Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1.
Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 201. – 2027.
Opis mjere:
Kroz promjene zakonodavnog okvira stvoriti uvjete transparentnosti i adekvatnosti socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 160,00 eura.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23. u daljnjem tekstu: Zakon), temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022., i do danas je mijenjan i dopunjavan nekoliko puta sve u cilju zaštite korisnika sustava socijalne skrbi kao najosjetljivije kategorije građana u društvu.
No, unatoč intervencijama postoji potreba daljnjeg unaprijeđena sustava, bilo kroz povećanje naknada koje se priznaju osobama u nepovoljnim životnim situacijama, bilo kroz poboljšanje načina i uvjeta za pružanje socijalnih usluga ili samog usklađenja Zakona s drugim propisima.
Također, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1. planirane su daljnje aktivnosti usmjerene na bolju pokrivenost, adekvatnost i usmjerenost socijalnih naknada na osobe koje žive u siromaštvu, naročito za kućanstva s djecom, kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 160,00 eura.
U dijelu uvjeta za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili za njeno daljnje korištenje radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu, čime su zaštićeni od gubitka prava ili smanjenja naknade zbog neodazivanju pozivu za rad za opće dobro bez naknade.
Nadalje, vezano uz rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, posebice za određene skupine građana kao što su djeca i samohrani roditelji, s ciljem smanjenja rizika od siromaštva ili izlaska iz siromaštva te poboljšanja kvalitete života predviđeno je usklađivanje pripadajućeg iznosa zajamčene minimalne naknade s potrebama i specifičnostima pojedinih skupina kroz povećanje osobnih faktora prilikom određivanja iznosa zajamčene minimalne naknade. U tu svrhu povećati će se osobni faktori za samohranog roditelja (radno sposobnog i potpuno nesposobnog za rad), dijete (dijete, dijete u jednoroditeljskoj obitelji, dijete samohranog roditelja) i trudnici i rodilji do šest mjeseci nakon poroda).
Također, proširen je krug korisnika zajamčene minimalne naknade na način da se korisniku naknade za redovito studiranje priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 % iznosa zajamčene minimalne naknade.
Omogućiti će se priznavanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, jer uz povećanje osnovice za izračun drugih naknada povećan je i prihodovni prag za odobravanje usluge, sa 300 % na 500 % osnovice tj. sa 199,08 eura na 375 eura.
Omogućit će se pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji, bez ograničenja trajanja, tj. dok god postoji potreba te brže odobravanje usluge stručne procjene jer će istu uz sve dosadašnje pružatelje moći pružati i Hrvatski zavod za socijalni rad u kojem je zaposlen veći broj stručnjaka.
Usluga boravka, iznimno, omogućiti će se korisniku kojemu je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji kao i otkloniti dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.
Općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug stručnih radnika koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi.
U sustavu socijalne skrbi posljednjih nekoliko godina prisutan je problem zapošljavanja stručnih radnika, kao i nedorečenost u dijelu postupanja kada nastupe okolnosti koje predstavljaju zapreku za rad u djelatnosti socijalne skrbi.. Predloženim izmjenama omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme,
Također, davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Zakon će se horizontalno uskladiti sa Zakonom o inkluzivnom dodatku te će se jezično i nomotehnički poboljšati. Naime, 1. siječnja 2024. stupio je na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, br. 156/23) kojim su u jedinstvenu naknadu – inkluzivni dodatak objedinjene četiri dotadašnje naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja (osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja), a čijim stupanjem na snagu su prestale važiti odredbe Zakona o socijalnoj skrbi, kojima su uređeni pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.
Redefinirano je sudjelovanje djeteta u plaćanju usluge na način da dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju ovoga Zakona.
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi je poboljšanje kvalitete života korisnika sustava socijalne skrbi.
Posebni ciljevi:
- jačanje ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu i obiteljima,
- poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja naknada u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti,
- poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske.
Glavni cilj koji se želi postići je osigurati transparentnije i adekvatnije naknade, poboljšanje kvalitete života osoba u riziku od siromaštva i osoba s invaliditetom, osiguranje socijalnih usluga u skladu s potrebama čime se postiže sveobuhvatnija zaštita korisnika, osiguranje novih ciljanih usluga za podršku roditeljstvu i obiteljima te u konačnici bolja kvaliteta usluga sustava socijalne skrbi.
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Sustav socijalne skrbi obuhvaća velik broj korisnika, najranjivijih skupina u društvu koji se svakodnevno suočavaju sa brojnim rizicima od siromaštva i socijalne isključenosti, uslijed invaliditeta, starosti ili zlostavljanja i zanemarivanja te se predloženim zakonom izravno utječe na socijalnu uključenost, zaštitu osjetljivih skupina, te proširenje pristupa socijalnoj skrbi.
Predloženim zakonom se postiže bolja pokrivenosti i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom kao što je predviđeno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade.
Također, omogućava se brže odobravanje usluge stručne procjene, odobravanje određenih socijalnih usluga većem broju korisnika kao i trajanje pružanja usluge određenim kategorijama korisnika dok za to postoji potreba.
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Promjenama u pogledu sudjelovanja djeteta u troškovima plaćanja usluge na način da dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju Zakona osigurava se adekvatnije zadovoljavanje potreba i zaštita djece i mlađih punoljetnih osoba.
S obzirom na sve navedeno socijalni učinak je procijenjen kao veliki, a donošenje predmetnog zakona značajno će utjecati na kvalitetu naknada i socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, odnosno, zaštitu prava korisnika.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme utječe se na otvaranje novih radnih mjesta čime će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi. Također, davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Povećanjem osobnih faktora kod prava na zajamčenu minimalnu naknadu, izuzeće od obveze rada za opće dobro bez naknade korisnika koji se zbog trenutnog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade,
te svim ostalim odredbama kojima je svrha borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva, osigurava se dostojanstveniji život te poštivanje prava na socijalnu sigurnost, ravnopravnost te jednaka mogućnost ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1.
Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 201. – 2027.
Opis mjere:
Kroz promjene zakonodavnog okvira stvoriti uvjete transparentnosti i adekvatnosti socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 160,00 eura.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23. u daljnjem tekstu: Zakon), temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022., i do danas je mijenjan i dopunjavan nekoliko puta sve u cilju zaštite korisnika sustava socijalne skrbi kao najosjetljivije kategorije građana u društvu.
No, unatoč intervencijama postoji potreba daljnjeg unaprijeđena sustava, bilo kroz povećanje naknada koje se priznaju osobama u nepovoljnim životnim situacijama, bilo kroz poboljšanje načina i uvjeta za pružanje socijalnih usluga ili samog usklađenja Zakona s drugim propisima.
Također, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1. planirane su daljnje aktivnosti usmjerene na bolju pokrivenost, adekvatnost i usmjerenost socijalnih naknada na osobe koje žive u siromaštvu, naročito za kućanstva s djecom, kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 160,00 eura.
U dijelu uvjeta za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili za njeno daljnje korištenje radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu, čime su zaštićeni od gubitka prava ili smanjenja naknade zbog neodazivanju pozivu za rad za opće dobro bez naknade.
Nadalje, vezano uz rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, posebice za određene skupine građana kao što su djeca i samohrani roditelji, s ciljem smanjenja rizika od siromaštva ili izlaska iz siromaštva te poboljšanja kvalitete života predviđeno je usklađivanje pripadajućeg iznosa zajamčene minimalne naknade s potrebama i specifičnostima pojedinih skupina kroz povećanje osobnih faktora prilikom određivanja iznosa zajamčene minimalne naknade. U tu svrhu povećati će se osobni faktori za samohranog roditelja (radno sposobnog i potpuno nesposobnog za rad), dijete (dijete, dijete u jednoroditeljskoj obitelji, dijete samohranog roditelja) i trudnici i rodilji do šest mjeseci nakon poroda).
Također, proširen je krug korisnika zajamčene minimalne naknade na način da se korisniku naknade za redovito studiranje priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 % iznosa zajamčene minimalne naknade.
Omogućiti će se priznavanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, jer uz povećanje osnovice za izračun drugih naknada povećan je i prihodovni prag za odobravanje usluge, sa 300 % na 500 % osnovice tj. sa 199,08 eura na 375 eura.
Omogućit će se pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji, bez ograničenja trajanja, tj. dok god postoji potreba te brže odobravanje usluge stručne procjene jer će istu uz sve dosadašnje pružatelje moći pružati i Hrvatski zavod za socijalni rad u kojem je zaposlen veći broj stručnjaka.
Usluga boravka, iznimno, omogućiti će se korisniku kojemu je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji kao i otkloniti dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.
Općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug stručnih radnika koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi.
U sustavu socijalne skrbi posljednjih nekoliko godina prisutan je problem zapošljavanja stručnih radnika, kao i nedorečenost u dijelu postupanja kada nastupe okolnosti koje predstavljaju zapreku za rad u djelatnosti socijalne skrbi.. Predloženim izmjenama omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme,
Također, davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Zakon će se horizontalno uskladiti sa Zakonom o inkluzivnom dodatku te će se jezično i nomotehnički poboljšati. Naime, 1. siječnja 2024. stupio je na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, br. 156/23) kojim su u jedinstvenu naknadu – inkluzivni dodatak objedinjene četiri dotadašnje naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja (osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja), a čijim stupanjem na snagu su prestale važiti odredbe Zakona o socijalnoj skrbi, kojima su uređeni pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.
Redefinirano je sudjelovanje djeteta u plaćanju usluge na način da dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju ovoga Zakona.
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi je poboljšanje kvalitete života korisnika sustava socijalne skrbi.
Posebni ciljevi:
- jačanje ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu i obiteljima,
- poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja naknada u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti,
- poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske.
Glavni cilj koji se želi postići je osigurati transparentnije i adekvatnije naknade, poboljšanje kvalitete života osoba u riziku od siromaštva i osoba s invaliditetom, osiguranje socijalnih usluga u skladu s potrebama čime se postiže sveobuhvatnija zaštita korisnika, osiguranje novih ciljanih usluga za podršku roditeljstvu i obiteljima te u konačnici bolja kvaliteta usluga sustava socijalne skrbi.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Sustav socijalne skrbi obuhvaća velik broj korisnika, najranjivijih skupina u društvu koji se svakodnevno suočavaju sa brojnim rizicima od siromaštva i socijalne isključenosti, uslijed invaliditeta, starosti ili zlostavljanja i zanemarivanja te se predloženim zakonom izravno utječe na socijalnu uključenost, zaštitu osjetljivih skupina, te proširenje pristupa socijalnoj skrbi.
Predloženim zakonom se postiže bolja pokrivenosti i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom kao što je predviđeno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade.
Također, omogućava se brže odobravanje usluge stručne procjene, odobravanje određenih socijalnih usluga većem broju korisnika kao i trajanje pružanja usluge određenim kategorijama korisnika dok za to postoji potreba.
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
Promjenama u pogledu sudjelovanja djeteta u troškovima plaćanja usluge na način da dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju Zakona osigurava se adekvatnije zadovoljavanje potreba i zaštita djece i mlađih punoljetnih osoba.
S obzirom na sve navedeno socijalni učinak je procijenjen kao veliki, a donošenje predmetnog zakona značajno će utjecati na kvalitetu naknada i socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, odnosno, zaštitu prava korisnika.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme utječe se na otvaranje novih radnih mjesta čime će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi. Također, davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Povećanjem osobnih faktora kod prava na zajamčenu minimalnu naknadu, izuzeće od obveze rada za opće dobro bez naknade korisnika koji se zbog trenutnog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade,
te svim ostalim odredbama kojima je svrha borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva, osigurava se dostojanstveniji život te poštivanje prava na socijalnu sigurnost, ravnopravnost te jednaka mogućnost ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
4. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
/
4.1.
Moguće opcije javnih politika
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost B«
4.2.
Ocjena i opcije
Opcija 1.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 2.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 3.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 4.
Koristi:
Troškovi:
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
/
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
/
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike