. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. Učenik također ima aktivnu ulogu u izboru nastavnoga materijala, čime se potiče njegova samostalnost i preuzimanje odgovornosti za učenje.
U učenje i poučavanje njemačkoga jezika uključeni su i autentični tekstovi jer učenik tako uranja u svijet, jezik i kulturu izvornih govornika na emotivnoj i estetskoj, a ne samo na kognitivnoj razini.
Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, primjerice, televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika, raznim digitalnim aplikacijama za učenje njemačkoga jezika i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku.
Okružje za učenje
Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšemu ovladavanju jezikom. U takvu je okružju učenje i poučavanje usmjereno na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.
Učenje njemačkoga jezika jest proces koji se odvija u školskome i izvanškolskome okružju. Kako bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim centrima, projekcijama, izložbama, posjeti zemljama njemačkoga govornog područja, međunarodne razmjene učenika i dr.
Promišljena upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji mogu pridonijeti stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja. Digitalno okružje, koje je današnjemu učeniku prirodno okružje, nudi brojne prilike za svjesno i nesvjesno usvajanje novih jezičnih znanja i vještina.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka povezanih s implementacijom kurikula što, između ostaloga, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pritom treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikomu broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednome odjelu pa čak i o dobu dana kad učenici imaju određeni nastavni predmet. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava njemački jezik. Važno je osigurati optimalne pedagoške uvjete za učenje njemačkog jezika te voditi računa o mjestu i vremenu poučavanja kao i o načinu oblikovanja skupina.
Vrijeme učenja svakako treba sagledati u kontekstu izloženosti učenika njemačkomu jeziku. Naime, uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici češće u doticaju s ciljanim jezikom te im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina npr. razrednim govorom na njemačkome ili integriranim učenjem i poučavanjem njemačkoga jezika i nejezičnoga predmeta.
Grupiranje učenika
Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba poticati učenike na postupno osamostaljivanje u učenju i na suradnički rad. Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.
S obzirom na posebnosti organizacije učenja i poučavanja stranih jezika, gdje se njemački jezik u osnovnoj školi uči kao prvi ili drugi, obvezni, izborni ili fakultativni predmet, važno je pri oblikovanju razrednih odjela u 1. razredu srednje škole voditi računa o učenikovu predznanju kako bi mu se omogućio nastavak učenja na primjerenoj razini. U slučaju potrebe formiranja manjih odgojno-obrazovnih skupina prema predznanju učenika unutar razrednoga odjela važno je i tada omogućiti nastavak učenja neovisno o broju učenika u skupinama. Učenici se mogu podijeliti na skupine ovisno o podatcima na svjedodžbi o učenju njemačkoga jezika u osnovnoj školi kao i rezultatima dijagnostičkoga mjerenja koje se preporučuje na početku 1. razreda srednje škole.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Njemački jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U predmetu Njemački jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koja se ispituju i koja su jasno opisana za svaku razinu postignuća. U tekstu kurikula nalazi se opis razine »dobar«. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom predmeta Njemački jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definiranu razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH