Na temelju članka 1. stavka 5., članka 14. stavka 2., članka 18. stavka 8., članka 19. stavka 3., članka 20. stavka 8., članka 21. stavka 9., članka 23. stavka 6., članka 24. stavka 4., članka 25. stavka 4., članka 26. stavka 5., članka 27. stavka 7., članka 30. stavka 4., članka 31. stavka 8., članka 32. stavka 5., i članka 33. stavka 4. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) te članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« broj 66/19.) ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite prirode i ministra nadležnog za europske poslove donosi
PRAVILNIK
O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE SJEMENA ČUVANIH SORTI
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«; prijave i ograničenje proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«; certifikacija sjemena »čuvanih sorti«; područje proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«, ispitivanje sjemena »čuvanih sorti«; nadzor sjemenskog usjeva; uvjeti stavljanja na tržište »čuvanih sorti«; kvantitativna ograničenja pri stavljanju na tržište sjemena »čuvanih sorti«; pakiranje, plombiranje i označavanje pakiranja sjemena »čuvanih sorti« i službena post-kontrola sjemena »čuvanih sorti« i određena odstupanja u vezi s in situočuvanjem i održivom upotrebom biljnih genetskih resursa kroz uzgoj i stavljanje na tržište.
(2) Ovaj Pravilnik se odnosi na sve domaće i udomaćene sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte, na one za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije domaće i udomaćene sorte te su kao takve evidentirane i uključene u Sortnu listu Republike Hrvatske pod nazivom »čuvane sorte«.
(3) Ukoliko nije drugačije predviđeno odredbama ovoga Pravilnika, priznavanje sorti, proizvodnja, i stavljanje na tržište sjemena provodi se u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje upis sorti na Sortnu listu, propisa kojim se uređuje priznavanje sorti, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena žitarica, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena repa, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena povrća, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemenskog krumpira ili propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena uljarica i predivog bilja.
Članak 2.
Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
– Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. koja propisuje određena odstupanja, za priznavanje čuvanih sorti koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i ugrožene su genetskom erozijom i za trženje sjemena i sjemena krumpira tih čuvanih sorti (SL L 12, 21.6.2008.)
– Direktiva Komisije 2009/145/EZ od 26. studenoga 2009. koja propisuje određena odstupanja, za prihvaćanje povrtnih čuvanih sorti koje su tradicionalno uzgajane na posebnim područjima i regijama i ugrožene su genetskom erozijom i povrtnih sorti bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju usjeva, ali su razvijene za uzgoj pod posebnim uvjetima i za stavljanje na tržište sjemena čuvanih sorti (SL L 312, 27.11.2009.)
– Direktiva Komisije 2010/60/EU od 30. kolovoza 2010. koja propisuje određena odstupanja, za stavljanje na tržište sjemenskih mješavina krmnog bilja namijenjenih očuvanju prirodnog okoliša (SL L 228, 31.8.2010.)
– Provedbena direktiva Komisije 2013/45/EU od 7. kolovoza 2013. o izmjeni Direktiva Vijeća 2002/55/EZ i 2008/72/EZ i Direktive Komisije 2009/145/EZ u vezi s botaničkim nazivima rajčice (SL L 213, 8. 8. 2013.).
Članak 3.
(1) Izrazi koji se koriste u Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) koriste se i u ovom Pravilniku.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 4.
U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
a.Očuvanje »in situ« podrazumijeva očuvanje i održavanje ekosustava i prirodnih staništa te očuvanje populacija i/ili genotipova u njihovom izvornom - prirodnom okruženju, u kojem su razvili svoja prepoznatljiva svojstva.
b.Genetska erozija je gubitak genetske različitosti između i unutar populacija ili sorti iste biljne vrste tijekom vremena, ili smanjenje genetske osnove vrste zbog utjecaja čovjeka ili promjena u okolišu.
c.Tradicijska sorta je skup populacija ili klonova biljne vrste koji su prilagođeni okolišnim uvjetima svojeg podneblja.
d.Čuvana sorta je svaka sorta lokalne populacije i tradicijska sorta koja je prirodno prilagođena lokalnim i regionalnim uvjetima i kojoj prijeti genetska erozija te se tradicionalno uzgaja u određenim područjima, a sve u svrhu interesa za očuvanje biljnih genetskih izvora.
e.Regija podrijetla jest područje na kojem se tradicionalno uzgajaju tradicijske i čuvane sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte, sorte za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije tradicijske i čuvane sorte. Regija podrijetla jest cijeli teritorij Republike Hrvatske.
f.Izvorišno područje je:
a)područje određeno kao posebno područje očuvanja u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje o zaštiti prirode; ili
područje koje doprinosi očuvanju biljnih genetskih izvora i koje je određeno od strane Republike Hrvatske u skladu s kriterijima navedenima u propisu kojim se uređuje o zaštiti prirode, kojima se upravlja, zaštićuje i koji su pod nadzorom u skladu sa odredbama Pravilnika kojima se uređuje o popisu stanišnih tipova i karti staništa.
g.Mjesto prikupljanja je dio izvorišnog područja u kojem je sjeme prikupljeno.
h.Mješavina za očuvanje je mješavina različitih rodova, vrsta i gdje je značajno, podvrsta namijenjenih korištenju očuvanja prirodnih okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora, te mogu sadržavati sjeme krmnog bilja ili sjeme bilja koje nije određeno kao krmno bilje u skladu sa propisom kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja.
i.Izravno-požete mješavine krmnog bilja su mješavine sjemena prikupljene na mjestu prikupljanja i stavljene na tržište, sa ili bez dorade.
j.Uzgojene mješavine krmnog bilja su sjemenske mješavine proizvedene na način:
(a) da je sjeme zasebne vrste uzeto na mjestu prikupljanja;
(b) da se sjeme iz točke (a) umnožava izvan mjesta prikupljanja kao jedinstvena vrsta;
(c) da je sjeme tih vrsta potom izmiješano kako bi se stvorila mješavina sastavljena od tih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja.
Članak 5.
(1) Čuvane sorte priznaju se u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje upis sorti u Sortnu listu.
(2) Tradicijske sorte koje će biti priznate kao čuvane sorte, se u Sortnoj listi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sortna lista) označavaju se kao »čuvane sorte«.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvane sorte povrtnih biljnih vrsta biti će priznate za proizvodnju certificiranog sjemena čuvane sorte« ili »standardnog sjemena čuvane sorte« u skladu sa odredbama članka 11. ovoga Pravilnika;
Članak 6.
(1) Iznimno od članka 5. stavka 1., sorta povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima biti će priznata kao sorta povrća čije sjeme može biti priznato samo kao »standardno sjeme sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima«, a u skladu sa odredbama članka 5. točke C. propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena povrća.
(2) Da bi sorta povrća razvijena za uzgoj pod određenim uvjetima bila priznata, treba biti bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju, ali razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima.
(3) Sorta se smatra da je razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima ako je razvijena za uzgoj pri određenim agrotehničkim, klimatskim ili pedološkim uvjetima.
Članak 7.
(1) Mješavine krmnog bilja za očuvanje mogu se staviti na tržište ako ispunjavanju zahtjeve iz članka 8. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, zahtjeve iz članka 9. ovoga Pravilnika.
(2) Prilikom podnošenja obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje potrebno je navesti slijedeće podatke:
a) ime i adresu proizvođača;
b) način žetve: da li je sjeme izravno-požeto ili je uzgojeno;
c) maseni udio komponenata kao vrsta i, gdje je značajno, podvrsta;
d) u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, određenu stopu klijavosti za dijelove mješavine prema propisu kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja, koja nije u skladu sa stopom klijavosti određenoj u Dodatku II. toga Pravilnika;
e) količinu mješavine na koju će se primjenjivati obavijest;
f) izvorišno područje;
g) mjesto prikupljanja i dodatno, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, mjesto umnožavanja;
h) tip staništa mjesta prikupljanja; i
i) godinu prikupljanja.
(3) Prilikom podnošenja obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište izravno-požete mješavine krmnog bilja za očuvanje, u točki c. stavka 2. dovoljno je navesti dijelove mješavina kao vrste i, gdje je značajno, podvrste koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i gdje su, kao dijelovi mješavine, od važnosti za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora.
Članak 8.
(1) Izravno-požete mješavine krmnog bilja za očuvanje moraju biti prikupljene u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja na kojem se nije sijalo tijekom posljednjih 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.
(2) Proizvođač izravno-požetih mješavina krmnog bilja uz obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
(3) Udio dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje od kojih su vrste, i gdje je značajno, podvrste tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, moraju biti odgovarajući za svrhu ponovnog stvaranja stanišnog tipa mjesta prikupljanja.
(4) Klijavost dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja iz stavka 3. ovoga članka moraju biti dostatne za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.
(5) Najveći udio vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje ne udovoljavaju uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, ne smije biti veći od 1% masenog udjela. Izravno-požeta mješavina krmnog bilja za očuvanje ne smije sadržavati vrste Avena fatua, Avena sterilis i Cuscuta spp. Najveći sadržaj Rumex spp., osim Rumex acetosella i Rumex maritimus, ne smije biti veći od 0.05 % masenog udjela.
Članak 9.
(1) Sakupljeno sjeme od kojeg je proizvedena uzgojena mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti prikupljeno u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja koje nije bilo zasijano 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.
(2) Proizvođač uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje uz obavijest o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. ovoga Pravilnika.
(3) Sjeme uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti sačinjeno od vrsta, i gdje je značajno, podvrsta tipičnih za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, te primjerene za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.
(4) Dijelovi uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje koji su sastavljeni od sjemena krmnog bilja definiranog propisom kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja, prije miješanja moraju udovoljavati zahtjevima kao za komercijalno sjeme navedenima u Dodatku 2. Poglavlju 3. propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja:
- u pogledu analitičke čistoće na način kako je navedeno u stupcima 4 do 11 tablice u Poglavlju I. točki 2 podtočki A navedenog Dodatka,
- u pogledu najvećeg sadržaja drugih biljnih vrsta u uzorku mase određene u stupcu 12, 13 i 14 u tablici u Poglavlju I. točki 2. podtočki A u Dodatku II., i
- u pogledu uvjeta koje se odnose na sjemenke sjemenki grahorica, kako je postavljeno u stupcu 15 tablice u Poglavlju I. točki 2. podtočki A tog Dodatka.
(5) Umnožavanje se može odvijati tijekom 5 generacija.
Članak 10.
(1) Obavijest o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište mješavina krmnog bilja za očuvanje podnosi se pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Agencija ).
(2) U Obavijesti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti navedene informacije kojima se potvrđuje udovoljavanje uvjetima iz članaka 7. i 8. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili članaka 7. i 9. ovoga Pravilnika u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje.
(3) Vizualni pregledi izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje na mjestu prikupljanja tijekom perioda rasta provodi Agencija ili se provodi nadzor pod stručnom kontrolom, u intervalima koji osiguravaju da mješavina udovoljava, barem, uvjetima određenima u članku 8. stavku 3. i stavku 5. ovog Pravilnika, te će rezultati istih biti evidentirani.
(4) Nakon pregleda Obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena provodi se test ili testovi pod službenim nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje kako bi se provjerilo da mješavina krmnog bilja za očuvanje udovoljava uvjetima iz članka 9. stavka 3. i stavka 4. ovog Pravilnika.
(5) Uzorci za testove moraju se uzeti iz homogenih sjemenskih partija, a u skladu sa pravilima o težini serije/uzorka sukladno propisima kojima se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja.
Članak 11.
(1) Iznimno od odredbi iz propisa navedenih u članku 1. stavku 3. ovog Pravilnika u kojima su navedeni zahtjevi za certifikaciju, sjeme »čuvanih sorti« koje se stavlja na tržište mora udovoljavati uvjetima iz stavka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.
(2) Sjeme mora potjecati od sjemena proizvedenog prema dobro definiranim praksama održavanja sorte.
(3) Sjeme, osim sjemena Oryza sativa, mora biti u skladu sa zahtjevima certifikacije certificiranog sjemena navedenih u Pravilnicima iz članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika, uz iznimku zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.
(4) Sjeme Oryza sativa mora biti u skladu sa zahtjevima za certifikaciju »certificiranog sjemena, druge generacije« u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena žitarica, uz izuzetak zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.
(5) Sjeme mora imati zadovoljavajuću sortnu čistoću.
(6) U slučaju sjemenskog krumpira, članak 13. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira se ne primjenjuje u pogledu veličine gomolja.
(7) Iznimno od odredbi iz članka 6. propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja dozvoljava se stavljanje na tržište mješavine krmnog bilja različitih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta namijenjenih za upotrebu u očuvanju okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora.
Članak 12.
(1) Ispitivanje sjemena čuvanih sorti obavlja se u skladu sa odredbama propisa navedenih u članku 1. stavku 3. ovog Pravilnika.
(2) Ispitivanja iz stavka 1. ovoga pravilnika provoditi će prema važećim međunarodnim metodama, ili ako takve metode ne postoje, u skladu s bilo kojim primjerenim metodama.
(2) Za ispitivanja sjemena čuvanih sorti iz stavka 1. ovog članka, uzorci sjemena moraju biti uzeti iz homogenih partija, te se mora osigurati poštivanje pravila o masi partije i uzorkovanoj masi, koja su određena Pravilnicima iz članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika.
Članak 13.
(1) Sjeme »čuvane sorte« i mješavina krmnog bilja za očuvanje može se staviti na tržište samo ako je:
a)proizvedeno u regiji podrijetla i
b)stavlja se na tržište isključivo u regiji podrijetla.
(2) Ako se zbog određenog problema povezanog s okolišem uvjeti za certificiranje previđeni člankom 11. stavkom 3. ovoga Pravilnika ne mogu ispuniti u toj regiji, mogu se odobriti dodatne regije za proizvodnju sjemena uvažavajući informacije tijela za biljne genetske resurse ili informacije organizacija koje su države članice priznale za tu svrhu. Međutim, sjeme proizvedeno u tim dodatnim regijama može se upotrebljavati isključivo u regijama podrijetla.
Članak 14.
(1) Sjeme »čuvane sorte« ne smije se stavljati na tržište u količini većoj nego što je dostatno za sjetvu površine koja ne prelazi 0,5 % površine koja se sije u jednoj godini tom biljnom vrstom ili maksimalno količina sjemena potrebna za sjetvu 100 ha.
(2) Količina sjemena biljnih vrsta Pisum sativum, Triticum spp., Hordeum vulgare, Zea mays, Solanum tuberosum, Brassica napus i Helianthus annuus, stavljenog na tržište kao sjeme »čuvanih sorti« ne smije biti veća od 0,3 %, ili količine sjemena potrebne za sjetvu 100 ha.
(3) Ukupna količina sjemena »čuvanih sorti« stavljana na tržište ne smije biti veća od 10 % od ukupne količine sjemena koje se u jednog godini koristi u Republici Hrvatskoj. Ako je u tom slučaju količina sjemena manja nego što je potrebno za sjetvu 100 ha, najveća količina sjemena jedne biljne vrste može biti povećana na količinu potrebnu za sjetvu 100 ha.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, količina sjemena povrća, stavljenog na tržište kao sjeme »čuvane sorte«, po godini ne smije prelaziti količinu potrebnu za proizvodnju povrća po hektaru koja je određena u Dodatku I. ovoga Pravilnika za određenu vrstu povrća.
(5) Sjeme sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima, smiju se stavljati na tržište u sitnim pakiranjima, koja ne prelaze najveću neto masu po vrsti određenu u Dodatku II.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ukupna količina sjemena stavljenog na tržište kao mješavine krmnog bilja za očuvanje po godini ne smije biti veća od 5% ukupne mase svih sjemenskih mješavina krmnog bilja stavljenih na tržište te godine, navedenih u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja.
Članak 15.
(1) Proizvođači sjemena »čuvanih sorti« dužni su prije početka svake proizvodne sezone prijaviti površinu i područje sjemenske proizvodnje »čuvanih sorti« Agenciji kako bi se mogla pratiti proizvodnja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju izravno-požetih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Agenciji, prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za stavljanje na tržište zajedno sa veličinom površine i lokacijom područja sakupljanja
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju usjevno-uzgojenih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Agenciji prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za stavljanje na tržište zajedno sa veličinom i lokacijom područja sakupljanja i veličinom i lokacijom područja za umnožavanje.
(4) Proizvođači sjemena »čuvanih sorti«, dužni su za svaku proizvodnu sezonu prijaviti Agenciji količine sjemena svake čuvane sorte koje su stavili na tržište.
(5) Ministarstvo će na zahtjev Komisije i druge države članice izvijestiti o količini sjemena svake čuvane sorte iz stavka 4. ovoga članka koje je stavljeno na području Republike Hrvatske.
(6) Ako je količina sjemena iz stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ovoga članka veća od količine navedene u članku 14. ovoga Pravilnika, ministar će ograničiti količine koje pojedini proizvođač može staviti u promet.
Članak 16.
Proizvodnja i stavljanje na tržište sjemena »čuvanih sorti« obavlja se pod službenim nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom kako bi se osiguralo da se proizvodnja takvog sjemena odvija prema odredbama ovog Pravilnika, obraćajući posebnu pozornost na sortnost, lokaciju sjemenske proizvodnje i količinu sjemenske proizvodnje kako bi se mogli ispuniti zahtjevi ograničenja proizvodnje.
Članak 17.
(1) Sjeme »čuvanih sorti«, sjeme sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima i mješavina krmnog bilja za očuvanje može biti stavljeno na tržište samo u plombiranim pakiranjima.
(2) Pakiranja moraju biti plombirana na način da je onemogućeno njihovo otvaranje bez oštećenja plombe ili ostavljanja traga oštećenja na pakiranju
3.Kako bi se osiguralo plombiranje u skladu sa stavkom 2., sustav plombiranja mora uključivati barem jednu oznaku ili otisak pečata.
Članak 18.
(1) Pakiranja sjemena »čuvanih sorti« moraju sadržavati slijedeće podatke:
a.EU pravila i standardi
b.Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje etiketa ili njen identifikacijski znak,
c.Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano ....(godina)« ili, osim za sjemenski krumpir, godina posljednjeg ispitivanja klijavosti: »uzorak uzet…(godina)«,
d.Vrsta: navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom, na latinici
e.Ime čuvane sorte
f.Riječi »čuvana sorta«,
g.Regija podrijetla
h.Ako je regija proizvodnje sjemena različita od regije podrijetla navodi se regija proizvodnje sjemena
i.Kod povrtnih biljnih vrsta riječi »certificirano sjeme čuvane sorte« ili »standardno sjeme čuvane sorte«,
j.Kod sorti povrtnih biljnih vrsta bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima riječi »sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima«,
k.Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake,
l.Deklarirana količina ili, osim kod krumpira, deklarirani broj sjemenki,
m.Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi, osim kod krumpira.
(2) Oznaka Pakiranja sjemena sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima:
a.EU pravila i standardi
b.Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje etiketa ili njen identifikacijski znak,
c. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano ....(godina)«, godina posljednjeg ispitivanja klijavosti: »uzorak uzet…(godina)«,
d.Vrsta: navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom, na latinici
e.Ime sorte
f.Riječi »sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima«,
g.Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake,
h.Deklarirana količina ili, osim kod krumpira, deklarirani broj sjemenki,
i.Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi
(3) Oznake kojima se obilježavaju pakiranja sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje:
a.EU pravila i standardi
b.Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje oznake ili njen identifikacijski znak,
c.Metoda žetve: da li je izravno-požeto ili uzgojeno
i.Riječi »sjemenska mješavina krmnog bilja za očuvanje, za… (navesti namjenu za upotrebu u području istog tipa staništa kao i mjesto prikupljanja, ne uzevši u obzir biotske uvjete)«
j.Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake
k.Maseni udio komponenti izraženo kao vrste i, gdje je značajno, podvrste
l.Deklarirana neto ili bruto masa ili deklariran broj sjemenki
m.Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi
n.Kod uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, postotak klijavosti za komponente mješavine navedenu u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, koje ne udovoljavaju zahtjevima klijanja postavljenima u Dodatku II. tog Pravilnika.
(3) U pogledu stavka 3. točke 11., biti će dovoljno navesti komponente izravno požetih mješavina za očuvanje kako je određeno člankom 8. stavkom 3.
(4) U pogledu stavka 2. točke 13., biti će dovoljno navesti prosjek tih uvjetovanih postotaka klijavosti u slučaju da je postotak klijavosti veći od pet.
Članak 19.
(1) Sjeme »čuvanih sorti« i sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima podliježe postkontroli, od strane Agencije, nasumičnim provjerama kako bi se potvrdila sortna pripadnost i čistoća.
(2) Postkontrola se obavlja jednakim postupcima kao postkontrola konvencionalnih sorti.
(3) Postkontrola će se provoditi u skladu s važećim međunarodnim metodama, ili ako takve metode ne postoje, u skladu s bilo kojim drugim odgovarajućim metodama.
Članak 20.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti (»Narodne novine«, br., 43/13 i 40/14).
Članak 21.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
KLASA:
URBROJ:
POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Josip Dabro
DODATAK I.
Kvantitativna ograničenja za trženje sjemena čuvanih sorti u skladu sa odredbama članka 14. stavka 4. ovoga Pravilnika.
Botaničko ime
Maksimalan broj hektara na kojima se može proizvoditi povrće čuvane sorte u jednoj godini po sorti
Allium cepa L. — Skupina lukova iz roda cepa
Brassica oleracea L.
Brassica rapa L.
Capsicum annuum L.
Cichorium intybus L.
Cucumis melo L.
Cucurbita maxima Duchesne
Cynara cardunculus L.
Daucus carota L.
Lactuca sativa L.
. Solanum lycopersicum L
Phaseolus vulgaris L.
Pisum sativum L. (partim)
Vicia faba L. (partim)
40
Allium cepa L. — Skupina lukova iz roda aggregatum
Allium porrum L.
Allium sativum L.
Beta vulgaris L.
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. et Nakai
Cucumis sativus L.
Cucurbita pepo L.
Foeniculum vulgare Mill.
Solanum melongena L.
Spinacia oleracea L.
20
Allium fistulosum L.
Allium schoenoprasum L.
Anthriscus cerefolium (L.) Hoffm.
Apium graveolens L.
Asparagus officinalis L.
Cichorium endivia L.
Petroselinum crispum (Mill.) Nyman ex A. W. Hill
Phaseolus coccineus L.
Raphanus sativus L.
Rheum rhabarbarum L.
Scorzonera hispanica L.
Valerianella locusta (L.) Laterr.
Zea mays L. (partim)
10
DODATAK II.
Kvantitativna ograničenja za trženje sjemena sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima, u skladu sa odredbama članka 14. stavka 5. ovoga Pravilnika.
Botaničko ime
Maksimalna neto masa po pakiranju, u gramima
Phaseolus coccineus L.
Phaseolus vulgaris L.
Pisum sativum L. (partim)
Vicia faba L. (partim)
Spinacia oleracea L.
Zea mays L. (partim)
250
Allium cepa L. (Skupina lukova cepa, aggregatum )
Allium fistulosum L.
Allium porrum L.
Allium sativum L.
Anthriscus cerefolium (L.) Hoffm.
Beta vulgaris L.
Brassica rapa L.
Cucumis sativus L.
Cucurbita maxima Duchesne
Cucurbita pepo L.
Daucus carota L.
Lactuca sativa L.
Petroselinum crispum (Mill.) Nyman ex A. W. Hill
Raphanus sativus L.
Scorzonera hispanica L.
Valerianella locusta (L.) Laterr.
25
Allium schoenoprasum L.
Apium graveolens L.
Asparagus officinalis L.
Brassica oleracea L. (all)
Capsicum annuum L.
Cichorium endivia L.
Cichorium intybus L.
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. et Nakai
Cucumis melo L.
Cynara cardunculus L.
. Solanum lycopersicum L
Foeniculum vulgare Mill.
Rheum rhabarbarum L.
Solanum melongena L.
5
DODATAK III.
IZJAVA
Kojom ja, ____________________________________________________________
Na temelju članka 1. stavka 5., članka 14. stavka 2., članka 18. stavka 8., članka 19. stavka 3., članka 20. stavka 8., članka 21. stavka 9., članka 23. stavka 6., članka 24. stavka 4., članka 25. stavka 4., članka 26. stavka 5., članka 27. stavka 7., članka 30. stavka 4., članka 31. stavka 8., članka 32. stavka 5., i članka 33. stavka 4. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) te članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« broj 66/19.) ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite prirode i ministra nadležnog za europske poslove donosi
PRAVILNIK
O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE SJEMENA ČUVANIH SORTI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«; prijave i ograničenje proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«; certifikacija sjemena »čuvanih sorti«; područje proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«, ispitivanje sjemena »čuvanih sorti«; nadzor sjemenskog usjeva; uvjeti stavljanja na tržište »čuvanih sorti«; kvantitativna ograničenja pri stavljanju na tržište sjemena »čuvanih sorti«; pakiranje, plombiranje i označavanje pakiranja sjemena »čuvanih sorti« i službena post-kontrola sjemena »čuvanih sorti« i određena odstupanja u vezi s in situ očuvanjem i održivom upotrebom biljnih genetskih resursa kroz uzgoj i stavljanje na tržište.
(2) Ovaj Pravilnik se odnosi na sve domaće i udomaćene sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte, na one za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije domaće i udomaćene sorte te su kao takve evidentirane i uključene u Sortnu listu Republike Hrvatske pod nazivom »čuvane sorte«.
(3) Ukoliko nije drugačije predviđeno odredbama ovoga Pravilnika, priznavanje sorti, proizvodnja, i stavljanje na tržište sjemena provodi se u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje upis sorti na Sortnu listu, propisa kojim se uređuje priznavanje sorti, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena žitarica, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena repa, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena povrća, propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemenskog krumpira ili propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena uljarica i predivog bilja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 2.
Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
– Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. koja propisuje određena odstupanja, za priznavanje čuvanih sorti koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i ugrožene su genetskom erozijom i za trženje sjemena i sjemena krumpira tih čuvanih sorti (SL L 12, 21.6.2008.)
– Direktiva Komisije 2009/145/EZ od 26. studenoga 2009. koja propisuje određena odstupanja, za prihvaćanje povrtnih čuvanih sorti koje su tradicionalno uzgajane na posebnim područjima i regijama i ugrožene su genetskom erozijom i povrtnih sorti bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju usjeva, ali su razvijene za uzgoj pod posebnim uvjetima i za stavljanje na tržište sjemena čuvanih sorti (SL L 312, 27.11.2009.)
– Direktiva Komisije 2010/60/EU od 30. kolovoza 2010. koja propisuje određena odstupanja, za stavljanje na tržište sjemenskih mješavina krmnog bilja namijenjenih očuvanju prirodnog okoliša (SL L 228, 31.8.2010.)
– Provedbena direktiva Komisije 2013/45/EU od 7. kolovoza 2013. o izmjeni Direktiva Vijeća 2002/55/EZ i 2008/72/EZ i Direktive Komisije 2009/145/EZ u vezi s botaničkim nazivima rajčice (SL L 213, 8. 8. 2013.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 3.
(1) Izrazi koji se koriste u Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) koriste se i u ovom Pravilniku.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 4.
U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
a. Očuvanje »in situ« podrazumijeva očuvanje i održavanje ekosustava i prirodnih staništa te očuvanje populacija i/ili genotipova u njihovom izvornom - prirodnom okruženju, u kojem su razvili svoja prepoznatljiva svojstva.
b. Genetska erozija je gubitak genetske različitosti između i unutar populacija ili sorti iste biljne vrste tijekom vremena, ili smanjenje genetske osnove vrste zbog utjecaja čovjeka ili promjena u okolišu.
c. Tradicijska sorta je skup populacija ili klonova biljne vrste koji su prilagođeni okolišnim uvjetima svojeg podneblja.
d. Čuvana sorta je svaka sorta lokalne populacije i tradicijska sorta koja je prirodno prilagođena lokalnim i regionalnim uvjetima i kojoj prijeti genetska erozija te se tradicionalno uzgaja u određenim područjima, a sve u svrhu interesa za očuvanje biljnih genetskih izvora.
e. Regija podrijetla jest područje na kojem se tradicionalno uzgajaju tradicijske i čuvane sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte, sorte za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije tradicijske i čuvane sorte. Regija podrijetla jest cijeli teritorij Republike Hrvatske.
f. Izvorišno područje je:
a) područje određeno kao posebno područje očuvanja u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje o zaštiti prirode; ili
područje koje doprinosi očuvanju biljnih genetskih izvora i koje je određeno od strane Republike Hrvatske u skladu s kriterijima navedenima u propisu kojim se uređuje o zaštiti prirode, kojima se upravlja, zaštićuje i koji su pod nadzorom u skladu sa odredbama Pravilnika kojima se uređuje o popisu stanišnih tipova i karti staništa.
g. Mjesto prikupljanja je dio izvorišnog područja u kojem je sjeme prikupljeno.
h. Mješavina za očuvanje je mješavina različitih rodova, vrsta i gdje je značajno, podvrsta namijenjenih korištenju očuvanja prirodnih okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora, te mogu sadržavati sjeme krmnog bilja ili sjeme bilja koje nije određeno kao krmno bilje u skladu sa propisom kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja.
i. Izravno-požete mješavine krmnog bilja su mješavine sjemena prikupljene na mjestu prikupljanja i stavljene na tržište, sa ili bez dorade.
j. Uzgojene mješavine krmnog bilja su sjemenske mješavine proizvedene na način:
(a) da je sjeme zasebne vrste uzeto na mjestu prikupljanja;
(b) da se sjeme iz točke (a) umnožava izvan mjesta prikupljanja kao jedinstvena vrsta;
(c) da je sjeme tih vrsta potom izmiješano kako bi se stvorila mješavina sastavljena od tih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 5.
(1) Čuvane sorte priznaju se u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje upis sorti u Sortnu listu.
(2) Tradicijske sorte koje će biti priznate kao čuvane sorte, se u Sortnoj listi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sortna lista) označavaju se kao »čuvane sorte«.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvane sorte povrtnih biljnih vrsta biti će priznate za proizvodnju certificiranog sjemena čuvane sorte« ili »standardnog sjemena čuvane sorte« u skladu sa odredbama članka 11. ovoga Pravilnika;
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 6.
(1) Iznimno od članka 5. stavka 1., sorta povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima biti će priznata kao sorta povrća čije sjeme može biti priznato samo kao »standardno sjeme sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima«, a u skladu sa odredbama članka 5. točke C. propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena povrća.
(2) Da bi sorta povrća razvijena za uzgoj pod određenim uvjetima bila priznata, treba biti bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju, ali razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima.
(3) Sorta se smatra da je razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima ako je razvijena za uzgoj pri određenim agrotehničkim, klimatskim ili pedološkim uvjetima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 7.
(1) Mješavine krmnog bilja za očuvanje mogu se staviti na tržište ako ispunjavanju zahtjeve iz članka 8. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, zahtjeve iz članka 9. ovoga Pravilnika.
(2) Prilikom podnošenja obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje potrebno je navesti slijedeće podatke:
a) ime i adresu proizvođača;
b) način žetve: da li je sjeme izravno-požeto ili je uzgojeno;
c) maseni udio komponenata kao vrsta i, gdje je značajno, podvrsta;
d) u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, određenu stopu klijavosti za dijelove mješavine prema propisu kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja, koja nije u skladu sa stopom klijavosti određenoj u Dodatku II. toga Pravilnika;
e) količinu mješavine na koju će se primjenjivati obavijest;
f) izvorišno područje;
g) mjesto prikupljanja i dodatno, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, mjesto umnožavanja;
h) tip staništa mjesta prikupljanja; i
i) godinu prikupljanja.
(3) Prilikom podnošenja obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište izravno-požete mješavine krmnog bilja za očuvanje, u točki c. stavka 2. dovoljno je navesti dijelove mješavina kao vrste i, gdje je značajno, podvrste koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i gdje su, kao dijelovi mješavine, od važnosti za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 8.
(1) Izravno-požete mješavine krmnog bilja za očuvanje moraju biti prikupljene u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja na kojem se nije sijalo tijekom posljednjih 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.
(2) Proizvođač izravno-požetih mješavina krmnog bilja uz obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
(3) Udio dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje od kojih su vrste, i gdje je značajno, podvrste tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, moraju biti odgovarajući za svrhu ponovnog stvaranja stanišnog tipa mjesta prikupljanja.
(4) Klijavost dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja iz stavka 3. ovoga članka moraju biti dostatne za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.
(5) Najveći udio vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje ne udovoljavaju uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, ne smije biti veći od 1% masenog udjela. Izravno-požeta mješavina krmnog bilja za očuvanje ne smije sadržavati vrste Avena fatua, Avena sterilis i Cuscuta spp. Najveći sadržaj Rumex spp., osim Rumex acetosella i Rumex maritimus, ne smije biti veći od 0.05 % masenog udjela.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 9.
(1) Sakupljeno sjeme od kojeg je proizvedena uzgojena mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti prikupljeno u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja koje nije bilo zasijano 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.
(2) Proizvođač uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje uz obavijest o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. ovoga Pravilnika.
(3) Sjeme uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti sačinjeno od vrsta, i gdje je značajno, podvrsta tipičnih za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, te primjerene za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.
(4) Dijelovi uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje koji su sastavljeni od sjemena krmnog bilja definiranog propisom kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja, prije miješanja moraju udovoljavati zahtjevima kao za komercijalno sjeme navedenima u Dodatku 2. Poglavlju 3. propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja:
- u pogledu analitičke čistoće na način kako je navedeno u stupcima 4 do 11 tablice u Poglavlju I. točki 2 podtočki A navedenog Dodatka,
- u pogledu najvećeg sadržaja drugih biljnih vrsta u uzorku mase određene u stupcu 12, 13 i 14 u tablici u Poglavlju I. točki 2. podtočki A u Dodatku II., i
- u pogledu uvjeta koje se odnose na sjemenke sjemenki grahorica, kako je postavljeno u stupcu 15 tablice u Poglavlju I. točki 2. podtočki A tog Dodatka.
(5) Umnožavanje se može odvijati tijekom 5 generacija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 10.
(1) Obavijest o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište mješavina krmnog bilja za očuvanje podnosi se pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Agencija ).
(2) U Obavijesti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti navedene informacije kojima se potvrđuje udovoljavanje uvjetima iz članaka 7. i 8. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili članaka 7. i 9. ovoga Pravilnika u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje.
(3) Vizualni pregledi izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje na mjestu prikupljanja tijekom perioda rasta provodi Agencija ili se provodi nadzor pod stručnom kontrolom, u intervalima koji osiguravaju da mješavina udovoljava, barem, uvjetima određenima u članku 8. stavku 3. i stavku 5. ovog Pravilnika, te će rezultati istih biti evidentirani.
(4) Nakon pregleda Obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena provodi se test ili testovi pod službenim nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje kako bi se provjerilo da mješavina krmnog bilja za očuvanje udovoljava uvjetima iz članka 9. stavka 3. i stavka 4. ovog Pravilnika.
(5) Uzorci za testove moraju se uzeti iz homogenih sjemenskih partija, a u skladu sa pravilima o težini serije/uzorka sukladno propisima kojima se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 11.
(1) Iznimno od odredbi iz propisa navedenih u članku 1. stavku 3. ovog Pravilnika u kojima su navedeni zahtjevi za certifikaciju, sjeme »čuvanih sorti« koje se stavlja na tržište mora udovoljavati uvjetima iz stavka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.
(2) Sjeme mora potjecati od sjemena proizvedenog prema dobro definiranim praksama održavanja sorte.
(3) Sjeme, osim sjemena Oryza sativa , mora biti u skladu sa zahtjevima certifikacije certificiranog sjemena navedenih u Pravilnicima iz članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika, uz iznimku zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.
(4) Sjeme Oryza sativa mora biti u skladu sa zahtjevima za certifikaciju »certificiranog sjemena, druge generacije« u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena žitarica, uz izuzetak zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.
(5) Sjeme mora imati zadovoljavajuću sortnu čistoću.
(6) U slučaju sjemenskog krumpira, članak 13. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira se ne primjenjuje u pogledu veličine gomolja.
(7) Iznimno od odredbi iz članka 6. propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja dozvoljava se stavljanje na tržište mješavine krmnog bilja različitih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta namijenjenih za upotrebu u očuvanju okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 12.
(1) Ispitivanje sjemena čuvanih sorti obavlja se u skladu sa odredbama propisa navedenih u članku 1. stavku 3. ovog Pravilnika.
(2) Ispitivanja iz stavka 1. ovoga pravilnika provoditi će prema važećim međunarodnim metodama, ili ako takve metode ne postoje, u skladu s bilo kojim primjerenim metodama.
(2) Za ispitivanja sjemena čuvanih sorti iz stavka 1. ovog članka, uzorci sjemena moraju biti uzeti iz homogenih partija, te se mora osigurati poštivanje pravila o masi partije i uzorkovanoj masi, koja su određena Pravilnicima iz članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 13.
(1) Sjeme »čuvane sorte« i mješavina krmnog bilja za očuvanje može se staviti na tržište samo ako je:
a) proizvedeno u regiji podrijetla i
b) stavlja se na tržište isključivo u regiji podrijetla.
(2) Ako se zbog određenog problema povezanog s okolišem uvjeti za certificiranje previđeni člankom 11. stavkom 3. ovoga Pravilnika ne mogu ispuniti u toj regiji, mogu se odobriti dodatne regije za proizvodnju sjemena uvažavajući informacije tijela za biljne genetske resurse ili informacije organizacija koje su države članice priznale za tu svrhu. Međutim, sjeme proizvedeno u tim dodatnim regijama može se upotrebljavati isključivo u regijama podrijetla.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 14.
(1) Sjeme »čuvane sorte« ne smije se stavljati na tržište u količini većoj nego što je dostatno za sjetvu površine koja ne prelazi 0,5 % površine koja se sije u jednoj godini tom biljnom vrstom ili maksimalno količina sjemena potrebna za sjetvu 100 ha.
(2) Količina sjemena biljnih vrsta Pisum sativum, Triticum spp ., Hordeum vulgare, Zea mays, Solanum tuberosum, Brassica napus i Helianthus annuus , stavljenog na tržište kao sjeme »čuvanih sorti« ne smije biti veća od 0,3 %, ili količine sjemena potrebne za sjetvu 100 ha.
(3) Ukupna količina sjemena »čuvanih sorti« stavljana na tržište ne smije biti veća od 10 % od ukupne količine sjemena koje se u jednog godini koristi u Republici Hrvatskoj. Ako je u tom slučaju količina sjemena manja nego što je potrebno za sjetvu 100 ha, najveća količina sjemena jedne biljne vrste može biti povećana na količinu potrebnu za sjetvu 100 ha.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, količina sjemena povrća, stavljenog na tržište kao sjeme »čuvane sorte«, po godini ne smije prelaziti količinu potrebnu za proizvodnju povrća po hektaru koja je određena u Dodatku I. ovoga Pravilnika za određenu vrstu povrća.
(5) Sjeme sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima, smiju se stavljati na tržište u sitnim pakiranjima, koja ne prelaze najveću neto masu po vrsti određenu u Dodatku II.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ukupna količina sjemena stavljenog na tržište kao mješavine krmnog bilja za očuvanje po godini ne smije biti veća od 5% ukupne mase svih sjemenskih mješavina krmnog bilja stavljenih na tržište te godine, navedenih u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 15.
(1) Proizvođači sjemena »čuvanih sorti« dužni su prije početka svake proizvodne sezone prijaviti površinu i područje sjemenske proizvodnje »čuvanih sorti« Agenciji kako bi se mogla pratiti proizvodnja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju izravno-požetih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Agenciji, prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za stavljanje na tržište zajedno sa veličinom površine i lokacijom područja sakupljanja
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju usjevno-uzgojenih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Agenciji prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za stavljanje na tržište zajedno sa veličinom i lokacijom područja sakupljanja i veličinom i lokacijom područja za umnožavanje.
(4) Proizvođači sjemena »čuvanih sorti«, dužni su za svaku proizvodnu sezonu prijaviti Agenciji količine sjemena svake čuvane sorte koje su stavili na tržište.
(5) Ministarstvo će na zahtjev Komisije i druge države članice izvijestiti o količini sjemena svake čuvane sorte iz stavka 4. ovoga članka koje je stavljeno na području Republike Hrvatske.
(6) Ako je količina sjemena iz stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ovoga članka veća od količine navedene u članku 14. ovoga Pravilnika, ministar će ograničiti količine koje pojedini proizvođač može staviti u promet.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 16.
Proizvodnja i stavljanje na tržište sjemena »čuvanih sorti« obavlja se pod službenim nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom kako bi se osiguralo da se proizvodnja takvog sjemena odvija prema odredbama ovog Pravilnika, obraćajući posebnu pozornost na sortnost, lokaciju sjemenske proizvodnje i količinu sjemenske proizvodnje kako bi se mogli ispuniti zahtjevi ograničenja proizvodnje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 17.
(1) Sjeme »čuvanih sorti«, sjeme sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima i mješavina krmnog bilja za očuvanje može biti stavljeno na tržište samo u plombiranim pakiranjima.
(2) Pakiranja moraju biti plombirana na način da je onemogućeno njihovo otvaranje bez oštećenja plombe ili ostavljanja traga oštećenja na pakiranju
3.Kako bi se osiguralo plombiranje u skladu sa stavkom 2., sustav plombiranja mora uključivati barem jednu oznaku ili otisak pečata.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 18.
(1) Pakiranja sjemena »čuvanih sorti« moraju sadržavati slijedeće podatke:
a. EU pravila i standardi
b. Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje etiketa ili njen identifikacijski znak,
c. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano ....(godina)« ili, osim za sjemenski krumpir, godina posljednjeg ispitivanja klijavosti: »uzorak uzet…(godina)«,
d. Vrsta: navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom, na latinici
e. Ime čuvane sorte
f. Riječi »čuvana sorta«,
g. Regija podrijetla
h. Ako je regija proizvodnje sjemena različita od regije podrijetla navodi se regija proizvodnje sjemena
i. Kod povrtnih biljnih vrsta riječi »certificirano sjeme čuvane sorte« ili »standardno sjeme čuvane sorte«,
j. Kod sorti povrtnih biljnih vrsta bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima riječi »sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima«,
k. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake,
l. Deklarirana količina ili, osim kod krumpira, deklarirani broj sjemenki,
m. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi, osim kod krumpira.
(2) Oznaka Pakiranja sjemena sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima:
a. EU pravila i standardi
b. Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje etiketa ili njen identifikacijski znak,
c. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano ....(godina)«, godina posljednjeg ispitivanja klijavosti: »uzorak uzet…(godina)«,
d. Vrsta: navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom, na latinici
e. Ime sorte
f. Riječi »sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima«,
g. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake,
h. Deklarirana količina ili, osim kod krumpira, deklarirani broj sjemenki,
i. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi
(3) Oznake kojima se obilježavaju pakiranja sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje:
a. EU pravila i standardi
b. Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje oznake ili njen identifikacijski znak,
c. Metoda žetve: da li je izravno-požeto ili uzgojeno
d. Godina plombiranja iskazano kao: „plombirano ....(godina)“
e. Regija podrijetla
f. Izvorišno područje
g. Mjesto prikupljanja
h. Tip staništa mjesta prikupljanja
i. Riječi »sjemenska mješavina krmnog bilja za očuvanje, za… (navesti namjenu za upotrebu u području istog tipa staništa kao i mjesto prikupljanja, ne uzevši u obzir biotske uvjete)«
j. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake
k. Maseni udio komponenti izraženo kao vrste i, gdje je značajno, podvrste
l. Deklarirana neto ili bruto masa ili deklariran broj sjemenki
m. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi
n. Kod uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, postotak klijavosti za komponente mješavine navedenu u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, koje ne udovoljavaju zahtjevima klijanja postavljenima u Dodatku II. tog Pravilnika.
(3) U pogledu stavka 3. točke 11., biti će dovoljno navesti komponente izravno požetih mješavina za očuvanje kako je određeno člankom 8. stavkom 3.
(4) U pogledu stavka 2. točke 13., biti će dovoljno navesti prosjek tih uvjetovanih postotaka klijavosti u slučaju da je postotak klijavosti veći od pet.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 19.
(1) Sjeme »čuvanih sorti« i sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima podliježe postkontroli, od strane Agencije, nasumičnim provjerama kako bi se potvrdila sortna pripadnost i čistoća.
(2) Postkontrola se obavlja jednakim postupcima kao postkontrola konvencionalnih sorti.
(3) Postkontrola će se provoditi u skladu s važećim međunarodnim metodama, ili ako takve metode ne postoje, u skladu s bilo kojim drugim odgovarajućim metodama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 20.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti (»Narodne novine«, br., 43/13 i 40/14).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Članak 21.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
KLASA:
URBROJ:
POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Josip Dabro
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
DODATAK I.
Kvantitativna ograničenja za trženje sjemena čuvanih sorti u skladu sa odredbama članka 14. stavka 4. ovoga Pravilnika.
Botaničko ime
Maksimalan broj hektara na kojima se može proizvoditi povrće čuvane sorte u jednoj godini po sorti
Allium cepa L. — Skupina lukova iz roda cepa
Brassica oleracea L.
Brassica rapa L.
Capsicum annuum L.
Cichorium intybus L.
Cucumis melo L.
Cucurbita maxima Duchesne
Cynara cardunculus L.
Daucus carota L.
Lactuca sativa L.
. Solanum lycopersicum L
Phaseolus vulgaris L.
Pisum sativum L. (partim)
Vicia faba L. (partim)
40
Allium cepa L. — Skupina lukova iz roda aggregatum
Allium porrum L.
Allium sativum L.
Beta vulgaris L.
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. et Nakai
Cucumis sativus L.
Cucurbita pepo L.
Foeniculum vulgare Mill.
Solanum melongena L.
Spinacia oleracea L.
20
Allium fistulosum L.
Allium schoenoprasum L.
Anthriscus cerefolium (L.) Hoffm.
Apium graveolens L.
Asparagus officinalis L.
Cichorium endivia L.
Petroselinum crispum (Mill.) Nyman ex A. W. Hill
Phaseolus coccineus L.
Raphanus sativus L.
Rheum rhabarbarum L.
Scorzonera hispanica L.
Valerianella locusta (L.) Laterr.
Zea mays L. (partim)
10
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
DODATAK II.
Kvantitativna ograničenja za trženje sjemena sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima, u skladu sa odredbama članka 14. stavka 5. ovoga Pravilnika.
Botaničko ime
Maksimalna neto masa po pakiranju, u gramima
Phaseolus coccineus L.
Phaseolus vulgaris L.
Pisum sativum L. (partim)
Vicia faba L. (partim)
Spinacia oleracea L.
Zea mays L. (partim)
250
Allium cepa L. (Skupina lukova cepa , aggregatum )
Allium fistulosum L.
Allium porrum L.
Allium sativum L.
Anthriscus cerefolium (L.) Hoffm.
Beta vulgaris L.
Brassica rapa L.
Cucumis sativus L.
Cucurbita maxima Duchesne
Cucurbita pepo L.
Daucus carota L.
Lactuca sativa L.
Petroselinum crispum (Mill.) Nyman ex A. W. Hill
Raphanus sativus L.
Scorzonera hispanica L.
Valerianella locusta (L.) Laterr.
25
Allium schoenoprasum L.
Apium graveolens L.
Asparagus officinalis L.
Brassica oleracea L. (all)
Capsicum annuum L.
Cichorium endivia L.
Cichorium intybus L.
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. et Nakai
Cucumis melo L.
Cynara cardunculus L.
. Solanum lycopersicum L
Foeniculum vulgare Mill.
Rheum rhabarbarum L.
Solanum melongena L.
5
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
DODATAK III.
IZJAVA
Kojom ja, ____________________________________________________________
Ime i prezime odgovorne osobe
______________________________________ _____________________
Adresa prebivališta (mjesto, ulica, kućni broj) Poštanski broj
_______________________
OIB
izjavljujem da mjesto prikupljanja za proizvodnju sjemena za (zaokružiti jedno):
a) izravno požete mješavine krmnog bilja
b) uzgojene mješavine krmnog bilja
posljednjih 40 godina nije bilo korišteno za proizvodnju komercijalnih poljoprivrednih kultura.
Ja, dolje potpisani, ovime izjavljujem da sam upoznat s pravnim posljedicama koje mogu snositi u slučaju davanja krivih gore navedenih podataka.
Datum:
potpis
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA