GLAVA I.

OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE

Predmet i cilj Programa mjera

Članak 1.

Ovim Programom mjera (u daljnjem tekstu: Program) se, u skladu s odredbama članaka 7. stavaka 3. i 4. Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. („Narodne novine“, broj 36/24. – u daljnjem tekstu: Zakon), uređuje način izvršenja navedenih presuda Europskog suda za ljudska prava i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, utvrđuje se potrebna dokumentacija, propisuju se potrebni obrasci te se uređuju postupci za ostvarenje prava koje vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima pripadaju na temelju Zakona.

Uvod

Članak 2.

Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. („Narodne novine“, broj 36/24.; dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 2. travnja 2024.

Zakonom se uređuje jedan od preostalih problema u području stambenog zakonodavstva koji potječe iz pravnog poretka bivše Socijalističke Republike Hrvatske, odnosno iz instituta „stanarskog prava na stanovima na kojima postoji pravo vlasništva“, a koji je 5. studenoga 1996. zamijenjen institutom „zaštićenog najma“ stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

Od 1996. godine do danas problemi vezani uz „zaštićeni najam“ stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba pokušavali su se riješiti u okviru Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, br. 91/96., 48/98. - Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 66/98. - ispravak Odluke i Rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/06. - članak 20. Zakona o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade, 68/18. i 105/20. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske).

Zakonom su, po prvi puta, odnosi vezani uz posebnu vrstu „zaštićenog najma“, odnosno uz najam stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba koji se nisu mogli otkupiti u skladu s odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“, broj 27/91.) koji je stupio na snagu 19. lipnja 1991. Taj je Zakon višekratno mijenjan i dopunjavan („Narodne novine“, br. 54/91., 6/92., 8/92., 8/92., 33/92., 43/92. - službeni pročišćeni tekst, 46/92., 49/92., 69/92., 87/92., 25/93., 26/93., 48/93., 2/94., 29/94., 44/94., 47/94. - ispravak, 58/95., 103/95., 11/96., 76/96., 111/96., 11/97. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 103/97., 163/98., 22/99., 96/99., 120/00., 94/01., 78/02. i 113/02.). Upravo su takvi slučajevi „zaštićenog najma“ tema presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. („Narodne novine“, broj 36/24.) i oni su prvi puta izdvojeni iz Zakona o najmu stanova. Temeljni cilj Zakona izvršenje navedenih presuda Europskog suda i odluke Ustavnog suda tako da se uspostavi novi zakonodavni model koji će biti usklađen s relevantnim sudskim pravnim stajalištima.

Zaštićeni najmoprimci koji nisu predmet navedenih sudskih odluka, odnosno zaštićeni najmoprimci u stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, kao i zaštićeni najmoprimci u stanovima na kojima je prema posebnim propisima izvršena pretvorba vlasništva, a u kojima zaštićeni najmoprimci nisu iskoristili pravo otkupa iako su imali tu mogućnost i dalje će biti uređeni Zakonom o najmu stanova. Donošenja novog Zakona o najmu stanova kojim bi se konačno i trajno uredili i ti odnosi u planu je u prvom kvartalu 2025. godine.

I Ustavni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (u daljnjem tekstu: Europski sud) ocijenili su zakonsko uređenje „zaštićenog najma“ stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba nesuglasnim s Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: Ustav)  i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.; u daljnjem tekstu: Konvencija) i članku 31. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst).

Zakonom je ustanovljen novi zakonodavni model usklađen s relevantnim sudskim pravnim stajalištima. Cilj je Zakona i ovoga Programa mjera  ispraviti posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova uz istodobno omogućavanje zaštićenim najmoprimcima ostvarenja prava na dom.

Zakonom je predviđeno da se izvršenja presuda Europskog suda i odluke Ustavnog suda provede u tri faze, i to:

1. u prvoj fazi, koja je započela stupanjem na snagu Zakona, a završila 31. listopada 2024., nadležni ministar donio je pravilnik iz članka 11. Zakona te je nadležno ministarstvo na temelju Zakona i Pravilnika o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci („Narodne novine“, broj 47/24.) ustrojilo Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojem žive zaštićeni najmoprimci.

2. u drugoj fazi, koja započinje nakon ustrojavanja Registra, a završava najkasnije 31. prosinca 2024., na temelju podataka upisanih u Registar donosi se Program mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske radi ispravljanja posljedica nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva propisanom Zakonom o najmu stanova („Narodne novine“, br. 91/96., 48/98., 66/98., 22/06., 68/18. i 105/20.) na štetu vlasnika stanova te istodobnog omogućavanja zaštićenim najmoprimcima prava na dom.

3. u trećoj fazi, koja započinje 1. siječnja 2025., operativno se provode odgovarajuće programske mjere zasebno za svaki stan upisan u Program, te se sukladno odredbama Zakona i Programa mjera obeštećuju ovlaštenici prava na naknadu.

Donošenjem i provedbom Zakona i ovoga Programa mjera ispravit će se posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova. Istodobno, provedba Zakona i ovoga Programa mjera omogućit će zaštićenim najmoprimcima ostvarenje prava na dom.

Značenje pojmova

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Programa mjera imaju sljedeće značenje:

1.Agencija je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

2.članovi obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca su članovi porodičnog domaćinstva bivšeg nositelja stanarskog prava u smislu Zakona o stambenim odnosima („Narodne novine“, br. 51/85., 42/86., 37/88., 47/89., 12/90., 22/90., 51/90., 22/92., 58/93., 70/93., 91/96. i 99/96.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-130/1995)

3.državna najamnina je najamnina koju sukladno odredbama Zakona plaća bivši zaštićeni najmoprimac za stan u vlasništvu Republike Hrvatske kojim se koristi po osnovi najma, a koju propisuje nadležni ministar

4.etalonska cijena građenja je podatak koji nadležni ministar objavljuje u „Narodnim novinama“ pri čemu je za ovaj Zakon relevantan podatak koji se odnosi na primjenu u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji

5.nadležni ministar je ministar nadležan za poslove stanovanja

6.nadležno ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove stanovanja

7.nadležni upravni odjel je upravni odjel jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba nadležan za poslove stanovanja

8.nadležno tijelo porezne uprave je područni ured ili ispostava porezne uprave ministarstva nadležnog za financije

9.naknada je iznos novčanih sredstava koji Republika Hrvatska, ako su ispunjene propisane pretpostavke, isplaćuje ovlašteniku prava na naknadu zbog prekomjernog ograničenja njegova prava vlasništva na stanu uzrokovanog nemogućnošću da stan iznajmljuje po slobodno ugovorenoj tržišnoj cijeni najma ili da traži iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana zbog nemogućnosti da mu stan iznajmljuje po slobodno ugovorenoj tržišnoj cijeni najma, koje je ograničenje posljedica reforme stambenog zakonodavstva propisane Zakonom o najmu stanova. Razlikuju se naknada štete prema općim pravilima obveznog prava i solidarna naknada

10.odgovarajuća najamnina je iznos najamnine u visini prosječne slobodno ugovorene najamnine na tržištu umanjene za iznos zaštićene najamnine

11.a) odgovarajući stan u odnosu na zaštićenog najmoprimca je stan u istoj općini ili gradu ukupne korisne površine 35 m2 za jednu osobu te dodatnih 10 m2  za svaku daljnju osobu iz kućanstva, uz uvjet da je daljnja osoba iz kućanstva član obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca koja je s njim stanovala u stanu od 5. studenoga 1994. do 5. studenoga 1996. ili je naknadno rođena ako ta osoba živi i ima prijavljeno prebivalište u kontinuitetu posljednje tri godine na adresi na kojoj je prijavljeno prebivalište zaštićenog najmoprimca, uz dopuštenih do 7,5 m2 više ako se time ostvaruje ili približno ostvaruje mjerilo „jedna osoba - jedna soba“

b) odgovarajući stan u odnosu na zaštićenog podstanara je stan u istoj općini ili gradu ukupne korisne površine 35 m2 te dodatnih 10 m2 za svaku daljnju osobu iz kućanstva, uz uvjet da je daljnja osoba iz kućanstva član obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca koja je s njim stanovala u stanu od 5. studenoga 1994. do 5. studenoga 1996. ili je naknadno rođena ako ta osoba živi i ima prijavljeno prebivalište u kontinuitetu posljednje tri godine na adresi na kojoj je prijavljeno prebivalište zaštićenog najmoprimca, uz dopuštenih do 7,5 m2 više ako se time ostvaruje ili približno ostvaruje mjerilo „jedna osoba - jedna soba“

12.osobe javnog prava su Republika Hrvatska, Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave kada poduzimaju radnje ili provode postupke na temelju Zakona

13.ovlaštenik prava na solidarnu naknadu je fizička osoba ili pravna osoba koja je vlasnik stana u kojem je stanovao bivši nositelj stanarskog prava kojemu su priznata prava i obveze zaštićenog najmoprimca ako na stanu i dalje postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma po osnovi bivšeg stanarskog prava (pravni kontinuitet sljedništva nositelja bivšeg stanarskog prava i nositelja prava na zaštićeni najam po osnovi bivšeg stanarskog prava) ako ispunjava pretpostavke propisane Zakonom

14.prijelazni zaštićeni najam je privremeno rješenje odnosa koje traje za vrijeme provedbe Programa mjera, a u kojem zaštićeni najmoprimac i Republika Hrvatska plaćaju po 50% prosječne najamnine koja se utvrđuje prema posebnoj formuli propisanoj Zakonom

15.Program mjera je program iz članka 7. stavka 3. Zakona kojim se razrađuju programske mjere te uređuju druga pitanja radi izvršenja sudskih odluka iz članka 1. stavka 1. Zakona

16.programske mjere su Zakonom propisane mjere za izvršenje sudskih odluka iz članka 1. stavka 1. Zakona, i to: opća mjera iz članka 16. stavka 1. Zakona, prva programska mjera iz članka 17. stavka 1. točke 1. Zakona, druga programska mjera iz članka 17. stavka 1. točke 2. Zakona, treća programska mjera iz članka 17. stavka 1. točke 3. Zakona, četvrta programska mjera iz članka 17. stavka 1. točke 4. Zakona i peta programska mjera iz članka 17. stavka 1. točke 5. Zakona

17.prosječna slobodno ugovorena najamnina na tržištu je najamnina čija se visina utvrđuje tako da se izračuna prosječna visina slobodno ugovorenih najamnina na tržištu iz ugovorâ o najmu stanova sklopljenih na razdoblje od najmanje 24 mjeseca u Gradu Zagrebu odnosno u istoj jedinici lokalne samouprave za stanove koji se po površini, opremljenosti i položaju odnosno stambenoj zoni mogu usporediti sa stanom na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma, koje podatke nadležnom ministarstvu dostavljaju nadležno tijelo porezne uprave i nadležni upravni odjeli, a koje u „Narodnim novinama“ zbirno objavljuje nadležno ministarstvo u prosincu tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu, i to za Grad Zagreb i za sve jedinice lokalne samouprave u kojima su registrirani stanovi u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba na kojima postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma po osnovi bivšeg stanarskog prava

18.Registar je Registar stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari, koji ustrojava i vodi nadležno ministarstvo u elektroničkom obliku

19.službena osoba je službena osoba nadležnog ministarstva koja je ovlaštena za provedbu upravnih postupaka u upravnim stvarima o kojima se odlučuje u provedbi Zakona, uključujući provedbu postupaka sklapanja nagodbi odgovarajućom primjenom zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, te koja je odgovorna za unos u Registar potrebnih podataka o stanu zajedno s pripadajućom dokumentacijom, kao i dokumentacije i podataka o svim radnjama i mjerama koji se sukcesivno donose, provode odnosno poduzimaju u pojedinom predmetu

20.stan ili stan na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma je stan iz članka 2. Zakona koji je, kao jedinstvena zatvorena građevinska cjelina s posebnim ulazom, namijenjen za stanovanje, a sastoji se od skupa prostorija koji čine jedna ili više soba i prijeko potrebne sporedne prostorije

21.stambena jedinica je širi pojam za prostor pogodan za stanovanje koji obuhvaća i stanove u višestambenim zgradama i u zgradama mješovite namjene te obiteljske kuće, odnosno sve druge samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju

22.stranke su vlasnik stana i zaštićeni najmoprimac odnosno zaštićeni podstanar

23.subvencija najamnina je iznos od 50% prosječne najamnine koju vlasniku stana podmiruje Republika Hrvatska

24.useljiva nekretnina u smislu Zakona je nekretnina ukupne površine jednake ili veće od površine odgovarajućeg stana propisane točkom 10. podtočkama a) i b) ovoga stavka u kojoj postoji mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu i vodovodnu mrežu te za koju ne postoje formalne ili pravne prepreke za useljenje zaštićenog najmoprimca. Ako postoji više useljivih nekretnina u vlasništvu zaštićenog najmoprimca ili njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, ili životnog partnera u istoj jedinici lokalne samouprave, stambene površine takvih nekretnina se zbrajaju

25.vlasnik stana je fizička osoba ili pravna osoba čije je pravo vlasništva na stanu upisano u zemljišne knjige ili knjige položenih ugovora, a prekomjerno je ograničeno uslijed pretvorbe bivšeg stanarskog prava na tom stanu u zaštićeni najam na temelju Zakona o najmu stanova, ili više vlasnika u statusu suvlasnika upisanih u zemljišne knjige ili knjige položenih ugovora, odnosno njihovi pravni sljednici

26.Zakon je Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr („Narodne novine“, br. 36/24.)

27.zaštićena najamnina je najamnina koju je vlasniku stana dužan plaćati zaštićeni najmoprimac, odnosno zaštićeni podstanar, na temelju ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom ili na temelju presude koja zamjenjuje taj ugovor, a koja je određena sukladno odredbama Zakona o najmu stanova i Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine

28.zaštićeni najmoprimac je osoba kojoj su Zakonom o najmu stanova, odnosno sudskom presudom, priznata prenosiva prava i obveze zaštićenog najmoprimca po osnovi bivšeg stanarskog prava, odnosno osoba na koju su prešli prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca (bivšeg nositelja stanarskog prava) iz ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom na temelju Zakona o najmu stanova ili sudske presude kojom je zamijenjen ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, pod uvjetom da je na dan stupanja na snagu Zakona u posjedu te stanuje u stanu u vlasništvu fizičke ili pravne osobe na kojem su joj ta prava priznata, a iznimno i u drugom stanu ako život u stanu u kojem ima status zaštićenog najmoprimca nije moguć zbog posljedica potresa iz 2020. godine

29.zaštićeni najmoprimac u stanu u državom vlasništvu je bivši zaštićeni najmoprimac koji je iselio iz stana u privatnom vlasništvu i uselio u stan u vlasništvu Republike Hrvatske za koji plaća državnu najamninu

30.zaštićeni podstanar je osoba koja je stekla status podstanara zaštićenog prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o najmu stanova 5. studenoga 1996., a kojoj je Zakonom o najmu stanova zajamčeno zadržavanje tog statusa te su joj priznata neprenosiva prava zaštićenog podstanara bez obzira na promjene najmoprimca, odnosno najmodavca, uz obvezu plaćanja zaštićene najamnine vlasniku stana razmjerno površini dijela stana kojim se koristi i uz mogućnost da joj se otkaže podnajam samo iz razloga zbog kojih se otkaz stana može dati zaštićenom najmoprimcu.

(2) Izrazi i pojmovi koji se koriste u ovome Programu mjera, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Područje primjene

Članak 4.

(1) Ovaj se Program mjera primjenjuje na stanove u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima na dan njegova stupanja na snagu stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava.

(2) Program mjera se ne primjenjuje na stanove u vlasništvu Republike Hrvatske i na stanove, jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, kojima su vlasnici ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave.

(3) Program mjera se ne primjenjuje na stanove nad kojima je, prema posebnim propisima, izvršena pretvorba vlasništva, a zaštićeni najmoprimci u tim stanovima nisu iskoristili pravo otkupa iako su imali tu mogućnost.

(4) Program mjera ne primjenjuje se na stanove koji su u postupku otkupa prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 13/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) do okončanja istih

(5) Program mjera ne primjenjuje se na stanove u vlasništvu bračnog ili izvanbračnog druga, ili životnog partnera zaštićenog najmoprimca.

(6) Program mjera ne primjenjuje se na stanove u vlasništvu srodnika u ispravnoj liniji zaštićenog najmoprimca.

(7) Odredbe ovoga Programa mjera o zaštićenim najmoprimcima primjenjuju se i na zaštićene podstanare, ako ovim Programom mjera nije drugačije određeno.

(8) Program mjera se odgovarajuće primjenjuje i na stanove u suvlasništvu u kojima na dan njegova stupanja na snagu stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava, ako je najmanje jedan od suvlasnika fizička ili pravna osoba.

(9) Odredbe ovoga Programa mjera primjenjuju se i na stanove oduzete od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a vraćene u vlasništvo prijašnjim vlasnicima prema odredbama posebnoga zakona, ako tim zakonom nije drukčije propisano.

Pravni položaj zaštićenog najmoprimca za vrijeme provedbe Programa mjera

Članak 5.

(1) Na pravni položaj zaštićenog najmoprimca, odnosno zaštićenog podstanara, stečen na temelju zakona kojim se uređuje područje najma stanova, primjenjuju se odredbe Zakona.

(2)  Prilikom izmjena pravnog položaja zaštićenog najmoprimca Republika Hrvatska će osigurati stalan i siguran smještaj zaštićenim najmoprimcima u slučaju da oni, ili njihov bračni ili izvanbračni dug, ili životni partner, nemaju drugu useljivu nekretninu na području iste jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi stan u kojem imaju status zaštićenog najmoprimca.

(3) Pravni položaj zaštićenog najmoprimca odnosno zaštićenog podstanara iz stavka 1. ovoga članka može se izmijeniti i ako za vrijeme provedbe Zakona bude donesena pravomoćna sudska odluka kojom se nalaže njegova promjena.

Smrt zaštićenog najmoprimca ili člana njegova domaćinstva tijekom provedbe Programa mjera

Članak 6.

(1 ) U slučaju smrti zaštićenog najmoprimca tijekom provedbe Programa mjera, ili ako zaštićeni najmoprimac napusti stan, prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca iz ugovora o najmu prelaze na drugog člana zajedničkog kućanstva upisanog u Registar koji ostaje živjeti u stanu.

(2) Na mjesto zaštićenog najmoprimca može stupiti samo član zajedničkog kućanstva upisan u Registar koji na dan smrti zaštićenog najmoprimca živi i ima prijavljeno prebivalište u stanu u kojem je status zaštićenog najmoprimca ostvaren.

(3) U slučaju smrti zaštićenog najmoprimca ili člana njegova kućanstva površina odgovarajućeg stana se umanjuje za 10 m2 za svaku preminulu osobu.

(4) Zaštićeni najmoprimac i članovi njegova kućanstva obvezni su u roku od 30 dana od nastupa smrtnog slučaja o tome obavijestiti nadležno Ministarstvo.

(5) U slučaju da zaštićeni najmoprimac umre, a u Registar je upisano više članova zajedničkog kućanstva, članovi zajedničkog kućanstva moraju se usuglasiti tko od njih stupa na mjesto zaštićenog najmoprimca i ovjeriti svoje potpise na sporazumu kojim su to utvrdili u roku od 60 dana od smrti zaštićenog najmoprimca.

(6) Sporazum iz stavka 5. ovoga članka dostavlja se nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od potpisivanja istog.

(7) Nepostupanje nasljednika sukladno stavcima 5. i 6. ovoga članka, smatra se kažnjivim ponašanjem stranaka i može im se izreći pisana opomena i novčana sankcija propisana Zakonom.

(8) Nakon zaprimanja Sporazuma iz stavka 5. ovoga članka, službena osoba rješenjem utvrđuje novog najmoprimac i članove kućanstva .

Pravni položaj zaštićenog najmoprimca privremeno iseljenog zbog posljedica potresa iz 2020. godine

Članak 7.

(1) Odredbe ovoga Programa mjera primjenjuju se i na stanove u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba opterećene teretom zaštićenog najma po osnovi bivšeg stanarskog prava koji su privremeno ispražnjeni zbog oštećenja uzrokovanih potresima iz 2020. godine.

(2) S danom stupanja na snagu Programa mjera, zaštićeni najmoprimac kojem život u stanu u kojem ima status zaštićenog najmoprimca nije moguć zbog posljedica potresa iz 2020. godine ovlašten je vratiti ključeve i posjed stana vlasniku stana bez posljedice gubitka statusa zaštićenog najmoprimca.

(3) Zaštićeni najmoprimci koji su, uslijed nemogućnosti života u stanu u kojem su imali status zaštićenog najmoprimca zbog posljedica potresa iz 2020. godine, vratili posjed stana vlasniku stana, ili je vlasnik stana samostalno ušao u posjed stana, a da zaštićeni najmoprimac nije tražio posjedovnu zaštitu, nisu zbog tih okolnosti izgubili status zaštićenog najmoprimca.

(4) Zaštićeni najmoprimci koji su, nakon potresa iz 2020. godine, prijavili prebivalište na adresi na koju su preselili uslijed nemogućnosti života u stanu u kojem su imali status zaštićenog najmoprimca zbog posljedica potresa iz 2020. godine, nisu zbog tih okolnosti izgubili status zaštićenog najmoprimca.

GLAVA II.

PROGRAMSKE MJERE

Opće odredbe o mjerama za izvršenje sudskih odluka

Članak 8.

(1) Opća programska mjera za izvršenje sudskih odluka iz članka 1. Zakona, koja se primjenjuje na svaki stan upisan u Registar, jest subvencija najamnine koju Republika Hrvatska, tijekom provedbe Programa mjera, plaća vlasniku stana u kojem stanuje zaštićeni najmoprimac.

(1) Programske mjere za konačno rješavanje statusa zaštićenog najmoprimca su:

1.prva programska mjera - ukidanje zaštićenog najma na stanu uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da mu se priznaje status najmoprimca na istom stanu na neodređeno vrijeme u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o najmu stanova, a na temelju nagodbe stranaka

2.druga programska mjera - isplata zaštićenom najmoprimcu, od strane Republike Hrvatske, odgovarajućeg iznosa novčanih sredstava u zamjenu za ukidanje statusa zaštićenog najmoprimca, iseljenje iz stana i njegovu predaju u posjed vlasniku ili podredno Republici Hrvatskoj

3.treća programska mjera - ukidanje zaštićenog najma na stanu na način da zaštićeni najmoprimac oslobađa stan od osoba i stvari te ga predaje u posjed vlasniku ili podredno Republici Hrvatskoj, uz omogućavanje bivšem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da se useli u odgovarajući stan koji mu u najam daje Republika Hrvatska i za koji plaća državnu najamninu, uz pravo na otkup tog stana po cijeni koja se utvrđuje prema posebnoj formuli propisanoj Zakonom

4.četvrta programska mjera - sklapanje ugovora između vlasnika stana i Republike Hrvatske o zamjeni stanova, tako da vlasnik stječe pravo vlasništva na nekretninama u dotadašnjem vlasništvu Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska pravo vlasništva na stanu na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma, uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da mu se priznaje pravo otkupa tog stana od Republike Hrvatske po cijeni koja se utvrđuje prema posebnoj formuli propisanoj Zakonom

5.peta programska mjera - sklapanje ugovora između vlasnika stana i Republike Hrvatske o kupoprodaji stana po tržišnim uvjetima, uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da mu se priznaje pravo otkupa tog stana od Republike Hrvatske po cijeni koja se utvrđuje prema posebnoj formuli propisanoj Zakonom.

(2) U provedbene svrhe, četvrta i peta programska mjera smatraju se jednom alternativno određenom mjerom, a koja će se među njima odabrati ovisi isključivo o volji vlasnika stana, sve pod uvjetom da se vlasnik stana za njih prethodno opredijeli.

(3) Na zaštićenog podstanara mogu se primijeniti isključivo druga ili treća programska mjera,  osim ako vlasnik stana i zaštićeni podstanar suglasno ne zatraže sklapanje nagodbe pred službenom osobom u kojoj će sporazumno odrediti drugi način izvršenja sudskih odluka iz članka 1. stavka 1. Zakona u njihovom predmetu.

POGLAVLJE I.

SUBVENCIJA NAJAMNINE

Određivanje prosječne najamnine tijekom provedbe Programa mjera

Članak 9.

(1) Ako je stan upisan u Registar sukladno članku 15. Zakona, od 1. siječnja 2025., odnosno od dana kada počinje provedba Programa mjera prestaju svi pravni odnosi zaštićenog najma, a započinje novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan vlasniku plaćati 50% iznosa prosječne najamnine, a Republika Hrvatska preostalih 50%.

(2) Visina prosječne mjesečne najamnine utvrđuje se množenjem početne visine najamnine (Pn) s koeficijentom položaja stana u zgradi (Kp) i koeficijentom geografske lokacije (Kg).

(3) Početna visina prosječne najamnine propisuje se Programom mjera, a iznosi najmanje 7,50 eura po metru kvadratnom površine stana te se svake godine usklađuje sa stopom inflacije koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Odluku o usklađenju donosi nadležni ministar do kraja tekuće godine za sljedeću godinu.

(4) Koeficijent položaja u zgradi (Kp) iznosi:

– 1 za tipske i etažne stanove

– 0,80 za podrumske stanove

– 0,90 za suterenske i tavanske stanove.

(5) Koeficijent geografske lokacije (Kg) iznosi:

– 1,25 za stanove koji se nalaze u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i jedinicama lokalne samouprave područja kojih graniče s obalom Jadranskog mora

– 1,00 za stanove koji se nalaze u ostalim jedinicama lokalne samouprave.

(6) Sredstva za subvenciju najamnine iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji nadležnog ministarstva. Plaćanja vezana uz subvenciju najamnine provode se putem nadležnog ministarstva.

(7) Mjerom iz stavka 1. ovoga članka pravni odnos zaštićenog najma sa zaštićenom najamninom pretvara se u pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma, a na zaštićenog najmoprimca prestaje se primjenjivati članak 8. podstavak 3. Zakona o najmu stanova.

(8) Pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma prestaje brisanjem stana iz Registra stanova o čemu se donosi posebno rješenje.

(9) Republika Hrvatska će od zaštićenog najmoprimca regresno potraživati uplaćena sredstva ako se u postupku utvrdi da osoba kojoj je najamnina subvencionirana nije imala pravo na status zaštićenog najmoprimca ili da njegov status nije predmet Zakonom i Programa mjera.

Stanovi u suvlasništvu

Članak 10.

(1)Ako je stan u suvlasništvu više osoba, rješenjem o prijelaznoj najamnini se određuje da se svakom suvlasniku isplaćuje dio prijelazne najamnine razmjeran njegovom suvlasničkom udjelu.

(2)Ako je jedan od suvlasnika stana Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, rješenjem o prijelaznoj najamnini se određuje da se u tom suvlasniku ne isplaćuje subvencija najamnine, već isključivo onaj dio prijelazne najamnine koji je obvezan platiti zaštićeni najmoprimac.

(3)Ako je jedan od suvlasnika stana zaštićeni najmoprimac u istom stanu, rješenjem o prijelaznoj najamnini se određuje da se tom suvlasniku prijelazna najamnina ne isplaćuje.

(4)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, prijelazna najamnina se ne isplaćuje ni osobi koja naknadno stekne suvlasnički dio koji ju trenutku unosa stana u Registar bio u suvlasništvu zaštićenog najmoprimca.

Rješenje o prosječnoj najamnini za vrijeme trajanja provedbe Programa mjera

Članak 11.

(1) Za vrijeme trajanja prijelaznog zaštićenog najma, visina prosječne najamnine iz članka 18. stavka 1. Zakona za svaki stan određuje se rješenjem nadležnog ministarstva (u daljnjem tekstu: rješenje o prijelaznoj najamnini).

(2) U rješenju o prosječnoj najamnini utvrđuju se u odnosu na koji stan se donosi rješenje, utvrđuje se zaštićeni najmoprimac i članovi njegova kućanstva, vlasnik ili vlasnici stana, iznos najamnine koji plaća zaštićeni najmoprimac, iznos najamnine koji subvencionira Republika Hrvatska te rokovi za uplatu najamnine.

(3) Rješenje o prosječnoj najamnini sadržava potvrdu izvršnosti.

(4) Pojedinačna privremena rješenja o prosječnoj najamnini otpremaju se strankama do 15. veljače za tekuću godinu.

(5) Nakon službena osoba rješenjem utvrdi novog najmoprimac i članove kućanstva u skladu s člankom 6. stavkom 7. ovoga Programa mjera, naložit će najmoprimcu da ubuduće podmiruje prijelaznu zaštićenu najamninu te da podmiri eventualne zaostatke u plaćanju najamnine.  

(6) Ako članovi kućanstva ne postupe u skladu sa članka 6. stavcima 5. i 6. ukida se rješenje o prijelaznoj zaštićenoj najamnini te se donosi novo rješenje po kojem su obveznici plaćanja prijelazne zaštićene najamnine svi članovi kućanstva i za tu obvezu odgovaraju solidarno dok ne odrede najmoprimca.

Postupak ispravka rješenja o prijelaznoj najamnini i utvrđivanja prihoda kućanstva zaštićenog najmoprimca

Članak 12.

(1) Ako mjesečni iznos prijelazne zaštićene najamnine koji je dužan podmiriti zaštićeni najmoprimac prelazi  utvrđen rješenjem iz članka 9. stavka 1. ovoga Programa mjera prelazi 25% ukupnih mjesečnih prihoda njegova kućanstva, obvezan je u roku od 30 dana od primitka rješenja uložiti prigovor na takvo rješenje.

(2) Zaštićeni najmoprimac prihode dokazuje potvrdama o ukupnom dohotku u prethodnoj godini izdanom od nadležne ispostave Porezne uprave za sve članove kućanstva zaštićenog najmoprimca i izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornosti da on i članovi njegova kućanstva nemaju drugih primitaka niti imaju u vlasništvu drugu imovine veće vrijednosti.

(3) Dokaze iz stavka 2. ovoga članka, zaštićeni je najmoprimac obvezan dostaviti uz prigovor na privremeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Pod drugom imovinom veće vrijednosti se smatraju nekretnine ukupne vrijednosti veće od 25.000,00 eura i pokretnine i druga imovinska prava, u što se ubraja i ušteđevina u novcu ili na računima, ukupne vrijednosti veće od 15.000,00 eura.

(5) Izjava iz stavka 6. sadržana je u Obrascu H koji je sastavni dio ovoga Programa mjera.

(6) Zaštićeni najmoprimac obvezan je kod javnog bilježnika ovjeriti potpis na Obrascu H.

(7) Ako iz potvrda o dohodcima za prethodnu godinu i izjave proizlazi da bi iznos prijelazne najamnine prelazio 25% ukupnih primanja zajedničkog kućanstva u prethodnoj godini i da zaštićeni najmoprimac ni članovi njegova kućanstva nemaju druge imovine veće vrijednosti, donosi se novo rješenje o prijelaznoj najamnini na način da se mjesečna obveza zaštićenog najmoprimca utvrđuje u iznosu od 2,083 % ukupnih prihoda članova kućanstva zaštićenog najmoprimca u prethodnoj godini.

(8) Ako se naknadno utvrdi da su ukupni prihodi članova kućanstva zaštićenog najmoprimca premašivali one koji proizlaze iz potvrda Porezne uprave ili da je zaštićeni najmoprimac ili članovi njegova kućanstva imao u vlasništvu drugu imovinu veće vrijednosti, obvezan je zaštićeni najmoprimac Republici Hrvatskoj vratiti ukupan iznos isplaćene prijelazne najamnine koji prelazi redovan iznos subvencije koju je Republika Hrvatska bila dužna isplatiti vlasniku.

Način plaćanja prosječne najamnine

Članak 13.

(1) Zaštićeni najmoprimac plaća 50% iznosa prosječne najamnine izravno vlasniku stana, odnosno najmodavcu, svaki mjesec. Mjesečne isplate vrše se na bankovni račun najmodavca do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec.

(2) Subvencionirani dio u visini 50% iznosa prosječne najamnine nadležno ministarstvo plaća izravno vlasniku stana, odnosno najmodavcu, svaki mjesec. Mjesečne isplate vrše se na bankovni račun najmodavca do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako 50% iznosa prosječne najamnine prelazi 25% ukupnih mjesečnih prihoda kućanstva zaštićenog najmoprimca i ako zaštićeni najmoprimac i članovi njegovog kućanstva nemaju drugu imovinu veće vrijednosti, Republika Hrvatska plaćat će razliku od 25% ukupnim mjesečnih prihoda kućanstva zaštićenog najmoprimca do ukupnog iznosa prosječne najamnine.

(4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, zaštićeni najmoprimac i Republika Hrvatska dužni su vlasniku najkasnije do 31. ožujka 2025. platiti svaki svoj iznos prosječne najamnine koji obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. ožujka 2025.

(5) Ako zaštićeni najmoprimac ne plaća svoj dio prosječne najamnine tri mjeseca uzastopno, prijelazni zaštićeni najam stana prestaje, po sili Zakona, prvi dan mjeseca koji slijedi nakon tromjesečnog razdoblja neplaćanja prosječne najamnine.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka zaštićeni najmoprimac dužan je osloboditi stan i predati ga u posjed vlasniku u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja donesenog u upravnom postupku kojim je utvrđena ta činjenica.

(7) Činjenica prestanka prijelaznog zaštićenog najma iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje se u upravnom postupku koji provodi nadležno ministarstvo na zahtjev vlasnika stana.

(8) U slučaju kašnjenja u plaćanju prosječne mjesečne najamnine, Republika Hrvatska i zaštićeni najmoprimac dužni su vlasniku platiti zatezne kamate.

POGLAVLJE II.

PRVA PROGRAMSKA MJERA

Nagodba o najmu stana

Članak 14.

(1) Ako su obje stranke suglasnim očitovanjem svojih volja, sadržanim u izjavama iz članka 42. stavka 1. Zakona, prihvatile prvu programsku mjeru o najmu stana na neodređeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom, ili se tijekom postupka obje stranke odluče za tu mjeru, stranke sklapaju nagodbu pred službenom osobom odgovarajućom primjenom zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(2) Sastanci radi sklapanja nagodbe iz stavka 1. ovoga članka održavaju se do 30. lipnja 2025.

(3) Nagodba sadržava sljedeće bitne odredbe: opis stana, podatke o najmodavcu i najmoprimcu, uključujući osobe koje će se zajedno s najmoprimcem koristiti stanom, odredbu da najam traje neodređeno vrijeme, tabularnu izjavu kojom najmodavac dozvoljava uknjižbu prava najma u zemljišne knjige, visinu najamnine i način njezina plaćanja, vrstu troškova koji se plaćaju u vezi sa stanovanjem i način na koji će se plaćati, način održavanja stana, način uporabe zajedničkih prostorija, zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i zemljišta koje služi zgradi te način primopredaje stana u slučaju prestanka najma stana.

(4) Nagodba se sklapa popunjavanjem obrasca G koji se sastavni dio Programa mjera.

(5) Nagodba ima snagu izvršnog rješenja, a prisilno se izvršava po službenoj dužnosti, u javnom interesu.

(6) Nagodba zamjenjuje ugovor o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom, ali ne sprječava vlasnika stana kao najmodavca i bivšeg zaštićenog najmoprimca kao najmoprimca da sklope, na temelju nagodbe, ugovor o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom, koji uz odredbe iz stavka 3. ovoga članka može sadržavati i druge odredbe vezane uz najam stana.

(7) Nagodba i ugovor o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom, ako je sklopljen, unose se u Registar, a nadležno ministarstvo donosi rješenje o ispisu stana iz Registra u roku od 15 dana od dana sklopljene nagodbe.

(8) Ako su se stranke odlučile za pokušaj nagodbe pa sklapanje nagodbe ne uspije zbog odustajanja ili ponašanja jedne stranke ili obiju stranaka, na predmet se primjenjuje, po sili Zakona, treća programska mjera.

(9) Iznimno od odredbe stavka 8. ovoga članka, na predmet se primjenjuje druga programska mjera ako to izrijekom zatraži zaštićeni najmoprimac.

POGLAVLJE III.

DRUGA PROGRAMSKA MJERA

Iseljenje zaštićenog najmoprimca na temelju isplate

Članak 15.

(1) U okviru druge programske mjere, zaštićeni najmoprimac ima pravo na isplatu neoporezivog novčanog iznosa koji se utvrđuje na način da se vrijednost etalonske cijene građenja po metru kvadratnom pomnoži s maksimalnom kvadraturom odgovarajućeg stana na koju zaštićeni najmoprimac i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva imaju pravo, a u zamjenu za prestanak statusa zaštićenog najmoprimca, iseljenje iz stana i njegovu predaju u posjed vlasniku ili podredno, ako vlasnik nije dostupan ili se ne odazove na poziv za primopredaju stana iz bilo kojeg razloga, Republici Hrvatskoj.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da je zaštićeni najmoprimac ujedno i suvlasnik stana, njegova obveza po drugoj programskoj mjeri je predati stan u suposjed ostalim suvlasnicima na način da im preda po jedan primjerak ključeva te se ujedno u izjavi o prihvatu ponude odriče statusa zaštićenog najmoprimca.

(3) Ako se stan na kojem postoji teret zaštićenog najma nalazi u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji ili u jedinici lokalne samouprave koja graniči s obalom Jadranskog mora, konačan iznos za isplatu iz stavka 1. ovoga članka uvećava se na način da se pomnoži s koeficijentom geografske lokacije koji iznosi 1,2.

(4) U slučaju da zaštićeni najmoprimac ili njegov bračni ili izvanbračni drug ili životni partner, imaju u vlasništvu drugu useljivu nekretninu u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi stan u kojem imaju status zaštićenog najmoprimca, prema njima se može provesti isključivo druga programska mjera.

Izjava o prihvatu ponude

Članak 16.

(1) Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva daje pisanu ponudu zaštićenom najmoprimcu za isplatu odgovarajućeg novčanog iznosa, izračunatog prema mjerilima iz članka 22. stavka 1. Zakona, u zamjenu za iseljenje iz stana i njegovu predaju u posjed vlasniku ili podredno, ako vlasnik nije dostupan ili se ne odazove na poziv za primopredaju stana iz bilo kojeg razloga, Republici Hrvatskoj.

(2) Službena osoba zaštićenom najmoprimcu otprema ponudu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja izjave zaštićenog najmoprimca da bira drugu programsku mjeru, odnosno u roku od 30 dana od saznanja službene osobe o okolnosti da se zaštićeni najmoprimac odlučio za drugu programsku mjeru.

(3) Uz ponudu se prilaže i Obrazac D izjave zaštićenog najmoprimca o prihvatu ponude. Obrazac D je sastavni dio Programa mjera.

(4) Ako službena osoba ne raspolaže dokumentacijom iz koje se mogu utvrditi sve okolnosti slučaja, a posebno status zaštićenog najmoprimca, rok iz stavka 2. ovoga članka se može produžiti za dodatnih 15 dana kako bi se pribavila potrebna dokumentacija.

(5) Smatra se da je ponuda iz stavka 1. ovoga članka prihvaćena ako zaštićeni najmoprimac, u roku od 60 dana od dana kad mu je dostavljena, popuni i potpiše obrazac izjave o prihvatu ponude, potvrdi (solemnizira) tu ispravu kod javnog bilježnika i ovlasti ga da je, zajedno s ovjerenom preslikom ponude, dostavi nadležnom ministarstvu.

(6) Izjava o prihvatu ponude je ovršna isprava na temelju koje vlasnik ili Republika Hrvatska imaju pravo predložiti ovrhu radi ispražnjenja i predaje nekretnine sukladno posebnom zakonu.

(7) Ako zaštićeni najmoprimac ne postupi sukladno stavku 4. ovoga članka, smatra se da je odustao od druge programske mjere, u kojem slučaju se na predmet primjenjuje treća programska mjera.

(8) Činjenicu da je zaštićeni najmoprimac odustao od druge programske mjere i da se u tom predmetu primjenjuje treća programska mjera službena osoba utvrđuje rješenjem.

(9) Ako zaštićeni najmoprimac postupi sukladno stavku 4. ovoga članka, ali ne ispuni obvezu iseljenja i predaje stana u posjed u roku koji je sam odredio u solemniziranoj izjavi, odgovarajuće se primjenjuje članak 26. Zakona.

Iseljenje i predaja stana u posjed

Članak 17.

(1) Zaštićeni najmoprimac dužan je u izjavi o prihvatu ponude iz članka 23. stavka 4. Zakona odrediti dan iseljenja i predaje stana u posjed vlasniku ili Republici Hrvatskoj.

(2) Zaštićeni najmoprimac mora odrediti dan iseljenja i predaje stana u posjed u roku koji nije kraći od 15 dana ni dulji od tri mjeseca od dana kad je ovlastio javnog bilježnika za dostavu izjave o prihvatu ponude nadležnom ministarstvu sukladno članku 23. stavku 3. Zakona. Iseljenje i predaja stana u posjed započinje određenoga dana u 8:00 sati.

(3) U slučaju da je zaštićeni najmoprimac ujedno i suvlasnik stana, on je obvezan predati stan u suposjed ostalim suvlasnicima.

(4) Nadležno ministarstvo dužno je o danu iseljenja i predaji stana u posjed obavijestiti vlasnika i javnog bilježnika kojega je, vodeći računa o ravnomjernom angažmanu javnih bilježnika na području općinskog suda na kojem se nalazi nekretnina, odabralo za posvjedočenje činjenica u vezi s iseljenjem i predajom stana u posjed.

(5) Ako stan ima više vlasnika, nadležno ministarstvo će pokušati obavijestiti sve suvlasnike. Smatra se da je nadležno ministarstvo pokušao obavijestiti vlasnika, odnosno sve suvlasnike ako je poslalo obavijest o datumu iseljenja zaštićenog najmoprimca na posljednju poznatu adresu ili na adresu koja se navodi u zemljišnim knjigama.

(6) Iseljenju i predaji stana u posjed, odnosno predaji suposjeda ostalim suvlasnicima, pored zaštićenog najmoprimca, mora nazočiti javni bilježnik kojega je ovlastilo nadležno ministarstvo, a može mu nazočiti i vlasnik.

(7) Javni bilježnik dužan je sastaviti zapisnik o posvjedočenju činjenica vezanih uz iseljenje zaštićenog najmoprimca i predaju stana u posjed vlasniku ili podredno, ako vlasnik nije dostupan ili se ne odazove na poziv za primopredaju stana iz bilo kojeg razloga, Republici Hrvatskoj. Javni bilježnik sastavlja zapisnik u skladu s odredbama posebnog zakona.

(8) U slučaju da Republika Hrvatska stekne posjed stana, dužna ga je predati u posjed vlasniku u roku od 30 dana od dana kad je vlasnik to zatražio u pisanom zahtjevu dostavljenom nadležnom ministarstvu.

(9) Odredba stavka 6. ovoga članka primjenjuje se u svim slučajevima, propisanim Zakonom, kada je zaštićeni najmoprimac, prilikom primopredaje, stan predao u posjed Republici Hrvatskoj jer vlasnik stana nije bio dostupan ili se nije odazvao na poziv za primopredaju stana iz bilo kojeg razloga.

(10) U slučaju da zaštićenom najmoprimcu život u stanu u kojem ima status zaštićenog najmoprimca nije moguć zbog posljedica potresa iz 2020. godine, a u trenutku davanja izjave nije u posjedu stana, smatra se da mu je status zaštićenog najmoprimca prestao u trenutku  davanja izjave o prihvatu druge programske mjere.

Odricanje od prava zaštićenog najmoprimca u slučaju da život u stanu nije moguć zbog posljedica potresa iz 2020.

Članak 18.

(1)Zaštićeni najmoprimci koji su, uslijed nemogućnosti života u stanu u kojem su imali status zaštićenog najmoprimca zbog posljedica potresa iz 2020. godine, vratili posjed stana vlasniku stana, ili je vlasnik stana samostalno ušao u posjed stana, a da zaštićeni najmoprimac nije tražio posjedovnu zaštitu, nisu zbog tih okolnosti izgubili status zaštićenog najmoprimca.

(2)Zaštićeni najmoprimci koji su, nakon potresa iz 2020. godine, prijavili prebivalište na adresi na koju su preselili uslijed nemogućnosti života u stanu u kojem su imali status zaštićenog najmoprimca zbog posljedica potresa iz 2020. godine, nisu zbog tih okolnosti izgubili status zaštićenog najmoprimca.

Isplata novčanog iznosa

Članak 19.

(1) Republika Hrvatska dužna je bivšem zaštićenom najmoprimcu isplatiti novčani iznos iz članka 22. stavka 1. Zakona na njegov bankovni račun bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana nakon što javni bilježnik nadležnom ministarstvu dostavi zapisnik o posvjedočenju iseljenju, odnosno o predaji stana u suposjed od strane zaštićenog najmoprimca.

(2) U slučaju zakašnjenja s isplatom, Republika Hrvatska dužna je platiti bivšem zaštićenom najmoprimcu zatezne kamate.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno ministarstvo donosi rješenje o ispisu stana iz Registra i prestanku odnosa privremenog zaštićenog najma u roku od 15 dana od dana kada Republika Hrvatska isplati bivšem zaštićenom najmoprimcu dužni iznos novčanih sredstava.

Isplata novčanog iznosa na namjenski račun

Članak 20.

(1) U slučaju da zaštićeni najmoprimac želi novčani iznos koristiti za kupnju druge nekretnine u koju bi se preselio, na njegov zahtjev se novčani iznos može isplatiti na posebno otvoren namjenski račun prije iseljenja.

(2) Takav posebno otvoreni namjenski račun vodi Financijska agencija.

(3) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka novčani se iznos isplaćuje s posebno otvorenog namjenskog računa kojeg vodi Financijska agencija, po odobrenju Ministarstva, na temelju predugovora ili ugovora o kupoprodaji nekretnine.

(4) Posebno otvoren namjenski račun iz stavka 1. ovoga članka izuzima se od ovrhe.

(5)  U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno ministarstvo donosi rješenje o ispisu stana iz Registra i prestanku odnosa privremenog zaštićenog najma u roku od 15 dana od dana isplate sredstava s posebnog namjenskog računa ili u roku od 6 mjeseci od otvaranja posebnog namjenskog računa, ovisno koja okolnost prije nastupi.

(6) S istekom rokova iz stavka 5. ovoga članka prestaju i sva prava zaštićenog najmoprimca koja ima po Zakonu te je od toga dana do dana obvezan vlasniku plaćati cjelokupan iznos prosječne najamnine, a nadležno ministarstvo bez odgode donosi rješenje kojim ukida rješenje o prosječnoj najamnini i zamjenjuje ga rješenjem po kojem je cjelokupan iznos prosječne najamnine obvezan plaćati bivši zaštićeni najmoprimac dok god je u posjedu stana.

Pravne posljedice neispunjenja obveze iseljenja iz stana

Članak 21.

(1) Neispunjenje obveze iseljenja iz stana smatra se kažnjivim ponašanjem zbog kojeg zaštićeni najmoprimac gubi status te mu se, nakon jedne opomene, izriče najteža novčana sankcija iz članka 57. stavka 2. Zakona.

(2) Ako zaštićeni najmoprimac ne ispuni obvezu iseljenja i predaje stana u posjed u roku koji je sam odredio, Republika Hrvatska dužna je putem nadležnog ministarstva u narednom roku od osam dana obavijestiti vlasnika o tome da će podnijeti prijedlog za ovrhu radi ispražnjenja i predaje nekretnine, ako ga sam vlasnik ne podnese u roku od 30 dana od dana kad mu je dostavljena ta obavijest i o tome obavijesti nadležno ministarstvo.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, zaštićeni najmoprimac obvezan je vlasniku plaćati cjelokupan iznos prosječne najamnine, a nadležno ministarstvo bez odgode donosi rješenje kojim ukida rješenje o prosječnoj najamnini iz članka 19. stavka 1. Zakona i zamjenjuje ga rješenjem po kojem je cjelokupan iznos prosječne najamnine obvezan plaćati bivši zaštićeni najmoprimac dok god je u posjedu stana.

(4) Nadležno ministarstvo donosi rješenje o ispisu stana iz Registra u roku od 15 dana od dana kada su vlasnik stana odnosno Republika Hrvatska podnijeli prijedlog za ovrhu iz stavka 2. ovoga članka.

POGLAVLJE IV.

TREĆA PROGRAMSKA MJERA

Iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana u okviru treće programske mjere

Članak 22.

(1) Zaštićeni najmoprimac dužan je osloboditi stan od osoba i stvari te ga predati u posjed vlasniku ili podredno, ako vlasnik nije dostupan ili se ne odazove na poziv za primopredaju stana iz bilo kojeg razloga, Republici Hrvatskoj u rokovima iz članka 27. stavka 1. Zakona.

(2) Kada se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ispune pretpostavke za primjenu treće programske mjere, službena osoba bez odgode dostavlja zaštićenom najmoprimcu obrazac izjave (Obrazac E) u koju je zaštićeni najmoprimac dužan upisati dan iseljenja i predaje stana u posjed vlasniku ili podredno Republici Hrvatskoj. Zaštićeni najmoprimac dužan je odrediti dan iseljenja unutar rokova predviđenih Zakonom.

(3) Obrazac E sastavni je dio Programa mjera.

(4) Zaštićeni najmoprimac dužan je u roku od 60 dana od dana primitka, popuniti i potpisati Obrazac E te ga solemnizirati kod javnog bilježnika i ovlastiti ga da ga dostavi nadležnom ministarstvu.

(5) Solemnizirana izjava smatra se ovršnom ispravom na temelju koje vlasnik ili Republika Hrvatska imaju pravo izravno predložiti ovrhu sukladno posebnom zakonu.

(6) Ako se zaštićeni najmoprimac nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka i dalje nalazi u posjedu stana, smatra se da zaštićeni najmoprimac odbija iseljenje iz stana te se odgovarajuće primjenjuje članak 26. Zakona.

(7) Nadležno ministarstvo donosi djelomično rješenje o ispisu stana iz Registra u odnosu na vlasnika stana u roku od 15 dana od dana iseljenja bivšeg zaštićenog najmoprimca i predaje stana u posjed vlasniku.

Najam stana u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 23.

(1) Ako ne postoje razlozi za oslobođenje Republike Hrvatske od obveze davanja bivšem zaštićenom najmoprimcu u najam odgovarajućeg stana u svom vlasništvu, Republika Hrvatska dužna je putem Ministarstva dati bivšem zaštićenom najmoprimcu u najam odgovarajući stan.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako zaštićeni najmoprimac pisanim putem to predloži, odgovarajući stan u vlasništvu Republike Hrvatske može biti manje kvadrature od Zakonom propisane.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako zaštićeni najmoprimac pisanim putem to predloži, odgovarajući stan u vlasništvu Republike Hrvatske može se nalaziti u istoj jedinici lokalne samouprave u kojoj je imao status zaštićenog najmoprimca i biti veće kvadrature od Zakonom propisane u kojem slučaju zaštićeni najmoprimac na razliku kvadrata plaća iznos koji odgovara prijelaznoj zaštićenoj najamnini.

(4) Iznimno od stavka 1., ako zaštićeni najmoprimac pisanim putem to predloži, odgovarajući stan u vlasništvu Republike Hrvatske može se nalaziti u drugoj jedinici lokalne samouprave.

(5) Iznimno, ako zaštićeni najmoprimac to pisanim putem predloži, ako Republika Hrvatska nema u vlasništvu stan odgovarajuće kvadrature u jedinici lokalne samouprave u kojoj je zaštićeni najmoprimac imao stanarsko pravo, Republika Hrvatska mu može dati u najam kuću ili stan u drugoj jedinici lokalne samouprave veće kvadrature od Zakonom propisane, u kojem slučaju mjesečna najamnina iznosi najviše koliko bi iznosila da je zaštićenom najmoprimcu osiguran odgovarajući stan prema definiciji iz Zakona.  

Subvencija najamnine za stan na tržištu

Članak 24.

(1) Ako je izvjesno da Republika Hrvatska ne može ispuniti svoju obveze koja se sastoji u davanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u najam zaštićenom najmoprimcu u razumnom roku, nadležno ministarstvo po službenoj dužnosti izdaje rješenje kojim bivšem zaštićenom najmoprimcu priznaje pravo najma odgovarajućeg stana na slobodnom tržištu uz obvezu bivšeg zaštićenog najmoprimca da novom najmodavcu plaća iznos slobodno ugovorene najamnine, pri čemu Republika Hrvatska subvencionira tu najamninu na način predviđen Zakonom.

(2) Nadležno ministarstvo izdaje rješenje u kojem određuje subvencionirani iznos najamnine iz stavka 2. ovoga članka koji plaća Republika Hrvatska. Mjesečne iznose subvencioniranog dijela najamnine nadležno ministarstvo isplaćuje na bankovni račun bivšeg zaštićenog najmoprimca do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec.

(3) Republika Hrvatska subvencionira bivšem zaštićenom najmoprimcu slobodno ugovorenu najamninu za najam stana na slobodnom tržištu sve do ispunjenja svoje obveze koja se sastoji u davanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u najam zaštićenom najmoprimcu.

(4) Nadležno ministarstvo donosi djelomično rješenje o ispisu stana iz Registra u odnosu na bivšeg zaštićenog najmoprimca u roku od 15 dana od dana kada je bivši zaštićeni najmoprimac stupio u posjed odgovarajućeg stana koji mu je Republika Hrvatska dala u najam.

Postupak odabira odgovarajućeg stana

Članak 25.

(1)Ako Republika Hrvatska ima na raspolaganju dovoljan broj stanova, službena osoba koja vodi upravni postupak, vodeći računa o redoslijedu prvenstva rješavanja predmeta,  ponudit će zaštićenom najmoprimcu u pisanom obliku, u pravilu, izbor između tri stana koji površinom, smještajem u zgradi i lokacijom najviše odgovaraju potrebama zaštićenog najmoprimca.

(2)Ponuđeni stanovi moraju biti prazni od osoba i stvari te novi ili obnovljeni na način da zadovoljavaju standarde suvremenog života. Pod tim se misli da moraju imati funkcionalnu kupaonicu, sve potrebne priključke za funkcioniranje kuhinje, funkcionalan sustav grijanja, priključak električne energije i instalacije električne energije ne starije od 25 godina te biti spojeni na vodovodnu mrežu uz odgovarajući sustav odvodnje.

(3)Iznimno, ako to zaštićeni najmoprimac pisanim putem izričito zatraži, mogu mu se ponuditi i stanovi koji nisu obnovljeni, odnosno koji tek trebaju biti renovirani. U tom slučaju zaštićeni najmoprimac na sebe preuzima teret renovacije stana.

(4)Zaštićeni najmoprimac mora donijeti odluku o odabiru stana u roku od 8 dana od zaprimanja ponude. U suprotnom se smatra da nije prihvatio ponudu i stanovi će biti dalje ponuđeni sljedećem zaštićenom najmoprimcu prema listi prvenstva.

Izgradnja stambenih objekata za davanje u najam bivšim zaštićenim najmoprimcima

Članak 26.

(1) Ako se za tim pokaže potreba, Republika Hrvatska će, u Gradu Zagrebu i jedinicama lokalne samouprave, u kojima nedostaje stanova u vlasništvu Republike Hrvatske koji bi se davali u najam ili prodavali bivšim zaštićenim najmoprimcima, financirati izgradnju zgrada za tu namjenu.

(2) Izgradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka, što uključuje i stjecanje zemljišta za izgradnju zgrada, operativno će provoditi Agencija.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave financiraju izgradnju potrebne infrastrukture za izgradnju namjenskih zgrada.

(4) Prilikom izgradnje namjenskih zgrada iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska oslobođena je obveze plaćanja komunalnog doprinosa.

(5) Ako se za tim pokaže potreba, nadležno ministarstvo će na tržištu stjecati stanove koji bi se davali u najam ili prodavali bivšim zaštićenim najmoprimcima.

Obnova stambenih objekata za davanje u najam bivšim zaštićenim najmoprimcima

Članak 27.

(1) U okviru ovoga Programa mjera obnovit će se stambene jedinice u vlasništvu Republike Hrvatske koji bi se davali u najam ili prodavali bivšim zaštićenim najmoprimcima.

(2) Obnovu stambenih jedinica u vlasništvu Republike Hrvatske koji bi se davali u najam ili prodavali bivšim zaštićenim najmoprimcima operativno će provoditi trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o.

(3) Republika Hrvatska, putem nadležnog ministarstva, i trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., sklopit će sporazum o reguliranju međusobnih prava i obveza na temelju kojeg će se trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. na primjereni način refundirati materijalni troškovi obnove stambenih jedinica koje će služiti za provedbu ovoga Programu mjera.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se stambena jedinica nalazi na području posebne državne skrbi, obnovu stambene jedinice koja bi se davala u najam ili prodala zaštićenim najmoprimcima operativno će provoditi nadležno ministarstvo.

Stjecanje stambenih jedinica za davanje u najam bivšim zaštićenim najmoprimcima

Članak 28.

(1)Ako se za tim pokaže potreba, nadležno ministarstvo će na tržištu stjecati stanove koji bi se davali u najam ili prodavali bivšim zaštićenim najmoprimcima.

(2)U jedinicama lokalne samouprave u kojima se utvrdi da nema dovoljan broj stambenih jedinica u vlasništvu Republike Hrvatske objavit će se javni poziv na koji će se javiti svi zainteresirani vlasnici nekretnina.

(3)U javnom pozivu bit će definirati kriteriji po kojima će nadležno ministarstvo ustrojiti listu prvenstva za kupnju stanova.

(4)U kriterije će, između ostalog, ulaziti cijena stana, stanje stana, lokacija stana i položaj stana u zgradi.

Visina najamnine u stanu u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 29.

(1) Zaštićeni najmoprimac koji preseli u stan u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s trećom programskom mjerom postaje zaštićeni najmoprimac u stanu državnom vlasništvu i obvezan je plaćati najamninu najkasnije do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec.

(2) Visina mjesečne najamnine utvrđuje se množenjem početne visine najamnine (Pn) s umnoškom koeficijenta položaja stana u zgradi (Kp).

(3) Početna visina najamnine propisuje se odlukom ministra, a iznosi najmanje 2,00 eura po metru kvadratnom te se svake godine usklađuje sa stopom inflacije koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Odluku o usklađenju donosi nadležni ministar do kraja tekuće godine za sljedeću godinu.

(4) Koeficijent položaja u zgradi (Kp) iznosi:

– 1 za tipske i etažne stanove

– 0,80 za podrumske stanove

– 0,90 za suterenske i tavanske stanove.

(5) Rješenjem nadležnog ministarstva utvrđuje se nastanak novog pravnog odnosa iz stavka 1. ovoga članka i visina mjesečne najamnine.

(6) U rješenju iz stavka 5. ovoga članka biti će definirano i na koji račun se uplaćuje najamnina.

(7) Ako je stan na upravljanju kod Ministarstva, najam se uplaćuje Ministarstvu, ako je stan na upravljanju kod trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o., najamnina se uplaćuje na račun trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o., a ako se radi o stanu na upravljanju Agencije, najamnina se uplaćuje na račun Agencije.

Otkup stana u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 30.

(1) Zaštićeni najmoprimac koji živi u stanu u vlasništvu Republike Hrvatske može otkupiti takav stan po povlaštenim uvjetima.

(2) Kupoprodajna cijena stana utvrđuje se množenjem etalonske cijene građenja (E) s koeficijentom položaja stana u zgradi (Kp) i koeficijentom geografske lokacije (Kg).