KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I NA RAZINI 4.2
Kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika, unoseći novine i uvažavajući postignuća nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća srednju strukovnu školu. Ključna promjena koju donosi kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikul nije nastavni plan i program, temelji se na drukčijim postavkama i tako mu treba i pristupiti.
Promjena koju kurikul donosi ponajprije je konceptualna. Umjesto preciznoga navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikul je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikul tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Tri domene na temelju kojih je organiziran kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik – Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom – proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe samoga predmeta. Domene su polazišta odgojno-obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici znaju, što mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prelazak iz razreda u razred. Određene su razine usvojenosti (ostvarenosti) svakoga ishoda kako bi nastavnik znao što se od učenika očekuje te kako bi prilagodio poučavanje potrebama učenika.
Ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija usmjereni su k stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju djelatnostima za uporabu toga znanja u komunikacijskome činu. Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika između kultura te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika što rezultira izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa. Ostvarivanjem ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom učenika se osposobljava za samostalno i kritičko korištenje različitim izvorima znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.
Kvalitetu realizacije novoga kurikula osigurava nastavnik. Njemu je kurikulom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenoga ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda.
Kurikul stavlja naglasak na sigurno i poticajno – fizičko i digitalno – okružje za učenje, autonomiju nastavnika i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.
U skladu s promjenama u sustavu vrednovanja, kurikulom se određuju elementi, pristupi i načini vrednovanja te sastavnice zaključne ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže da razumije važnost i smislenost vrednovanja i da preuzme odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvješćivanja koji su usmjereni na ono što učenik može, što se od njega očekuje te što i kako treba poboljšati, učeniku omogućuju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.
Svrha učenja stranoga jezika jest razvijanje komunikacijske i socijalne kompetencije radi proširivanja kulturnih i društvenih horizonata. Kako bismo razvili komunikacijske kompetencije, potrebno je osvijestiti važnost razvoja jezičnih djelatnosti. Jezik je jedan od razlikovnih elemenata kulture te njegovo učenje pridonosi upoznavanju međukulturnih sadržaja, a time i razvoju pozitivnih stavova i tolerancije među građanima. Uspoređujući druge kulture i uočavajući različitosti i sličnosti, gradi se vlastiti kulturni identitet. Na taj način učenici putem dijaloga, rasprave i raznolikosti mišljenja razvijaju kritičko mišljenje, uče poštovati raznolikosti (druge i drukčije) i obogaćuju se učeći od drugih. Stječe se iskustvo o tome kako su jezik i kultura neodvojivi te oblikuju identitet neke zemlje.
Cilj je učenja talijanskoga jezika da zajedno s učenjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika pridonese razvoju svih oblika pismenosti, odgovornosti za vlastito učenje te samoreguliranoga učenja. Učenje i poučavanje stranih jezika zahtijeva otvoren i prilagodljiv metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzimajući u obzir individualne čimbenike u učenju stranoga jezika.
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Talijanski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, u srednjoj strukovnoj školi uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Talijanski jezik je i materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućuje asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske.
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa CSVET-a tjedno (280 CSVET-a/70 sati godišnje.
Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
1. Razvoj komunikacijske kompetencije
– razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (govorenje, pisanje, slušanje i čitanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života te u poslovnom okruženju struke za koju se obrazuju, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za talijanski jezik
– osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u talijanskome jeziku pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama i poslovnoj komunikaciji
2. Upoznavanje kultura
– omogućiti učenicima stjecanje svijesti o različitostima i sličnostima hrvatske i talijanske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju
– razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
– poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
3. Razvoj medijske pismenosti
– pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji
– osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja
– pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnome i višejezičnom okruženju
– poticati učenike na nastavak učenja talijanskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje
– osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak
– poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula talijanskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Talijanski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti talijanskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu predmetnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Talijanski jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o specifičnostima talijanskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranoga jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i na ovladavanju vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja). Budući da se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću sa jezikom struke na hrvatskom jeziku, važno je da na nastavi stranog jezika pored razvijanja postojećeg znanja općeg jezika učenici postupno ovladaju i jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Talijanski jezik struke.
Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije, kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje komunikaciju među drugim osobama koje ne govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnog jezika za potrebe druge osobe.
Učenici se od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku pa je i u nastavi stranoga jezika, pored poučavanja općeg jezika, nužno i poučavanje jezika struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program nastave talijanskoga jezika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:
– sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje govornika talijanskoga jezika i njihove kulture
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima talijanskoga jezika što dovodi do uzajamnog zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije učenika postupno usmjerava k uočavanju i odbacivanju predrasuda, osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u primjenjivanju učinkovitih postupaka nenasilnoga rješavanja sukoba. Kroz razumijevanje, proširivanje i produbljivanje njihovog pogleda na svijet, učenicima se omogućuje uspješno sudjelovanje u životu i aktivnostima uže i šire zajednice i u digitalnom okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj, kako za talijanski jezik, tako i za druge strane jezike, pa i za materinski jezik.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti proces ovladavanja talijanskim jezikom
– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik informacije pronalazi, odabire, vrednuje te se njima učinkovito služi na temelju različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Kurikulom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti »dobar« koja služi za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, sadržaji, preporuke te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji do 100 riječi, kratki tekst između 100 i 200 riječi, srednje dugi tekst između 200 i 400 riječi, a dugi tekst više od 400 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 250 riječi, a dugi tekst više od 250 riječi.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dugi tekst
Dugi tekst
Slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 200 riječi
200 – 400 riječi
više od 400 riječi
Govorenje i pisanje
do 60 riječi
60 – 100 riječi
100 – 250 riječi
više od 250 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku, jer je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke A2, odnosno nastavak učenja stranog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i predstavljen. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene.
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom – stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika. Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda i u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se način ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni nastavnika ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranoga jezika.
Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnoga predmeta Talijanski jezik u svim godinama učenja
Sve tri domene kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulu prikazan je u tablici 1
Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
TJ
Talijanski jezik
SSŠ
Srednja strukovna škola
A.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.
Primjer označavanja ishoda
SSŠ TJ B.2.3.
Srednja strukovna škola, Talijanski jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod
Talijanski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje dug i jednostavan tekst.
Razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje slijed događaja u vremenu.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove karakteristične za njegovu struku.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza na temelju konteksta ili prethodnog znanja.
Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.
Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
TJ SSŠ A.1.2.
Govori srednje dug i jednostavan tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o poznatim temama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike uz predložak i smjernice.
Oblikuje i govori jednostavne tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći preporučene jezične strukture. Uz povremenu pomoć drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način.
TJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i jednostavne govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Uz povremenu pomoć sudjeluje u različitim oblicima jednostavne govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture.
TJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje dug i jednostavan tekst.
Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Piše kratke i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja uz predložak i smjernice.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći jednostavna kohezivna sredstva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Uz povremenu pomoć piše različite vrste jednostavnih tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture i jednostavna kohezivna sredstva.
TJ SSŠ A.1.5.
Posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.
Objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Zdrav život; Okoliš i ekologija; Obrazovanje i svijet rada)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- uporaba i izostavljanje određenog člana u kontekstima učestale uporabe
- posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica učestale uporabe
- nenaglašeni oblici osobnih zamjenica u akuzativu i dativu u kontekstima učestale uporabe
- slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
- ponavljanje glavnih i rednih brojeva
- indicativo presente pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- indicativo futuro semplice pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- indicativo passato prossimo pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom u kontekstima učestale uporabe
- uporaba vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.1.1.
Razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
Uočava sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima.
Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.
Uglavnom samostalno uočava i obrazlaže sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u nekim nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).
Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Koristi jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma.
Uglavnom primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama. Uz povremene pogreške prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama i koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ B.1.3.
Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.1.1.
Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
Spontano iznosi vlastite stavove uz jednostavnu argumentaciju.
Kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Prikuplja i odabire ključne informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Kritički analizira i propituje informacije i sadržaje iz različitih tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Uglavnom samostalno odabire i kritički propituje informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.1.3.
Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika. Uglavnom uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Talijanski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje slijed događaja u vremenu.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvenih jeziku struke.
Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.
Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje i razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
TJ SSŠ A.2.2.
Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o poznatim temama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike uz predložak i smjernice.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći preporučene jezične strukture. Uz povremenu pomoć drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način.
TJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Uz povremenu pomoć sudjeluje u različitim oblicima jednostavne govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture.
TJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje dug i srednje složen tekst.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći jednostavna kohezivna sredstva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice.
Uz povremenu pomoć piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture i jednostavna kohezivna sredstva.
TJ SSŠ A.2.5.
Posreduje jednostavne koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- oblici i uporaba partitivnog člana
- posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica i pridjeva
- združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu u kontekstima učestale uporabe
– odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…)
- stupnjevanje pridjeva (pravilni i učestali nepravilni oblici komparativa i superlativa)
- indicativo imperfetto pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- kontekst uporabe glagolskih vremena indicativo imperfetto i passato prossimo
- condizionale presente pravilnih i učestalih nepravilnih glagola
- pravilni i učestali nepravilni oblici imperativa u neformalnom kontekstu (imperativo diretto)
– učestali prilozi načina, vremena i mjesta i njihovo mjesto u rečenici
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s određenim članom
- uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.2.1.
Obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.
Uočava i analizira sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u Italiji s onima u vlastitoj zemlji.
Uglavnom uočava i analizira sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).
Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije u jednostavnim formalnim i neformalnim situacijama.
Koristi jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma.
Uz manja odstupanja primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama i prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama. Koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma i uglavnom uspješno primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije.
TJ SSŠ B.2.3.
Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazor.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih obrazaca.
Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih vrsta različitosti.
Promiče vrijednosti prijateljstva, suradnje, solidarnosti, altruizma.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.2.1.
Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
Iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl.
Nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.2.2.
Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Prepoznaje i analizira različite vrste tekstova, uočava njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.
Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Priprema i izlaže prezentacije, izlaganja i istraživačke projekte na odabranu temu.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Uglavnom samostalno odabire, sažima i parafrazira informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.2.3.
Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Talijanski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.3.1.
Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz povremena odstupanja analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
TJ SSŠ A.3.2.
Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Samostalno priprema i drži izlaganja poznate tematike na jasan i strukturiran način.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u različitim srednje dugim i srednje složenim oblicima razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u različitim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama rješavanja nesporazuma.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.
Piše srednje dug i srednje složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- pokazne i upitne zamjenice
- uporaba priložnih oznaka ci i ne razlika u uporabi u odnosu na nenaglašene zamjenice ci i ne
- združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim
- odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…)
- ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi prethodno obrađenih glagolskih vremena i načina
- indicativo futuro anteriore pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- congiuntivo presente i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.
- bezlične konstrukcije – si passivante
- stupnjevanje priloga, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...) i suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nadanja i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.3.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.
Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.
TJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u srednje složenim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Koristi odgovarajuće strategije za rješavanje nesporazuma u komunikaciji.
Primjenjuje neke obrasce ponašanja i strategije za rješavanje nesporazuma u složenijim komunikacijskim situacijama. Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
TJ SSŠ B.3.3.
Prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o vrijednosti kulturne raznolikosti.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Preispituje vlastite i tuđe pretpostavke i mišljenja s ciljem prihvaćanja svih oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.3.1.
Postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.3.2.
Tumači i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
Tumači, razlikuje i kritički interpretira informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Samostalno priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte.
Uz manje pogreške interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.3.3.
Kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire, primjenjuje i kombinira odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno stvara i kombinira različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Talijanski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i srednje složen slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga i općega interesa.
Razlikuje slijed događaja u vremenu.
Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove karakteristične za njegovu struku.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvenih jeziku struke.
Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.
Predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza na temelju konteksta ili prethodnog znanja.
Prepoznaje osnovna i implicitna značenja i poruke u tekstu.
Prepoznaje i razlikuje obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza. Prepoznaje i razlikuje neka temeljna obilježja različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.1.2.
Govori srednje dug i jednostavan tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju.
TJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i jednostavne govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura
TJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst.
Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Piše kratke i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.
Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Uglavnom samostalno piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.1.5.
Posreduje jednostavne koncepte i vrlo jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje vrlo jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te vrlo jednostavne opće i stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Zdrav život; Okoliš i ekologija; Obrazovanje i svijet rada)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- uporaba i izostavljanje određenog člana
- posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica (imenice s jednim oblikom za oba roda, imenice s različitim oblikom za muški i ženski rod, imenice s nepravilnom množinom itd.)
- nenaglašeni oblici osobnih zamjenice u akuzativu i dativu
- združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim
- odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…)
- stupnjevanje pridjeva, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa
- relativna i apsolutna uporaba glagolskog vremena indicativo presente
- indicativo imperfetto pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- kontekst uporabe glagolskih vremena indicativo imperfetto i passato prossimo
- indicativo futuro semplice pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- konstrukcija stare + infinito
- pogodbene rečenice prvog tipa (periodo ipotetico della realtà)- učestali prilozi i njihov položaj u složenim glagolskim vremenima
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.1.1.
Razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
Uočava sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima.
Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.
Uglavnom samostalno uočava i obrazlaže sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).
Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Koristi strategije za rješavanje svih nesporazuma.
Uglavnom primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama. Uz povremene pogreške prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama i koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ B.1.3.
Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.1.1.
Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
Spontano iznosi vlastite stavove uz argumentaciju.
Kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Prikuplja i odabire ključne informacije iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Kritički analizira i propituje informacije i sadržaje iz različitih tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.1.3.
Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika. Uglavnom uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Talijanski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.2.1. Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.Razlikuje slijed događaja u vremenu.Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvenih jeziku struke.Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.Prepoznaje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza. Prepoznaje i analizira neka temeljna obilježja različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.2.2. Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.Prepričava srednje dug i srednje složentekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom. Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju.
TJ SSŠ A.2.3. Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.Sudjeluje u srednje dugom vođenom i improviziranom razgovoru.Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura.
TJ SSŠ A.2.4. Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice.Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Uglavnom samostalno piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.2.5. Posreduje jednostavne koncepte i vrlo jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika. Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s poznatim temama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Preporučene teme: - teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija) - teme povezane sa strukom Preporučene jezične strukture: - uporaba partitivnog člana - pokazne i upitne zamjenice - uporaba priložnih oznaka ci i ne i razlika u uporabi u odnosu na nenaglašene zamjenice ci i ne - združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim - odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…) - stupnjevanje pridjeva, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa - ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi prethodno obrađenih glagolskih vremena i načina - condizionale presente pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola - indicativo futuro anteriore pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola - congiuntivo presentei njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr. - bezlične konstrukcije – si passivante - stupnjevanje priloga, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa - prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom - uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...) i suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...) Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Jezično-komunikacijske funkcije: - izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi - izražavanje mišljenja - opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa - izražavanje slaganja i neslaganja - izricanje pretpostavki - oblikovanje i iznošenje argumenata - sustavno izlaganje - izražavanje apstraktnih ideja - sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost. Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.). Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja. U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.2.1. Obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.
Uočava i analizira sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.). Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku. Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u Italiji s onima u vlastitoj zemlji.
Uglavnom uočava i analizira sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.2.2. Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail). Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika. Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji. Koristi strategije za rješavanje nesporazuma. Primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz manja odstupanja primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama i prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama. Koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma i uglavnom uspješno primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije.
TJ SSŠ B.2.3. Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru. Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina. Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih vrsta različitosti. Promiče vrijednosti prijateljstva, suradnje, solidarnosti, altruizma.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.2.1. Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
Iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl. Nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.2.2. Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa. Prepoznaje i kritički analizira različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora. Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije. Priprema i izlaže prezentacije, izlaganja i istraživačke projekte na odabranu temu. Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Uglavnom samostalno odabire, kritički propituje, sažima i parafrazira informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.2.3. Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama. Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika. Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu. Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera. Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Razvijanje samopouzdanja, prikupljanje i kritičko procjenjivanje informacija iz različitih izvora te primjena složenih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Talijanski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.3.1.
Razumije dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Razumije leksičke strukture srednje razine složenosti svojstvenih jeziku struke.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Analizira glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
Uglavnom samostalno razumije i analizira različite vrste tekstova i informacija općeg i strukovnog sadržaja te preporučene jezične strukture. Prepoznaje implicitna značenja i uglavnom samostalno analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.3.2.
Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava leksičke strukture srednje razine složenosti svojstvene jeziku struke.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju te se kritički osvrće na sadržaje iz različitih izvora.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike na jasan i strukturiran način uz odgovarajuću argumentaciju.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u različitim srednje dugim i srednje složenim oblicima razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se leksičkim strukturama srednje razine složenosti svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama rješavanja nesporazuma.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.
Piše srednje dug i srednje složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se leksičkim strukturama srednje razine složenosti svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.
Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih tekstnih obilježja u skladu sa vrstom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Razlikuje i samostalno primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška.
Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.3.5.
Posreduje jednostavne koncepte i jednostavne stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- proširivanje znanja o uporabi i izostavljanju određenog člana
- proširivanje znanja o tvorbi jednine i množine imenica (imenice singularia i pluralia tantum, imenice s različitim značenjima u jednini i množini itd.)
- združeni oblici nenaglašenih zamjenica u dativu i akuzativu s glagolima učestale uporabe (andarsene, farcela, prendersela...) te uz imperativ, gerundiv i infinitiv (prendimelo, portagliela, portandogliela, portarglieli...)
-indicativo trapassato prossimo pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- ponavljanje i proširivanje znanja o prethodno obrađenim glagolskim vremenima i načinima
- proširivanje znanja o tvorbi i uporabi imperativa (imperativo diretto e indiretto)
- congiuntivo imperfetto i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.
- pogodbene rečenice prvog i drugog tipa (periodo ipotetico della realtà e della possibilità)
- pasiv uz glagole essere i venire
- bezlične konstrukcije - si passivante
- mjesni, načinski, količinski i vremenski prilozi i njihov položaj u složenim glagolskim vremenima
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...), suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...), zaključnih konektora (allora, perciò, pertanto, quindi, insomma...), aditivnih konektora (e, anche, inoltre...).
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nadanja i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.3.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i
talijanske kulture.
Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.
Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.
TJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Koristi odgovarajuće strategije za rješavanje nesporazuma u komunikaciji.
Primjenjuje neke obrasce ponašanja i strategije za rješavanje
nesporazuma u složenijim komunikacijskim situacijama. Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
TJ SSŠ B.3.3.
Prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o vrijednosti kulturne raznolikosti.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Preispituje vlastite i tuđe pretpostavke i mišljenja s ciljem prihvaćanja svih oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.3.1.
Postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.3.2.
Tumači i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
Tumači, razlikuje i kritički interpretira informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Samostalno priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte.
Uz manje pogreške interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.3.3.
Kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire, primjenjuje i kombinira odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Talijanski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.4.1.
Razumije dug i složen tekst.
Analizira i kritički procjenjuje različite vrste prilagođenih i autentičnih, slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i složenih tekstova na različite teme općeg i strukovnog interesa.
Razumije složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Analizira strukturna obilježja tekstnih vrsta različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora.
Kritički vrednuje informacije i ideje.
Predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako karakteristike teksta utječu na čitatelja i na koji se način ostvaruje namjena teksta.
Uglavnom samostalno analizira i kritički procjenjuje različite vrste tekstova te uz povremena odstupanja predviđa, analizira i vrednuje sadržaj tekstnih vrsta različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.4.2.
Govori dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori dug i srednje složen tekst na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju te se kritički osvrće na sadržaje iz različitih izvora.
Priprema i drži izlaganja na jasan i strukturiran način uz odgovarajuću argumentaciju.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugim i srednje složenim oblicima razgovora.
Sudjeluje u oblicima duge i srednje složene govorne interakcije o različitim temama koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Razmjenjuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturna obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ A.4.4.
Piše dug i srednje složen tekst.
Piše dug i srednje složen tekst uz smjernice na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Piše duge i srednje složene tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom i funkcionalnim stilom.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći raznovrsna kohezivna sredstva.
Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova.
Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava. Uz pogreške koje ne utječu na razumijevanje obrazlaže i argumentira vlastita stajališta.
TJ SSŠ A.4.5.
Posreduje srednje složene koncepte i srednje složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje srednje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.
Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje srednje složene opće i stručne koncepte te srednje složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi upitnih, pokaznih i odnosnih zamjenica
- ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi združenih oblika osobnih zamjenica u dativu i akuzativu
- ponavljanje i proširivanje znanja o prethodno obrađenim glagolskim vremenima i načinima
- indicativo passato remoto
- congiuntivo trapassato i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.
- condizionale passato
- pogodbene rečenice trećeg tipa (periodo ipotetico dell'irrealtà)
- upravni i neupravni govor
- pasiv
- gerundiv u uzročnim, pogodbenim, vremenskim, načinskim i dopusnim rečenicama
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...), suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...), zaključnih konektora (allora, perciò, pertanto, quindi, insomma...), aditivnih konektora (e, anche, inoltre...) i modifikatora (fortunatamente, purtroppo, in altre parole, ovviamente...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje nadanja, želja, namjera, planova i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.4.1.
Procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.
Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.
TJ SSŠ B.4.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Primjenjuje znanja, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane nesporazume.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Primjenjuje neke obrasce ponašanja, strategije i komunikacijske konvencije za ostvarivanje kvalitetne međukulturne komunikacije.
Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
TJ SSŠ B.4.3.
Argumentira stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
Zalaže se za ravnopravnost i uvažavanje raznolikosti vrijednosnih sustava različitih kultura.
Tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture.
Uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
Iskazuje potrebu da ostvari izravan kontakt s talijanskom kulturom i jezikom.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.4.1.
Izražava se sa samopouzdanjem na talijanskome jeziku te kritički prosuđuje različite ideje, stavove i vrijednosti.
Poduzima inicijativu za ostvarivanje kontakta i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave.
Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.4.2.
Odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora.
Razlikuje, kritički tumači i vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte u kojima ističe važne informacije te zastupa i obrazlaže svoje stavove.
Uglavnom samostalno uspoređuje, kritički tumači i vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.4.3.
Stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Stvara i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Samostalno planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Planira i sudjeluje u oblicima suradničkog učenja te vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Pronalazi priliku za upotrebu talijanskoga jezika i izvan nastave.
Uglavnom samostalno stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često planira i sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik sastavni je dio jezično-komunikacijskoga područja u sklopu kojega razvija jezično-komunikacijsku kao jednu od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti i usko je povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikula na svim razinama obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo poučavanja i učenja, kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima i strukom.
Zajedno s odgojno-obrazovnim ciljevima, priroda sadržaja učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Talijanski jezik uključuje jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudskog postojanja, kulturno nasljeđe te povijest i umjetnost. Stoga se povezanost kurikula nastavnoga predmeta ponajprije ostvaruje s drugim nastavnim predmetima koji čine jezično-komunikacijsko područje te s nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. U ciklusima koji slijede, usložnjavanjem ishoda, a time i znanja i vještina, stavova i vrijednosti, ostvaruje povezanost s nastavnim predmetima drugih područja: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim.
Odgojno-obrazovni ishodi kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije dok se međupredmetne teme Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo realiziraju putem sadržaja na talijanskome jeziku.
Nastavni predmet Talijanski jezik sadržajno je i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim poučavanjem jezika i sadržaja (engl. CLIL – Content and Language Integrated Learning) stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U ciklusima koji slijede takav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili karijernim putevima.
S obzirom na geografski položaj i povijesnu povezanost Republike Hrvatske i Republike Italije, talijanski je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, kao i ostalih građana Republike Hrvatske u cjeloživotnome učenju. Važnost učenja talijanskoga jezika konceptualizira se politikom i smjernicama Vijeća Europe kojima se potiče učenje stranih jezika bliskih zemalja radi povezivanja na zajedničkim projektima.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Suvremeno poučavanje i učenje talijanskoga jezika usmjereno je na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom poučavanju i učenju uzima se u obzir učenikov identitet, kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, kao i njegove potrebe i interesi, što učeniku osigurava cjelovit razvoj i osposobljava ga za samostalno cjeloživotno učenje.
Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput projektne nastave, učenja usmjerenoga na rješavanje problema, interdisciplinarnoga učenja, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu, istraživačkoga učenja ili učenja u nastavi na radu za opće dobro u lokalnoj i široj društvenoj zajednici zauzima važno mjesto u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Sve nastavne aktivnosti organizirane su tako da uzimaju u obzir individualne razlike i razvojne mogućnosti učenika, a usmjerene su k ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svih triju domena koje čine zaokruženu smislenu cjelinu za svaku godinu učenja. Učeniku se na taj način omogućuje povezivanje novih i prethodno usvojenih znanja i vještina, potiče se njihova samostalnost i razvoj odgovornosti za vlastito učenje.
Uz motivaciju, osobne interese i pozitivne emocije, razvijanje pozitivnih stavova o talijanskome jeziku i kulturi od iznimne je važnosti u učenju i razvoju uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u procesu ovladavanja talijanskim jezikom. Učenika se usmjerava na razumijevanje uloge talijanskoga jezika u svijetu i na spoznavanje opće potrebe razvoja osobne višejezičnosti i višekulturnosti. Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uzimajući u obzir njegove interese i potrebe u vezi s nastavkom obrazovanja i odabranim profesionalnim putem, priprema za cjeloživotno učenje kako bi mogao odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada.
Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog, što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije talijanskoga jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika talijanskoga jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Talijanski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Talijanski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika koji se temelji na njegovim individualnim specifičnim potrebama i sposobnostima. Sukladno tome primjenjuju se odgovarajući individualizirani i diferencirani postupci, ciljevi učenja, razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubina sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga nastavnika
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju talijanskoga jezika iznimno je važna, ali i vrlo složena i izazovna. Nastavnik je:
– voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti, vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
– mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
– medijator koji učenicima olakšava ovladavanje talijanskim jezikom i razumijevanje talijanske kulture posredujući između jezika i kultura.
Autonomija suvremenoga nastavnika temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikula, izborom metoda poučavanja, odabirom materijala i izvora za poučavanje, promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina kontinuiranoga profesionalnog razvoja. Nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava. Uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, profesionalnost nastavnika uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja talijanskoga jezika.
Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje nastavnik odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulom. Nastavnik primjenjuje i prilagođava znanstveno utemeljene strategije i pristupe poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik se koristi strategijama i pristupima poučavanju koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je nastavnik bio prenositelj znanja. U suvremenoj nastavi nastavnik usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i nastavnika u procesu učenja.
Nastavnik se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakome učeniku pružio mogućnost dosezanja visokih razina postignuća, nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u nastavi talijanskoga jezika.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba, a s obzirom na nedovoljnu zastupljenost talijanskoga jezika u neposrednome okruženju učenika, nastavnik jezika uključuje različite sadržaje u nastavu talijanskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima govornicima talijanskoga jezika u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu, a sve kako bi učenicima osigurao mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla.
Materijali i izvori
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, nastavnik se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okruženju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Okružje za učenje
Poučavanje i učenje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Nastavnik osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja talijanskim jezikom. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku talijanskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i nastavnika: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Budući da odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu, nastavnik im posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja.
Samostalnost nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili, ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava Talijanski jezik.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, nastavnik upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga i informalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu talijanskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom. Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika. Stoga je s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u srednjim školama, gdje se talijanski jezik uči kao redovni, izborni ili fakultativni predmet, pri oblikovanju razrednih odjeljenja potrebno voditi računa o razini poznavanja jezika, kao i o razvojnim obilježjima učenika koji čine jedno odjeljenje.
U nastavi talijanskoga jezika učenicima se omogućuje razvijanje suradničkih vještina organiziranjem rada u paru ili u skupinama, a darovitim pojedincima osigurava se i mogućnost mentoriranja drugih učenika.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Talijanskom jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja, a njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno, vrednovanjem ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno, vrednovanjem ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubrici bilježaka.
Elementi vrednovanja jezične su djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, koje se ispituju i koje su jasno opisane.
Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a ostvaruje se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, ni ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga ponajprije je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Talijanskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i upućivanje na oblike komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koristi se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijima, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama i dr. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I NA RAZINI 4.2
Kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika, unoseći novine i uvažavajući postignuća nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća srednju strukovnu školu. Ključna promjena koju donosi kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikul nije nastavni plan i program, temelji se na drukčijim postavkama i tako mu treba i pristupiti.
Promjena koju kurikul donosi ponajprije je konceptualna. Umjesto preciznoga navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikul je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikul tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Tri domene na temelju kojih je organiziran kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik – Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom – proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe samoga predmeta. Domene su polazišta odgojno-obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici znaju, što mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prelazak iz razreda u razred. Određene su razine usvojenosti (ostvarenosti) svakoga ishoda kako bi nastavnik znao što se od učenika očekuje te kako bi prilagodio poučavanje potrebama učenika.
Ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija usmjereni su k stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju djelatnostima za uporabu toga znanja u komunikacijskome činu. Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika između kultura te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika što rezultira izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa. Ostvarivanjem ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom učenika se osposobljava za samostalno i kritičko korištenje različitim izvorima znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.
Kvalitetu realizacije novoga kurikula osigurava nastavnik. Njemu je kurikulom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenoga ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda.
Kurikul stavlja naglasak na sigurno i poticajno – fizičko i digitalno – okružje za učenje, autonomiju nastavnika i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.
U skladu s promjenama u sustavu vrednovanja, kurikulom se određuju elementi, pristupi i načini vrednovanja te sastavnice zaključne ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže da razumije važnost i smislenost vrednovanja i da preuzme odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvješćivanja koji su usmjereni na ono što učenik može, što se od njega očekuje te što i kako treba poboljšati, učeniku omogućuju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.
Svrha učenja stranoga jezika jest razvijanje komunikacijske i socijalne kompetencije radi proširivanja kulturnih i društvenih horizonata. Kako bismo razvili komunikacijske kompetencije, potrebno je osvijestiti važnost razvoja jezičnih djelatnosti. Jezik je jedan od razlikovnih elemenata kulture te njegovo učenje pridonosi upoznavanju međukulturnih sadržaja, a time i razvoju pozitivnih stavova i tolerancije među građanima. Uspoređujući druge kulture i uočavajući različitosti i sličnosti, gradi se vlastiti kulturni identitet. Na taj način učenici putem dijaloga, rasprave i raznolikosti mišljenja razvijaju kritičko mišljenje, uče poštovati raznolikosti (druge i drukčije) i obogaćuju se učeći od drugih. Stječe se iskustvo o tome kako su jezik i kultura neodvojivi te oblikuju identitet neke zemlje.
Cilj je učenja talijanskoga jezika da zajedno s učenjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika pridonese razvoju svih oblika pismenosti, odgovornosti za vlastito učenje te samoreguliranoga učenja. Učenje i poučavanje stranih jezika zahtijeva otvoren i prilagodljiv metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzimajući u obzir individualne čimbenike u učenju stranoga jezika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Talijanski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, u srednjoj strukovnoj školi uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.
Talijanski jezik je i materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućuje asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske.
U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa CSVET-a tjedno (280 CSVET-a/70 sati godišnje.
Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
1. Razvoj komunikacijske kompetencije
– razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (govorenje, pisanje, slušanje i čitanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života te u poslovnom okruženju struke za koju se obrazuju, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za talijanski jezik
– osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u talijanskome jeziku pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama i poslovnoj komunikaciji
2. Upoznavanje kultura
– omogućiti učenicima stjecanje svijesti o različitostima i sličnostima hrvatske i talijanske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju
– razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
– poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
3. Razvoj medijske pismenosti
– pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji
– osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja
– pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnome i višejezičnom okruženju
– poticati učenike na nastavak učenja talijanskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje
– osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak
– poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje.
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 _SLIKE)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula talijanskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Talijanski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti talijanskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu predmetnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Talijanski jezik.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
Odgojno-obrazovni ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o specifičnostima talijanskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranoga jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i na ovladavanju vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja). Budući da se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću sa jezikom struke na hrvatskom jeziku, važno je da na nastavi stranog jezika pored razvijanja postojećeg znanja općeg jezika učenici postupno ovladaju i jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Talijanski jezik struke.
Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije, kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje komunikaciju među drugim osobama koje ne govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnog jezika za potrebe druge osobe.
Učenici se od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku pa je i u nastavi stranoga jezika, pored poučavanja općeg jezika, nužno i poučavanje jezika struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program nastave talijanskoga jezika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:
– sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje govornika talijanskoga jezika i njihove kulture
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima talijanskoga jezika što dovodi do uzajamnog zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije učenika postupno usmjerava k uočavanju i odbacivanju predrasuda, osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u primjenjivanju učinkovitih postupaka nenasilnoga rješavanja sukoba. Kroz razumijevanje, proširivanje i produbljivanje njihovog pogleda na svijet, učenicima se omogućuje uspješno sudjelovanje u životu i aktivnostima uže i šire zajednice i u digitalnom okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj, kako za talijanski jezik, tako i za druge strane jezike, pa i za materinski jezik.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti proces ovladavanja talijanskim jezikom
– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik informacije pronalazi, odabire, vrednuje te se njima učinkovito služi na temelju različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Kurikulom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti »dobar« koja služi za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, sadržaji, preporuke te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji do 100 riječi, kratki tekst između 100 i 200 riječi, srednje dugi tekst između 200 i 400 riječi, a dugi tekst više od 400 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 250 riječi, a dugi tekst više od 250 riječi.
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dugi tekst
Dugi tekst
Slušanje i čitanje
do 100 riječi
100 – 200 riječi
200 – 400 riječi
više od 400 riječi
Govorenje i pisanje
do 60 riječi
60 – 100 riječi
100 – 250 riječi
više od 250 riječi
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kada je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku, jer je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke A2, odnosno nastavak učenja stranog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i predstavljen. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene.
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom – stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika. Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda i u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se način ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni nastavnika ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranoga jezika.
Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.
Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnoga predmeta Talijanski jezik u svim godinama učenja
Sve tri domene kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulu prikazan je u tablici 1
Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
TJ
Talijanski jezik
SSŠ
Srednja strukovna škola
A.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.
Primjer označavanja ishoda
SSŠ TJ B.2.3.
Srednja strukovna škola, Talijanski jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Talijanski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje dug i jednostavan tekst.
Razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje slijed događaja u vremenu.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove karakteristične za njegovu struku.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza na temelju konteksta ili prethodnog znanja.
Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.
Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
TJ SSŠ A.1.2.
Govori srednje dug i jednostavan tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o poznatim temama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike uz predložak i smjernice.
Oblikuje i govori jednostavne tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći preporučene jezične strukture. Uz povremenu pomoć drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način.
TJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i jednostavne govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Uz povremenu pomoć sudjeluje u različitim oblicima jednostavne govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture.
TJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje dug i jednostavan tekst.
Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Piše kratke i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja uz predložak i smjernice.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći jednostavna kohezivna sredstva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.
Uz povremenu pomoć piše različite vrste jednostavnih tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture i jednostavna kohezivna sredstva.
TJ SSŠ A.1.5.
Posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.
Objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Zdrav život; Okoliš i ekologija; Obrazovanje i svijet rada)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- uporaba i izostavljanje određenog člana u kontekstima učestale uporabe
- posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica učestale uporabe
- nenaglašeni oblici osobnih zamjenica u akuzativu i dativu u kontekstima učestale uporabe
- slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
- ponavljanje glavnih i rednih brojeva
- indicativo presente pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- indicativo futuro semplice pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- indicativo passato prossimo pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom u kontekstima učestale uporabe
- uporaba vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.1.1.
Razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
Uočava sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima.
Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.
Uglavnom samostalno uočava i obrazlaže sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u nekim nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).
Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Koristi jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma.
Uglavnom primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama. Uz povremene pogreške prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama i koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ B.1.3.
Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.1.1.
Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
Spontano iznosi vlastite stavove uz jednostavnu argumentaciju.
Kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Prikuplja i odabire ključne informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Kritički analizira i propituje informacije i sadržaje iz različitih tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Uglavnom samostalno odabire i kritički propituje informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.1.3.
Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika. Uglavnom uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Talijanski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.2.1.
Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje slijed događaja u vremenu.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvenih jeziku struke.
Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.
Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje i razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
TJ SSŠ A.2.2.
Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o poznatim temama.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike uz predložak i smjernice.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći preporučene jezične strukture. Uz povremenu pomoć drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način.
TJ SSŠ A.2.3.
Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Uz povremenu pomoć sudjeluje u različitim oblicima jednostavne govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture.
TJ SSŠ A.2.4.
Piše srednje dug i srednje složen tekst.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći jednostavna kohezivna sredstva.
Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice.
Uz povremenu pomoć piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture i jednostavna kohezivna sredstva.
TJ SSŠ A.2.5.
Posreduje jednostavne koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- oblici i uporaba partitivnog člana
- posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica i pridjeva
- združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu u kontekstima učestale uporabe
– odnosne zamjenice ( che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale …)
- stupnjevanje pridjeva (pravilni i učestali nepravilni oblici komparativa i superlativa)
- indicativo imperfetto pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola
- kontekst uporabe glagolskih vremena indicativo imperfetto i passato prossimo
- condizionale presente pravilnih i učestalih nepravilnih glagola
- pravilni i učestali nepravilni oblici imperativa u neformalnom kontekstu ( imperativo diretto )
– učestali prilozi načina, vremena i mjesta i njihovo mjesto u rečenici
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s određenim članom
- uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.2.1.
Obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.
Uočava i analizira sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.
Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u Italiji s onima u vlastitoj zemlji.
Uglavnom uočava i analizira sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.2.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).
Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije u jednostavnim formalnim i neformalnim situacijama.
Koristi jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma.
Uz manja odstupanja primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama i prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama. Koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma i uglavnom uspješno primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije.
TJ SSŠ B.2.3.
Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazor.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih obrazaca.
Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih vrsta različitosti.
Promiče vrijednosti prijateljstva, suradnje, solidarnosti, altruizma.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.2.1.
Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
Iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl.
Nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.2.2.
Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Prepoznaje i analizira različite vrste tekstova, uočava njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.
Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.
Priprema i izlaže prezentacije, izlaganja i istraživačke projekte na odabranu temu.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Uglavnom samostalno odabire, sažima i parafrazira informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.2.3.
Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Talijanski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.3.1.
Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz povremena odstupanja analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
TJ SSŠ A.3.2.
Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Samostalno priprema i drži izlaganja poznate tematike na jasan i strukturiran način.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u različitim srednje dugim i srednje složenim oblicima razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u različitim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama rješavanja nesporazuma.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.
Piše srednje dug i srednje složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.
Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama.
Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.3.5.
Posreduje složenije koncepte i tekstove.
Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- pokazne i upitne zamjenice
- uporaba priložnih oznaka ci i ne razlika u uporabi u odnosu na nenaglašene zamjenice ci i ne
- združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim
- odnosne zamjenice ( che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale …)
- ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi prethodno obrađenih glagolskih vremena i načina
- indicativo futuro anteriore pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- congiuntivo presente i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.
- bezlične konstrukcije – si passivante
- stupnjevanje priloga, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora ( cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi... ), vremenskih konektora ( mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente.. .), uzročnih konektora ( perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque... ) i suprotnih konektora ( ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però... )
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nadanja i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.3.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.
Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.
Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.
TJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u srednje složenim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Koristi odgovarajuće strategije za rješavanje nesporazuma u komunikaciji.
Primjenjuje neke obrasce ponašanja i strategije za rješavanje nesporazuma u složenijim komunikacijskim situacijama. Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
TJ SSŠ B.3.3.
Prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o vrijednosti kulturne raznolikosti.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Preispituje vlastite i tuđe pretpostavke i mišljenja s ciljem prihvaćanja svih oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.3.1.
Postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.3.2.
Tumači i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
Tumači, razlikuje i kritički interpretira informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Samostalno priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte.
Uz manje pogreške interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.3.3.
Kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire, primjenjuje i kombinira odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno stvara i kombinira različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Talijanski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.1.1.
Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i srednje složen slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga i općega interesa.
Razlikuje slijed događaja u vremenu.
Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove karakteristične za njegovu struku.
Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvenih jeziku struke.
Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.
Predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza na temelju konteksta ili prethodnog znanja.
Prepoznaje osnovna i implicitna značenja i poruke u tekstu.
Prepoznaje i razlikuje obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza. Prepoznaje i razlikuje neka temeljna obilježja različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.1.2.
Govori srednje dug i jednostavan tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju.
TJ SSŠ A.1.3.
Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i jednostavne govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.
Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura
TJ SSŠ A.1.4.
Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst.
Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Piše kratke i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.
Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Uglavnom samostalno piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.1.5.
Posreduje jednostavne koncepte i vrlo jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje vrlo jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te vrlo jednostavne opće i stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Zdrav život; Okoliš i ekologija; Obrazovanje i svijet rada)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- uporaba i izostavljanje određenog člana
- posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica (imenice s jednim oblikom za oba roda, imenice s različitim oblikom za muški i ženski rod, imenice s nepravilnom množinom itd.)
- nenaglašeni oblici osobnih zamjenice u akuzativu i dativu
- združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim
- odnosne zamjenice ( che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale …)
- stupnjevanje pridjeva, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa
- relativna i apsolutna uporaba glagolskog vremena indicativo presente
- indicativo imperfetto pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- kontekst uporabe glagolskih vremena indicativo imperfetto i passato prossimo
- indicativo futuro semplice pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- konstrukcija stare + infinito
- pogodbene rečenice prvog tipa ( periodo ipotetico della realtà )- učestali prilozi i njihov položaj u složenim glagolskim vremenima
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora ( cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi. ..), vremenskih konektora ( mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente ...) i uzročnih konektora ( perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque... )
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.1.1.
Razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.
Uočava sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima.
Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.
Uglavnom samostalno uočava i obrazlaže sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.1.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).
Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Koristi strategije za rješavanje svih nesporazuma.
Uglavnom primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama. Uz povremene pogreške prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama i koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ B.1.3.
Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru.
Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.
Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.1.1.
Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.
Spontano iznosi vlastite stavove uz argumentaciju.
Kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.1.2.
Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Prikuplja i odabire ključne informacije iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Kritički analizira i propituje informacije i sadržaje iz različitih tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.
Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.1.3.
Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika. Uglavnom uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Talijanski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.2.1. Razumije srednje dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Razlikuje slijed događaja u vremenu. Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima. Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom. Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvenih jeziku struke. Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja. Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza. Prepoznaje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza. Prepoznaje i analizira neka temeljna obilježja različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.2.2. Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama. Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom. Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju. Priprema i drži izlaganja poznate tematike.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju.
TJ SSŠ A.2.3. Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama. Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku. Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Sudjeluje u srednje dugom vođenom i improviziranom razgovoru. Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura.
TJ SSŠ A.2.4. Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom. Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva. Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice. Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Uglavnom samostalno piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.2.5. Posreduje jednostavne koncepte i vrlo jednostavne stručne tekstove.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika. Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s poznatim temama.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Preporučene teme: - teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija) - teme povezane sa strukom Preporučene jezične strukture: - uporaba partitivnog člana - pokazne i upitne zamjenice - uporaba priložnih oznaka ci i ne i razlika u uporabi u odnosu na nenaglašene zamjenice ci i ne - združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim - odnosne zamjenice ( che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale …) - stupnjevanje pridjeva, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa - ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi prethodno obrađenih glagolskih vremena i načina - condizionale presente pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola - indicativo futuro anteriore pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola - congiuntivo presente i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr. - bezlične konstrukcije – si passivante - stupnjevanje priloga, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa - prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom - uporaba objasnidbenih konektora ( cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi.. .), vremenskih konektora ( mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente. ..), uzročnih konektora ( perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque ...) i suprotnih konektora ( ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però ...) Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Jezično-komunikacijske funkcije: - izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi - izražavanje mišljenja - opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa - izražavanje slaganja i neslaganja - izricanje pretpostavki - oblikovanje i iznošenje argumenata - sustavno izlaganje - izražavanje apstraktnih ideja - sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost. Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.). Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja. U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.2.1. Obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.
Uočava i analizira sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.). Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku. Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u Italiji s onima u vlastitoj zemlji.
Uglavnom uočava i analizira sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.
TJ SSŠ B.2.2. Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.
Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail). Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika. Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji. Koristi strategije za rješavanje nesporazuma. Primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Uz manja odstupanja primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama i prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama. Koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma i uglavnom uspješno primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije.
TJ SSŠ B.2.3. Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.
Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru. Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina. Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih vrsta različitosti. Promiče vrijednosti prijateljstva, suradnje, solidarnosti, altruizma.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.2.1. Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.
Iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl. Nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima.
Uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.2.2. Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.
Razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa. Prepoznaje i kritički analizira različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora. Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije. Priprema i izlaže prezentacije, izlaganja i istraživačke projekte na odabranu temu. Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Uglavnom samostalno odabire, kritički propituje, sažima i parafrazira informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.2.3. Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama. Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika. Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu. Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera. Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Razvijanje samopouzdanja, prikupljanje i kritičko procjenjivanje informacija iz različitih izvora te primjena složenih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Talijanski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.3.1.
Razumije dug i srednje složen tekst.
Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.
Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Razumije leksičke strukture srednje razine složenosti svojstvenih jeziku struke.
Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.
Analizira glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.
Razlikuje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.
Uglavnom samostalno razumije i analizira različite vrste tekstova i informacija općeg i strukovnog sadržaja te preporučene jezične strukture. Prepoznaje implicitna značenja i uglavnom samostalno analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.3.2.
Govori srednje dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava leksičke strukture srednje razine složenosti svojstvene jeziku struke.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju te se kritički osvrće na sadržaje iz različitih izvora.
Priprema i drži izlaganja poznate tematike na jasan i strukturiran način uz odgovarajuću argumentaciju.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ A.3.3.
Sudjeluje u različitim srednje dugim i srednje složenim oblicima razgovora.
Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se leksičkim strukturama srednje razine složenosti svojstvenima jeziku struke.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama rješavanja nesporazuma.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ A.3.4.
Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.
Piše srednje dug i srednje složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Piše srednje duge i srednje složene tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.
Koristi se leksičkim strukturama srednje razine složenosti svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.
Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih tekstnih obilježja u skladu sa vrstom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Razlikuje i samostalno primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška.
Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.
TJ SSŠ A.3.5.
Posreduje jednostavne koncepte i jednostavne stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- proširivanje znanja o uporabi i izostavljanju određenog člana
- proširivanje znanja o tvorbi jednine i množine imenica (imenice singularia i pluralia tantum , imenice s različitim značenjima u jednini i množini itd.)
- združeni oblici nenaglašenih zamjenica u dativu i akuzativu s glagolima učestale uporabe ( andarsene, farcela, prendersela ...) te uz imperativ, gerundiv i infinitiv ( prendimelo, portagliela, portandogliela, portarglieli. ..)
- aggettivo indefinito ( qualcuno/a, qualunque, qualsisasi ...) i aggettivo interrogativo ( che, quanto, quale ...)
-indicativo trapassato prossimo pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola
- ponavljanje i proširivanje znanja o prethodno obrađenim glagolskim vremenima i načinima
- proširivanje znanja o tvorbi i uporabi imperativa ( imperativo diretto e indiretto )
- congiuntivo imperfetto i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.
- pogodbene rečenice prvog i drugog tipa ( periodo ipotetico della realtà e della possibilità )
- pasiv uz glagole essere i venire
- bezlične konstrukcije - si passivante
- mjesni, načinski, količinski i vremenski prilozi i njihov položaj u složenim glagolskim vremenima
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora ( cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi ...), vremenskih konektora ( mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente ...), uzročnih konektora ( perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque. ..), suprotnih konektora ( ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però. ..), zaključnih konektora ( allora, perciò, pertanto, quindi, insomma ...), aditivnih konektora ( e, anche, inoltre ...).
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje želja, namjera, planova, nadanja i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.3.1.
Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i
talijanske kulture.
Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.
Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.
TJ SSŠ B.3.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Koristi odgovarajuće strategije za rješavanje nesporazuma u komunikaciji.
Primjenjuje neke obrasce ponašanja i strategije za rješavanje
nesporazuma u složenijim komunikacijskim situacijama. Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
TJ SSŠ B.3.3.
Prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.
Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o vrijednosti kulturne raznolikosti.
Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Preispituje vlastite i tuđe pretpostavke i mišljenja s ciljem prihvaćanja svih oblika različitosti.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.3.1.
Postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.
Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.3.2.
Tumači i uspoređuje informacije iz različitih izvora.
Tumači, razlikuje i kritički interpretira informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Samostalno priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte.
Uz manje pogreške interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.3.3.
Kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Odabire, primjenjuje i kombinira odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Talijanski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ A.4.1.
Razumije dug i složen tekst.
Analizira i kritički procjenjuje različite vrste prilagođenih i autentičnih, slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i složenih tekstova na različite teme općeg i strukovnog interesa.
Razumije složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Analizira strukturna obilježja tekstnih vrsta različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora.
Kritički vrednuje informacije i ideje.
Predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako karakteristike teksta utječu na čitatelja i na koji se način ostvaruje namjena teksta.
Uglavnom samostalno analizira i kritički procjenjuje različite vrste tekstova te uz povremena odstupanja predviđa, analizira i vrednuje sadržaj tekstnih vrsta različitih funkcionalnih stilova.
TJ SSŠ A.4.2.
Govori dug i srednje složen tekst.
Planira, oblikuje i govori dug i srednje složen tekst na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.
Upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju te se kritički osvrće na sadržaje iz različitih izvora.
Priprema i drži izlaganja na jasan i strukturiran način uz odgovarajuću argumentaciju.
Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ A.4.3.
Sudjeluje u dugim i srednje složenim oblicima razgovora.
Sudjeluje u oblicima duge i srednje složene govorne interakcije o različitim temama koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Razmjenjuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturna obilježja različitih funkcionalnih stilova.
Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.
Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama za rješavanje nesporazuma.
Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.
TJ SSŠ A.4.4.
Piše dug i srednje složen tekst.
Piše dug i srednje složen tekst uz smjernice na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.
Piše duge i srednje složene tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom i funkcionalnim stilom.
Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći raznovrsna kohezivna sredstva.
Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.
Primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova.
Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava. Uz pogreške koje ne utječu na razumijevanje obrazlaže i argumentira vlastita stajališta.
TJ SSŠ A.4.5.
Posreduje srednje složene koncepte i srednje složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
Objašnjava značenje srednje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.
Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.
Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Uz čestu pomoć posreduje srednje složene opće i stručne koncepte te srednje složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Preporučene teme:
- teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (Osobni identitet; Svakodnevica; Društveni život; Zemlje, nacionalnosti i jezici; Znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; Obrazovanje i svijet rada; Zdrav život; Okoliš i ekologija)
- teme povezane sa strukom
Preporučene jezične strukture:
- ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi upitnih, pokaznih i odnosnih zamjenica
- ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi združenih oblika osobnih zamjenica u dativu i akuzativu
- ponavljanje i proširivanje znanja o prethodno obrađenim glagolskim vremenima i načinima
- indicativo passato remoto
- congiuntivo trapassato i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.
- condizionale passato
- pogodbene rečenice trećeg tipa ( periodo ipotetico dell'irrealtà )
- upravni i neupravni govor
- pasiv
- gerundiv u uzročnim, pogodbenim, vremenskim, načinskim i dopusnim rečenicama
- prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom
- uporaba objasnidbenih konektora ( cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi ...), vremenskih konektora ( mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente ...), uzročnih konektora ( perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque... ), suprotnih konektora ( ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però. ..), zaključnih konektora ( allora, perciò, pertanto, quindi, insomma. ..), aditivnih konektora ( e, anche, inoltre ...) i modifikatora ( fortunatamente, purtroppo, in altre parole, ovviamente ...)
Jezične se strukture ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.
Jezično-komunikacijske funkcije:
- izražavanje nadanja, želja, namjera, planova i dvojbi
- izražavanje mišljenja
- opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa
- izražavanje slaganja i neslaganja
- izricanje pretpostavki
- oblikovanje i iznošenje argumenata
- sustavno izlaganje
- izražavanje apstraktnih ideja
- sudjelovanje u diskusiji.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potakao proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).
Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstove valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.
U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.4.1.
Procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.
Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).
Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.
Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.
TJ SSŠ B.4.2.
Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.
Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.
Primjenjuje znanja, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane nesporazume.
Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.
Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.
Primjenjuje neke obrasce ponašanja, strategije i komunikacijske konvencije za ostvarivanje kvalitetne međukulturne komunikacije.
Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.
TJ SSŠ B.4.3.
Argumentira stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.
Zalaže se za ravnopravnost i uvažavanje raznolikosti vrijednosnih sustava različitih kultura.
Tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture.
Uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
Iskazuje potrebu da ostvari izravan kontakt s talijanskom kulturom i jezikom.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.4.1.
Izražava se sa samopouzdanjem na talijanskome jeziku te kritički prosuđuje različite ideje, stavove i vrijednosti.
Poduzima inicijativu za ostvarivanje kontakta i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave.
Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.
Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.
TJ SSŠ C.4.2.
Odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora.
Razlikuje, kritički tumači i vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.
Priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte u kojima ističe važne informacije te zastupa i obrazlaže svoje stavove.
Uglavnom samostalno uspoređuje, kritički tumači i vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.
TJ SSŠ C.4.3.
Stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.
Stvara i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.
Samostalno planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.
Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.
Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.
Planira i sudjeluje u oblicima suradničkog učenja te vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.
Pronalazi priliku za upotrebu talijanskoga jezika i izvan nastave.
Uglavnom samostalno stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često planira i sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.
SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik sastavni je dio jezično-komunikacijskoga područja u sklopu kojega razvija jezično-komunikacijsku kao jednu od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti i usko je povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikula na svim razinama obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo poučavanja i učenja, kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima i strukom.
Zajedno s odgojno-obrazovnim ciljevima, priroda sadržaja učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Talijanski jezik uključuje jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudskog postojanja, kulturno nasljeđe te povijest i umjetnost. Stoga se povezanost kurikula nastavnoga predmeta ponajprije ostvaruje s drugim nastavnim predmetima koji čine jezično-komunikacijsko područje te s nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. U ciklusima koji slijede, usložnjavanjem ishoda, a time i znanja i vještina, stavova i vrijednosti, ostvaruje povezanost s nastavnim predmetima drugih područja: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim.
Odgojno-obrazovni ishodi kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije dok se međupredmetne teme Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo realiziraju putem sadržaja na talijanskome jeziku.
Nastavni predmet Talijanski jezik sadržajno je i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim poučavanjem jezika i sadržaja (engl. CLIL – Content and Language Integrated Learning) stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U ciklusima koji slijede takav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili karijernim putevima.
S obzirom na geografski položaj i povijesnu povezanost Republike Hrvatske i Republike Italije, talijanski je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, kao i ostalih građana Republike Hrvatske u cjeloživotnome učenju. Važnost učenja talijanskoga jezika konceptualizira se politikom i smjernicama Vijeća Europe kojima se potiče učenje stranih jezika bliskih zemalja radi povezivanja na zajedničkim projektima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Suvremeno poučavanje i učenje talijanskoga jezika usmjereno je na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom poučavanju i učenju uzima se u obzir učenikov identitet, kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, kao i njegove potrebe i interesi, što učeniku osigurava cjelovit razvoj i osposobljava ga za samostalno cjeloživotno učenje.
Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput projektne nastave, učenja usmjerenoga na rješavanje problema, interdisciplinarnoga učenja, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu, istraživačkoga učenja ili učenja u nastavi na radu za opće dobro u lokalnoj i široj društvenoj zajednici zauzima važno mjesto u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Sve nastavne aktivnosti organizirane su tako da uzimaju u obzir individualne razlike i razvojne mogućnosti učenika, a usmjerene su k ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svih triju domena koje čine zaokruženu smislenu cjelinu za svaku godinu učenja. Učeniku se na taj način omogućuje povezivanje novih i prethodno usvojenih znanja i vještina, potiče se njihova samostalnost i razvoj odgovornosti za vlastito učenje.
Uz motivaciju, osobne interese i pozitivne emocije, razvijanje pozitivnih stavova o talijanskome jeziku i kulturi od iznimne je važnosti u učenju i razvoju uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u procesu ovladavanja talijanskim jezikom. Učenika se usmjerava na razumijevanje uloge talijanskoga jezika u svijetu i na spoznavanje opće potrebe razvoja osobne višejezičnosti i višekulturnosti. Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uzimajući u obzir njegove interese i potrebe u vezi s nastavkom obrazovanja i odabranim profesionalnim putem, priprema za cjeloživotno učenje kako bi mogao odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada.
Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog, što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije talijanskoga jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika talijanskoga jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Talijanski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Talijanski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika koji se temelji na njegovim individualnim specifičnim potrebama i sposobnostima. Sukladno tome primjenjuju se odgovarajući individualizirani i diferencirani postupci, ciljevi učenja, razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubina sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga nastavnika
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju talijanskoga jezika iznimno je važna, ali i vrlo složena i izazovna. Nastavnik je:
– voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti, vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
– mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
– medijator koji učenicima olakšava ovladavanje talijanskim jezikom i razumijevanje talijanske kulture posredujući između jezika i kultura.
Autonomija suvremenoga nastavnika temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikula, izborom metoda poučavanja, odabirom materijala i izvora za poučavanje, promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina kontinuiranoga profesionalnog razvoja. Nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava. Uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, profesionalnost nastavnika uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja talijanskoga jezika.
Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje nastavnik odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulom. Nastavnik primjenjuje i prilagođava znanstveno utemeljene strategije i pristupe poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik se koristi strategijama i pristupima poučavanju koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je nastavnik bio prenositelj znanja. U suvremenoj nastavi nastavnik usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i nastavnika u procesu učenja.
Nastavnik se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakome učeniku pružio mogućnost dosezanja visokih razina postignuća, nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u nastavi talijanskoga jezika.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba, a s obzirom na nedovoljnu zastupljenost talijanskoga jezika u neposrednome okruženju učenika, nastavnik jezika uključuje različite sadržaje u nastavu talijanskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima govornicima talijanskoga jezika u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu, a sve kako bi učenicima osigurao mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla.
Materijali i izvori
Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, nastavnik se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okruženju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Okružje za učenje
Poučavanje i učenje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Nastavnik osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja talijanskim jezikom. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku talijanskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i nastavnika: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Budući da odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu, nastavnik im posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja.
Samostalnost nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili, ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava Talijanski jezik.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, nastavnik upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga i informalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu talijanskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom. Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika. Stoga je s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u srednjim školama, gdje se talijanski jezik uči kao redovni, izborni ili fakultativni predmet, pri oblikovanju razrednih odjeljenja potrebno voditi računa o razini poznavanja jezika, kao i o razvojnim obilježjima učenika koji čine jedno odjeljenje.
U nastavi talijanskoga jezika učenicima se omogućuje razvijanje suradničkih vještina organiziranjem rada u paru ili u skupinama, a darovitim pojedincima osigurava se i mogućnost mentoriranja drugih učenika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Talijanskom jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja, a njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno, vrednovanjem ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno, vrednovanjem ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubrici bilježaka.
Elementi vrednovanja jezične su djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, koje se ispituju i koje su jasno opisane.
Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a ostvaruje se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, ni ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga ponajprije je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Talijanskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i upućivanje na oblike komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koristi se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijima, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama i dr. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.
Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH