PRIJEDLOG ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., a u vezi s člancima 57. i 63. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ br. 152/22) - u daljnjem tekstu: Zakon), temeljni je propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Osnovna namjena Zakona je zaštita materinstva, njega i podizanje novorođenog djeteta, ravnopravna podjela prava i obveza skrbi između oba roditelja te usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.

Sadašnje i očekivane demografske promjene iziskuju osmišljavanje različitih mjera podrške obitelji posebice na području obiteljske politike koje će se usmjeriti na stvaranje poticajnog okruženja za obitelj i djecu s posebnim naglaskom na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života, a u skladu s demografskim izazovima.

Rodiljne i roditeljske potpore, kao jedan od osnovnih instrumenata obiteljske politike, novčane su i vremenske potpore s nekoliko važnih ciljeva. One omogućuju roditeljima pružanje adekvatne brige o djeci od njihove najranije dobi i ostvarivanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

U skladu s Programom Vlade RH, Prioritet 2. VITALNA HRVATSKA, pod 2.1.  Osnaživanje obitelji i podrška mladima predviđene su mjere podizanja novčanih potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora i to: udvostručenje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, povećanje novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja te povećanje naknade za nezaposlene korisnike i korisnike izvan sustava rada (nezaposlene majke). Isto tako, predviđena je mjera udvostručenja trajanja plaćenog očinskog dopusta na 20, odnosno 30 radnih dana.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/22), koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2022., u skladu sa ciljevima Direktive 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU uvedeno je pravo na očinski dopust te se osigurane daljnje pretpostavke kojima se omogućava fleksibilnost u korištenju postojećih i uvođenje novih prava .

Navedenim izmjenama i dopunama je povećan i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće ne može iznositi više od 225,5 % proračunske osnovice.

Povećana je i naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena sa ranijih 70% na 110% proračunske osnovice. Navedenom izmjenom obuhvaćeno je pravo na korištenje roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena (za prvo i drugo rođeno dijete te za blizance, treće ili svako slijedeće dijete).

Istim Zakonom, u okviru izmjena i dopuna, uređene su i definirane druge pretpostavke kojima je omogućeno povoljnije korištenje prava na roditeljski dopust. Uvođenjem fleksibilnih načina korištenja postojećih prava omogućeno je roditeljima da prava koriste u skladu sa svojim potrebama i potrebama djece kako bi se osiguralo primjereno vrijeme za brigu o djetetu poslije njegova rođenja te tijekom njegove najranije dobi . Naprijed navedeno, kao i uvođenje novog prava na očinski dopust dodatno je pridonijelo motiviranju očeva da u većoj mjeri koriste pravo na roditeljski dopust, osobito neprenosivi dio roditeljskog dopusta te mogućnosti korištenja prava na dopust kao rada s polovicom punog radnog vremena, a sve s ciljem većeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece.

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ br. 152/22) učinjen je daljnji iskorak u cilju povećanja materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa tadašnjih 70% proračunske osnovice na 125% proračunske osnovice: novčana naknada roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života; novčana naknada za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do 3. godine života djeteta; novčane naknade roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete; naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja i drugo . Uvedeno je i novo pravo na dopust drugog posvojitelja po uzoru na očinski dopust.

U razdoblju od stupanja na snagu navedenih zakona postignut je cilj zbog kojeg se pristupilo njegovoj izradi, a to je podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom, kroz povećanje visine naknade plaće ili novčane naknade za vrijeme korištenja dopusta, čime su ostvareni uvjeti za unapređenje materijalnog položaja obitelji s novorođenom djecom odnosno ublažen financijski teret zaposlenih i samozaposlenih roditelja.

Međutim, unatoč poduzetim zakonodavnim aktivnostima u prethodnom razdoblju kojima su se višekratno povećavale novčane potpore, potrebno je sukladno proračunskim uvjetima, zakonskim promjenama obuhvatiti i na odgovarajući način urediti visine novčanih potpora svih skupina korisnika u cilju dodatnog jačanja standarda i kvalitete života obitelji s djecom, a uslijed povećanja životnih troškova potaknutih roditeljstvom.

I nadalje je jedan od prioritetnih ciljeva veće uključivanje roditelja u korištenje roditeljskog dopusta te ravnopravnija raspodjela skrbi o djeci u najranijoj dobi od strane oba roditelja, s naglaskom na jače uključivanje očeva, a posebice imajući u vidu da su neki od razloga nedovoljnog korištenja ovog prava nedovoljno visoke naknade plaće.

Povećanje novčanih potpora zaposlenih roditelja te podizanje maksimalnog iznosa naknade za roditeljski dopust važno je kako bi se omogućila ravnomjernija podjela prava između oba roditelja, što može imati višestruke koristi za roditelje i položaj majki na tržištu rada, ali i novorođeno dijete. Dostupnost ovih potpora u dovoljno izdašnim iznosima trebala bi potaknuti zaposlene roditelje na lakše odlučivanje potencijalnih roditelja na zasnivanje i proširivanje obitelji, polazeći od toga da korištenje dopusta često rezultira gubitkom jednog dijela dohotka za obitelj i da će roditelji koristiti pravo na roditeljski dopust samo ako je primjereno plaćen.

Nastavno na zakonske izmjene kojima je uvedeno pravo na očinski dopust ocjenjuje se potrebnim osigurati zakonske pretpostavke kojima će se produžiti odnosno udvostručiti trajanje očinskog dopusta te dopusta drugog posvojitelja.

Uz navedeno, ocijenjena je potreba povećanja jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na način da se visina ove potpore udvostruči.

Istovremeno, potrebno je povećati i druge naknade, posebice za roditelje djece s teškoćama u razvoju koji se suočavaju s brojnim izazovima, odnosno djece kojima je potrebna pojačana njega do određenih godina njihova života, ali i na roditelje koji skrbe o više djece jer su izloženiji izazovima financijske prirode te onima vezanim uz organizaciju vremena, obavljanja odgojne uloge, zdravstvene i drugih oblika skrbi o djetetu.

U skladu s povećanjem visine novčanih naknada za zaposlene i samozaposlene roditelje, istovremeno je potrebno urediti visine novčanih potpora drugih skupina korisnika, prvenstveno roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja te roditelja izvan sustava rada.

Ocjenjuje se da će predložena normativna rješenja kojim se predviđa povećanje materijalnih prava proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, zaposleni i samozaposleni korisnici prava, nezaposleni korisnici, izvan sustava rada i drugi korisnici iz Zakona).

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava odnosno unaprjeđenje prava svih skupina korisnika iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Predloženim rješenjem udvostručuje se visina jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete za sve skupine korisnika sa sadašnjih 309,01 na 618,02 eura.

Prema predloženom rješenju propisuje se da novčane potpore svih skupina korisnika ne mogu iznositi manje od 114% proračunske osnovice (503,24 eura) umjesto ranijih 70% proračunske osnovice (309,01 eura).

Prema predloženom rješenju povećava se iznos novčane potpore za zaposlene i samozaposlene korisnike za vrijeme korištenja:

- prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja te u slučaju smrti djeteta, na način da naknada ne može iznositi više od 680% proračunske osnovice (3.001,79 eura) mjesečno čime se maksimalni iznos naknade plaće povećava sa 225,5% proračunske osnovice (995,45 eura) te se na istovjetan način propisuje i naknada za dopust za slučaj smrti djeteta

- prava na roditeljski dopust koje se koristi u polovici punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta za prvo i drugo rođeno dijete sa 110% proračunske osnovice (485,58 eura) na 220% proračunske osnovice mjesečno (971,17 eura)

- prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa 125% proračunske osnovice mjesečno (551,80 eura) na 159% proračunske osnovice (701,89 eura)

- u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) sa 125 % proračunske osnovice mjesečno (551,80 eura) na 159% proračunske osnovice mjesečno (701,89 eura)

- za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) sa ranijih 125% proračunske osnovice mjesečno (551,80 eura) na 159 % proračunske osnovice (701,89 eura)

- pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete ( u preostalom dijelu roditeljskog dopusta nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) te u slučaju smrti djeteta sa ranijih 125% proračunske osnovice (551,80 eura) na 182% proračunske osnovice mjesečno (803,42 eura)

- prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena koje se koristi u  dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete sa ranijih 110% proračunske osnovice mjesečno (485,58 eura) na 136% proračunske osnovice mjesečno (600,36 eura)

- prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju do navršene 8. godine djetetova života sa 125 % proračunske osnovice mjesečno (551,80 eura) na 182 proračunske osnovice (803,42 eura)

- prava propisanih Zakonom na način da novčane naknade ne mogu iznositi manje od 159 % proračunske osnovice (701,89 eura) umjesto 70% proračunske osnovice (309,01 eura) pod uvjetom rada u punom radnom vremenu.

Prema predloženom rješenju povećava se iznos novčane potpore sa 70% proračunske osnovice (309.01 eura) na 114% proračunske osnovice (503,24 eura) za korisnike :

- prava na rodiljnu (do navršenih šest mjeseci života djeteta) i roditeljsku poštedu od rada (do navršene prve godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete te do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete) korisnika koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja te se istovjetan način propisuje i naknada za slučaj smrti djeteta

- prava na rodiljnu (do navršenih šest mjeseci života djeteta) i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu (do navršene prve godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete te do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete) korisnika izvan sustava rada te se istovjetan način propisuje i naknada za slučaj smrti djeteta

- na istovjetan način se propisuje i naknada za posvojitelje za korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu.

Istovremeno, produžuje se vremensko trajanje prava na očinski dopust i dopusta drugog posvojitelja na način:

- umjesto sadašnjih 10 radnih dana za jedno dijete propisuje se 20 radnih dana odnosno umjesto 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece propisuje se 30 radnih dana

- umjesto sadašnjih 10 radnih dana u slučaju posvojenja jednog djeteta propisuje se 20 radnih dana odnosno umjesto 15 radnih dana u slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji ili posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju propisuje se 30 radnih dana.

Nadalje, kao rezultat kontinuiranog praćenja i analize učinaka pojedinih odredbi važećeg Zakona utvrđena je potreba za preispitivanje prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu pojedinih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja je potrebno jasnije i kvalitetnije normativno urediti, odnosno uskladiti s drugim zakonima koji utječu na pojmove i sadržaj propisan Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. U tom smislu, potrebno je podrobnije urediti prava na udomiteljski dopust u skladu s ciljevima ovog prava i propisa kojim se uređuje udomiteljstvo te istovremeno  jasnije propisati način ostvarivanja prava udomitelja, najavu korištenja i prekršajne odredbe. Uz navedeno, predlažu se zakonska rješenja koja će pridonijeti pravilnoj i dosljednoj primjeni prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora od strane HZZO-a kao provedbenog tijela.

Uz navedeno, predložene zakonske izmjene usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Financijska sredstva potrebna za provedbu ovog zakona, čija primjena se očekuje od 1. ožujka 2025. ukupno iznose 474.602.513,00 eura u 2025. godini te 521.629.924,00 u 2026. i 549.840.900,00 eura u 2027. godini.

Dodatna financijska sredstva potrebna za provedbu predmetnog zakona iznose 43.342.513,00 eura u 2025. godini i 7.759.924,00 eura u 2026. godini koja će se osigurati u 2025. preraspodjelom unutar razdjela 087 Ministarstvo demografije i useljeništva te u 2026. godini unutar usvojene projekcije Ministarstva demografije i useljeništva utvrđene Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

Povećana izdvajanja na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za provedbu novog ovoga zakona u odnosu na važeći Zakon iznose ukupno 153.000 eura za primjenu Zakona od 1. ožujka 2025. te godišnje 184.000 eura u 2026. i 2027.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/2023) zbog osobito opravdanih razloga. Naime, predložene mjere predstavljaju izravne potpore obiteljima s novorođenom djece te će pozitivno utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda roditelja i djece. Slijedom navedenoga, potrebno je što prije stvoriti zakonodavni okvir za povećanje materijalnih prava sadašnjih i budućih korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, kako bi se odredbe zakona mogle primijeniti s 1. ožujka 2025. Žurna primjena ove mjere je izuzetno važna budući da se radi o mjeri iz područja obiteljske i pronatalitetne politike te zbog stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Članak 1.

U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 152/22.), u članku 5. stavku 2. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „114”.

Članak 2.

U članku 8. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i zaposleni ili samozaposleni udomitelj koji obavlja udomiteljstvo sukladno propisima kojima se uređuje udomiteljstvo, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom  zdravstvenom osiguranju i ako tom djetetu pruža uslugu smještaja.“

Članak 3.

U članku 9. stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Korisnik iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona, na temelju  izvršnog  rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj, ostvaruje pravo na vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, prava na roditeljski dopust, prava na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te prava na dopust ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju.“

Članak 4.

U članku 16. stavku 1. podstavku 1. riječi: „deset radnih dana“ zamjenjuju se riječima „20 radnih dana, a u podstavku 2. broj: „15“ zamjenjuje se brojem: „30“.

Članak 5.

U članku 21. stavku 1. briše se točka i dodaju riječi: „a najduže do isteka osme godine od dana rođenja djeteta“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na zaposlenog i samozaposlenog oca djeteta koji je u trenutku smrti djeteta u korištenju rodiljnog ili roditeljskog dopusta.“

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao očinski dopust ili prije nego što je započeo koristiti očinski dopust, ima pravo na očinski dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju najkasnije do isteka šest mjeseci od rođenja djeteta, s time da pravo koristi računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta.“

Članak 6.

U članku 32. stavku 3. broj: „225,5“ zamjenjuje se brojem: „680”.

U stavku 4. broj: „110“ zamjenjuje se brojem: „220“.

U stavku 5. broj: „125“ zamjenjuje se brojem: „159”.

U stavku 6. broj: „225,5“ zamjenjuje se brojem: „680”.

U stavku 8. broj: „125“ zamjenjuje se brojem: „159”.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

„(9) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 159% proračunske osnovice, pod uvjetom da radi u punom radnom vremenu“.

U stavku 10. broj: „125“ zamjenjuje se brojem: „159”.

Stavak 11. mijenja se i glasi:

„(11) Pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 182% proračunske osnovice mjesečno, odnosno u iznosu od 136% proračunske osnovice ako se pravo koristi u polovici punog radnog vremena iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona, ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 18. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona nakon isteka šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja toga prava.

Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. i 13. koji glase:

„(12) Iznimno, u slučaju kada rodiljni dopust odnosno roditeljski dopust nastupa neposredno, bez ijednog dana prekida, nakon korištenja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom odnosno rodiljnog dopusta za izračun naknade plaće primjenjuje se ista osnovica za obračun naknade plaće utvrđena za privremenu nesposobnost za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom odnosno za rodiljni dopust koji su prethodili rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu, ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.

(13) Osnovica iz stavka 12. ovoga članka odnosno zadnja utvrđena osnovica za roditeljski dopust primjenjuje se i u slučajevima korištenja rodiljnog dopusta na koji korisnica nastupa neposredno nakon završetka odnosno prekida roditeljskog dopusta ili dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, kojem su prethodili rodiljni ili roditeljski dopust ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.”.

Članak 7.

U članku 34. stavku 1. broj: „125“ zamjenjuje se brojem: „182”.

U stavku 5. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „114“.

U stavku 8. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „114“.

Članak 8.

U članku 40. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „114”.

Članak 9.

U članku 43. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „114”.

Članak 10.

U članku 45. stavku 2. riječi: „ili djeteta s teškoćama u razvoju“ zamjenjuju se riječima: „ili djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju.“

U stavku 5. podstavku 1. riječi: „deset radnih dana“ zamjenjuju se riječima „20 radnih dana.

U podstavku 2. broj: „15“ zamjenjuje se brojem: „30“,a  riječi: „ djeteta s teškoćama u razvoju“ zamjenjuju se riječima: „djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju.“

Članak 11.

U članku 49. stavku 4. riječi: „ djeteta s teškoćama u razvoju“ zamjenjuju se riječima: „djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju“.

Članak 12.

U članku 50. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „114”.

Članak 13.

U članku 51. stavku 2. iza riječi: „ovisi o“ brišu se riječi: „radnopravnom statusu korisnika prava i“.

Članak 14.

U članku 52. stavku 1. briše se točka i dodaju se riječi: “ odnosno pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.“

U stavku 2. riječi: „ ili djeteta s teškoćama u razvoju“ zamjenjuju se riječima: „ ili djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

 „(3) Pravo na udomiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni udomitelj stječe na dan izvršnosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djeteta, a može ga započeti koristiti od dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava, u roku od tri mjeseca od dana smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj.“

Članak 15.

U članku 55. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „140”.

Članak 16.

U članku 59. iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

„(8) Zaposleni i samozaposleni udomitelj koji namjerava koristiti pravo na udomiteljski dopust iz članka 52. ovoga Zakona obvezan je najmanje 15 dana prije namjere korištenja prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri“.

Članak 17.

U članku 71. stavku 1. iza točke 16. dodaje se točka 16a koja glasi:

„16.a priječi zaposlenom udomitelju korištenje prava na udomiteljski dopust sukladno članku 52. ovoga Zakona te sva druga prava zaposlenog udomitelja prema ovom Zakonu“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

(1) O postupcima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 152/22), osim u dijelu koji se odnosi na visinu novčane potpore.

(2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava na rodiljne i roditeljske potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 152/22.), nastavljaju koristiti ostvarena prava u skladu s tim Zakonom do isteka prava.

(3) Korisnici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u korištenju prava na novčanu potporu u visini utvrđenoj člankom 5. stavkom 2., člankom 32. stavcima 3.-6. i 8.-11., člankom 34. stavcima 1., 5. i 8., člankom 40. stavkom 1., člankom 43. stavkom 1. i člankom 50. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 152/22), od dana stupanja na snagu ovoga Zakona novčanu potporu ostvaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom.

(4) Zavod će korisnicima iz stavka 3. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po službenoj dužnosti obračunavati novčanu potporu u visini utvrđenoj ovim Zakonom.

(5) Iznimno, za djecu rođenu odnosno posvojenu do stupanja na snagu ovog Zakona, pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se sukladno odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („narodne novine“ broj 152/22.).

Članak 19.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. ožujka 2025. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.   

Ovim člankom propisuje se minimalna novčana potpora koja se ostvaruje ovim Zakonom.

Uz članak 2.  

Ovim člankom definira se udomitelj kao korisnik prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, uz uvjet da je zdravstveno osiguran i ako djetetu pruža uslugu smještaja.

Uz članak 3.   

Predloženom odredbom navode se prava koja korisnička skupina udomitelja može ostvariti iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. To su pravo na udomiteljski dopust, pravo i na roditeljski dopust, pravo na roditeljski dopust kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te pravo na dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju.

Uz članak 4.   

Ovom odredbom produljuje se trajanje očinskog dopusta s ranijih deset na 20 radnih dana odnosno ranijih 15 na 30 radnih dana.

Uz članak 5.

Predloženom odredbom uređuje se da se pravo za slučaj smrti (tijekom roditeljskog dopusta) može koristiti u propisanom trajanju, a najkasnije do isteka osme godine od dana rođenja djeteta.

Predloženom odredbom uvodi se mogućnost da zaposleni i samozaposleni otac nastavlja koristiti pravo na rodiljni ili roditeljski dopust ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust na istovjetan način kako je to propisano i za zaposlenu ili samozaposlenu majku odnosno još tri mjeseca od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Uvodi se mogućnost da zaposleni ili samozaposleni otac u slučaju da dijete umre prije nego što je započeo koristiti očinski dopust, ima pravo na očinski dopust, s time da pravo koristi računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Uz članak 6 .   

Ovom odredbom mijenjaju se visine novčanih potpora koje korisnici ostvaruju iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora zaposlenih ili samozaposlenih roditelja. Istovremeno se radi jasnije provedbe u odnosu na propise obveznog zdravstvenog osiguranja dodaju odredbe koje se odnose na primjenu iste osnovice za naknadu plaće prilikom određivanja osnovice za naknadu plaće u situaciji kada majka započinje koristiti roditeljski dopust nakon što je bila u korištenju rodiljnog dopusta. Izrijekom se propisuje da se u tom slučaju primjenjuje ista osnovica za naknadu plaće kao i ona koja se koristila za rodiljni dopust. Na isti način se uvodi iznimka i u slučajevima kada se rodiljni dopust započinje koristiti nastavno na privremenu nesposobnost za rad zbog komplikacija u trudnoći kao i primjena iste osnovice za naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta na koji korisnica stupa bez i jednog dana prekida nakon roditeljskog dopusta, kao i dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju.

Uz članak 7.  

Odredbom se mijenjaju iznosi novčane naknade zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju tijekom korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine života.

Uz članak 8.  

Ovom odredbom propisuje se visina novčane naknade korisnika prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada.

Uz članak 9.   

Ovom odredbom propisuje se visina novčane naknade korisnika prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu te se terminološki, radi jasnoće u primjeni, preicznije navodi na koga se odnosi pojam teškoće u razvoju.

Uz članak 10.  

Ovom odredbom produljuje se trajanje dopusta drugog posvojitelja s ranijih deset na 20 radnih dana odnosno ranijih 15 na 30 radnih dana, po uzoru na odredbe o očinskom dopustu. Odredbom se radi jasnoće termina preciznije definira pojam djeteta s teškoćama u razvoju vezano uz mogućnost produljenja prava na posvojiteljski dopust i prava na dopust drugog posvojitelja.

Uz članak 11.   

Odredbom se radi jasnoće termina preciznije definira pojam djeteta s teškoćama u razvoju vezano uz mogućnost produljenja dopusta prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu.

Uz članak 12.

Predloženom odredbom propisuje se visina novčane naknade za korisnike prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu.

Uz članak 13.   

Ovom odredbom propisuju se prava udomitelja na udomiteljski dopust te se propisuje da pravo koriste neovisno o radnopravnom statusu.  

Uz članak 14.  

Ovom odredbom omogućuje se udomiteljski dopust u trajanju od mjesec dana korisnicima koji udomljuju dijete do 14. godina starosti. Izmjenama u predloženom stavku 3. članka propisuje se rok u kojem udomitelj po izvršnosti rješenja o udomljavanju može koristiti udomiteljski dopust. Odredbom se radi jasnoće termina preciznije definira pojam djeteta s teškoćama u razvoju vezano uz mogućnost produljenja udomiteljskog dopusta.

Uz članak 15.  

Predloženom odredbom mijenja se iznos jednokratne novčane  potpore za novorođeno dijete.  

Uz članak 16.   

U predloženoj odredbi propisuje se obveza udomitelja da najmanje 15 dana prije planiranog korištenja prava na udomiteljski dopust pisano obavijesti poslodavca o toj namjeri.  

Uz članak 17.   

Predloženom odredbom propisuje se prekršajna sankcija u slučaju sprečavanja ili onemogućavanja korištenja prava na udomiteljski dopust.

Uz članak 18.   

Predloženim člankom uređuju se prijelazne odredbe i propisuje obveza provedbenog tijela za postupanje po službenoj dužnosti u obračunavanju visine naknade za zatečene korisnike.

Uz članak 19.   

Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu zakona 1. ožujka 2025.   

ODREDBE ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, DOPUNJUJU ILI BRIŠU

Članak 5.

(1) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene.

(2) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 70 % proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna (u daljnjem tekstu: proračunska osnovica).

Članak 8.

(1) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema ovom Zakonu je djetetov roditelj, ili njemu izjednačena osoba, koji:

1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: zaposleni roditelj), što obuhvaća:

a) osobe u radnom odnosu, službenike i namještenike i s njima prema posebnom propisu izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske

b) osobe s prebivalištem, odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju i propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: samozaposleni roditelj), što obuhvaća:

a) osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti

b) osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu

c) osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju

d) svećenike i druge službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada

3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: roditelj koji ostvaruje drugi dohodak)

4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac odnosno ako poljoprivrednu djelatnost obavlja u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te ako je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada ili kao korisnik prava na mirovinu (u daljnjem tekstu: poljoprivrednik)

5. u skladu s propisima o tržištu rada ima priznat status nezaposlene osobe (u daljnjem tekstu: nezaposleni roditelj)

6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima o socijalnoj skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je redoviti učenik odnosno redoviti student ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje statusa korisnika iz točaka 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: roditelj izvan sustava rada).

(2) Zaposlenim roditeljem u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i roditelj, odnosno s njim izjednačena osoba, koji je:

– izabran ili imenovan na dužnosti u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– član uprave odnosno izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator ili upravitelj zadruge, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno koja se stručno osposobljava za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja sukladno posebnom propisu, i koja po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj sukladno zakonu kojim se uređuje socijalna skrb, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata te po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

(3) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i posvojitelj koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom radnopravnom statusu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Korisnik je, prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona, i skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, ili koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.

(5) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i udomitelj maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.

(6) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i stranac s odobrenim stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 9.

(1) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljni dopust

2. očinski dopust

3. roditeljski dopust

4. rad s polovicom punog radnog vremena

5. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta

6. stanku za dojenje djeteta

7. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete

8. slobodan radni dan za prenatalni pregled

9. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju

10. mirovanje radnog odnosa odnosno djelatnosti na temelju koje je stekao status osiguranika do treće godine života djeteta.

(2) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljnu poštedu od rada

2. roditeljsku poštedu od rada.

(3) Korisnicima iz članka 8. stavka 1. točaka 1. do 5. i stavka 2. ovoga Zakona za vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovu radnopravnom statusu, pripada pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona.

(4) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta ima pravo na novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o novorođenom djetetu prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju ima pravo, prema svom radnopravnom statusu, na posvojiteljski dopust, dopust drugog posvojitelja ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema odredbama ovoga Zakona.

(6) Korisnik iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja o skrbništvu odnosno pravomoćne odluke nadležnog tijela kojom mu je dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili kojom ostvaruje roditeljsku skrb, ostvaruje prava prema ovom Zakonu, sukladno svome radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj djeteta nije iskoristio.

(7) Korisnik iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela, ostvaruje pravo na udomiteljski dopust i vremenske potpore iz ovoga Zakona sukladno svom radnopravnom statusu.

(8) Korisnik iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona ne ostvaruje pravo na novčane potpore prema ovom Zakonu.

(9) Korisnici iz članka 8. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.

Članak 16.

(1) Zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:

– od deset radnih dana za jedno dijete

– od 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece.

(2) Zaposleni ili samozaposleni otac pravo iz stavka 1. ovoga članka može koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

(3) Zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo iz stavka 1. ovoga članka neovisno o radnopravnom statusu majke.

(4) Pravo na očinski dopust je neprenosivo.

Članak 21.

(1) Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust odnosno ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni odnosno roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta.

(2) Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao očinski dopust, ima pravo na očinski dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju.

Članak 32.

(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 15. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 19. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(2) Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust iz članka 16. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona naknada plaće za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja iznosi 100 % osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 % proračunske osnovice mjesečno.

(4) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 110 % proračunske osnovice mjesečno.

(5) Za vrijeme korištenja prava iz članka 20. ovoga Zakona novčana naknada iznosi 125 % proračunske osnovice mjesečno.

(6) Za vrijeme korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona naknada plaće za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 % proračunske osnovice mjesečno.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili očinski dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(8) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji na dan koji prethodi danu započinjanja prava ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja u trajanju od najmanje šest mjeseci neprekidno ili devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu 125 % proračunske osnovice.

(9) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 70 % proračunske osnovice, neovisno o tome radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.

(10) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 8. stavka 2. podstavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 15. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 19. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 125 % proračunske osnovice.

(11) Pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125 % proračunske osnovice mjesečno ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 18. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona nakon isteka šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja toga prava.

Članak 34.

(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života ili produženog korištenja prava iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125 % proračunske osnovice mjesečno.

(2) Zaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunane i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.

(3) Samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini 50 % od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50 % od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave.

(4) Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom roditelju.

(5) Zaposleni roditelj iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona kojem poslodavac ne izda ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu naknadu za taj mjesec u iznosu od 70 % proračunske osnovice.

(6) Zavod će korisniku isplatiti razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi poslodavca iz stavka 4. ovoga članka i isplaćenog iznosa iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana dostave ovjerene isprave poslodavca.

(7) Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena u kalendarskom mjesecu koristi godišnji odmor ili privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja, neovisno o tome da li za cijeli ili dio toga mjeseca, pripada mu isti iznos novčane naknade kao i u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je koristio godišnji odmor ili privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad, ako je to za korisnika povoljnije.

(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 70 % proračunske osnovice.

(9) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za demografiju, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije i uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda, pravilnikom propisuje način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja prava iz članka 28. ovoga Zakona.

Članak 40.

(1) Korisnik prava iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice mjesečno te prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

(2) Korisniku prava iz stavka 1. ovoga članka kojem tijekom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada umre dijete isplata novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se isplaćivati još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Članak 43.

(1) Korisnik prava iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice mjesečno.

(2) Korisniku prava iz stavka 1. ovoga članka kojem tijekom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu umre dijete isplata novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se isplaćivati još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Članak 45.

(1) Zaposleni i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj posvojenika, ima pravo na posvojiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do 18 godina života.

(2) U slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za 60 dana.

(3) Ako su posvojitelji djeteta bračni drugovi zajednički, prava s osnova posvojenja ostvaruju oba posvojitelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, osim ako se posvojitelji pisano izjasne da će prava s osnova posvojenja koristiti samo jedan od posvojitelja te u tom slučaju prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja, neovisno o broju posvojene djece.

(4) Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni posvojitelj stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju, a može ga započeti koristiti od dana kojeg sam odredi u zahtjevu za korištenje prava.

(5) Zaposleni i samozaposleni posvojitelj ima pravo na dopust drugog posvojitelja do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju u neprekidnom trajanju od:

– deset radnih dana u slučaju posvojenja jednog djeteta

– 15 radnih dana u slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju.

(6) Pravo iz stavka 5. ovoga Zakona korisnik može koristiti neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete te pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

(7) Korisnici iz ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

Članak 49.

(1) Osoba iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, koja ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako na dan pravomoćnosti rješenja o posvojenju ispunjava uvjete propisane za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada iz članka 38. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada.

(2) Osoba iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, koja je osoba izvan sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako na dan pravomoćnosti rješenja o posvojenju ispunjava uvjete propisane za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu iz članka 41. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.

(3) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu za posvojenika do 18. godine u neprekidnom trajanju od 12 mjeseci.

(4) U slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada ili posvojiteljska briga o djetetu iz stavka 2. ovoga članka produžuje se za 60 dana.

(5) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može, radi zaposlenja ili samozaposlenja, prekinuti korištenje prava iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ili to pravo prenijeti na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta koji to pravo nastavlja koristiti sukladno njegovu radnopravnom statusu.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, zahtjev za prijenos prava na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta podnosi zajedno sa zahtjevom za prekid korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada odnosno posvojiteljsku brigu o djetetu kojem prilaže zahtjev bračnog druga za nastavak korištenja preostalog neiskorištenog prava.

(7) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, pod uvjetom da nije pravo prenio na bračnog druga, može započeti ili nastaviti koristiti preostali neiskorišteni dio posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj pod uvjetima iz ovoga Zakona ako je proveo na radu neprekidno šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava.

(8) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, koji na radu nije proveo najmanje šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu zbog toga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 7. točke 2. ovoga Zakona, ima pravo nastaviti koristiti preostali dio prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu, kao posvojitelj iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka ako i dalje ispunjava uvjete iz članaka 38. ili 41. ovoga Zakona te pod uvjetom da pravo nije prenio na bračnog druga u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

Članak 50.

Posvojitelj iz članka 49. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice mjesečno.

Članak 51.

(1) Udomitelj djeteta, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajuće vremenske potpore, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Opseg prava udomitelja iz stavka 1. ovoga članka ovisi o radnopravnom statusu korisnika prava i životnoj dobi udomljenog djeteta.

Članak 52.

(1) Zaposleni i samozaposleni udomitelj ima pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života.

(2) U slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece ili djeteta s teškoćama u razvoju udomiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za 60 dana.

(3) Pravo na udomiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni udomitelj stječe na dan izvršnosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djeteta, a može ga započeti koristiti od dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava.

(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovome Zakonu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

Članak 55.

(1) Jednokratna novčana potpora iz članka 53. ovoga Zakona iznosi 70 % proračunske osnovice.

(2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 54. ovoga Zakona, ima i korisnik za posvojeno dijete, osim ako novčana potpora za to dijete nije prije isplaćena drugom korisniku.

Članak 59.

(1) Zaposleni roditelj koji namjerava započeti koristiti pravo na roditeljski dopust prema ovom Zakonu, koji se ne nastavlja koristiti neposredno nakon korištenja rodiljnog dopusta ili koji tijekom korištenja prava prema ovom Zakonu namjerava mijenjati način korištenja prava, obvezan je najmanje 30 dana prije početka korištenja prava odnosno nastanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenog pripadajućeg prava pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri, ako se ovim Zakonom ne određuje drukčije.

(2) Zaposleni otac koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust iz članka 16. ovoga Zakona obvezan je najmanje 15 dana prije dana očekivanog poroda, ako pravo namjerava koristiti od dana rođenja djeteta odnosno najmanje 15 dana prije namjere korištenja toga prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

(3) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je obvezan u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti izdati pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja.

(4) Ako poslodavac ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, Zavod će zaposlenom roditelju donijeti rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.

(5) Pri utvrđivanju rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena zaposlenog roditelja korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz članka 20. ovoga Zakona ili zaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koji pravo iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena poslodavac mora uzeti u obzir svrhu korištenja pripadajućeg prava u skladu s ovim Zakonom, osim ako to zbog organizacije rada nije moguće.

(6) Zaposleni roditelj obvezan je u obavijesti svom poslodavcu iz stavka 1. ovoga članka navesti predviđeni početak i očekivano trajanje korištenja prava iz članaka 17. i 18. ovoga Zakona.

(7) Zaposleni posvojitelj koji namjerava koristiti pravo na dopust drugog posvojitelja iz članka 45. ovoga Zakona obvezan je najmanje 15 dana prije namjere korištenja prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

Članak 71.

(1) Poslodavac korisnika prava iz ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura ako:

1. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci korištenje prava na obvezni dopust sukladno članku 15. stavcima 2. i 4. ovoga Zakona

2. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci ili ocu korištenje prava na dodatni rodiljni dopust sukladno članku 15. stavku 5. ovoga Zakona

3. priječi zaposlenoj majci korištenje produljenog rodiljnog dopusta iz članka 15. stavka 6. ovoga Zakona

4. priječi zaposlenom ocu korištenje očinskog dopusta iz članka 16. ovoga Zakona

5. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 17. ovoga Zakona

6. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 19. ovoga Zakona

7. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz članka 20. ovoga Zakona

8. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust u slučaju smrti djeteta sukladno članku 21. ovoga Zakona

9. priječi radnici koja doji dijete korištenje prava na stanku za dojenje iz članka 23. ovoga Zakona

10. ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi korištenje prava na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete sukladno članku 24. stavcima 4. i 6. ovoga Zakona

11. priječi zaposlenoj trudnoj radnici korištenje prava na slobodan radni dan za prenatalni pregled sukladno članku 26. ovoga Zakona

12. priječi zaposlenom roditelju pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života sukladno članku 27. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

13. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona

14. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona

15. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na posvojiteljski dopust sukladno članku 45. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona odnosno korištenje prava na dopust drugog posvojitelja sukladno članku 45. stavku 5. ovoga Zakona

16. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 46. ovoga Zakona te sva druga prava zaposlenog posvojitelja prema ovom Zakonu

17. uskratom podataka i činjenica ili na neki drugi način radniku, korisniku prava iz ovoga Zakona onemogući korištenje prava prema ovom Zakonu

18. Zavodu onemogući provjeru osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, ispunjavanja pravnih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore za korisnike prava odnosno onemogući postupanje propisano člankom 58. ovoga Zakona.

(2) Odgovorna osoba poslodavca, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1320,00 eura.

(3) Odgovorna osoba nadležnog tijela državne uprave ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove odnosno drugog nadležnog tijela ili pravne osobe koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka po zahtjevu iz članka 58. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura.

(4) Novčanom kaznom iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba Zavoda ako ne dostavi ili ne stavi na raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura ako u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na gubitak ili promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona (članak 64. stavak 1.).