1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

1.2.

Broj „Narodnih novina“

NN 85/22

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

DA

Naziv pravne stečevine EU:

Direktiva 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU

2.

ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA

2.1.

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08, 110/08 - ispravak, 34/11 54/13, 152/14, 59/17 i 37/20), kao temeljnim propisom kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na osiguravanje  vremenskog razdoblja za dopust poslije rođenja djeteta, propisuju se uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, a s ciljem omogućavanja roditeljima na primjereno vrijeme za brigu o djetetu od najranije dobi te socijalnu sigurnost obitelji.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/22), na snazi od 1. kolovoza 2022. (dalje u tekstu: Zakon) usklađeno je nacionalno zakonodavstvo radi prenošenja Direktive 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (dalje u tekstu: Direktiva). U skladu sa ciljevima Direktive osigurane su daljnje pretpostavke kojima se omogućava fleksibilnost u korištenju postojećih i uvođenje novih prava, a sve u cilju većeg uključivanja roditelja u korištenje roditeljskog dopusta te ravnopravnije raspodjele skrbi o djeci u najranijoj dobi od strane oba roditelja, s naglaskom na jače uključivanje očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece.

 Uvedeno je novo pravo, (plaćeni) očinski dopust u trajanju od 10 radnih dana za zaposlene i samozaposlene roditelje za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece kako bi se omogućila veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta te dodatno potakli očevi na korištenje prava na roditeljskih dopust. Za vrijeme korištenja prava, naknada plaće propisana je u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju), a pravo se može koristiti nakon rođenja djeteta, a najkasnije do navršenih šest mjeseci života djeteta te se istovremeno predviđa i mogućnost korištenja prava na očinski dopust za slučaj smrti djeteta. Svrha očinskog dopusta je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Intencija je i povećati broj očeva koji koriste roditeljski dopust, a u svrhu usklađivanja privatnog i poslovnog života, kako to predviđa Direktiva. Nastavno na uvođenje novog prava na istovjetan način uvedena je mogućnost korištenja prava na očinski dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca za slučaj smrti djeteta.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od uvođenja prava (1. kolovoza 2022.) do 31. prosinca 2023. ukupno je 23.049 očeva koristilo očinski dopust u trajanju 10 ili 15 radnih dana, a od čega je:

- 10 radnih dana za jedno dijete koristilo 22 738 očeva

- 15 radnih dana za rođenje blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece koristilo 311 očeva.

Prema dostupnim zbirnim podacima po županijama, najviše je korisnika bilo u Gradu Zagrebu (njih 5.432), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (220 korisnika) u istom razdoblju .

Prema mjesečnim pokazateljima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. ukupno je 9.860 očeva koristilo očinski dopust u trajanju 10 ili 15 radnih dana, a od čega je:

- 10 radnih dana za jedno dijete koristilo 9.698 očeva

- 15 radnih dana za rođenje blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece koristilo 162 očeva.

 Povećan je najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje sa ranijih 170% na 225,5% proračunske osnovice te je na istovjetan način propisano i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke.

 Jasnije je propisano pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na roditeljski dopust koje pravo roditelj koristi nakon navršenih šest mjeseci života djeteta te se može koristiti do osme godine života djeteta. Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od osam mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete) odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete). Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja u trajanju od četiri ili 15 mjeseci s time da u skladu s odredbama Direktive svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja. U slučaju da roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj isti se koristi u trajanju od šest mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete).

 U odnosu na korištenje prava za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete uvedena je promjena korištenja prava na način da se propisuje da u slučaju kada pravo koristi samo jedan roditelj isti se koristi u trajanju od u trajanju od 28 mjeseci (umjesto ranijih 30 mjeseci), a uvažavajući mogućnost i pravo drugog roditelja da koristi dva mjeseca svog neprenosivog roditeljskog dopusta.

Neke od razloga nedovoljnog korištenja prava na dodatni rodiljni i roditeljski dopust od strane očeva treba sagledati u kontekstu roditeljske uloge koja je tradicionalno podrazumijevala da se o djeci brinu žene, a od muškaraca se očekivalo da zarađuju za obitelj, a briga o svakodnevnim potrebama djece nije smatrana nužnom kada je bila riječ o očevima. Postupno se i društvena očekivanja vezana uz roditeljske uloge mijenjaju, a uloge majki i očeva danas se razlikuju manje nego prije.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za  zdravstveno osiguranje, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine ukupno je 38.115 korisnika koristilo pravo na roditeljski dopust u trajanju od šest mjeseci, od čega je 1.361 očeva koristilo navedeno pravo (tablica 1.).

Tablica 1. RODITELJSKI DOPUST (do 180 dana)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje došlo je do značajnijeg povećanja ukupnog broja korisnika prava na neprenosivi dio roditeljskog dopusta sa 6.899 u 2022. na 10.383 u 2023. u trajanju od dva mjeseca kojeg svaki roditelj zadržava odnosno ne može prenijeti na drugog roditelja (tablica 2.). Od ukupnog broja korisnika vidljivo je da ovo pravo u najvećem dijelu koriste očevi (u 2023. čak 10.118 očeva je iskoristilo ovo pravo).

Tablica 2. NEPRENOSIVI DIO RODITELJSKOG DOPUSTA

 Povećana je naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena sa ranijih 70% na 110% proračunske osnovice. Navedenom izmjenom obuhvaćeno je pravo na korištenje roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena (za prvo i drugo rođeno dijete te za blizance, treće ili svako slijedeće dijete).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za  zdravstveno osiguranje, došlo je blagog povećanja ukupnog broja korisnika prava na roditeljski dopust koji se koristio kao rad s polovicom punog radnog vremena (do 180 dana) sa 801 u 2022. na 954 u 2023. godini, od čega je u 2022. pravo koristilo 109 očeva, a u 2023. 123 očeva (tablica 3.).

Tablica 3. RODITELJSKI DOPUST KAO PRAVO NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA (do 180 dana)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za  zdravstveno osiguranje, vezano uz korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena koje se koristi za blizance, treće i svako sljedeće dijete (do 900. dana) došlo je do povećanja ukupnog broja korisnika prava sa 3.597 u 2022. na 4.368 u 2023. godini, od čega je u 2022. pravo koristilo 383 očeva, a u 2023. 497 očeva (Tablica 4.).

Tablica 4. RODITELJSKI DOPUST KAO PRAVO NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA (od 181. do 900. dana)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, vezano uz korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena tijekom neprenosivog dijela roditeljskog dopusta došlo je do značajnijeg povećanja ukupnog broja korisnika prava sa 394 korisnika u 2022. na 700 korisnika, od čega očeva je u 2022. pravo koristilo 377 očeva, a u 2023. 662 oca (Tablica 5.)

Tablica 5. RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA (tijekom neprenosivog dijela roditeljskog dopusta)

Zakonom su uređene i definirane druge pretpostavke kojima je omogućeno povoljnije korištenje prava na roditeljski dopust:

 Uvedena je mogućnost da zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo na roditeljski dopust i u slučaju da majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da nije koristila odnosno nije ispunjavala propisane uvjete za korištenje prava na druge potpore (rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu).

 Radi veće fleksibilnosti korištenja prava na roditeljski dopust te prilagođavanja istog prema vlastitim osobnim i obiteljskim potrebama uvedena je novina u načinu korištenja prava na način da se roditeljima dala mogućnost da svoja prava mogu koristiti ne samo pojedinačno, već i istodobno ili naizmjenično, sukladno međusobnom dogovoru.

 Zakonom su propisani su i uvjeti korištenja prava na roditeljski dopust u slučajevima u kojima dijete roditeljima nije isto po redu rođenja, na način da svaki roditelj može koristiti roditeljski dopust u polovici njegovog propisanog trajanja prema redu rođenja djeteta.

U razdoblju od stupanja na snagu Zakona do izrade naknadne procjene učinaka, postignut je cilj zbog kojeg se pristupilo njegovoj izradi, a to je podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom, kroz povećanje visine naknade plaće ili novčane naknade za vrijeme korištenja dopusta, čime su ostvareni uvjeti za unapređenje materijalnog položaja obitelji s novorođenom djecom odnosno ublažen financijski teret zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Uvođenjem fleksibilnih načina korištenja postojećih prava omogućeno je roditeljima da prava koriste u skladu sa svojim potrebama i potrebama djece kako bi se osiguralo primjereno vrijeme za brigu o djetetu poslije njegova rođenja te tijekom njegove najranije dobi . Naprijed navedeno, kao i uvođenje novog prava na očinski dopust dodatno je pridonijelo motiviranju očeva da u većoj mjeri koriste pravo na roditeljski dopust, osobito neprenosivi dio roditeljskog dopusta te mogućnosti korištenja prava na dopust kao rada s polovicom punog radnog vremena, a sve s ciljem većeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. Obzirom na potrebu preciznijeg uređenja i razrađivanja prekršajnih odredbi, Zakonom su propisane prekršajne odredbe za korisnike, pravne osobe i odgovorne osobe koje propuste postupiti sukladno zakonskim odredbama u odnosu na pojedina prava propisana Zakonom.

Prema podacima Državnog inspektorata iz evidencije o obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektora rada, u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do lipnja 2024. inspektori rada Državnog inspektorata nisu pokretali prekršajne postupke radi povreda odredaba Zakona, jer takvu nepravilnost nisu utvrdili. Naime, obzirom da se prekršajne odredbe Zakona odnose na povrede pojedinačnih prava radnika kojemu je poslodavac uskratio neko od prava propisanih Zakonom, inspekcijski nadzori provedbe zakonskih odredbi mogli bi se obaviti po službenoj dužnosti povodom predstavke radnika kojemu je neko od prava iz Zakona uskraćeno od strane poslodavca. U 2024. godini bile su zaprimljene dvije predstavke u kojima se upućivalo na povredu prava iz Zakona, i to prava na očinski dopust, no u tijeku nadzora radniku je poslodavac omogućio to pravo te je podnositelj pisano odustao od prijave podnesene Državnom inspektoratu, dok se druga prijava odnosila na pravo na dopust trudne radnice. Ujedno je tijekom 2023. i 2024. godine zaprimljeno nekoliko podnesaka u kojima je bilo ukazano na poteškoće prilikom ostvarivanja prava na dopust trudne radnice te su obavljeni inspekcijski nadzori na okolnost primjene propisa o zaštiti na radu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, o postupanju sukladno članku 21. Zakona u dijelu koji se tiče ovlasti Zavoda, primjerice sukladno stavku 1. točki 18. odnosno stavcima 3. i 4. toga članka te članku 22. glede pokretanja prekršajnog postupka po optužnom prijedlogu, utvrđeno je da su bila dva slučaja postupanja po navedenim odredbama, jedan radi nedostavljanja zatraženih podataka sukladno članku 21. Zakona (koji se odnosi na članak 58. stavak 1. točku 18.) te drugi slučaj onemogućavanja trudnici korištenje obveznog rodiljnog dopusta od strane poslodavca sukladno članku 22. Zakona (koji se odnosi na članak 58.a stavak 1. točka 1). U oba predmeta dostavljena je obavijest o navedenom i poslodavcu i odgovornoj osobi poslodavca te podnesen optužni prijedlog nadležnom sudu.

Zakonom je propisana obveza t ijela državne uprave nadležnog za demografiju da informira radnike i poslodavce o pravu na roditeljski dopust i pravu na očinski dopust iz ovoga Zakona te mjerama kojima se promiče usklađivanje poslovnog i obiteljskog života.

Slijedom navedenog, tijelo državne uprave nadležno za demografiju nakon donošenja Zakona izvijestilo je sindikate i poslodavce pisanim putem o pravima i novinama iz Zakona, a o istima je upoznalo i članove Povjerenstva za praćenje Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u čiji su rad uključeni i predstavnici Hrvatske obrtničke komore, reprezentativnih udruga poslodavaca više razine i reprezentativnih udruga sindikata više razine . 

Tijelo državne uprave nadležno za demografiju u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca u 2023. godini provelo je Nacionalnu kampanju za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva s ciljem p romicanja pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva te uključivanja muškaraca u aktivno roditeljstvo od trudnoće do ranog djetinjstva, a s osobitim naglaskom na korištenje očinskog i roditeljskog dopusta od strane očeva. Ovom Kampanjom provodile su se aktivnosti s ciljem poboljšanja informiranosti zaposlenih majki i očeva o postojećim zakonskim rješenjima kako bi se utjecalo na porast korištenja očinskog i roditeljskog dopusta od strane očeva te pridonijelo poboljšanju položaja zaposlenih žena na radnom mjestu i boljim usklađivanjem privatnog i poslovnog života. S druge strane, nastojalo se p oboljšanjem informiranosti poslodavaca naglasiti ulogu poslodavaca da aktivno potiču svoje zaposlenike da koriste zakonska prava po osnovi roditeljstva kao i da se potaknu određene promjene u donošenju odluka, postupanjima, razmišljanjima te odnosu prema roditeljima.

Aktivnosti Kampanje započele su 13. ožujka 2024. godine održavanjem konferencije za medije prilikom koje su predstavljeni ciljevi Kampanje i odaslane najvažnije komunikacijske poruke. Na medijskim kanalima bili su prisutni: TV spot Veliki je propust ne uzeti dopust, radijski jinglovi, vizualni materijali (plakati), informativni materijali (letak, brošura o pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora), gostovanja u medijima (TV, radio, tisak), društvene mreže ( #ravnopravnoroditeljstvo  Facebook   Instagram ​. . U svrhu informiranja i promoviranja novih prava, distribuirana je brošura o pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih te su podijeljeni promotivni paketi za očeve koji su koristili ili započeli koristiti pravo na očinski dopust. U sklopu kampanje, značajnu ulogu imala je senzibilizacija poslodavaca te važnost njihove uloge na odluke zaposlenika – roditelja u odnosu na njihov poslovni i obiteljski život, kao i pružanje aktivne podrške zaposlenicima – roditeljima.

3.

ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje te primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/22,) nije utjecala na gospodarske učinke.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Nema izravnih učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje te primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/22) nije utjecala na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

U razdoblju od početka primjene Zakona do izrade naknadne procjene učinka, ostvareno je postupno povećanje broja korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, osobito muških korisnika prava, a kroz povećanje naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora pozitivno se utjecalo na poboljšanje statusa korisnika: obitelji i djece, odnosno zaposlenih i samozaposlenih korisnika prava. Povećanje naknade za korištenje prava na roditeljski dopust važno je i iz razloga što su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.

Tijelo državne uprave nadležno za demografiju je u suradnji sa agencijom IPSOS tijekom rujna i listopada 2023. godine provelo istraživanje  o stavovima vezano za roditeljski i očinski dopust ​ na reprezentativnom uzorku od 600 građana u dobi od 20 do 50 godina sa prebivalištem na području Republike Hrvatske. Iz navedenih rezultata razvidno je kako se p ostupno mijenjaju društvena očekivanja vezana uz roditeljske uloge, a uloge majki i očeva razlikuju se manje nego prije ​. Ciljevi istraživanja bili su: ispitati percepciju važnosti uloge oca u odrastanju djeteta, utvrditi upoznatost i korištenje očinskog i roditeljskog dopusta, identificirati barijere korištenja očinskog i roditeljskog dopusta te ispitati percepciju o stavovima poslodavaca i kolega o korištenju roditeljskog dopusta od strane očeva.  Vezano uz ravnopravno roditeljstvo , rezultati pokazuju da se ono percipira izrazito važnim, a kao glavni razlozi navode se emocionalni razvoj djeteta (88%), razvijanje zdravog odnosa između roditelja i djeteta (88%), kvaliteta odnosa između roditelja/partnera (72%).  Drugi najvažniji rezultati istraživanja pokazali su:

- percepcija usporedbe važnosti oca i majke u odrastanju djeteta mijenja se ovisno o dobi djeteta - do 3. godine starosti   djeteta majka se smatra nešto važnijom, a tek nakon 13. godine raste percepcija važnosti uloge oca ​

- očevi bi, prema mišljenju građana, trebali imati pravo na dopust povodom rođenja djeteta, ali je podijeljeno mišljenje o trajanju prava u odnosu na pravo na dopust majke ​

- 2/3 građana navodi da je čulo za očinski dopust, dok je roditeljski dopust najmanje poznato pravo roditelja ​

- i muškarci i žene otvoreni su prema korištenju očinskog dopusta te bi ga koristili gotovo svi muškarci da u narednom razdoblju dobiju dijete ​

- percepcija je građana da muškarci koji koriste roditeljski dopust često imaju problema s poslodavcima, u većoj mjeri nego majke.

Tijelo državne uprave nadležno za demografiju kontinuirano je u proteklom razdoblju financiraol programe i projekte udruga koje promiču podršku roditeljstvu te potiču uključivanje očeva na veću uključenost u obiteljskom životu i aktivniju roditeljsku ulogu.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje te primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/22) nije utjecala na rad i tržište rada. Unatoč navedenom, utvrđeni su mali u činci u području usklađivanja privatnog i poslovnog života u odnosu na kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja (korisnika prava na roditeljski dopust i očinski dopust) posebice kroz uvođenje novog prava, fleksibilnih mogućnosti korištenja prava te povećanja novčanih naknada za vrijeme roditeljskog dopusta i rada s polovicom punog radnog vremena. Vidljiv je povećani broj korisnika pojedinih prava što je u skladu s postavljenim ciljevima da se zakonskim mjerama roditeljima nastoji olakšati usklađivanje privatnih i poslovnih obveza.

Nastavno na ciljeve Direktive EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi prepoznata je potreba ujednačavanja i osmišljavanja politika postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života kako bi se smanjili stereotipi i razlike u pogledu rada i skrbi između žena i muškaraca. Osim toga, polazi se od činjenice da kad se očevi koriste mogućnostima za ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kao što su dopust ili fleksibilni radni uvjeti, to povoljno utječe na smanjenje dijela neplaćenog rada u obitelji koji obavljaju žene, kojima se tako ostavlja više vremena za plaćene poslove. Na ovaj način nastoji se osigurati provedba načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i postupanje prema njima na radnome mjestu , omogućiti roditeljima da bolje usklade poslovne i obiteljske obveze te potaknuti bolju podjelu obveza između žena i muškaraca u pogledu pružanja skrbi.

Tijelo državne uprave nadležno za demografiju podržavalo je pozitivne inicijative od strane poslodavaca kojima se promiče društveno odgovorno ponašanje prema zaposlenicima i njihovim obiteljima. Svake godine provodio se projekt „Poslodavac prijatelj obitelji“ kojim se dodjeljuje priznanje u četiri kategorije poduzeća: mik ro, malo, srednje i veliko poduzeće, a dobitnici priznanja, u okviru svog poslovanja, istaknuli su se kvalitetnim programima i pogodnostima za zaposlenike te inovativnim rješenjima u provođenju obitelji prijateljskih mjera.

D ana 23. travnja 2024. u sklopu Nacionalne kampanje za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva, Tijelo državne uprave nadležno za demografiju u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), održalo je Okrugli stol „Poslodavci i zaposlenici - na strani roditeljstva“ na kojem se raspravljalo o ulozi poslodavaca u planiranju i korištenju zakonskih prava njihovih zaposlenika, po osnovi roditeljstva, a posebice pravima na dopuste iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, s naglaskom na očinski i roditeljski dopust.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje te primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/22) nije utjecala na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje te primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/22) nije utjecala na zaštitu ljudskih prava. Unatoč navedenom, ostvareni su mali učinci u području ravnopravnosti spolova kroz uvođenje očinskog dopusta kao novog prava i promjenu u visini naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust, što dokazuje veće uključivanje očeva u korištenje prava (očinski dopust) te posljedično utječe i na ravnopravniju podjele obveza skrbi o djetetu

4.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

 30 dana putem portala e-Savjetovanje

5.

PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU

Povećanjem materijalnih prava ostvaren je pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa korisnika: obitelji i djece, zaposlenih i samozaposlenih korisnika prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Tome pridonosi povećanje naknade plaće za roditeljski dopust te naknada za vrijeme korištenja drugih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika. Omogućena je i veća fleksibilnost u korištenju postojećih prava, a kroz uvođenje očinskog dopusta omogućeno je jače uključivanje očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. U narednom razdoblju ocjenjuje se potrebnim dodatno unaprijediti sustavne mjere izravne potpore obiteljima s djecom odnosno razmotriti daljnja moguća povećanja iznosa naknada za pojedine kategorije korisnika.

Nastavak pružanja mjera potpore obiteljima s djecom, kroz sustav rodiljnih i roditeljskih potpora obuhvaćen je i Programom Vlade Republike Hrvatske 2024.-2028. kojim je  predviđeno povećanje novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja te udvostručenje trajanja plaćenog očinskog dopusta.

U natoč pozitivnim primjerima i nadalje je potreban aktivan doprinos poslodavaca koji bi trebali uložiti dodatne napore na podizanju svijesti o pravima svojih zaposlenika na dopuste iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Potrebno je potaknuti poslodavce da u skladu sa svojim mogućnostima te potrebama zaposlenika nastoje uvoditi dobre i inovativne poslovne prakse kojima će se promicati aktivna uloga očeva u skrbi o djeci te ravnopravnije sudjelovanje majki na tržištu rada, što je u skladu sa zakonskim promjenama u području rodiljnih i roditeljskih potpora.

6.

PRILOZI

7.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis: Ivan Šipić, ministar

Datum: 20. studenog 2024.