1.

STRUČNI NOSITELJ:

MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE

2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o mirovinskom osiguranju (RM)

I. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (u daljnjem tekstu: NPOO), mjere C4.2.R1 - Povećanje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme, predviđeno je osnivanje Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava (u daljnjem tekstu: Radna skupina) te donošenje novog ili izmijenjenog Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZOMO) na temelju zaključaka Radne skupine. Radna skupina je osnovana u srpnju 2022. godine, a nakon sveobuhvatne analize mirovinskoga sustava do kraja 2024. godine donijet će zaključke, kao podlogu za izmjene zakonskog okvira u svrhu povećanja adekvatnosti mirovina i održivosti mirovinskog sustava. U provedbi navedene mjere iz NPOO-a,  predviđeno je donošenje novog ili izmjena važećeg ZOMO-a u IV. kvartalu 2025. godine. Osim toga, u Programu Vlade Republike Hrvatske 2024.- 2028. planirane su mjere za unapređenje položaja umirovljenika, i to povećanje dodanog staža s šest na 12 mjeseci, promjena formule usklađivanje mirovine te uvođenje godišnjeg dodatka za umirovljenike. Provedba navedenih mjera zahtjeva izmjenu važećeg  zakonskog okvira.  

Cilj izmjena ZOMO-a je dodatno unaprjeđenje mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, na način da se osiguraju uvjeti za povećanje razine adekvatnosti mirovina, vodeći računa o financijskoj održivosti mirovinskog sustava u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Izmjenom zakonskog okvira, odnosno provedbom mjera predviđenih u Programu Vlade, osigurat će se uvjeti za dodatno povećanje mirovina, a time i poboljšanjem materijalnog položaja sadašnjih i budućih umirovljenika. Planira se povećanje sveukupne prosječne mirovine do kraja mandata ove Vlade na 750 eura mjesečno.

2.2.

Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (EU)

I. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Direktivu (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga moguće je u cijelosti preuzeti u nacionalno zakonodavstvo isključivo donošenjem Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga.

Svrha je Direktive doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona i drugih propisa država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost određenih proizvoda i usluga, posebno ukidanjem i sprječavanjem prepreka slobodnom kretanju određenih pristupačnih proizvoda i usluga, koje proizlaze iz različitih zahtjeva za pristupačnost u državama članicama.

Razlike u zakonima i drugim propisima država članica u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom stvaraju prepreke slobodnom kretanju proizvoda i usluga i narušavaju učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu, te negativno utječu na konkurentnost i rast zbog toga što izrada i uvođenje na tržište pristupačnih proizvoda i usluga za svako nacionalno tržište zahtijeva dodatne troškove. Nadalje, potrošači pristupačnih proizvoda i usluga te pomoćnih tehnologija suočeni su s visokim cijenama zbog ograničenog tržišnog natjecanja među dobavljačima. Razlike u nacionalnim zahtjevima za pristupačnost posebno su velika prepreka pojedinačnim poduzetnicima, malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima pri pokretanju posla izvan domaćeg tržišta. Nacionalni, pa čak i regionalni ili lokalni zahtjevi za pristupačnost koje su uspostavile države članice trenutačno se razlikuju u pogledu pokrivenosti i razine detaljnosti, a potrošači pristupačnih proizvoda i usluga te pomoćnih tehnologija suočeni su s visokim cijenama zbog ograničenog tržišnog natjecanja među dobavljačima.

Donošenjem Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga namjerava se postići potpuno usklađivanje s Direktivom (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga.

Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga u nacionalno zakonodavstvo u cijelosti se prenosi Direktiva (EU) 2019/882. Naime, Direktiva (EU) 2019/882 djelomično je preuzeta donošenjem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ br. 76/2022.) koji je stupio na snagu 12. srpnja 2022., te Tehničkim propisom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti („Narodne novine“, broj 12/2023.). Ovim zakonom definirat će se proizvodi i usluge na koje će se isti primjenjivati, uredit će se zahtjevi pristupačnosti tih proizvoda i usluga, obveze gospodarskih subjekata u pogledu dostupnosti proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti, ocjena sukladnosti sa zahtjevima za pristupačnost i pretpostavka sukladnosti, inspekcijski nadzor, nadležnost tijela u postupcima vezanim uz primjenu zakona, te prekršajne odredbe.

2.3.

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (EU)

I. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Usklađivanje s Direktivom (EU) 2024/505 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ u pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu osposobljenih u Rumunjskoj.

Osnovni cilj novog Zakona je usklađivanje s Direktivom na način da se dorađuju uvjeti priznavanja stručnih kvalifikacija medicinskih sestara odgovornih za djelatnost opće njege stečenih u Rumunjskoj, a čije osposobljavanje ne ispunjava minimalne uvjete osposobljavanja. Ovom se Direktivom utvrđuju kriteriji koji se uzimaju u obzir prilikom priznavanja kvalifikacija medicinskih sestara odgovornih za djelatnost opće stečenih u Rumunjskoj, na način da se uzimaju u obzir rezultati programa usavršavanja koji se pružaju na razini poslije srednjoškolskog i visokog obrazovanja.

2.4.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (EU)

III. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (u daljnjem tekstu: Direktiva ESAP) ima za cilj uspostavu jedinstvene europske pristupne točke (ESAP), centralizirane platforme koja omogućuje pristup javno dostupnim informacijama relevantnima za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Direktivom ESAP mijenja se niz direktiva, uključujući i Direktivu (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: IORP II Direktiva), koja je 1. siječnja 2019. implementirana u Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu: ZDMF), a odnosi se na mirovinska osiguravajuća društva i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove             (institucije za strukovno mirovinsko osiguranje). Direktiva ESAP propisuje da države članice moraju osigurati da do 10. siječnja 2030. institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dostavljaju određene informacije (podatke o politici nagrađivanja, godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća te izjave o načelima politike ulaganja) u ESAP putem barem jednog nacionalnog tijela za prikupljanje. Rok za implementaciju Direktive ESAP u nacionalno zakonodavstvo je 10 siječnja 2026. Stoga je potrebna izmjena ZDMF-a radi preuzimanja ESAP direktive.  

Omogućavanjem strukturiranog pristupa financijskim, nefinancijskim te okolišnim i socijalnim podacima o mirovinskim institucijama, cilj ESAP Direktive je povećati povjerenje i transparentnost, a standardizacijom formata podataka osigurat će se bolja usporedivost informacija između različitih institucija i država članica. Također, dostupnost informacija o ulagačkim politikama doprinijet će usklađivanju ulaganja s ciljevima održivosti i zelene tranzicije.

2.5.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (EU)

III. kvartal 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (u daljnjem tekstu: Direktiva ESAP) ima za cilj uspostavu jedinstvene europske pristupne točke (ESAP), centralizirane platforme koja omogućuje pristup javno dostupnim informacijama relevantnima za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Direktivom ESAP mijenja se niz direktiva, uključujući i IORP II Direktivu, koja je 1. siječnja 2019. implementirana u Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima (u daljnjem tekstu: ZMOD), a odnosi se na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Direktiva ESAP propisuje da države članice moraju osigurati da do 10. siječnja 2030. institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dostavljaju određene informacije (podatke o politici nagrađivanja, godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća te izjave o načelima politike ulaganja) u ESAP putem barem jednog nacionalnog tijela za prikupljanje.

Rok za implementaciju Direktive ESAP u nacionalno zakonodavstvo je 10 siječnja 2026. Stoga je potrebna izmjena ZMOD-a radi preuzimanja ESAP direktive.  

Omogućavanjem strukturiranog pristupa financijskim, nefinancijskim te okolišnim i socijalnim podacima o mirovinskim institucijama, cilj ESAP Direktive je povećati povjerenje i transparentnost, a standardizacijom formata podataka osigurat će se bolja usporedivost informacija između različitih institucija i država članica. Također, dostupnost informacija o ulagačkim politikama doprinijet će usklađivanju ulaganja s ciljevima održivosti i zelene tranzicije.

2.6.

Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja (RM)

IV. kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Sukladno Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 85/14 i 95/15) vještačenje se provodi za ostvarivanje konkretnih prava u sustavu mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi, zaštite vojnih i civilnih invalida rata, zdravstvenog osiguranja i obrazovanja. Način provođenja vještačenja definiran je Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 96/23). Postupak vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom pokreće zahtjevom nadležno tijelo (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za socijalni rad, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo hrvatskih branitelja) koje provodi upravni postupak za priznavanje prava iz pojedinih sustava, a koja se ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja vještaka. Iz navedenog je razvidno da se vještačenje ne može provesti temeljem zahtjeva fizičke osobe, a za svako pravo za koje se traži usluga vještačenja izdaje se nalaz i mišljenje na propisanom obrascu. Nalaz i mišljenje se dostavlja isključivo naručitelju vještačenja i služi kao jedan od dokaza u postupku ostvarivanja prava. Vještačenje se provodi bez pregleda osobe, s tim da je predviđen izuzetak prema kojem se može obaviti i pregled, ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje. Stoga, prema važećem Zakonu potrebno je zatražiti uslugu vještačenja za svako pojedino pravo iz sustava, kao i za svaki sustav pojedinačno, što je otežavajuća okolnost i za stranku i za sustav. Navedeno znači da se stranku šalje na vještačenje više puta, a vještači se sukladno metodologijama ovisno za koje pravo te nalaz i mišljenje ne sadrže kompletnu ocjenu stanja osobe koja se vještači.

Novim Zakonom želi se unaprijediti sustav vještačenja uvođenjem jedinstvenog nalaza i mišljenja za sve sustave. Jedinstveni nalaz i mišljenje sadržavat će kompletnu ocjenu stanja osobe koja se vještači, a svaki sustav će iz tog nalaza i mišljenja uzeti podatke koji su njemu potrebni za ostvarivanje pojedinog prava stranke. Kako bi navedeno postigli, potrebna je kompletna transformacija cjelokupnog postupka na način da se u fokus stavi osoba koja se vještači. U tom smislu, zahtjev za izvršenje usluge vještačenja,  podnosila bi fizička osoba izravno Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a Zavod bi izdao nalaz i mišljenje o kompletnoj ocjeni stanja osobe te isti učinio dostupnim za sve sustave u kojima je nalaz i mišljenje vještaka dokaz za ostvarivanje pojedinog prava. To znači da bi se osoba vještačila samo jednom, a jedinstveni nalaz i mišljenje bio bi dostupan korisniku putem sustava e-Građani te nadležnim institucijama putem državne sabirnice.

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis: Marin Piletić, ministar

Datum: 11. prosinca 2024.

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku