PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 58. stavcima 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1.Ocjena stanja
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23. u daljnjem tekstu: Zakon), temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022. i do danas je mijenjan i dopunjavan u nekoliko navrata sve u cilju zaštite i poboljšanja statusa korisnika sustava socijalne skrbi kao najosjetljivije kategorije građana u društvu.
No, unatoč intervencijama postoji potreba daljnjeg unaprijeđena sustava, bilo kroz povećanje naknada koje se priznaju osobama u nepovoljnim životnim situacijama, bilo kroz poboljšanje načina i uvjeta za pružanje socijalnih usluga ili samog usklađenja Zakona s drugim propisima.
Zakonom su, između ostalog, uređene naknade u sustavu socijalne skrbi, uvjeti za njihovo priznavanje te iznos svake naknade. Stupanjem na snagu Zakona, u veljači 2022. neke socijalne naknade su objedinjene (naknada za troškove stanovanja i naknada za troškove ogrjeva su objedinjene u jedinstvenu naknadu za troškove stanovanja), povećanjem osobnih faktora i uvođenjem novih osobnih faktora, naročito za kućanstva s djecom, povećala se adekvatnost zajamčene minimalne naknade, kao osnovne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva. Također, povećali su se iznosi i nekih drugih naknada, primjerice naknade za osobne potrebe, uvele su se tri razine naknade roditeljima njegovateljima ili njegovateljima koje su kasnijim izmjenama Zakona povećane.
Također, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakonom o inkluzivnom dodatku planirane su daljnje aktivnosti usmjerene na integraciju socijalnih naknada, bolju pokrivenost i adekvatnost socijalnih naknada, naročito za kućanstva s djecom kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 160,00 eura. Svako povećanje osobnih faktora ili postotka od osnovice za izračun visine naknade provodi se intervencijom u Zakon, odnosno njegovim izmjenama i/ili dopunama.
Kao jedan od uvjeta korištenja prava na zajamčenu minimalnu naknadu je obveza radno sposobnog korisnika, uz propisane iznimke, odazvati se pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba na rad za opće dobro bez naknade. Neodazivanje pozivu utječe na daljnje priznavanje prava, bilo na njegov prestanak ili na umanjenje prava zbog neodazivanja. Međutim, osim već Zakonom propisanih izuzetaka od obveze odazivu pozivu na rad za opće dobro bez naknade, postoje i neke druge situacije kada obveznici rada za opće dobro bez naknade nisu u mogućnosti odazvati se pozivu, primjerice zbog trenutnog zdravstvenog stanja, a koja nije obuhvaćena Zakonom.
Osim toga, 1. siječnja 2024. stupio je na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, br. 156/23) kojim su u jedinstvenu naknadu – inkluzivni dodatak objedinjene četiri dotadašnje naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja (osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja) a čijim stupanjem na snagu su u Zakonu prestale važiti odredbe kojima su uređeni pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu.
Također, u dijelu odobravanja/priznavanja socijalnih usluga uočene su određene poteškoće koje se očituju u ograničavanju pristupa socijalnoj usluzi, kao što je slučaj npr. kod usluge pomoć u kući i postavljenog prihodovnog cenzusa zbog kojega se velikom broju potencijalnih korisnika ne može odobriti usluga pomoći u kući, iako su ispunjeni svi drugi uvjeti. Isto tako, kod usluge stručne podrške uočeno je da domovi i drugi pružatelji socijalnih usluga ne mogu u dovoljnoj mjeri i dovoljno brzo pružiti uslugu, tj. dati mišljenje o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti neke od socijalnih usluga. Kod usluge psihosocijalnog savjetovanja uočeno je da u odnosu na neke kategorije korisnika, kao što su žrtve nasilja u obitelji ne bi trebalo ograničavati trajanje usluge. Osim toga, uočene su dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.
Kod propisivanja uvjeta za imenovanje ravnatelja doma socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave vrste obrazovanja su taksativno navedene pa predstavljaju ograničenje za određene vrste obrazovanja, npr. medicinska sestra, iako se radi o stručnim radnicima u domovima socijalne skrbi, naročito zastupljenima u domovima za odrasle osobe ili domovima za starije osobe. Osim toga, u međuvremenu je stupio na snagu Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22) kojim je uređeno je usklađivanje odredbi o studiju pa je u tom dijelu potrebno uskladiti odredbe Zakona.
U sustavu socijalne skrbi posljednjih nekoliko godina prisutan je problem zapošljavanja stručnih radnika, kao i nedorečenost u dijelu postupanja kada nastupe okolnosti koje predstavljaju zapreku za rad u djelatnosti socijalne skrbi.
Osim toga, postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi, koji su u nadležnosti svake pojedine strukovne organizacije su dugotrajni, neujednačeni i opterećujući podnositeljima zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi.
2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Predloženim zakonom se povećanjem osobnih faktora u kućanstvima s djecom povećava adekvatnost i bolja pokrivenost zajamčene minimalne naknade kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva, a što predstavlja i izvršavanje mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
Također, omogućava se brže odobravanje usluge stručne procjene, odobravanje određenih socijalnih usluga većem broju korisnika kao i trajanje pružanja usluge određenim kategorijama korisnika dok za to postoji potreba.
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Nakon stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti potrebno je uskladiti odredbe Zakona radi pravne sigurnosti.
3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Predloženim zakonom se postiže bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade.
Također, predloženim zakonom omogućit će se odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, omogućit će se pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji dok god postoji potreba te brže odobravanje usluge stručne procjene. Osim toga, omogućit će se odobravanje usluge boravka, iznimno, korisniku kojemu je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji kao i otkloniti dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.
Općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug kandidata koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi.
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Također, Zakon će se horizontalno uskladiti s u međuvremenu donesenim propisima.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Ukupni trošak važećeg Zakona o socijalnoj skrbi iznosi 175.742.338 Eura što je osigurano rebalansom. Ukupni trošak izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi za 2025. godinu iznosi 207.306.668 Eura od čega je osigurano 193.528.518 Eura unutar limita ukupnih rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te je ukupno povećanje 31.564.330 Eura od čega je osigurano 17.786.180 Eura, a nedostatna sredstva iznose 13.778.150 Eura i to na aktivnosti A799007 – zajamčena minimalna naknada – 10.521.934 Eura i na aktivnosti A734194 – pomoć u kući – 3.256.216 Eura koje će se osigurati preraspodjelom u 2025. godini unutar razdjela Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a u 2026. i 2027. godini osigurat će se unutar limita ukupnih rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje od 2025.-2027. godine.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku.
Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakonom o inkluzivnom dodatku planirane su daljnje aktivnosti usmjerena na integraciju socijalnih naknada, bolju pokrivenost i adekvatnost socijalnih naknada, naročito za kućanstva s djelom kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade. Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku objedinjene su četiri naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja, a predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, tj. povećanjem osobnih faktora u kućanstvima s djecom osigurava se bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade i time omogućava ispunjene mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Članak 1.
U Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.) u članku 21. točke 9. i 10. brišu se.
Dosadašnje točke 11. i 12. postaju točke 9. i 10.
Članak 2.
U članku 24. stavku 2. točki 5. iza riječi: „stanovanja“ dodaje se riječ: „priznatog“.
Članak 3.
U članku 25. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. člana kućanstva kojemu je osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja“
Dosadašnja točka 3. postaje točka 4.
Članak 4.
U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:
1. 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu
2. 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu
3. 145 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja
4. 160 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad
5. 95 % osnovice za dijete
6. 105 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji
7. 115 % osnovice za dijete samohranog roditelja
8. 145 % osnovice za trudnicu i rodilju šest mjeseci nakon poroda.“.
Članak 5.
Naslov iznad članka 28. mijenja se i glasi:
„Iznos zajamčene minimalne naknade beskućniku, korisniku naknade za redovito studiranje i žrtvi trgovanja ljudima“
U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Korisniku naknade za redovito studiranje priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.“.
Članak 6.
U članku 30. točki 5. riječi: „osobne invalidnine“ zamjenjuju se riječima: „inkluzivnog dodatka“
Točka 6. briše se.
Dosadašnje točke 7. do 16. postaju točke 6. do 15.
U dosadašnjoj točki 17. koja postaje točka 16. iza riječi; „obrazovanja“ briše se zarez i riječi: „novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom“.
Dosadašnje točke 18. do 25. postaju točke 17. do 24.
Članak 7.
U članku 36. stavku 4. briše se točka i dodaju riječi: „i osobu koja se zbog trenutnog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.“.
Članak 8.
U članku 40. stavku 1. točki 3. riječ: „preispitivanja“ zamjenjuje se riječju: „utvrđivanja“.
Članak 9.
U članku 82. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Uslugu stručne procjene provodi Zavod, a iznimno na temelju uputnice ili zaključka Zavoda tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.“
Članak 10.
U članku 84. stavku 2. umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a za žrtve nasilja u obitelji dok traje potreba.“.
Članak 11.
U članku 85. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Korisnici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, dužni su pristupiti inicijalnom susretu u Zavodu radi procjene i dogovora o odobravanju usluge socijalnog mentorstva.“.
Članak 12.
U članku 101. stavku 1. točki 3. brojka: „300 %“ zamjenjuje se brojkom: „500 %“.
U stavku 2. brojka: „300 %“ zamjenjuje se brojkom: „500 %“ a brojka: „400 %“ brojkom „600 %“.
Stavak 3. briše se.
Članak 13.
U članku 105. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se priznati pravo na uslugu smještaja, osim smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja ili odobriti usluga psihosocijalne podrške.“.
Članak 14.
U članku 120. stavku 1. iza riječi: „uslugu“ dodaju se riječi: „pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja i smještaja“.
U stavku 2. riječi: „priznate ili odobrene“ zamjenjuju se riječima: „organiziranog stanovanja i smještaja priznate“.
Članak 15.
U članku 121. stavku 1. iza riječi: „korisnik“, dodaje se riječ: „usluga“.
Članak 16.
Članak 122. mijenja se i glasi:
„Dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluju u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju ovoga Zakona.“.
Članak 17.
Članak 123. mijenja se i glasi:
„Zakonski obveznik uzdržavanja odrasle osobe koja socijalne usluge iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona koristi na temelju rješenja ili uputnice nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo određenoj odlukom iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Članak 18.
U članku 126. stavku 1. riječi: „osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu“, brišu se.
Članak 19.
U članku 137. riječi: „osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu,“ brišu se.
Članak 20.
U članku 163. stavku 2. podstavku 2. brojka: „20“ zamjenjuje se brojkom: „30“.
Članak 21.
U članku 192. stavku 2. iza riječi: „Statut“ zarez i riječi: „pravilnik o radu i pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji“ brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Pravilnik o radu i pravilnik kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo Obiteljskog centra donosi Upravno vijeće.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 22.
U članku 202. riječi: „specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“.
Članak 23.
U članku 205. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. završen sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije ili drugi studij iz znanstvenih područja humanistički ili društvenih znanosti, područja biomedicine i zdravstva te dijelova umjetničkog područja likovne ili glazbene umjetnosti.“.
Članak 24.
U članku 209. stavku 2. riječi: „članka 205. stavaka 1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „članka 205. stavka 1. točke 1. i 3. i stavka 2.“.
Članak 25.
U članku 218. stavku 2. iza riječi: „pravne osobe“ dodaju se riječi: „s javnim ovlastima“.
Članak 26.
Članak 219. mijenja se i glasi:
„(1) Na temelju javne ovlasti Akademija:
-rješava u prvom stupnju u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu
-rješava u prvom stupnju u postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika.
(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Akademija:
-provodi standardizaciju i licenciranje obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja
-organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi
-organizira i provodi početno usavršavanje stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi
-organizira i provodi stručno usavršavanje pripravnika u djelatnosti socijalne skrbi te drugih zaposlenika iz područja socijalne skrbi
-organizira i provodi stručno usavršavanje ravnatelja u sustavu socijalne skrbi
-organizira i provodi stručno usavršavanje posebnih skrbnika i drugih stručnih radnika Centra za posebno skrbništvo
-organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod
-organizira i provodi program kontinuiranog stručnog usavršavanja obiteljskih medijatora
-organizira i provodi stručno usavršavanje za stručne radnike u Obiteljskom centru
-organizira i provodi stručno usavršavanje drugih pružatelja socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi
-organizira i provodi superviziju u sustavu socijalne skrbi
-vrednuje programe usavršavanja i rad predavača na Akademiji
-obavlja druge poslove utvrđene zakonom.
(3) U postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika Akademija odlučuje rješenjem.
(4) O žalbi protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) U obavljaju djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka Akademija može surađivati s drugim tijelima, ustanovama, visokim učilištima, udrugama, komorama, zakladama i drugim pravim osobama.
(7) Odnosi između Akademije i tijela iz stavka 4. ovoga članka mogu se urediti ugovorom.
(8) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi pravilnikom propisuje ministar.“
Članak 27.
Članak 225. mijenja se i glasi:
„Programsko vijeće:
-donosi godišnji plan stručnog usavršavanja
-predlaže upravnom vijeću Godišnji program stručnog usavršavanja
-odabire predavače na Akademiji
-odobrava materijale za provedbu stručnog usavršavanja
-prati kvalitetu provođenja programa usavršavanja i rada predavača na Akademiji
-sudjeluje u izradi pravila i drugih općih akata
-donosi poslovnik o svojem radu
-obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.”.
Članak 28.
U članku 252. iza riječi: „psihosocijalnog rada“ briše se točka i dodaju riječi: „ili drugih specijalističkih usavršavanja.“.
Članak 29.
U članku 256. stavku 1. iza riječi: „pripravnik“ stavlja se točka a riječi: „na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.“ brišu se.
U stavku 3. brojka „12“ zamjenjuje se brojkom: „6“.
Članak 30.
U članku 257. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Pripravnik iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme dužan je stručni ispit položiti u roku od tri mjeseca nakon isteka pripravničkog staža.
(5) Nepolaganje stručnog ispita u roku iz stavka 4. ovoga članka predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se pripravniku može otkazati najkasnije zadnjeg dana roka iz stavka 4. ovoga članaka.“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 7. i 8.
Članak 31.
U članku 258. stavku 2. riječi: „koji je, sukladno prijašnjim propisima, oslobođen obveze polaganja državnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja“ zamjenjuju se riječima: „ili državni ispit u skladu s propisima o državnim službenicima“.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, siječnja 2025.
__________________________________________________________________________
Predlagatelj :
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
__________________________________________________________________________
Predmet :
N acrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Nacrtom konačnog prijedlogom zakona
__________________________________________________________________________
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, siječanj 2025.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 58. stavcima 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.Ocjena stanja
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23. u daljnjem tekstu: Zakon), temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022. i do danas je mijenjan i dopunjavan u nekoliko navrata sve u cilju zaštite i poboljšanja statusa korisnika sustava socijalne skrbi kao najosjetljivije kategorije građana u društvu.
No, unatoč intervencijama postoji potreba daljnjeg unaprijeđena sustava, bilo kroz povećanje naknada koje se priznaju osobama u nepovoljnim životnim situacijama, bilo kroz poboljšanje načina i uvjeta za pružanje socijalnih usluga ili samog usklađenja Zakona s drugim propisima.
Zakonom su, između ostalog, uređene naknade u sustavu socijalne skrbi, uvjeti za njihovo priznavanje te iznos svake naknade. Stupanjem na snagu Zakona, u veljači 2022. neke socijalne naknade su objedinjene (naknada za troškove stanovanja i naknada za troškove ogrjeva su objedinjene u jedinstvenu naknadu za troškove stanovanja), povećanjem osobnih faktora i uvođenjem novih osobnih faktora, naročito za kućanstva s djecom, povećala se adekvatnost zajamčene minimalne naknade, kao osnovne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva. Također, povećali su se iznosi i nekih drugih naknada, primjerice naknade za osobne potrebe, uvele su se tri razine naknade roditeljima njegovateljima ili njegovateljima koje su kasnijim izmjenama Zakona povećane.
Također, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakonom o inkluzivnom dodatku planirane su daljnje aktivnosti usmjerene na integraciju socijalnih naknada, bolju pokrivenost i adekvatnost socijalnih naknada, naročito za kućanstva s djecom kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 160,00 eura. Svako povećanje osobnih faktora ili postotka od osnovice za izračun visine naknade provodi se intervencijom u Zakon, odnosno njegovim izmjenama i/ili dopunama.
Kao jedan od uvjeta korištenja prava na zajamčenu minimalnu naknadu je obveza radno sposobnog korisnika, uz propisane iznimke, odazvati se pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba na rad za opće dobro bez naknade. Neodazivanje pozivu utječe na daljnje priznavanje prava, bilo na njegov prestanak ili na umanjenje prava zbog neodazivanja. Međutim, osim već Zakonom propisanih izuzetaka od obveze odazivu pozivu na rad za opće dobro bez naknade, postoje i neke druge situacije kada obveznici rada za opće dobro bez naknade nisu u mogućnosti odazvati se pozivu, primjerice zbog trenutnog zdravstvenog stanja, a koja nije obuhvaćena Zakonom.
Osim toga, 1. siječnja 2024. stupio je na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, br. 156/23) kojim su u jedinstvenu naknadu – inkluzivni dodatak objedinjene četiri dotadašnje naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja (osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu so cijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja) a čijim stupanjem na snagu su u Zakonu prestale važiti odredbe kojima su uređeni pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu.
Također, u dijelu odobravanja/priznavanja socijalnih usluga uočene su određene poteškoće koje se očituju u ograničavanju pristupa socijalnoj usluzi, kao što je slučaj npr. kod usluge pomoć u kući i postavljenog prihodovnog cenzusa zbog kojega se velikom broju potencijalnih korisnika ne može odobriti usluga pomoći u kući, iako su ispunjeni svi drugi uvjeti. Isto tako, kod usluge stručne podrške uočeno je da domovi i drugi pružatelji socijalnih usluga ne mogu u dovoljnoj mjeri i dovoljno brzo pružiti uslugu, tj. dati mišljenje o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti neke od socijalnih usluga. Kod usluge psihosocijalnog savjetovanja uočeno je da u odnosu na neke kategorije korisnika, kao što su žrtve nasilja u obitelji ne bi trebalo ograničavati trajanje usluge. Osim toga, uočene su dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.
Kod propisivanja uvjeta za imenovanje ravnatelja doma socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave vrste obrazovanja su taksativno navedene pa predstavljaju ograničenje za određene vrste obrazovanja, npr. medicinska sestra, iako se radi o stručnim radnicima u domovima socijalne skrbi, naročito zastupljenima u domovima za odrasle osobe ili domovima za starije osobe. Osim toga, u međuvremenu je stupio na snagu Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22) kojim je uređeno je usklađivanje odredbi o studiju pa je u tom dijelu potrebno uskladiti odredbe Zakona.
U sustavu socijalne skrbi posljednjih nekoliko godina prisutan je problem zapošljavanja stručnih radnika, kao i nedorečenost u dijelu postupanja kada nastupe okolnosti koje predstavljaju zapreku za rad u djelatnosti socijalne skrbi.
Osim toga, postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi, koji su u nadležnosti svake pojedine strukovne organizacije su dugotrajni, neujednačeni i opterećujući podnositeljima zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Predloženim zakonom se povećanjem osobnih faktora u kućanstvima s djecom povećava adekvatnost i bolja pokrivenost zajamčene minimalne naknade kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva, a što predstavlja i izvršavanje mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
Također, omogućava se brže odobravanje usluge stručne procjene, odobravanje određenih socijalnih usluga većem broju korisnika kao i trajanje pružanja usluge određenim kategorijama korisnika dok za to postoji potreba.
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Nakon stupanja na snagu Zakon
ao inkluzivnom dodatku i Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti potrebno je uskladiti odredbe Zakona radi pravne sigurnosti.Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Predloženim zakonom se postiže bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade.
Također, predloženim zakonom omogućit će se odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, omogućit će se pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji dok god postoji potreba te brže odobravanje usluge stručne procjene. Osim toga, omogućit će se odobravanje usluge boravka, iznimno, korisniku kojemu je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji kao i otkloniti dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.
Općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug kandidata koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi.
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Također, Zakon će se horizontalno uskladiti s u međuvremenu donesenim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Ukupni trošak važećeg Zakona o socijalnoj skrbi iznosi 175.742.338 Eura što je osigurano rebalansom. Ukupni trošak izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi za 2025. godinu iznosi 207.306.668 Eura od čega je osigurano 193.528.518 Eura unutar limita ukupnih rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te je ukupno povećanje 31.564.330 Eura od čega je osigurano 17.786.180 Eura, a nedostatna sredstva iznose 13.778.150 Eura i to na aktivnosti A799007 – zajamčena minimalna naknada – 10.521.934 Eura i na aktivnosti A734194 – pomoć u kući – 3.256.216 Eura koje će se osigurati preraspodjelom u 2025. godini unutar razdjela Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a u 2026. i 2027. godini osigurat će se unutar limita ukupnih rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje od 2025.-2027. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku.
Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakonom o inkluzivnom dodatku planirane su daljnje aktivnosti usmjerena na integraciju socijalnih naknada, bolju pokrivenost i adekvatnost socijalnih naknada, naročito za kućanstva s djelom kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade. Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku objedinjene su četiri naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja, a predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, tj. povećanjem osobnih faktora u kućanstvima s djecom osigurava se bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade i time omogućava ispunjene mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 1.
U Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.) u članku 21. točke 9. i 10. brišu se.
Dosadašnje točke 11. i 12. postaju točke 9. i 10.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 2.
U članku 24. stavku 2. točki 5. iza riječi: „stanovanja“ dodaje se riječ: „priznatog“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 3.
U članku 25. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. člana kućanstva kojemu je osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja“
Dosadašnja točka 3. postaje točka 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 4.
U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:
1. 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu
2. 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu
3. 145 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja
4. 160 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad
5. 95 % osnovice za dijete
6. 105 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji
7. 115 % osnovice za dijete samohranog roditelja
8. 145 % osnovice za trudnicu i rodilju šest mjeseci nakon poroda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 5.
Naslov iznad članka 28. mijenja se i glasi:
„Iznos zajamčene minimalne naknade beskućniku, korisniku naknade za redovito studiranje i žrtvi trgovanja ljudima“
U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Korisniku naknade za redovito studiranje priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 6.
U članku 30. točki 5. riječi: „osobne invalidnine“ zamjenjuju se riječima: „inkluzivnog dodatka“
Točka 6. briše se.
Dosadašnje točke 7. do 16. postaju točke 6. do 15.
U dosadašnjoj točki 17. koja postaje točka 16. iza riječi; „obrazovanja“ briše se zarez i riječi: „novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom“.
Dosadašnje točke 18. do 25. postaju točke 17. do 24.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 7.
U članku 36. stavku 4. briše se točka i dodaju riječi: „i osobu koja se zbog trenutnog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 8.
U članku 40. stavku 1. točki 3. riječ: „preispitivanja“ zamjenjuje se riječju: „utvrđivanja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 9.
U članku 82. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Uslugu stručne procjene provodi Zavod, a iznimno na temelju uputnice ili zaključka Zavoda tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 10.
U članku 84. stavku 2. umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a za žrtve nasilja u obitelji dok traje potreba.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 11.
U članku 85. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Korisnici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, dužni su pristupiti inicijalnom susretu u Zavodu radi procjene i dogovora o odobravanju usluge socijalnog mentorstva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 12.
U članku 101. stavku 1. točki 3. brojka: „300 %“ zamjenjuje se brojkom: „500 %“.
U stavku 2. brojka: „300 %“ zamjenjuje se brojkom: „500 %“ a brojka: „400 %“ brojkom „600 %“.
Stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 13.
U članku 105. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se priznati pravo na uslugu smještaja, osim smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja ili odobriti usluga psihosocijalne podrške.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 14.
U članku 120. stavku 1. iza riječi: „uslugu“ dodaju se riječi: „pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja i smještaja“.
U stavku 2. riječi: „priznate ili odobrene“ zamjenjuju se riječima: „organiziranog stanovanja i smještaja priznate“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 15.
U članku 121. stavku 1. iza riječi: „korisnik“, dodaje se riječ: „usluga“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 16.
Članak 122. mijenja se i glasi:
„Dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluju u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 17.
Članak 123. mijenja se i glasi:
„Zakonski obveznik uzdržavanja odrasle osobe koja socijalne usluge iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona koristi na temelju rješenja ili uputnice nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo određenoj odlukom iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 18.
U članku 126. stavku 1. riječi: „osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu“, brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 19.
U članku 137. riječi: „osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu,“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 20.
U članku 163. stavku 2. podstavku 2. brojka: „20“ zamjenjuje se brojkom: „30“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 21.
U članku 192. stavku 2. iza riječi: „Statut“ zarez i riječi: „pravilnik o radu i pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji“ brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Pravilnik o radu i pravilnik kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo Obiteljskog centra donosi Upravno vijeće.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 22.
U članku 202. riječi: „specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 23.
U članku 205. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. završen sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije ili drugi studij iz znanstvenih područja humanistički ili društvenih znanosti, područja biomedicine i zdravstva te dijelova umjetničkog područja likovne ili glazbene umjetnosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 24.
U članku 209. stavku 2. riječi: „članka 205. stavaka 1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „članka 205. stavka 1. točke 1. i 3. i stavka 2.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 25.
U članku 218. stavku 2. iza riječi: „pravne osobe“ dodaju se riječi: „s javnim ovlastima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 26.
Članak 219. mijenja se i glasi:
„(1) Na temelju javne ovlasti Akademija:
- rješava u prvom stupnju u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu
- rješava u prvom stupnju u postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika.
(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Akademija:
- provodi standardizaciju i licenciranje obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja
- organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi
- organizira i provodi početno usavršavanje stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi
- organizira i provodi stručno usavršavanje pripravnika u djelatnosti socijalne skrbi te drugih zaposlenika iz područja socijalne skrbi
- organizira i provodi stručno usavršavanje ravnatelja u sustavu socijalne skrbi
- organizira i provodi stručno usavršavanje posebnih skrbnika i drugih stručnih radnika Centra za posebno skrbništvo
- organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod
- organizira i provodi program kontinuiranog stručnog usavršavanja obiteljskih medijatora
- organizira i provodi stručno usavršavanje za stručne radnike u Obiteljskom centru
- organizira i provodi stručno usavršavanje drugih pružatelja socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi
- organiz ira i provodi superviziju u sustavu socijalne skrbi
- vrednuje programe usavršavanja i rad predavača na Akademiji
- obavlja druge poslove utvrđene zakonom.
(3) U postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika Akademija odlučuje rješenjem.
(4) O žalbi protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) U obavljaju djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka Akademija može surađivati s drugim tijelima, ustanovama, visokim učilištima, udrugama, komorama, zakladama i drugim pravim osobama.
(7) Odnosi između Akademije i tijela iz stavka 4. ovoga članka mogu se urediti ugovorom.
(8) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi pravilnikom propisuje ministar.“
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 27.
Članak 225. mijenja se i glasi:
„Programsko vijeće:
- dono si godišnji plan stručnog usavršavanja
- predlaže upravnom vijeću Godišnji program stručnog usavršavanja
- odabire predavače na Akademiji
- odobrava materijale za provedbu stručnog usavršavanja
- prati kvalitetu provođenja programa usavršavanja i rada predavača na Akademiji
- sudjeluje u izradi pravila i drugih općih akata
- donosi poslovnik o svojem radu
- obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.”.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 28.
U članku 252. iza riječi: „psihosocijalnog rada“ briše se točka i dodaju riječi: „ili drugih specijalističkih usavršavanja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 29.
U članku 256. stavku 1. iza riječi: „pripravnik“ stavlja se točka a riječi: „na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.“ brišu se.
U stavku 3. brojka „12“ zamjenjuje se brojkom: „6“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 30.
U članku 257. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Pripravnik iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme dužan je stručni ispit položiti u roku od tri mjeseca nakon isteka pripravničkog staža.
(5) Nepolaganje stručnog ispita u roku iz stavka 4. ovoga članka predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se pripravniku može otkazati najkasnije zadnjeg dana roka iz stavka 4. ovoga članaka.“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 7. i 8.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 31.
U članku 258. stavku 2. riječi: „koji je, sukladno prijašnjim propisima, oslobođen obveze polaganja državnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja“ zamjenjuju se riječima: „ili državni ispit u skladu s propisima o državnim službenicima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike