KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA ŠPANJOLSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I NA RAZINI 4.2
A. SVRHA UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
U suvremenom društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje pojedinca u društvenom životu. U vrijeme globalizacije povećava se mobilnost ljudi i raste važnost poznavanja stranih jezika, smanjuju se jezične granice i potiče se međunarodna razmjena. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Osnovni je cilj nastavnog predmeta Španjolski jezik učenike pripremiti za samostalno razvijanje vještina potrebnih za njihovu primjerenu komunikaciju na španjolskom jeziku u različitim životnim situacijama.
U današnje je vrijeme španjolski jezik jedan od najvažnijih jezika u svijetu. Prema podatcima Instituta Cervantes iz 2021. godine, španjolski kao materinski ili nasljedni jezik govori više od 591 milijun govornika te je drugi materinski jezik po broju govornika, a i dalje je demografski u porastu. Poznavanje španjolskog jezika omogućuje povezivanje govornika sa zemljama Europe, Sjeverne, Srednje i Južne Amerike te Afrike.
Hrvatska je zemlja mnogobrojne dijaspore, posebno na američkom kontinentu i učenje španjolskog jezika od velikog je značaja za utvrđivanje odnosa između Hrvatske i dijaspore. Osim toga, s obzirom na razvijenost turističke djelatnosti, poznavanje španjolskog jezika važno je za promociju Hrvatske i poslovanje u turizmu.
Kurikul nastavnoga predmeta Španjolski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi promjene, uvažavajući kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili.
Promjena koju kurikul donosi ponajprije je konceptualna; umjesto preciznoga navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikul je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikul tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja španjolskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor španjolskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja na svim razinama školovanja. Nadalje, važno je poticajno okruženje za učenje jezika u kojem su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje španjolskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na španjolskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i izgradnja učenikove sposobnosti da, svjestan kulturne raznolikosti, jasno artikulira svoje ideje I stavove afirmirajući tako vlastiti identitet.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Španjolski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa.
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa CSVET-a tjedno (280 CSVET-a/70 sati godišnje.
Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja španjolskoga jezika jesu:
1. Razvoj komunikacijske kompetencije
– razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (govorenje, pisanje, slušanje i čitanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u okviru struke u različitim situacijama svakodnevnoga života, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za španjolski jezik
– osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u španjolskome jeziku u okviru struke pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za španjolski jezik
2. Upoznavanje kultura
– omogućiti učenicima stjecanje svijesti o različitostima i sličnostima hrvatske i španjolske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju
– razviti zanimanje za upoznavanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
– poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
3. Razvoj medijske pismenosti
– pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji
– osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja
– pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnome i višejezičnom okružju
– poticati učenike na nastavak učenja španjolskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje
– osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak
– poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnog predmeta Španjolski jezik u svim godinama učenja
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula španjolskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Španjolski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti španjolskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu predmetnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta Španjolski jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o specifičnostima španjolskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranoga jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i na ovladavanju vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka s naglaskom na govorne prezentacijske vještine; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku, a veza općeg jezika i jezika struke je neizbježna, u strukovnim školama je nužno adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskome, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već učiti i jezik struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Španjolski jezik struke.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremenu ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pisanome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima pisane ili govorene tekstove ili ih prevodi.
Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije, kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u nastavi španjolskoga jezika kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima španjolskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:
– sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje govornika španjolskoga jezika i njihove kulture
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima španjolskoga jezika što rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku da odbaci predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje španjolskim jezikom
– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik informacije pronalazi, odabire, vrednuje te se njima učinkovito služi na temelju različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Španjolski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Kurikulom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti »dobar« koja služi za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.
Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i ključni sadržaji te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja vrlo kratki tekst broji 80 – 100 riječi, kratki tekst između 100 i 120 riječi, srednje dugi tekst između 120 i 240 riječi, a dugi tekst više od 240 – 350 riječi.
U djelatnostima čitanja vrlo kratki tekst broji 100 – 200 riječi, kratki tekst između 200 – 300 riječi, srednje dugi tekst između 300 – 400 riječi, a dugi tekst 400 – 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji od 40 do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 200 riječi, a dugi tekst više od 200 riječi.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dugi tekst
Dugi tekst
Slušanje
80 – 100 riječi
100 – 120 riječi
120 – 240 riječi
240 – 350 riječi
Čitanje
100 – 200 riječi
200 – 300 riječi
300 – 400 riječi
400 – 600 riječi
Govorenje i pisanje
40 – 60 riječi
60 – 100 riječi
100 – 200 riječi
više od 200 riječi
Tablica 1. Vrste tekstova prema dužini
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima (s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku, jer je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke A2, odnosno nastavak učenja stranog jezika koji su učenici učili svih osam godina u osnovnoj školi). Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i predstavljen. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i preporučene gramatičke strukture, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje španjolskoga jezika. U preporučenim gramatičkim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnom popisu. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te su navedene u onome razredu u kojem se očekuje ovladanost na razini uporabe. To ne znači da se one neće pojaviti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati kroz godine učenja. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i proširuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom – stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika. Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda i u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se sam izbor načina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni nastavnika ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranog jezika.
Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska i informacijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Španjolski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Španjolski jezik u svim godinama učenja
Španjolski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
a.KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Preispituje jednostavne odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja - predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.
Čita prilagođene kratke tekstove vezane uz njegovu struku.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.1.2.
Stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove.
Ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Predstavlja poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Uz pomoć stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima.
Sporazumijeva se u strukturiranim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i jednostavnih tekstnih vrsta.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi i točno upotrebljava rečenične znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.5.
Posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.
Objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji iz osnovne škole se produbljuju i proširuju. Dolje navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: sadržaje birati i nadopunjavati prema odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Sadržaji iz osnovne škole se ponavljaju, produbljuju i proširuju.
tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto
acento y ritmo: división silábica y pronunciación
el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes
número: formación de plurales
concordancia
artículos determinados e indeterminados: usos
artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está)
conjunciones: y (sustitución de „y“ por „e“), o (sustitución de „o“ por „u“)
cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º)
interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál
locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque)
finales (para +infinitivo)
también/tampoco
adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas
diferencia entre ser y estar
verbos gustar y parecer (y verbos parecidos)
demostrativos: formas y uso
indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.)
perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber
estar+gerundio
fórmulas de tratamiento (tú y usted)
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti obveze, preporuke i savjete
izraziti slaganje i neslaganje
opisivati radnje koje se upravo odvijaju
opisivati buduće planove
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: jezične komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci
Metodičke preporuke:
Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi.
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Napomena “-” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se s potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta.
b.MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.1.1.
Prepoznaje postojanje kulturnih razlika; uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskoga govornog područja u aspektima svakodnevnog života i uspoređuje ih s vlastitom kulturom na jednostavnim i konkretnim primjerima.
Uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja te ih uspoređuje s hrvatskim.
Opisuje neke aktivnosti i interese mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji.
Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje u raznim multimedijalnim izvorima o zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
ŠJ SSŠ B.1.2.
Uočava vrijednost skladnih odnosa i važnost učinkovite jezične komunikacije među pripadnicima različitih kultura te koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu.
Na temelju različitih jednostavnih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.
Uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifične za hispanofonsku i hrvatsku kulturu.
Koristi se različitim obrascima ponašanja i ophođenja specifičnim za hispanofonsku kulturu.
Koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja, pozivanja i zahvaljivanja pismeno ili usmeno primjereno situaciji.
Uz čestu pomoć uočava i ponekad koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu u svrhu učinkovite jezične komunikacije.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c.SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom.
Opisuje i definira pojmove.
Odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama.
Prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi.
Prepoznaje, primjenjuje, odabire i raspravlja optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura sastavka, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada.
Prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada.
Uz čestu pomoć prepoznaje i povremeno primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom. Usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju španjolskoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
ŠJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
Reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja.
Prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važnog čimbenika usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika.
Raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova.
Uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.1.3.
Odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima.
Razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija.
Prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama.
Konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije.
Uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te uspoređuje jednostavne informacije pronađene u navedenm izvorima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
a.KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Izvodi zaključke o jednostavnim odnosima među informacijama iz slušanoga i pročitanoga teksta.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Uz pomoć čita prilagođene kratke tekstove iz vlastite struke.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.2.2.
Stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove osobnoga ili općega interesa.
Ukratko objašnjava svoje slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Prepričava tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i srednje složenih tekstnih vrsta.
Odgovarajuće strukturira srednje dug tekst.
Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil primjenjuje uz predložak i pomoć.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.5.
Posreduje jednostavne koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da bi što više odgovarale odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
futuro imperfecto
pronombres en función de complemento directo e indirecto
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo
el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado
grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad
superlativo relativo
adverbios
pesos y medidas más frecuentes
relativos de uso más frecuente: que
abreviaturas más utilizadas
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
izraziti prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
vrednovati
izraziti isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati; zamoliti, prihvatiti, odbiti
opisivati buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće.
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ.
b.MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.2.1.
Na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnoga života.
Navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja.
Opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja.
U raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava razlike između varijeteta španjolskoga jezika.
Uočava različitost španjolskoga jezika u odnosu na ostale službene jezike u Španjolskoj.
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života.
ŠJ SSŠ B.2.2.
Analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu u međukulturnom susretu.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima.
Uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.2.3.
Razvija svijest o kulturnoj raznolikosti i općeljudskim vrijednostima koje omogućuju skladnu međuljudsku komunikaciju.
Opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti legitimna.
Uvažava činjenicu da postoje različite kulture koje podrazumijevaju različite norme i načine ponašanja.
Uočava vrijednosti u svojoj i drugim kulturama kao i općeljudske vrijednosti na kojima je moguće graditi skladne međuljudske odnose.
Uz česti poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati svaku ljudsku osobu bez obzira na kulturne razlike.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c.SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.2.1.
Odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja i uporabe jezika koje prilagođava zadatku.
Procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne.
Raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom.
Odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima.
Procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema.
Odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja.
Primjenjuje metode suradničkog učenja.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i povremeno primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja i uporabe jezika.
ŠJ SSŠ C.2.2.
Odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu te predstavlja svoje stavove.
Prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje.
Raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja.
Prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada.
Aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika.
Surađuje s kolegama, bez obzira na međusobne individualne i kulturne razlike, na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.2.3.
Objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u navedenim izvorima izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkog mišljenja.
Konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima.
Upotrebljava prikupljene informacije da bi sastavio kratku prezentaciju sa zadanom temom.
Prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima.
Priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima.
Uz čestu pomoć objašnjava i interpretira te ponekad procjenjuje informacije iz kratkih multimedijalnih tekstova iz raznovrsnih izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
a.KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.3.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Uočava složenije poruke u tekstu i prepoznaje namjere sugovornika.
Analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom.
Iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Prepoznaje kronološki slijed događaja.
Razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovijetno.
Razumije složenije sadržaje u medijima.
Pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.3.2.
Stvara duge i srednje složene govorne tekstove.
Govori dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama.
Opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva većinom jasno i strukturirano.
Iznosi planove za budućnost.
Daje upute.
Prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način.
Točno izgovara.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Uz pomoć stvara duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano.
Sudjeluje u dugim i srednje složenim strukturiranim dijalozima.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Uz pomoć sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.4.
Piše duge i srednje složene tekstove.
Piše dug i srednje složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti.
Opisuje događaje u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstva u novim iskazima.
Povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima.
Pravilno piše riječi i točno upotrebljava rečenične znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da što više odgovaraju određenoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto i pretérito pluscuamperfecto
contraste de ser / estar (ampliación)
verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse)
condicional simple
contraste de presente subjuntivo/indicativo
grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo relativo y absoluto
sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso)
posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos
morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti obveze, preporuke i savjete
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti razlog nekog događaja
izraziti slaganje i neslaganje
opisati raspoloženje i dojmove
preporučiti; pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće.
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ.
b.MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.3.1.
Uočava i komentira vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.).
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
ŠJ SSŠ B.3.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta.
Uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.3.3.
Prepoznaje dostojanstvo ljudske osobe bez obzira na svjetonazorske razlike i primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanskih kultura.
Uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe.
Navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi.
Uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose.
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma te uz poticaj argumentirano raščlanjuje svjetonazorske razlike sa sviješću o dostojanstvu svakog čovjeka.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja ” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c.SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.3.1.
Prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja i uporabe jezika te ih prilagođava različitim zadatcima u skladu sa svojim stilom učenja.
Nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način.
Razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki.
Prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova.
Razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom.
Modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava ih zadatku.
ŠJ SSŠ C.3.2.
Uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima stav prema opisanim, priopćenim stavovima.
Raspravlja o relativno širokom rasponu tema uz spremnost na uspoređivanje vlastitih stavova i mišljenja s okolinom.
Putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika.
Uz čestu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C. 3.3.
Istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
Konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije.
Prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama.
Uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija.
Prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka.
Prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija.
Uz čestu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
a.KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Preispituje jednostavne odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja - predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Čita prilagođene kratke tekstove vezane uz njegovu struku.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.1.2.
Stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove.
Ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Predstavlja poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Uz pomoć stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima.
Sporazumijeva se u strukturiranim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i jednostavnih tekstnih vrsta.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi i točno upotrebljava rečenične znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.5.
Posreduje jednostavne koncepte i jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji iz osnovne škole se produbljuju i proširuju. Dolje navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: sadržaje birati i nadopunjavati prema odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Sadržaji iz osnovne škole se ponavljaju, produbljuju i proširuju.
tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto
acento y ritmo: división silábica y pronunciación
el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes
número: formación de plurales
concordancia
artículos determinados e indeterminados: usos
artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está)
conjunciones: y (sustitución de „y“ por „e “), o (sustitución de „o“ por „u “)
cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º)
interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál
locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque)
finales (para +infinitivo)
también/tampoco
adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas
diferencia entre ser y estar
verbos gustar y parecer (y verbos parecidos)
demostrativos: formas y uso
indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.)
perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber
estar+gerundio
fórmulas de tratamiento (tú y usted)
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti obveze, preporuke i savjete
izraziti slaganje i neslaganje
opisivati radnje koje se upravo odvijaju
opisivati buduće planove
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: jezične komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci
Metodičke preporuke:
Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi.
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Napomena “-” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se s potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta.
b.MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.1.1.
Prepoznaje postojanje kulturnih razlika; uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života i uspoređuje ih s vlastitom kulturom na jednostavnim i konkretnim primjerima.
Uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja te ih uspoređuje s hrvatskim.
Opisuje neke aktivnosti i interese mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji.
Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje u raznim multimedijalnim izvorima o zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
ŠJ SSŠ B.1.2.
Uočava vrijednost skladnih odnosa i važnost učinkovite jezične komunikacije među pripadnicima različitih kultura i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu.
Na temelju različitih jednostavnih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.
Uočava, razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifične za hispanofonsku i hrvatsku kulturu.
Koristi se različitim obrascima ponašanja i ophođenja specifičnim za hispanofonsku kulturu.
Koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja, pozivanja i zahvaljivanja pismeno ili usmeno primjereno situaciji.
Uz čestu pomoć uočava i ponekad koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu u svrhu učinkovite jezične komunikacije.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c.SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom.
Opisuje i definira pojmove.
Odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama.
Prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi.
Prepoznaje, primjenjuje, odabire i raspravlja optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura sastavka, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada.
Prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada.
Uz čestu pomoć prepoznaje i povremeno primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom. Usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju španjolskoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
ŠJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
Reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja.
Prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika.
Raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova.
Uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.1.3.
Odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima.
Razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija.
Prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama.
Konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije.
Uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te uspoređuje jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Izvodi zaključke o jednostavnim odnosima među informacijama iz slušanoga i pročitanoga teksta.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Uz pomoć čita prilagođene kratke tekstove iz vlastite struke.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.2.2.
Stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove osobnoga ili općega interesa.
Ukratko objašnjava svoje slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Prepričava tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i srednje složenih tekstnih vrsta.
Odgovarajuće strukturira srednje dug tekst.
Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil primjenjuje uz predložak i pomoć.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.5.
Posreduje jednostavne koncepte i jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da bi što više odgovarale odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
futuro imperfecto
pronombres en función de complemento directo e indirecto
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo
el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado
grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad
superlativo relativo
adverbios
pesos y medidas más frecuentes
relativos de uso más frecuente: que
abreviaturas más utilizadas
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
izraziti prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
vrednovati
izraziti isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti
opisivati buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ.
a.MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.2.1.
Na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnoga života.
Navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja.
Opisuje i uspoređuje svoju svakodnevicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja.
U raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava razlike između varijeteta španjolskoga jezika.
Uočava različitost španjolskoga jezika u odnosu na ostale službene jezike u Španjolskoj.
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života.
ŠJ SSŠ B.2.2.
Analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Koristi se učestalim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu u međukulturnom susretu.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima.
Uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.2.3.
Razvija svijest o kulturnoj raznolikosti i općeljudskim vrijednostima koje omogućuju skladnu međuljudsku komunikaciju.
Opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti legitimna.
Uvažava činjenicu da postoje različite kulture koje podrazumijevaju različite norme i načine ponašanja.
Uočava vrijednosti u svojoj i drugim kulturama kao i općeljudske vrijednosti na kojima je moguće graditi skladne međuljudske odnose.
Uz česti poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati svaku ljudsku osobu bez obzira na kulturne razlike.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
b.SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.2.1.
Odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja i uporabe jezika koje prilagođava zadatku.
Procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne.
Raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom.
Odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima.
Procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema.
Odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja.
Primjenjuje metode suradničkog učenja.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i povremeno primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja i uporabe jezika.
ŠJ SSŠ C.2.2.
Odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove.
Prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje.
Raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja.
Prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada.
Aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika.
Surađuje s kolegama, bez obzira na međusobne individualne i kulturne razlike, na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.2.3.
Objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkog mišljenja.
Konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima.
Upotrebljava prikupljene informacije da bi sastavio kratku prezentaciju sa zadanom temom.
Prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima.
Priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima.
Uz čestu pomoć objašnjava i interpretira te ponekad procjenjuje informacije iz kratkih multimedijalnih tekstova iz raznovrsnih izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
a.KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.3.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Uočava složenije poruke u tekstu i prepoznaje namjere sugovornika.
Analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom.
Iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Prepoznaje kronološki slijed događaja.
Razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovijetno.
Razumije složenije sadržaje u medijima.
Pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.3.2.
Stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama.
Opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva većinom jasno i strukturirano.
Iznosi planove za budućnost.
Daje upute.
Prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način.
Točno izgovara.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Uz pomoć stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano.
Sudjeluje u dugim i srednje složenim strukturiranim dijalozima.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Uz pomoć sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Piše srednje dug i srednje složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti.
Opisuje događaje u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima.
Pravilno piše riječi i točno upotrebljava rečenične znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da što više odgovaraju određenoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto i pretérito pluscuamperfecto
contraste de ser/estar (ampliación)
verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse)
condicional simple
contraste de presente subjuntivo/indicativo
grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo relativo y absoluto
sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso)
posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos
morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti obveze, preporuke i savjete
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti razlog nekog događaja
izraziti slaganje i neslaganje
opisati raspoloženje i dojmove
preporučiti; pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
b.MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.3.1.
Uočava i komentira vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.).
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
ŠJ SSŠ B.3.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta.
Uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.3.3.
Prepoznaje dostojanstvo ljudske osobe bez obzira na svjetonazorske razlike i primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanskih kultura.
Uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe.
Navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi.
Uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose.
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma te uz poticaj argumentirano raščlanjuje svjetonazorske razlike sa sviješću o dostojanstvu svakog čovjeka.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c.SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.3.1.
Prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja i uporabe jezika te ih prilagođava različitim zadatcima u skladu sa svojim stilom učenja.
Nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način.
Razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki.
Prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova.
Razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom.
Modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik uz povremenu pomoć postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava ih zadatku.
ŠJ SSŠ C.3.2.
Uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima stav prema opisanim, priopćenim stavovima.
Raspravlja o relativno širokom rasponu tema uz spremnost na uspoređivanje vlastitih stavova i mišljenja s okolinom.
Putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika.
Uz čestu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.3.3.
Istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
Konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije.
Prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama.
Uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija.
Prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka.
Prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija.
Uz čestu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
a.KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.4.1.
Razumije duge i složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije dug i složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen.
Uočava složenije poruke u dugom i srednje složenom tekstu.
Analizira i kritički prosuđuje informacije u tekstu.
Iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovijetno.
Razumije složenije sadržaje u medijima.
Čita prilagođene i neprilagođene stručne tekstove.
Pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.4.2.
Stvara duge i složene govorne tekstove.
Govori dug i složen tekst o poznatim temama.
Opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje većinom jasno i strukturirano.
Iznosi planove za budućnost.
Daje upute većinom jasno i strukturirano.
Prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na većinom strukturiran i jasan način.
Točno izgovara.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Uz pomoć stvara duge i složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.
Postavlja pitanja i odgovara na njih većinom jasno i strukturirano.
Sudjeluje u dugim i složenim dijalozima.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije te interakciju prilagođava kontekstu.
Potiče sugovornike na razgovor.
Izriče stav i argumentira svoje mišljenje.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Uz pomoć sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.4.4.
Piše duge i složene tekstove.
Piše dug i složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti.
Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izriče pretpostavke, osobna i tuđa mišljenja, obrazlaže svoje stavove, navodi različite argumente i stajališta.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil uz predložak.
Organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta.
Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta te ga uređuje i organizira.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.4.5.
Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.
Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da bi što više odgovarale određenoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu prethodni razred.
consolidación de los tiempos pasados
infinitivo, imperativo y gerundio con pronombres
futuro imperfecto, futuro perfecto y condicional simple para expresar hipótesis
estilo directo e indirecto
pretérito perfecto de subjuntivo
pretérito imperfecto de subjuntivo
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za mogućnost
izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti
izraziti osjećaje, želje, prednosti
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
pitati i obavijestiti o raznim svakodnevnim i kulturnim temama
prenositi nečije riječi
vrednovati, nagađati o sadašnjosti, bliskoj i daljnjoj prošlosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti i prošlosti
reagirati na tuđe uobičajene ili pojedinačne radnje
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi da bi odgovarale određenoj struci koliko je moguće
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
b.MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.4.1.
Istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanskih kultura i njihov utjecaj na pojedinca i društva.
Istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva.
Uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanskih kultura na pojedinca i društva.
ŠJ SSŠ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika.
Uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Uz čestu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama.
ŠJ SSŠ B.4.3.
Iskazuje stav o jednakom dostojanstvu svih ljudi bez obzira na njihovu kulturnu i svjetonazorsku raznolikost.
Uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu.
Analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura.
Uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
Argumentirano raščlanjuje prepoznate vrijednosti vlastite i hispanskih kultura kao i predrasude o njima.
Uz poticaj komentira jednako dostojanstvo svake ljudske osobe i njenih prava i sloboda te uočava univerzalne vrijednosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću.. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c.SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.4.1.
Raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika.
Raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme.
Raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi.
Nakon analize složenih pojmova komunicira o njima, kategorizira ih i prepoznaje u različitim kontekstima.
Kreativno istražuje i primjenjuje pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku.
Procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja.
Uz čestu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.4.2.
Istražuje, primjenjuje i procjenjuje složene društveno- afektivne strategije usvajanja jezika.
Raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i analizira objektivne univerzalne vrijednosti.
Sposoban je za rad uz primjenu relativno širokog raspona strategija učenja.
U aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti.
Uspoređuje vlastite stavove i sustav vrijednosti s tuđima.
Sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika.
Uz čestu pomoć istražuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.4.3.
Prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost.
Analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima.
Sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija.
Prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode, prosuđuje raznovrsne medijske poruke.
Raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija.
Uz čestu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
E. POVEZANOST KURIKULA ŠPANJOLSKOG JEZIKA S ODGOJNOOBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Cilj učenja španjolskog jezika jest poticanje i razvijanje upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina i vrijednosti te razvoj kritičkog i apstraktnoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja. Na taj se način ostvarivanjem obrazovno-odgojnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikula španjolskoga jezika uz jezično-komunikacijsku razvijaju i druge temeljne cjeloživotne kompetencije.
Budući da je španjolski istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, njegov je kurikul prilagodljiv i povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima i strukom.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudskog postojanja, kulturno nasljeđe te povijest i umjetnost, u odnosu na odgojno-obrazovne ciljeve predmeta povezanost kurikula predmeta španjolskoga jezika se prvenstveno ostvaruje s predmetima jezično-komunikacijskog te društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. Sukladno progresiji ishoda u odnosu na pojedine razrede realizira se korelacija i s drugim predmetnim područjima (prirodoslovno, tehničko, informatičko, matematičko te tjelesno i zdravstveno).
Odgojno-obrazovni ishodi predmeta španjolski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije). Ostale međupredmetne teme (Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo) ostvaruju se putem sadržaja i tema na španjolskom jeziku.
Na razini nastavnih predmeta, španjolski je jezik blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti te razvoju svjesnosti o jeziku. Nadalje, integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, s posebnim naglaskom na stručne/strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (engl. CLILiS). U kasnijim se razredima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Učenjem španjolskog jezika (kao globalnog jezika) otvaraju se vrata ostvarenju međunarodnih kontakata, raznovrsnim projektima na globalnoj razini te mogućnosti studiranja i rada u velikom broju zemalja u svijetu. Također, promiče se cjeloživotno učenje te višejezičnost i interkulturalnost.
F. UČENJE I POUČAVANJE
Iskustva učenja i poučavanja
Kao temeljno načelo inherentno suvremenim pristupima poučavanju i učenju ističe se usmjerenost na učenika. Stoga se u obzir uzimaju individualne osobnosti učenika, njihove potrebe i interesi, a istodobno se potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, čime se učenik osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje. Budući da usvajanje jezika čini dinamičan i aktivan proces, on pruža mogućnost za istraživačko, kreativno, suradničko i inovativno učenje. Učenje i poučavanje španjolskog jezika omogućava konkretnu primjenu naučenih jezičnih elemenata u izvanškolskom okružju. Komunikacijska i funkcionalna uporaba jezika središnje su sastavnice učenja i poučavanja španjolskog jezika. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine, što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.
Učenje i poučavanje španjolskog jezika uvažava različite stilove učenja, sadržava raznolike oblike poučavanja te je usklađeno s uzrastom učenika. Na taj način u nižim razredima naglasak je na slušanju i govorenju te se učenje i poučavanje temelje na aktivaciji svih osjetila uz igrifikaciju nastavnog procesa. U kasnijim razredima učenje i poučavanje temelje se na kognitivnom pristupu te se gradi viši stupanj samostalnosti učenika. Svim je razredima inherentan naglasak na suradničkom, istraživačkom, kreativnom, inovativnom i iskustvenom učenju te učenju na daljinu. Navedeni oblici učenja usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova te prema njihovoj primjeni u različitim komunikacijskim situacijama, na koji se način učenici osposobljavaju za uspješnu komunikaciju na španjolskom, a istodobno se razvija svijest o odgovornosti za vlastito učenje. Potiče se učenička samostalnost i odgovornost za vlastito učenje, čime se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena koje čine zaokruženu i smislenu cjelinu u svakoj godini učenja.
Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog, što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije španjolskoga jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika španjolskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Španjolski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Španjolski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
U procesu učenja izuzetno se važnim smatraju motivacija za učenje, osobni interesi učenika te pozitivne emocije i stavovi o španjolskom jeziku i hispanskim kulturama. Razumijevanje istaknute uloge španjolskog jezika na globalnoj razini pridonosi razvoju višejezičnosti i višekulturnosti. Povezivanjem učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom i potrebama, učenike se priprema za cjeloživotno učenje kako bi mogli odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada.
Uloga nastavnika
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju španjolskog jezika iznimno je važna, no istodobno vrlo složena i izazovna.
Nastavnik je:
voditelj koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti i vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika. Nastavnik prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, a učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
medijator koji učenicima olakšava ovladavanje španjolskim jezikom i razumijevanje hispanskih kultura posredujući između hrvatskog i španjolskog jezika te kultura.
Sukladno suvremenim smjernicama o poučavanju, nastavnik španjolskog jezika planira, kombinira i prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupom nastavnik potiče učenike na promišljanje ciljeva učenja, svojih mogućnosti i vlastitog učenja te ih usmjerava na primjenu i povezivanje znanja i vještina s drugim nastavnim predmetima i područjima. Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje nastavnik odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulom.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Zbog toga nastavnik španjolskog jezika uključuje različite hispanofonske sadržaje u nastavu španjolskog jezika, organizira izvanučioničku nastavu, organizira domaće ili međunarodne projekte koji uključuju komunikaciju s govornicima španjolskog jezika ili na španjolskom jeziku, ugošćuje izvorne govornike španjolskog jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima španjolskoga diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima španjolskog jezika različitoga kulturnog porijekla.
Nastavnik španjolskog jezika stručnjak je koji raspolaže visokom jezičnom i komunikacijskom kompetencijom u španjolskom jeziku, metodički je stručan, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost nastavnika uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa. Nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava, a detaljno je upućen u cjelokupnu vertikalu učenja španjolskog jezika kako bi ostvario postupnu tranziciju na prijelazu razreda i razreda.
Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno odabire način poučavanja i materijale za poučavanje te određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu pa čak i o dobu dana kada učenici imaju određeni nastavni predmet. Svi ti čimbenici i kombinacije stvaraju specifične kontekste; niti dva paralelna razreda u jednoj školi nisu jednaka te stoga nije moguće propisati uniformni pristup za sve različite kontekste u kojima se poučava španjolski jezik.
Okružje za učenje
Uloga okružja u kojem se odvija nastavni proces od iznimno je velike važnosti. Poučavanje i učenje španjolskog jezika odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje zajedništvo i međusobno poštovanje, a štiti se fizičko i psihičko zdravlje svih dionika nastavnoga procesa. Učenik usvaja znanja, razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje s kolegama, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost. Navedene se odrednice kvalitetnog nastavnog okružja odnose kako na stvarno okružje, tako i na ono digitalno.
Nastavnik osigurava uvjete rada u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja španjolskim jezikom. Nadalje, nastavnik nastoji potaknuti učenike na ostvarivanje jezičnog i međukulturnog kontakta s drugim govornicima španjolskog jezika. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku španjolskog jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u međusobnom odnosu između učenika te u odnosu između učenika i nastavnika, gdje se zajednički dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju.
Materijali i izvori
Zadaća je nastavnika da odabire, prilagođava i izrađuje nastavne materijale te se koristi nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom nastavnik vodi računa o jezičnom, afektivnom i kognitivnom stupnju razvoja te interesima i potrebama učenika.
To uključuje odobrene materijale za učenje španjolskog jezika te materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta španjolski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta te se na taj način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i drugih obrazovnih materijala nastavnik se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovih/stručnih predmeta. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Nastavni materijali biraju se na način da zastupaju raznovrsne tematske cjeline, a učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Španjolski se jezik u hrvatskom obrazovnom sustavu uči od prvog razreda osnovne, ili od 4. razreda osnovne škole te u bilo kojem trajanju tijekom srednje škole (od jedne do četiri godina) i to kao početnici ili nastavljači, ovisno o vrsti programa. Ističe se važnost što ranijeg početka učenja španjolskog jezika kako bi se optimizirao kritički period učenja te kako bi učenici što ranije postavili čvrste temelje za daljnje usvajanje jezika.
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, dok se razlika ostvaruje u odnosu na samu realizaciju: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda nastavnik posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli optimalnu razinu ostvarenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, nastavnik upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga, izvanučioničkog učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od preduvjeta za kvalitetnu nastavu španjolskog jezika jest nastava u skupinama učenika približno sličnih razvojnih osobina i podjednake razine vladanja španjolskim jezikom. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja te se formiraju grupe u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Prilikom oblikovanja razrednih odjela, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u srednjim školama (a što je definirano školskim kurikulima), vodi se računa o prethodnom pohađanju nastave španjolskog jezika, razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTIODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Španjolski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U predmetu Španjolski jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom predmeta Španjolski jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.Kao i u višim razredima osnovne škole, veća se težina daje ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitoj i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu.
Tijekom učenja i poučavanja španjolskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA ŠPANJOLSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I NA RAZINI 4.2
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
U suvremenom društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje pojedinca u društvenom životu. U vrijeme globalizacije povećava se mobilnost ljudi i raste važnost poznavanja stranih jezika, smanjuju se jezične granice i potiče se međunarodna razmjena. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Osnovni je cilj nastavnog predmeta Španjolski jezik učenike pripremiti za samostalno razvijanje vještina potrebnih za njihovu primjerenu komunikaciju na španjolskom jeziku u različitim životnim situacijama.
U današnje je vrijeme španjolski jezik jedan od najvažnijih jezika u svijetu. Prema podatcima Instituta Cervantes iz 2021. godine, španjolski kao materinski ili nasljedni jezik govori više od 591 milijun govornika te je drugi materinski jezik po broju govornika, a i dalje je demografski u porastu. Poznavanje španjolskog jezika omogućuje povezivanje govornika sa zemljama Europe, Sjeverne, Srednje i Južne Amerike te Afrike.
Hrvatska je zemlja mnogobrojne dijaspore, posebno na američkom kontinentu i učenje španjolskog jezika od velikog je značaja za utvrđivanje odnosa između Hrvatske i dijaspore. Osim toga, s obzirom na razvijenost turističke djelatnosti, poznavanje španjolskog jezika važno je za promociju Hrvatske i poslovanje u turizmu.
Kurikul nastavnoga predmeta Španjolski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi promjene, uvažavajući kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili.
Promjena koju kurikul donosi ponajprije je konceptualna; umjesto preciznoga navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikul je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikul tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja španjolskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor španjolskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja na svim razinama školovanja. Nadalje, važno je poticajno okruženje za učenje jezika u kojem su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje španjolskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na španjolskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i izgradnja učenikove sposobnosti da, svjestan kulturne raznolikosti, jasno artikulira svoje ideje I stavove afirmirajući tako vlastiti identitet.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu
Španjolski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa.
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa CSVET-a tjedno (280 CSVET-a/70 sati godišnje.
Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja španjolskoga jezika jesu:
1. Razvoj komunikacijske kompetencije
– razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (govorenje, pisanje, slušanje i čitanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u okviru struke u različitim situacijama svakodnevnoga života, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za španjolski jezik
– osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u španjolskome jeziku u okviru struke pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za španjolski jezik
2. Upoznavanje kultura
– omogućiti učenicima stjecanje svijesti o različitostima i sličnostima hrvatske i španjolske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju
– razviti zanimanje za upoznavanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
– poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
3. Razvoj medijske pismenosti
– pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji
– osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja
– pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnome i višejezičnom okružju
– poticati učenike na nastavak učenja španjolskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje
– osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak
– poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnog predmeta Španjolski jezik u svim godinama učenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula španjolskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Španjolski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti španjolskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu predmetnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta Španjolski jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o specifičnostima španjolskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranoga jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i na ovladavanju vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka s naglaskom na govorne prezentacijske vještine; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja).
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku, a veza općeg jezika i jezika struke je neizbježna, u strukovnim školama je nužno adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskome, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već učiti i jezik struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Španjolski jezik struke.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremenu ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pisanome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima pisane ili govorene tekstove ili ih prevodi.
Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije, kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u nastavi španjolskoga jezika kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima španjolskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:
– sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje govornika španjolskoga jezika i njihove kulture
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima španjolskoga jezika što rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku da odbaci predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje španjolskim jezikom
– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik informacije pronalazi, odabire, vrednuje te se njima učinkovito služi na temelju različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Španjolski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Kurikulom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti »dobar« koja služi za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.
Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i ključni sadržaji te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja vrlo kratki tekst broji 80 – 100 riječi, kratki tekst između 100 i 120 riječi, srednje dugi tekst između 120 i 240 riječi, a dugi tekst više od 240 – 350 riječi.
U djelatnostima čitanja vrlo kratki tekst broji 100 – 200 riječi, kratki tekst između 200 – 300 riječi, srednje dugi tekst između 300 – 400 riječi, a dugi tekst 400 – 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji od 40 do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 200 riječi, a dugi tekst više od 200 riječi.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dugi tekst
Dugi tekst
Slušanje
80 – 100 riječi
100 – 120 riječi
120 – 240 riječi
240 – 350 riječi
Čitanje
100 – 200 riječi
200 – 300 riječi
300 – 400 riječi
400 – 600 riječi
Govorenje i pisanje
40 – 60 riječi
60 – 100 riječi
100 – 200 riječi
više od 200 riječi
Tablica 1. Vrste tekstova prema dužini
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima (s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku, jer je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke A2, odnosno nastavak učenja stranog jezika koji su učenici učili svih osam godina u osnovnoj školi). Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i predstavljen. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i preporučene gramatičke strukture, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje španjolskoga jezika. U preporučenim gramatičkim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnom popisu. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te su navedene u onome razredu u kojem se očekuje ovladanost na razini uporabe. To ne znači da se one neće pojaviti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati kroz godine učenja. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i proširuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom – stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika. Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda i u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se sam izbor načina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni nastavnika ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranog jezika.
Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska i informacijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.
Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Španjolski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Španjolski jezik u svim godinama učenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Španjolski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
a. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.1.1 .
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Preispituje jednostavne odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja - predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i r azgovijetno.
Čita prilagođene kratke tekstove vezane uz njegovu struku.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.1.2.
Stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove.
Ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Predstavlja poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Uz pomoć stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima.
Sporazumijeva se u strukturiranim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i jednostavnih tekstnih vrsta.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi i točno upotrebljava rečenične znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.5.
Posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.
Objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji iz osnovne škole se produbljuju i proširuju. Dolje navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: sadržaje birati i nadopunjavati prema odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Sadržaji iz osnovne škole se ponavljaju, produbljuju i proširuju.
tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto
acento y ritmo: división silábica y pronunciación
el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes
número: formación de plurales
concordancia
artículos determinados e indeterminados: usos
artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está)
conjunciones: y (sustitución de „y“ por „e“), o (sustitución de „o“ por „u“)
cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º)
mucho/poco, mucho/muy
pronombres personales: sujeto, pronombres átonos (complemento indirecto, complemento directo)
adjetivos y pronombres posesivos
interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál
locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque)
finales (para +infinitivo)
también/tampoco
adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas
diferencia entre ser y estar
verbos gustar y parecer (y verbos parecidos)
demostrativos: formas y uso
indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.)
perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber
estar+gerundio
fórmulas de tratamiento (tú y usted)
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti obveze, preporuke i savjete
izraziti slaganje i neslaganje
opisivati radnje koje se upravo odvijaju
opisivati buduće planove
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: jezične komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci
Metodičke preporuke:
Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi.
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Napomena “-” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se s potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta.
b. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.1.1.
Prepoznaje postojanje kulturnih razlika; uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskoga govornog područja u aspektima svakodnevnog života i uspoređuje ih s vlastitom kulturom na jednostavnim i konkretnim primjerima.
Uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja te ih uspoređuje s hrvatskim.
Opisuje neke aktivnosti i interese mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji.
Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje u raznim multimedijalnim izvorima o zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
ŠJ SSŠ B.1.2.
Uočava vrijednost skladnih odnosa i važnost učinkovite jezične komunikacije među pripadnicima različitih kultura te koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu.
Na temelju različitih jednostavnih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.
Uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifične za hispanofonsku i hrvatsku kulturu.
Koristi se različitim obrascima ponašanja i ophođenja specifičnim za hispanofonsku kulturu.
Koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja, pozivanja i zahvaljivanja pismeno ili usmeno primjereno situaciji.
Uz čestu pomoć uočava i ponekad koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu u svrhu učinkovite jezične komunikacije.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom.
Opisuje i definira pojmove.
Odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama.
Prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi.
Prepoznaje, primjenjuje, odabire i raspravlja optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura sastavka, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada.
Prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada.
Uz čestu pomoć prepoznaje i povremeno primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom. Usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju španjolskoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
ŠJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
Reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja.
Prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važnog čimbenika usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika.
Raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova.
Uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.1.3.
Odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima.
Razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija.
Prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama.
Konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije.
Uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te uspoređuje jednostavne informacije pronađene u naveden m izvorima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Španjolski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
a. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.2.1 .
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Izvodi zaključke o jednostavnim odnosima među informacijama iz slušanoga i pročitanoga teksta.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Uz pomoć čita prilagođene kratke tekstove iz vlastite struke.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.2.2.
Stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove osobnoga ili općega interesa.
Ukratko objašnjava svoje slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Prepričava tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i srednje složenih tekstnih vrsta.
Odgovarajuće strukturira srednje dug tekst.
Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil primjenjuje uz predložak i pomoć.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.5.
Posreduje jednostavne koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da bi što više odgovarale odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
futuro imperfecto
pronombres en función de complemento directo e indirecto
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo
perífrasis verbales (p.e. soler + infinitivo, seguir + gerundio)
introducción al presente de subjuntivo
el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado
grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad
superlativo relativo
adverbios
pesos y medidas más frecuentes
relativos de uso más frecuente: que
abreviaturas más utilizadas
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
izraziti prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
vrednovati
izraziti isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati; zamoliti, prihvatiti, odbiti
opisivati buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće.
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ.
b. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.2.1.
Na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnoga života.
Navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja.
Opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja.
U raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava razlike između varijeteta španjolskoga jezika.
Uočava različitost španjolskoga jezika u odnosu na ostale službene jezike u Španjolskoj.
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života.
ŠJ SSŠ B.2.2.
Analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu u međukulturnom susretu.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima.
Uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.2.3.
Razvija svijest o kulturnoj raznolikosti i općeljudskim vrijednostima koje omogućuju skladnu međuljudsku komunikaciju.
Opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti legitimna.
Uvažava činjenicu da postoje različite kulture koje podrazumijevaju različite norme i načine ponašanja.
Uočava vrijednosti u svojoj i drugim kulturama kao i općeljudske vrijednosti na kojima je moguće graditi skladne međuljudske odnose.
Uz česti poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati svaku ljudsku osobu bez obzira na kulturne razlike.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.2.1.
Odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja i uporabe jezika koje prilagođava zadatku.
Procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne.
Raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom.
Odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima.
Procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema.
Odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja.
Primjenjuje metode suradničkog učenja.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i povremeno primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja i uporabe jezika.
ŠJ SSŠ C.2.2.
Odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu te predstavlja svoje stavove.
Prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje.
Raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja.
Prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada.
Aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika.
Surađuje s kolegama, bez obzira na međusobne individualne i kulturne razlike, na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.2.3.
Objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u navedenim izvorima izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkog mišljenja.
Konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima.
Upotrebljava prikupljene informacije da bi sastavio kratku prezentaciju sa zadanom temom.
Prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima.
Priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima.
Uz čestu pomoć objašnjava i interpretira te ponekad procjenjuje informacije iz kratkih multimedijalnih tekstova iz raznovrsnih izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Španjolski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
a. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.3.1 .
Razumije duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Uočava složenije poruke u tekstu i prepoznaje namjere sugovornika.
Analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom.
Iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Prepoznaje kronološki slijed događaja.
Razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovijetno.
Razumije složenije sadržaje u medijima.
Pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.3.2.
Stvara duge i srednje složene govorne tekstove.
Govori dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama.
Opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva većinom jasno i strukturirano.
Iznosi planove za budućnost.
Daje upute.
Prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način.
Točno izgovara.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Uz pomoć stvara duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano.
Sudjeluje u dugim i srednje složenim strukturiranim dijalozima.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Uz pomoć sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.4.
Piše duge i srednje složene tekstove.
Piše dug i srednje složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti.
Opisuje događaje u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstva u novim iskazima.
Povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima.
Pravilno piše riječi i točno upotrebljava rečeničn e znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da što više odgovaraju određenoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto i pretérito pluscuamperfecto
contraste de ser / estar (ampliación)
verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse)
condicional simple
contraste de presente subjuntivo/indicativo
grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo relativo y absoluto
sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso)
posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos
preposiciones y locuciones prepositivas
complemento preposicional
pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos
morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti obveze, preporuke i savjete
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti razlog nekog događaja
izraziti slaganje i neslaganje
opisati raspoloženje i dojmove
preporučiti; pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće.
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ.
b. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.3.1.
Uočava i komentira vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.).
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
ŠJ SSŠ B.3.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta.
Uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.3.3.
Prepoznaje dostojanstvo ljudske osobe bez obzira na svjetonazorske razlike i primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanskih kultura.
Uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe.
Navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi.
Uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose.
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma te uz poticaj argumentirano raščlanjuje svjetonazorske razlike sa sviješću o dostojanstvu svakog čovjeka.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja ” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.3.1.
Prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja i uporabe jezika te ih prilagođava različitim zadatcima u skladu sa svojim stilom učenja.
Nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način.
Razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki.
Prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova.
Razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom.
Modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava ih zadatku.
ŠJ SSŠ C.3.2.
Uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima stav prema opisanim, priopćenim stavovima.
Raspravlja o relativno širokom rasponu tema uz spremnost na uspoređivanje vlastitih stavova i mišljenja s okolinom.
Putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika.
Uz čestu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C. 3.3.
Istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
Konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije.
Prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama.
Uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija.
Prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka.
Prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija.
Uz čestu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Španjolski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
a. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Preispituje jednostavne odnose među informacijama u tekstu.
Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja - predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.
Čita prilagođene kratke tekstove vezane uz njegovu struku.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.1.2.
Stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove.
Ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Predstavlja poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Uz pomoć stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima.
Sporazumijeva se u strukturiranim svakodnevnim govornim situacijama.
U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i jednostavnih tekstnih vrsta.
Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.
Izriče osobno mišljenje.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Pravilno piše poznate riječi i točno upotrebljava rečeničn e znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.1.5.
Posreduje jednostavne koncepte i jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji iz osnovne škole se produbljuju i proširuju. Dolje navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: sadržaje birati i nadopunjavati prema odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Sadržaji iz osnovne škole se ponavljaju, produbljuju i proširuju.
tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto
acento y ritmo: división silábica y pronunciación
el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes
número: formación de plurales
concordancia
artículos determinados e indeterminados: usos
artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está)
conjunciones: y (sustitución de „y“ por „e “), o (sustitución de „o“ por „u “)
cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º)
mucho/poco, mucho/muy
pronombres personales: sujeto, pronombres átonos (complemento indirecto, complemento directo)
adjetivos y pronombres posesivos
interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál
locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque)
finales (para +infinitivo)
también/tampoco
adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas
diferencia entre ser y estar
verbos gustar y parecer (y verbos parecidos)
demostrativos: formas y uso
indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.)
perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber
estar+gerundio
fórmulas de tratamiento (tú y usted)
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti obveze, preporuke i savjete
izraziti slaganje i neslaganje
opisivati radnje koje se upravo odvijaju
opisivati buduće planove
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: jezične komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci
Metodičke preporuke:
Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi.
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Napomena “-” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se s potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta.
b. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.1.1.
Prepoznaje postojanje kulturnih razlika; uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života i uspoređuje ih s vlastitom kulturom na jednostavnim i konkretnim primjerima.
Uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja te ih uspoređuje s hrvatskim.
Opisuje neke aktivnosti i interese mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji.
Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje u raznim multimedijalnim izvorima o zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
ŠJ SSŠ B.1.2.
Uočava vrijednost skladnih odnosa i važnost učinkovite jezične komunikacije među pripadnicima različitih kultura i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu.
Na temelju različitih jednostavnih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.
Uočava, razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifične za hispanofonsku i hrvatsku kulturu.
Koristi se različitim obrascima ponašanja i ophođenja specifičnim za hispanofonsku kulturu.
Koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja, pozivanja i zahvaljivanja pismeno ili usmeno primjereno situaciji.
Uz čestu pomoć uočava i ponekad koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu u svrhu učinkovite jezične komunikacije.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.1.1.
Prepoznaje i primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom.
Opisuje i definira pojmove.
Odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama.
Prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi.
Prepoznaje, primjenjuje, odabire i raspravlja optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura sastavka, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada.
Prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada.
Uz čestu pomoć prepoznaje i povremeno primjenjuje osnovne strategije usvajanja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom. Usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju španjolskoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.
ŠJ SSŠ C.1.2.
Prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
Reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja.
Prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika.
Raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika.
Gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova.
Uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.1.3.
Odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima.
Razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija.
Prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama.
Konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije.
Uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te uspoređuje jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Španjolski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Izvodi zaključke o jednostavnim odnosima među informacijama iz slušanoga i pročitanoga teksta.
Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.
Uz pomoć čita prilagođene kratke tekstove iz vlastite struke.
Pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.2.2.
Stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove osobnoga ili općega interesa.
Ukratko objašnjava svoje slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Prepričava tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz čestu pomoć stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima.
Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.
Započinje, prati, održava i završava razgovor.
Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.
Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Primjenjuje pravila pisanja srednje dugih i srednje složenih tekstnih vrsta.
Odgovarajuće strukturira srednje dug tekst.
Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil primjenjuje uz predložak i pomoć.
Produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.2.5.
Posreduje jednostavne koncepte i jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da bi što više odgovarale odgovarajućoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
futuro imperfecto
pronombres en función de complemento directo e indirecto
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo
perífrasis verbales (p.e. soler + infinitivo, seguir + gerundio)
introducción al presente de subjuntivo
el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado
grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad
superlativo relativo
adverbios
pesos y medidas más frecuentes
relativos de uso más frecuente: que
abreviaturas más utilizadas
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
izraziti prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
vrednovati
izraziti isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti
opisivati buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ.
a. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.2.1.
Na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnoga života.
Navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja.
Opisuje i uspoređuje svoju svakodnevicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja.
U raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja.
Uočava razlike između varijeteta španjolskoga jezika.
Uočava različitost španjolskoga jezika u odnosu na ostale službene jezike u Španjolskoj .
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života.
ŠJ SSŠ B.2.2.
Analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Koristi se učestalim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu u međukulturnom susretu.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama.
Prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima.
Uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.2.3.
Razvija svijest o kulturnoj raznolikosti i općeljudskim vrijednostima koje omogućuju skladnu međuljudsku komunikaciju.
Opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti legitimna.
Uvažava činjenicu da postoje različite kulture koje podrazumijevaju različite norme i načine ponašanja .
Uočava vrijednosti u svojoj i drugim kulturama kao i općeljudske vrijednosti na kojima je moguće graditi skladne međuljudske odnose .
Uz česti poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati svaku ljudsku osobu bez obzira na kulturne razlike.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji” primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
b. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.2.1.
Odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja i uporabe jezika koje prilagođava zadatku.
Procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne.
Raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom.
Odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima.
Procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema.
Odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava.
Aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja.
Primjenjuje metode suradničkog učenja.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i povremeno primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja i uporabe jezika.
ŠJ SSŠ C.2.2.
Odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove.
Prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje.
Raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja.
Prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada.
Aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika.
Surađuje s kolegama, bez obzira na međusobne individualne i kulturne razlike, na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika.
Uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.2.3.
Objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkog mišljenja.
Konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima.
Upotrebljava prikupljene informacije da bi sastavio kratku prezentaciju sa zadanom temom.
Prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija.
Upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima.
Priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima.
Uz čestu pomoć objašnjava i interpretira te ponekad procjenjuje informacije iz kratkih multimedijalnih tekstova iz raznovrsnih izvora.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Španjolski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
a. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.3.1.
Razumije duge i srednje složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene prilagođene tekstove.
Uočava složenije poruke u tekstu i prepoznaje namjere sugovornika.
Analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom.
Iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Prepoznaje kronološki slijed događaja.
Razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovijetno.
Razumije složenije sadržaje u medijima.
Pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.3.2.
Stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove.
Govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama.
Opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva većinom jasno i strukturirano.
Iznosi planove za budućnost.
Daje upute.
Prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način.
Točno izgovara.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Uz pomoć stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano.
Sudjeluje u dugim i srednje složenim strukturiranim dijalozima.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Uz pomoć sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove.
Piše srednje dug i srednje složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti.
Opisuje događaje u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima.
Pravilno piše riječi i točno upotrebljava rečenične znakove.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove .
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da što više odgovaraju određenoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto i pretérito pluscuamperfecto
contraste de ser/estar (ampliación)
verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse)
condicional simple
contraste de presente subjuntivo/indicativo
grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo relativo y absoluto
sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso)
posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos
preposiciones y locuciones prepositivas
complemento preposicional
pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos
morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti obveze, preporuke i savjete
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti razlog nekog događaja
izraziti slaganje i neslaganje
opisati raspoloženje i dojmove
preporučiti; pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi odgovarajućoj struci koliko je moguće
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
b. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.3.1.
Uočava i komentira vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
Izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
Razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.).
Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i vrijednosti vlastite kulture i hispanskih kultura.
ŠJ SSŠ B.3.2.
Oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama.
Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta.
Uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.
U kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
ŠJ SSŠ B.3.3.
Prepoznaje dostojanstvo ljudske osobe bez obzira na svjetonazorske razlike i primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanskih kultura.
Uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe.
Navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi.
Uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose.
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma te uz poticaj argumentirano raščlanjuje svjetonazorske razlike sa sviješću o dostojanstvu svakog čovjeka.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.3.1.
Prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja i uporabe jezika te ih prilagođava različitim zadatcima u skladu sa svojim stilom učenja.
Nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način.
Razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki.
Prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova.
Razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom.
Modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja.
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik uz povremenu pomoć p ostiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava ih zadatku.
ŠJ SSŠ C.3.2.
Uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima stav prema opisanim, priopćenim stavovima.
Raspravlja o relativno širokom rasponu tema uz spremnost na uspoređivanje vlastitih stavova i mišljenja s okolinom.
Putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika.
Uz čestu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.3.3.
Istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
Konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije.
Prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama.
Uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija.
Prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka.
Prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija.
Uz čestu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Španjolski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
a. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ A.4.1.
Razumije duge i složene tekstove.
Globalno, selektivno i detaljno razumije dug i složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen.
Uočava složenije poruke u dugom i srednje složenom tekstu.
Analizira i kritički prosuđuje informacije u tekstu.
Iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza.
Razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovijetno.
Razumije složenije sadržaje u medijima.
Čita prilagođene i neprilagođene stručne tekstove.
Pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova izvršavajući zadatke uz pomoć.
ŠJ SSŠ A.4.2.
Stvara duge i složene govorne tekstove.
Govori dug i složen tekst o poznatim temama.
Opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje većinom jasno i strukturirano.
Iznosi planove za budućnost.
Daje upute većinom jasno i strukturirano.
Prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na većinom strukturiran i jasan način.
Točno izgovara.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Uz pomoć stvara duge i složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.
Postavlja pitanja i odgovara na njih većinom jasno i strukturirano.
Sudjeluje u dugim i složenim dijalozima.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije te interakciju prilagođava kontekstu.
Potiče sugovornike na razgovor.
Izriče stav i argumentira svoje mišljenje.
Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.
Uz pomoć sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.4.4.
Piše duge i složene tekstove.
Piše dug i složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti.
Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izriče pretpostavke, osobna i tuđa mišljenja, obrazlaže svoje stavove, navodi različite argumente i stajališta.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil uz predložak.
Organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta.
Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta te ga uređuje i organizira.
Upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima.
Povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima.
Uz pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške.
ŠJ SSŠ A.4.5.
Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.
Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
NAPOMENA: teme prilagoditi i nadopuniti da bi što više odgovarale određenoj struci
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu prethodni razred.
consolidación de los tiempos pasados
infinitivo, imperativo y gerundio con pronombres
futuro imperfecto, futuro perfecto y condicional simple para expresar hipótesis
estilo directo e indirecto
pretérito perfecto de subjuntivo
pretérito imperfecto de subjuntivo
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za mogućnost
izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti
izraziti osjećaje, želje, prednosti
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
pitati i obavijestiti o raznim svakodnevnim i kulturnim temama
prenositi nečije riječi
vrednovati, nagađati o sadašnjosti, bliskoj i daljnjoj prošlosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti i prošlosti
reagirati na tuđe uobičajene ili pojedinačne radnje
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
NAPOMENA: komunikacijske funkcije prilagoditi da bi odgovarale određenoj struci koliko je moguće
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
b. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ B.4.1.
Istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanskih kultura i njihov utjecaj na pojedinca i društva.
Istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva.
Uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.
Uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta.
Uz čestu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanskih kultura na pojedinca i društva.
ŠJ SSŠ B.4.2.
Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama.
Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika.
Uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.
Uz čestu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama.
ŠJ SSŠ B.4.3.
Iskazuje stav o jednakom dostojanstvu svih ljudi bez obzira na njihovu kulturnu i svjetonazorsku raznolikost.
Uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu.
Analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura.
Uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
Argumentirano raščlanjuje prepoznate vrijednosti vlastite i hispanskih kultura kao i predrasude o njima.
Uz poticaj komentira jednako dostojanstvo svake ljudske osobe i njenih prava i sloboda te uočava univerzalne vrijednosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema „Način življenja” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakom dostojanstvu svake ljudske osobe bez obzira na kulturne i svjetonazorske razlike. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama „Obrazovanje/škola i rad/zanimanje”, „Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji“ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i društvenih skupina te kultura mladih.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na osvještavanje univerzalnih vrijednosti te na stvaranje pretpostavki za prevladavanje mogućih nesporazuma uvjetovanih kulturnom raznolikošću.. Učenici trebaju osvijestiti dostojanstvo svake ljudske osobe s pripadajućim pravima i slobodama kao i postojanje stereotipa uslijed pretjeranog generaliziranja stvarnosti.
c. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ŠJ SSŠ C.4.1.
Raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika.
Raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme.
Raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi.
Nakon analize složenih pojmova komunicira o njima, kategorizira ih i prepoznaje u različitim kontekstima.
Kreativno istražuje i primjenjuje pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku.
Procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja.
Uz čestu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.4.2.
Istražuje, primjenjuje i procjenjuje složene društveno- afektivne strategije usvajanja jezika.
Raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i analizira objektivne univerzalne vrijednosti.
Sposoban je za rad uz primjenu relativno širokog raspona strategija učenja.
U aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti.
Uspoređuje vlastite stavove i sustav vrijednosti s tuđima.
Sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika.
Uz čestu pomoć istražuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
ŠJ SSŠ C.4.3.
Prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost.
Analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima.
Sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija.
Prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode, prosuđuje raznovrsne medijske poruke.
Raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija.
Uz čestu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVE ZANOST KURIKULA ŠPANJOLSKOG JEZIKA S ODGOJNOOBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Cilj učenja španjolskog jezika jest poticanje i razvijanje upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina i vrijednosti te razvoj kritičkog i apstraktnoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja. Na taj se način ostvarivanjem obrazovno-odgojnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikula španjolskoga jezika uz jezično-komunikacijsku razvijaju i druge temeljne cjeloživotne kompetencije.
Budući da je španjolski istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, njegov je kurikul prilagodljiv i povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima i strukom.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudskog postojanja, kulturno nasljeđe te povijest i umjetnost, u odnosu na odgojno-obrazovne ciljeve predmeta povezanost kurikula predmeta španjolskoga jezika se prvenstveno ostvaruje s predmetima jezično-komunikacijskog te društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. Sukladno progresiji ishoda u odnosu na pojedine razrede realizira se korelacija i s drugim predmetnim područjima (prirodoslovno, tehničko, informatičko, matematičko te tjelesno i zdravstveno).
Odgojno-obrazovni ishodi predmeta španjolski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije). Ostale međupredmetne teme (Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo) ostvaruju se putem sadržaja i tema na španjolskom jeziku.
Na razini nastavnih predmeta, španjolski je jezik blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti te razvoju svjesnosti o jeziku. Nadalje, integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, s posebnim naglaskom na stručne/strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (engl. CLILiS). U kasnijim se razredima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Učenjem španjolskog jezika (kao globalnog jezika) otvaraju se vrata ostvarenju međunarodnih kontakata, raznovrsnim projektima na globalnoj razini te mogućnosti studiranja i rada u velikom broju zemalja u svijetu. Također, promiče se cjeloživotno učenje te višejezičnost i interkulturalnost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE
Iskustva učenja i poučavanja
Kao temeljno načelo inherentno suvremenim pristupima poučavanju i učenju ističe se usmjerenost na učenika. Stoga se u obzir uzimaju individualne osobnosti učenika, njihove potrebe i interesi, a istodobno se potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, čime se učenik osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje. Budući da usvajanje jezika čini dinamičan i aktivan proces, on pruža mogućnost za istraživačko, kreativno, suradničko i inovativno učenje. Učenje i poučavanje španjolskog jezika omogućava konkretnu primjenu naučenih jezičnih elemenata u izvanškolskom okružju. Komunikacijska i funkcionalna uporaba jezika središnje su sastavnice učenja i poučavanja španjolskog jezika. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine, što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.
Učenje i poučavanje španjolskog jezika uvažava različite stilove učenja, sadržava raznolike oblike poučavanja te je usklađeno s uzrastom učenika. Na taj način u nižim razredima naglasak je na slušanju i govorenju te se učenje i poučavanje temelje na aktivaciji svih osjetila uz igrifikaciju nastavnog procesa. U kasnijim razredima učenje i poučavanje temelje se na kognitivnom pristupu te se gradi viši stupanj samostalnosti učenika. Svim je razredima inherentan naglasak na suradničkom, istraživačkom, kreativnom, inovativnom i iskustvenom učenju te učenju na daljinu. Navedeni oblici učenja usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova te prema njihovoj primjeni u različitim komunikacijskim situacijama, na koji se način učenici osposobljavaju za uspješnu komunikaciju na španjolskom, a istodobno se razvija svijest o odgovornosti za vlastito učenje. Potiče se učenička samostalnost i odgovornost za vlastito učenje, čime se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena koje čine zaokruženu i smislenu cjelinu u svakoj godini učenja.
Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog, što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije španjolskoga jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika španjolskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Španjolski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Španjolski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
U procesu učenja izuzetno se važnim smatraju motivacija za učenje, osobni interesi učenika te pozitivne emocije i stavovi o španjolskom jeziku i hispanskim kulturama. Razumijevanje istaknute uloge španjolskog jezika na globalnoj razini pridonosi razvoju višejezičnosti i višekulturnosti. Povezivanjem učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom i potrebama, učenike se priprema za cjeloživotno učenje kako bi mogli odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada.
Uloga nastavnika
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju španjolskog jezika iznimno je važna, no istodobno vrlo složena i izazovna.
Nastavnik je:
voditelj koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti i vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika. Nastavnik prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, a učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
medijator koji učenicima olakšava ovladavanje španjolskim jezikom i razumijevanje hispanskih kultura posredujući između hrvatskog i španjolskog jezika te kultura.
Sukladno suvremenim smjernicama o poučavanju, nastavnik španjolskog jezika planira, kombinira i prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupom nastavnik potiče učenike na promišljanje ciljeva učenja, svojih mogućnosti i vlastitog učenja te ih usmjerava na primjenu i povezivanje znanja i vještina s drugim nastavnim predmetima i područjima. Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje nastavnik odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulom.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Zbog toga nastavnik španjolskog jezika uključuje različite hispanofonske sadržaje u nastavu španjolskog jezika, organizira izvanučioničku nastavu, organizira domaće ili međunarodne projekte koji uključuju komunikaciju s govornicima španjolskog jezika ili na španjolskom jeziku, ugošćuje izvorne govornike španjolskog jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima španjolskoga diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima španjolskog jezika različitoga kulturnog porijekla.
Nastavnik španjolskog jezika stručnjak je koji raspolaže visokom jezičnom i komunikacijskom kompetencijom u španjolskom jeziku, metodički je stručan, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost nastavnika uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa. Nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava, a detaljno je upućen u cjelokupnu vertikalu učenja španjolskog jezika kako bi ostvario postupnu tranziciju na prijelazu razreda i razreda.
Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno odabire način poučavanja i materijale za poučavanje te određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu pa čak i o dobu dana kada učenici imaju određeni nastavni predmet. Svi ti čimbenici i kombinacije stvaraju specifične kontekste; niti dva paralelna razreda u jednoj školi nisu jednaka te stoga nije moguće propisati uniformni pristup za sve različite kontekste u kojima se poučava španjolski jezik.
Okružje za učenje
Uloga okružja u kojem se odvija nastavni proces od iznimno je velike važnosti. Poučavanje i učenje španjolskog jezika odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje zajedništvo i međusobno poštovanje, a štiti se fizičko i psihičko zdravlje svih dionika nastavnoga procesa. Učenik usvaja znanja, razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje s kolegama, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost. Navedene se odrednice kvalitetnog nastavnog okružja odnose kako na stvarno okružje, tako i na ono digitalno.
Nastavnik osigurava uvjete rada u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja španjolskim jezikom. Nadalje, nastavnik nastoji potaknuti učenike na ostvarivanje jezičnog i međukulturnog kontakta s drugim govornicima španjolskog jezika. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku španjolskog jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u međusobnom odnosu između učenika te u odnosu između učenika i nastavnika, gdje se zajednički dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju.
Materijali i izvori
Zadaća je nastavnika da odabire, prilagođava i izrađuje nastavne materijale te se koristi nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom nastavnik vodi računa o jezičnom, afektivnom i kognitivnom stupnju razvoja te interesima i potrebama učenika.
To uključuje odobrene materijale za učenje španjolskog jezika te materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta španjolski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta te se na taj način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i drugih obrazovnih materijala nastavnik se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovih/stručnih predmeta. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Nastavni materijali biraju se na način da zastupaju raznovrsne tematske cjeline, a učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Španjolski se jezik u hrvatskom obrazovnom sustavu uči od prvog razreda osnovne, ili od 4. razreda osnovne škole te u bilo kojem trajanju tijekom srednje škole (od jedne do četiri godina) i to kao početnici ili nastavljači, ovisno o vrsti programa. Ističe se važnost što ranijeg početka učenja španjolskog jezika kako bi se optimizirao kritički period učenja te kako bi učenici što ranije postavili čvrste temelje za daljnje usvajanje jezika.
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, dok se razlika ostvaruje u odnosu na samu realizaciju: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda nastavnik posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli optimalnu razinu ostvarenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, nastavnik upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga, izvanučioničkog učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od preduvjeta za kvalitetnu nastavu španjolskog jezika jest nastava u skupinama učenika približno sličnih razvojnih osobina i podjednake razine vladanja španjolskim jezikom. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja te se formiraju grupe u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Prilikom oblikovanja razrednih odjela, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u srednjim školama (a što je definirano školskim kurikulima), vodi se računa o prethodnom pohađanju nastave španjolskog jezika, razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Španjolski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U predmetu Španjolski jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom predmeta Španjolski jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Kao i u višim razredima osnovne škole, veća se težina daje ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitoj i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu.
Tijekom učenja i poučavanja španjolskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH