Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Njemački jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Njemački jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Kurikul1 Njemačkoga jezika i kulture u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske (model C)
_______________________
1 Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (NN 14/2024) u ovom se dokumentu upotrebljava pojam kurikul i njegove izvedenice. Kod navođenja srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja Zakona o hrvatskom jeziku na snagu, u istom se značenju zadržava pojam kurikulum i njegove izvedenice.
Pravo za odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ali je nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine istovremeno otvorena i za ostalu djecu školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine, razrednoga odjela ili obrazovne skupine. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) i posebnim oblicima školovanja.
Kurikul nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C namijenjen je djeci pripadnicima njemačke i austrijske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ali i djeci koja imaju njemačko i austrijsko podrijetlo. Za navedeni predmet upotrebljava se slovna oznaka NJJK. Nastavni predmet Njemački jezik i kultura po modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskoga područja kao jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Predmet je izravno povezan i s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Učenik izgrađuje svoj kulturni, osobni, društveni, regionalni i nacionalni identitet uz istodobnu osjetljivost na prihvaćanje različitosti i cjelokupnu životnu zajednicu. Svaki odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nadovezuje na prethodno stečena znanja i vještine. Njemački jezik i kultura kao manjinski jezik po modelu C ne ubraja se u izbornu nastavu te mu se pristupa kao materinskomu jeziku.
Njemački jezik i kultura pripadnika nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj dio su jezično- -komunikacijskoga obrazovnog područja.
Nastavni predmet Njemački jezik i kultura namijenjen je u prvome redu pripadnicima njemačke i austrijske nacionalne manjine, ali i onima koji imaju njemačke ili austrijske korijene i čiji roditelji žele da učenici na takav način sudjeluju u njegovanju njemačkoga jezika i kulture. Sudjelovanjem u izvođenju nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura u učenika se potiče potreba za prepoznavanjem svojega identiteta kao pripadnika njemačke ili austrijske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ali i naklonost prema njemačkoj i austrijskoj kulturnoj baštini. Učenike se potiče da upravljaju svojim učenjem i sudjeluju u svim društveno-kulturnim aktivnostima u svojemu okružju, što doprinosi njihovu osobnom razvoju kao pripadnika nacionalne manjine i građanina Republike Hrvatske.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura osposobljavanje učenika za jasno, prikladno sporazumijevanje na njemačkome jeziku kao i oblikovanje zrele, odgovorne i cjelovite osobe s pozitivnim odnosom prema društvu, kulturi, svojoj okolini i upotpunjavanje cjelokupnoga razvoja osobnosti i odnosa prema kulturnoj baštini i doprinosa Nijemaca i Austrijanaca društvenomu i gospodarskomu napretku Republike Hrvatske.
Nastavni je predmet kompleksnoga karaktera jer se u njemu isprepleću elementi govorenja, čitanja, pisanja, književnosti i kulture te posljedične motivacije za doprinos napretku vlastitoga okružja. Osnovna znanja o navedenim elementima, koja se steknu u prvome razredu osnovnoškolskoga obrazovanja, nadograđuju se i produbljuju u sljedećim razredima.
Osim jezičnih elemenata, predmet uključuje i stjecanje znanja o obilježjima Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije u širemu smislu (geografske i kulturno-povijesne značajke), što doprinosi boljemu razumijevanju vlastitoga identiteta unutar geografsko-povijesnoga okružja.
Učitelji i nastavnici shodno dobi učenika s kojima njeguju njemački jezik kroz nacionalnomanjinsku prizmu primjenjivat će različite metode za stjecanje jezičnih vještina. Metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzima u obzir dob učenika i sklonosti, odnosno motivaciju skupine koju se poučava.
Njegovanje njemačkoga jezika i kulture izvodi se njegovanjem umjetničkih sklonosti: glazbenih, likovnih i dramsko-pedagoških.
NJEMAČKI JEZIK I KULTURA
osnovna škola (OŠ)
srednja škola (SŠ)
a.– 4. razred, 3 sata tjedno, 105 sati u šk. god.
1. – 3. razred, 2 sata tjedno, 70 sati u šk. god.
4. razred, 2 sata tjedno, 64 sata u šk. god.
5. – 8. razred, 4 sata tjedno, 140 sati u šk. god.
(Likovna kultura i Glazbena kultura od 1. do 8. razreda, po jedan sat svaki drugi tjedan)
Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula Njemačkog jezika i kulture po svim godinama učenja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
1. Razvoj komunikacijske kompetencije:
– usvajanje vještina govorenja i primjena znanja
– razvijanje jezične kulture
– svladavanje tehnike pisanja i vještine pisanoga izražavanja
– svladavanje tehnike čitanja s razumijevanjem
– primjena osnovnih jezičnih zakonitosti u govornome i pisanome izražavanju
– emotivno-kognitivni doživljaj pročitanoga tiskanog teksta, videosadržaja i audiosadržaja
– kreativni transfer emotivno-kognitivnoga doživljaja.
2. Upoznavanje kultura:
– stjecanje svijesti o sličnostima i razlikama između hrvatske te njemačke i austrijske kulture i jezika
– poticanje na kritičko razmišljanje i iznošenje svojih stajališta
– poticanje na suradnju unutar nacionalnomanjinskih projekata u Republici Hrvatskoj
– poticanje na međunarodnu suradnju i rad na međunarodnim projektima.
3. Razvoj medijske pismenosti:
– učinkovito korištenje različitim medijima u učenju, istraživanju i komunikaciji
– osposobljavanje učenika za procjenjivanje pouzdanosti informacija u učenju na zadanu temu.
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja:
– pripremanje učenika za život u višejezičnome i višekulturnome okružju
– poticanje učenika na sudjelovanje u aktivnostima koje provode njemačke i austrijske udruge na području Republike Hrvatske
– poticanje osobno upravljanoga učenja i preuzimanje odgovornosti za vlastiti napredak.
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA
Predmetni kurikul sastoji se od sljedećih triju predmetnih područja:
A. komunikacija i jezik
B. književnost i stvaralaštvo
C. kultura i mediji.
Slika 2: Grafički prikaz predmetnih područja u kurikulu nastavnoga predmeta
Slika 3: Grafički prikaz strukture nastavnih područja
1. razred osnovne škole – 4. razred osnovne škole
5. razred osnovne škole – 6. razred osnovne škole
7. razred osnovne škole – 8. razred osnovne škole
1. – 4. razred srednje škole
Predloženi međuodnos nastavnih područja podložan je promjenama tijekom nastavne godine tako da učitelj/nastavnik, shodno potrebama i interesima učenika, a prema vlastitoj procjeni, nekomu od nastavnih područja pridaje veću ili manju važnost.
a.Komunikacija i jezik
Način i sposobnost komunikacije, upotreba i odabir jezičnih elemenata razvija se u četirima jezičnim vještinama: slušanju, govorenju, čitanju i pisanju na razini koja će učenicima omogućiti uspješnu komunikaciju na njemačkome jeziku. Bitno je u procesu učenja jezika poticati sve četiri jezične vještine jer su one međusobno povezane. Učenici se aktivno koriste jezikom u pisanome i usmenome obliku služeći se stečenim znanjem. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem razgovornih situacija i dramsko- -pedagoškom igrom. Učenici se stečenim znanjem aktivno koriste u usmenome i pisanome obliku pri izražavanju ideja, mišljenja i osjećaja te pri prijenosu informacija. Učenici na temelju gramatičkih, pravopisnih i fonetskih spoznaja usvajaju što više standardnih jezičnih struktura koje im omogućuju bolju i kvalitetniju komunikaciju.
b.Književnost i stvaralaštvo
Stjecanje i razvoj čitalačkih navika, a time i pasivno usvajanje izričaja i jezičnih struktura valja poticati od prvoga razreda osnovne škole. Pri odabiru književnih vrsta učitelj odnosno nastavnik mora obratiti pažnju na slikovitost, razinu jezika te suvremenost i dobnu prilagođenost književne vrste. Odabir slikovnica i stripova učitelji i nastavnici uvrstit će u popise lijepe književnosti kao preporuke za pojedinačne razrede, odnosno u dio obveznoga popisa za čitanje u određenoj dobi. Recitiranje kao spoj čitanja i govorenja treba poticati od prvoga razreda osnovne škole. Recitiranje u nižim razredima osnovne škole u okvirima nacionalnomanjinskih priredbi povezanih s kalendarom i nacionalnomanjinskim običajima unutar zadanoga okružja u višim razredima osnovne škole valja uglavnom temeljiti na pjesmama čiji je ishod govorenje kratkoga ili srednje dugoga teksta, a stvaralaštvo se odnosi na razumijevanje osobnoga doživljaja, odnosno interpretaciju djela govorenjem. U srednjoj školi osim ovladavanje tekstom treba poticati i stvaralaštvo koje nastaje interpretacijom vlastitih doživljaja slikom, glazbom ili riječju.
c.Kultura i mediji
Cilj je ovoga predmetnoga područja upoznavanje učenika s tiskovinama različitih vrsta, kazališnim predstavama, svim vrstama filmova, dječjim i inim pjesmicama, audioemisijama, podcastovima, odnosno korisnim mrežnim stranicama, pri čemu se učenici trebaju rukovoditi preporukama učitelja/nastavnika. Praćenjem različitih medijskih sadržaja postiže se osuvremenjivanje nastave i potiče se sudjelovanje učenika i njihova suradnja u životu njemačke i austrijske manjine svojega okružja, ali i na razini Republike Hrvatske odnosno Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
Medijska se kompetencija u učenika treba razvijati kao izraz intelektualnih potreba i potreba za zabavom čime se izgrađuje svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti identitet te poštuje identitet drugih. Ovim se predmetnim područjem razvija automatizacija jezičnih struktura i izričaja, razmišlja se o sebi i drugima, o odgovornome ponašanju prema pripadnicima vlastite nacionalne manjine, drugih nacionalnih manjina i pripadnicima većinskoga naroda. Učenici sadržajima koji su u prvome redu zabavnoga karaktera razvijaju svijest o vlastitoj kulturi i uče uvažavati vrijednosti i kulturu drugih.
D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
Odgojno-obrazovni ishodi razvijaju se od prvoga do osmoga razreda osnovne škole i od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole.
Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.
Učenici se postupno u predmetnim područjima komunikacija i jezik, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju. Nastavna se područja neprestano isprepleću i međusobno su blisko povezana. Jezični se sadržaji ciklički ponavljaju (leksik i gramatika) i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u trima predmetnim područjima, a vodoravnim čitanjem razvoj svakoga pojedinog ishoda od prvoga do osmoga razreda osnovne škole (OŠ) te prvoga i četvrtoga razreda srednje škole (SŠ). Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četirima kategorijama (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). U ovome dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti »dobar«. Ta razina ne predstavlja školsku ocjenu dobar, nego služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine ishoda na kraju razreda.
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, ali na različitoj razini usvojenosti.
U tablicama su odgojno-obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom – NJJK. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ ako je riječ o ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o ishodima u srednjoj školi. Nakon toga slijedi oznaka predmetnoga područja, primjerice A, zatim brojčana oznaka razreda i na kraju redni broj ishoda unutar predmetnoga područja.
Osnovna škola
1. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.1.1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
Češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje.
OŠ NJJK A.1.2.
Učenik naglas ponavlja vrlo kratke riječi i rečenice.
– ponavlja i izgovara jednostavne i i vrlo kratke uvježbane riječi i rečenice
Uz povremenu pomoć učitelja naglas ponavlja vrlo kratke riječi i rečenice.
OŠ NJJK A.1.3.
Učenik preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućim slikovnim predloškom
Uz povremenu pomoć učitelja točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
OŠ NJJK A.1.4.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru od nekoliko riječi.
– sudjeluje u jednostavnome i vrlo kratkome razgovoru: pozdravlja, predstavlja se itd.
– postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih igrajući uloge
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.1.1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja teksta na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– govori što mu se sviđa i što mu se ne sviđa u tekstu, govori sviđa li mu se tekst
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
Uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom.
OŠ NJJK B.1.2.
Učenik sluša i gleda s razumijevanjem vrlo kratke sadržaje koji su primjereni njihovoj dobi.
– odgovara na pitanja povezana sa sadržajem
– sluša i gleda sadržaje nekoliko puta zbog boljega razumijevanja
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i gleda s razumijevanjem vrlo kratak tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana s tekstom, pripovijeda o vlastitome iskustvu na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
OŠ NJJK B.1.3.
Učenik prepoznaje medijske sadržaje koji su primjereni njihovoj dobi.
– sluša ili čita kratke tekstove u dječjemu časopisu
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje medijske sadržaje primjerene svojoj dobi te izražava svoje mišljenje o njima na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Bruder Jakob), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.1.1.
Učenik uočava osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
– prepoznaje i imenuje obilježja njemačkih i austrijskih praznika i blagdana
– prepoznaje pojedine nazive država na njemačkome jeziku
Uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.1.2.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
– prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena)
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.1.3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, igranjem uloga
Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
2. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.2.1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– koristi se većim brojem riječi od onoga u prethodnome razredu
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
Češće reagira verbalno nego neverbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje.
OŠ NJJK A.2.2.
Učenik glasno čita vrlo kratke rečenice.
– prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke i poznate rečenice iz svakodnevne komunikacije
Uz povremenu pomoć učitelja glasno čita vrlo kratke rečenice.
OŠ NJJK A.2.3.
Učenik preslikava kratke rečenice.
– preslikava kratke rečenice
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućim slikovnim predloškom
Uz povremenu pomoć učitelja pravilno i uredno preslikava kratke rečenice.
OŠ NJJK A.2.4.
Učenik ponavlja kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
Uz povremenu pomoć učitelja ponavlja kratke rečenice.
OŠ NJJK A.2.5.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru koristeći se osnovnim komunikacijskim obrascima: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge itd.
– postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima iz svakodnevnoga govora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.2.1.
Učenik sluša i gleda s razumijevanjem kratke tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– pregledava i preslušava tekst nekoliko puta radi potpunijega razumijevanja
– prepoznaje glavne i sporedne likove
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i gleda s razumijevanjem kratak tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana s tekstom, govori o vlastitome iskustvu na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
OŠ NJJK B.2.2.
Učenik se kreativno izražava nakon gledanja i slušanja kratkoga teksta.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja i gledanja kratkoga teksta
– dramatizira, stvara likovne radove, uređuje pano, izrađuje strip itd.
Uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Alle meine Entchen), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.2.1.
Učenik imenuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
– imenuje i blagdane i simbole (zastave)
– imenuje njemačke i austrijske običaje i njihova osnovna obilježja
Prepoznaje i imenuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.2.2.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
– prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture (običaji i blagdani, imena itd.)
Prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.2.3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
3. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.3.1.
Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove pri gledanju, slušanju i čitanju.
– pokazuje globalno razumijevanje autentičnih i prilagođenih tekstova povezanih s okružjem i popraćenih vizualnim sadržajima
– prepoznaje ključne informacije
– verbalno i neverbalno reagira na sadržaje
– razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom
Uz povremenu pomoć učitelja razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove pri gledanju, slušanju i čitanju.
OŠ NJJK A.3.2.
Učenik naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
– prepoznaje i čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima
– oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika
Uz povremenu pomoć učitelja naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
OŠ NJJK A.3.3.
Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
– govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela
– upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija i pri igranju uloga
– upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
Uz povremenu pomoć učitelja govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
OŠ NJJK A.3.4.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
– piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice povezane s usvojenim sadržajima i temama
– upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
Uz povremenu pomoć učitelja piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, prijatelji, priroda, promet, svakodnevne aktivnosti, slobodno vrijeme, obveze.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje, opisivanje, traženje i davanje uputa, razmjena informacija, izricanje vremena i mjesta, oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva, jednostavno izvještavanje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.3.1.
Učenik sluša, gleda i čita tekstove primjerene svojoj dobi i povezuje ih sa svojim životnim okružjem.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja, gledanja i čitanja teksta na njemačkome ili hrvatskome jeziku
– opisuje likove, situacije ili događaje iz teksta u skladu s vlastitim doživljajem teksta
– izražava vlastito mišljenje o tekstu
– povezuje tekst i likove s vlastitom svakodnevnicom
Uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje i zapažanja povezane s pročitanim/slušanim tekstom.
OŠ NJJK B.3.2.
Učenik sluša, gleda i čita s razumijevanjem kratke tekstove.
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– čita tekst i pazi na pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja sluša, gleda ili čita s razumijevanjem kratke tekstove.
OŠ NJJK B.3.3.
Učenik pronalazi podatke u jednome od medijskih izvora.
– opisuje medijske sadržaje
– izdvaja ključne podatke u jednome od medijskih izvora
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi podatke u jednome od medijskih izvora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Ich gehe mit meiner Laterne), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.3.1.
Učenik opisuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
– kratko opisuje obilježja njemačkih i austrijskih blagdana i običaje povezane s njima
– imenuje neke europske države na njemačkome jeziku
Uz povremenu pomoć učitelja opisuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.3.2.
Učenik opisuje osnovne sličnosti i razlike između njemačke, austrijske i hrvatske kulture.
– opisuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i njemačko-austrijske kulture (običaji i blagdani, imena itd.)
Uz povremenu pomoć učitelja opisuje sličnosti i razlike između njemačko- -austrijske i hrvatske kulture.
OŠ NJJK C.3.3.
Učenik se uz poticaj kreativno izražava u kulturnim aktivnostima.
– govori pjesme, brojalice uz pokret i mimiku
– sudjeluje u kratkim predstavama
Učenik se na povremeni poticaj učitelja kreativno izražava u kulturnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
4. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.4.1.
Učenik sluša, gleda i čita s razumijevanjem kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jednostavnim jezičnim sredstvima te su povezani s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica i odnose se na poznate teme
– jednostavno sažima tekst
Uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i vrlo jednostavan tekst u govornome obliku.
OŠ NJJK A.4.2.
Učenik glasno čita vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst.
– čita vrlo jednostavan tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja čita vrlo kratak, vrlo jednostavan tekst.
OŠ NJJK A.4.3.
Učenik govori kratke rečenice i vrlojednostavne tekstove.
– prema modelu oblikuje i izgovara kratke rečenice pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja govori kratke rečenice i vrlo jednostavne tekstove.
OŠ NJJK A.4.4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje u uvježbanome razgovoru oblikujući jednostavne rečenice i koristeći se dramsko-pedagoškim tehnikama
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara kratke rečenice radi razmjene informacija
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome razgovoru poznate tematike koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
OŠ NJJK A.4.5.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst.
– piše jednostavan tekst svakodnevne tematike na temelju danoga predloška
– daje pisane odgovore na jednostavna pitanja
Uz povremenu pomoć i mali broj pogrešaka piše vrlo kratak i jednostavan tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.4.1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon gledanja, slušanja i čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja književnoga teksta na njemačkome ili hrvatskome jeziku
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što čita i čuje u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
Uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja povezane s pročitanim i slušanim tekstom.
OŠ NJJK B.4.2.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratke književne tekstove primjerene dobi učenika.
– prepoznaje i izdvaja određene vrste tekstova (basna, narodna priča, pjesma, pjesma u rimi, brojalica)
– prepoznaje glavne i sporedne likove
– određuje temu, misao, osjećaje i ugođaj teksta na hrvatskome ili njemačkome jeziku
– odgovara na pitanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
– sažima sadržaj teksta
– čita naglas kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijega razumijevanja pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem kratke književne tekstove primjerene dobi učenika.
OŠ NJJK B.4.3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u književnim tekstovima primjerenim dobi učenika.
– čita tekstove u dječjim časopisima i na njemačkim mrežnim stranicama
– prepoznaje poruku teksta
– koristi se samostalno ili uz pomoć učitelja digitalnim izvorima
– prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Grün, grün, grün sind alle meine Kleider), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Preporučuju se aktivnosti izrade crteža i lutaka, dramatizacije i čitanja književnih tekstova.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.4.1.
Učenik govori o sebi i o drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– kratko i jednostavno govori što je doznao o kulturi druge osobe
– proširuje znanje o drugim kulturama
Uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danoga predloška govori i opisuje što je doznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva.
OŠ NJJK C.4.2.
Učenik prepoznaje osnovna nacionalna obilježja Njemačke i Austrije.
– prepoznaje i imenuje osnovna nacionalna obilježja Njemačke i Austrije (zastava, himna, praznici i blagdani, poznate osobe njemačkoga i austrijskoga podrijetla)
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna nacionalna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.4.3.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
– prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije (njemački i austrijski gradovi)
– pokazuje Njemačku i Berlin te Austriju i Beč na karti Europe
– nabraja njemačke i austrijske države i veće gradove
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.4.4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom i glumom
Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Nijemci i Austrijanci, njemački i austrijski gradovi, glavni gradovi, smještanje Njemačke i Austrije na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
5. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.5.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst.
– uočava osnovnu poruku u tekstovima
– pronalazi osnovne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom na njemačkome ili hrvatskome jeziku
– sažima i prepričava tekst
Uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i jednostavan tekst u govornome i pisanome obliku.
OŠ NJJK A.5.2.
Učenik glasno čita kratak i jednostavan tekst.
– čita kratak i jednostavan tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja čita kratak i jednostavan tekst.
OŠ NJJK A.5.3.
Učenik govori kratke rečenice sudjelujući u scenskome prikazu.
– učenik kreativno primjenjuje naučene predloške
– primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja govori kratke rečenice primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju.
OŠ NJJK A.5.4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– primjenjuje naučene komunikacijske obrasce
– postavlja pitanja i odgovara na njih
– upotrebljava uvježbana jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
OŠ NJJK A.5.5.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst.
– piše tekstove primjenjujući predložak
– primjenjuje pravila pisanja čestitki, razglednica i osobnih poruka upotrebljavajući uvježbana jezična sredstva
– dopunjava tekstove jezičnim izričajima
– pravilno piše učestale riječi
Uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnoga razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.5.1.
Učenik objašnjava svoje misli, osjećaje i zapažanja nakon gledanja, slušanja i čitanja preporučenoga sadržaja povezujući ih sa stvarnim životom.
– objašnjava misli, osjećaje i zapažanja na hrvatskome ili njemačkome jeziku nakon gledanja, čitanja i slušanja književnoga teksta
– uspoređuje situacije iz teksta sa situacijama iz stvarnoga života
– preoblikuje tekst u skladu sa svojim viđenjem teksta
Uz povremenu pomoć učitelja objašnjava misli, osjećaje i zapažanja povezane s preporučenim sadržajem.
OŠ NJJK B.5.2.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem književne i neknjiževne tekstove.
– imenuje određene vrste tekstova na njemačkome jeziku (basna, priča, bajka, pjesma, roman)
– prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom i pokretom
– izražajno čita tekstove
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem književne i neknjiževne tekstove.
OŠ NJJK B.5.3.
Učenik pronalazi ključne podatke u određenim književnim i neknjiževnim tekstovima.
– pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima
– koristi se različitim izvorima informacija
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne podatke u književnim i neknjiževnim tekstovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Fuchs, du hast die Gans gestohlen), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Preporučuju se aktivnosti izrade crteža i lutaka, dramatizacije i čitanja književnih tekstova.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.5.1.
Učenik uspoređuje sebe i druge na temelju međukulturnoga iskustva.
– kratko i jednostavno uspoređuje svoju kulturu i kulturu druge osobe
– iznosi podatke o drugim kulturama
Uz povremenu pomoć učitelja i predloška uspoređuje sebe i druge na temelju međukulturnoga iskustva.
OŠ NJJK C. 5.2.
Učenik uspoređuje osnovna povijesna obilježja Njemačke i Austrije.
– uspoređuje osnovna povijesna obilježja Njemačke i Austrije (zastava, himna, praznici i blagdani, poznate osobe njemačkoga i austrijskoga podrijetla)
Uz povremenu pomoć učitelja i predložak uspoređuje povijesna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.5.3.
Učenik uspoređuje zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
– uspoređuje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije (gradovi, pokrajine i krajolici)
Uz povremenu pomoć učitelja i predložak uspoređuje zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.5.4.
Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja karakteristične za austrijsku i njemačku kulturu i kreativno se izražava.
– objašnjava važnost posebnih datuma, dana, blagdana i praznika
– stječe pozitivan stav prema usvajanju austrijske i njemačke kulture
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
Na povremen poticaj učitelja učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja karakteristične za austrijsku i njemačku kulturu i kreativno se izražava.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Nijemci i Austrijanci, obližnji njemački i austrijski gradovi, glavni gradovi, smještanje Njemačke i Austrije na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
6. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.6.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratak i većinom jednostavan tekst.
– uočava poruke u tekstovima
– prepoznaje namjere sugovornika
– pronalazi informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
– sažima i prepričava tekst
Uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i većinom jednostavan tekst u govornome i pisanome obliku.
OŠ NJJK A.6.2.
Učenik glasno čita kratak, većinom jednostavan tekst.
– čita poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja čita kratak, većinom jednostavan tekst.
OŠ NJJK A.6.3.
Učenik govori kratke i jednostavne tekstove.
– govori tekstove o poznatim temama
– samostalno prepričava tekstove
– primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
– upotrebljava uvježbana jezična sredstva za produkciju novih
Uz povremenu pomoć učitelja govori kratke i jednostavne tekstove primjenjujući prikladan izgovor i intonaciju.
OŠ NJJK A.6.4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se jednostavnim rečenicama.
– samostalno upotrebljava naučene komunikacijske obrasce
– samostalno postavlja pitanja i odgovara na njih
– samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se jednostavnim rečenicama.
OŠ NJJK A.6.5.
Učenik piše kratak i većinom jednostavan tekst.
– samostalno oblikuje tekstove prema uvježbanome predlošku
– samostalno primjenjuje pravila pisanja čestitki, razglednica i osobnih poruka
– samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstva u poznatim i novim iskazima
– samostalno i pravilno piše učestale riječi
Uz povremenu pomoć piše kratak i većinom jednostavan tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.6.1.
Učenik iznosi vlastito viđenje nakon gledanja, slušanja i čitanja preporučenoga sadržaja.
– objašnjava svoj subjektivni doživljaj književnoga teksta
– poistovjećuje se sa situacijama i likovima iz književnoga teksta
– uspoređuje svoj doživljaj teksta s doživljajima iz stvarnoga života
Uz povremenu pomoć učitelja iznosi vlastito viđenje preporučenoga sadržaja.
OŠ NJJK B.6.2.
Učenik prosuđuje književni tekst u skladu sa svojim znanjem i iskustvom.
– iznosi i objašnjava svoj sud o književnome djelu
– procjenjuje postupke likova
– komentira glavne događaje
– prepoznaje glavne ideje književnoga teksta
Uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje književni tekst u skladu sa svojim znanjem i iskustvom.
OŠ NJJK B.6.3.
Učenik pronalazi podatke u skladu sa svojim potrebama i interesima.
– pronalazi podatke na različitim medijima prema svojim potrebama i interesima
– razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi podatke u skladu sa svojim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Stille Nacht), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Preporučuju se aktivnosti izrade crteža i lutaka, dramatizacije i čitanja književnih tekstova.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.6.1.
Učenik uspoređuje obilježja austrijske i njemačke kulture s hrvatskom kulturom prema svojim potrebama i interesima.
– samostalno uspoređuje različite kulture i iznosi činjenice
– izravno se upoznaje s austrijskom i njemačkom kulturom u autentičnim situacijama
Uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje obilježja austrijske i njemačke kulture s hrvatskom kulturom prema svojim potrebama i interesima.
OŠ NJJK C.6.2.
Učenik se koristi s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
– prema predlošku nadograđuje i obogaćuje postojeći repertoar vlastitim uradcima
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Nijemci i Austrijanci, obližnji njemački i austrijski gradovi, glavni gradovi, smještanje Njemačke i Austrije na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
7. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.7.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem jednostavne tekstove srednje dužine i poznate tematike.
– razumije jednostavan tekst srednje dužine u cijelosti te izražava svoj stav o njemu
– koristi se različitim strategijama za uspješnije razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
Uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike.
OŠ NJJK. A.7.2.
Učenik govori srednje dug i jednostavan tekst.
– izvještava o poznatim situacijama i događajima
– planira sadržaj teksta, povezuje i uređuje dijelove teksta
– ispravlja svoje pogreške u govorenju
Uz povremenu pomoć učitelja govori srednje dug i srednje složen tekst.
OŠ NJJK A.7.3.
Učenik sudjeluje u jednostavnome, spontanome ili vođenome razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome, vođenome ili spontanome razgovoru poznate tematike
– postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome, vođenome ili spontanome razgovoru poznate tematike.
OŠ NJJK A.7.4.
Učenik piše većinom jednostavne, srednje dugačke tekstove.
– piše srednje dugačke tekstove, planira njihovu strukturu i sadržaj
– piše srednje dugačke tekstove na osnovi zadanoga predloška
Uz povremenu pomoć učitelja piše većinom jednostavne, srednje dugačke tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, tehnologija, kultura i zabava, putovanje, zdrav život.
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, higijena, opis kretanja, opis planiranja aktivnosti u slobodno vrijeme, planiranje putovanja, usporedba.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.7.1.
Učenik obrazlaže svoja iskustva i stavove povezane s književnim i neknjiževnim tekstom.
– uspoređuje svoja iskustva i stav sa sadržajem književnoga i neknjiževnoga teksta
– razvija svoju maštu, razumijevanje i pogled na budućnost
Uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoja iskustva i stavove povezane s književnim i neknjiževnim tekstom.
OŠ NJJK B.7.2.
Učenik tumači prema svojemu iskustvu književni i neknjiževni tekst.
– predstavlja pročitani tekst svojim riječima
– promišlja o dijelu književnoga teksta koji utječe na oblikovanje mišljenja
– obrazlaže kako i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje mišljenja
Uz povremenu pomoć učitelja tumači književni i neknjiževni tekst.
OŠ NJJK B.7.3.
Učenik izdvaja i uspoređuje podatke dobivene iz različitih izvora.
– prikuplja informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama (iz književnih i neknjiževnih tekstova u skladu s postavljenim zadatkom)
– prikuplja informacije iz pouzdanih izvora te provjerava njihovu točnost
– uspoređuje dobivene informacije
Uz povremenu pomoć učitelja izdvaja i uspoređuje podatke dobivene iz različitih izvora.
OŠ NJJK B.7.4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– kreativno se izražava pri tumačenju književnoga djela
– predstavlja književni tekst igrajući uloge
Uz povremenu pomoć učitelja izražava svoju kreativnost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– njemačke i austrijske narodne priče, pjesme (npr. Komm, lieber Mai, Mein Hut, der hat drei Ecken), legende i predaje, tekstovi iz dječjih novina, mrežni sadržaji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– crteži, dramatizacija, recitiranje, priprema plakata i prezentacija, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.7.1.
Učenik imenuje kulturna i tradicijska obilježja povezana s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
– proširuje vlastite spoznaje o Njemačkoj i Austriji, njemačkoj i austrijskoj kulturi te njemačkoj i austrijskoj manjini u Hrvatskoj
– utvrđuje sličnosti i razlike između kulturno-povijesnih događaja
– povezuje povijesne događaje s bitnim nacionalnim praznicima
Uz povremenu pomoć učitelja imenuje kulturna i tradicijska obilježja povezana s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
OŠ NJJK C.7.2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
– širi svoje spoznaje o zemljopisu Njemačke i Austrije
– upoznaje se sa saveznim pokrajinama i njihovim glavnim gradovima u Njemačkoj i Austriji
Uz povremenu pomoć učitelja imenuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
OŠ NJJK C.7.3.
Učenik se koristi s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
– prema predlošku nadograđuje i obogaćuje postojeći repertoar vlastitim uradcima
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska narodna glazba i ples, povijest Njemačke i Austrije, zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, legende i predaje, narodne nošnje
8. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.8.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem tekstove srednje dužine i poznate tematike.
– globalno, selektivno i detaljno razumije autentične i prilagođene tekstove o poznatim temama.
– prepričava tekst i izvodi zaključke
– samostalno bira načine za uspješnije razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem tekst srednje dužine i poznate tematike.
OŠ NJJK A.8.2.
Učenik govori srednje složen tekst srednje dužine.
– oblikuje i govori tekstove o poznatim temama
– opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima te iznosi svoje mišljenje o njima
– razumljivo izgovara riječi i upotrebljava odgovarajuću intonaciju
– upotrebljava usvojena jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja govori srednje složen tekst srednje dužine.
OŠ NJJK A.8.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugom razgovoru poznate tematike.
– razmjenjuje informacije i sudjeluje u razgovorima i raspravama
– upotrebljava usvojena jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u srednje dugom razgovoru poznate tematike.
OŠ NJJK A.8.4.
Učenik piše srednje duge tekstove.
– piše opise događaja i osobne poruke
– logički oblikuje tekst koristeći se jednostavnim kohezijskim sredstvima, uređuje tekst i primjenjuje pravopisna pravila
Uz povremenu pomoć učitelja piše srednje duge tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, tehnologija, kultura i zabava, putovanje, zdrav život.
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, higijena, opis kretanja, opis planiranja aktivnosti u slobodno vrijeme, planiranje putovanja, usporedba.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnoga razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.8.1.
Učenik tumači književni tekst na temelju vlastitoga iskustva kao čitatelja.
– opisuje događaje i uočava strukturu teksta
– iznosi svoje razumijevanje teksta
– koristeći se maštom, daje svoju viziju teksta
Uz povremenu pomoć učitelja tumači književni tekst.
OŠ NJJK B.8.2.
Učenik tumači književni tekst i kritički ga vrednuje.
– prosuđuje osobine likova i odnose među njima
– donosi zaključke o tekstu i iznosi vlastita stajališta
– uspoređuje tekst s drugim pročitanim tekstovima
Uz povremenu pomoć učitelja tumači književni tekst i kritički ga vrednuje.
OŠ NJJK B.8.3.
Učenik objašnjava medijske sadržaje i njihove poruke.
– prikuplja informacije iz različitih izvora te procjenjuje njihovu točnost i korisnost
– samostalno prepoznaje i objašnjava poruke
Uz povremenu pomoć učitelja objašnjava medijske sadržaje i njihove poruke.
OŠ NJJK B.8.4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– koristi se različitim strategijama pri tumačenju teksta
– koristeći se maštom, daje svoje viđenje teksta
– predstavlja književni tekst igrajući uloge
Uz povremenu pomoć učitelja izražava svoju kreativnost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– njemačke i austrijske narodne priče, pjesme (npr. Meine Oma fährt im Hühnerstall Motorrad), legende i predaje, tekstovi iz dječjih novina, mrežni sadržaji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– crteži, dramatizacija, recitiranje, priprema plakata i prezentacija, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.8.1.
Učenik izvještava o kulturnim i tradicijskim obilježjima povezanim s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
– izlaže o njemačkoj i austrijskoj kulturi te njemačkoj i austrijskoj manjini u Hrvatskoj
– opisuje povijesne događaje
– tumači povezanost povijesnih događaja s bitnim nacionalnim praznicima
Uz povremenu pomoć učitelja izvještava o kulturnim i tradicijskim obilježjima povezanim s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
OŠ NJJK C.8.2.
Učenik opisuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
– izlaže o zemljopisu Njemačke i Austrije
– navodi savezne pokrajine i njihove glavne gradove u Njemačkoj i Austriji
– navodi gradove izvan Njemačke i Austrije u kojima živi značajna njemačka i austrijska manjina
Uz povremenu pomoć učitelja opisuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
OŠ NJJK C.8.3.
Učenik se koristi s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
– prema predlošku nadograđuje i obogaćuje postojeći repertoar vlastitim uradcima
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska narodna glazba i ples, povijest Njemačke i Austrije, zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, legende i predaje, narodne nošnje
Srednja škola
1. razred – 70 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.1.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem srednje duge i srednje složene tekstove.
– globalno, selektivno i detaljno razumije autentične i prilagođene tekstove o poznatim temama
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema izlaganje o svakodnevici sebe i svoje obitelji
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
Sluša i čita s razumijevanjem srednje duge i srednje složene tekstove uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.1.2.
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru.
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pri igranju uloga prilagođava naglasak i intonaciju različitim komunikacijskim situacijama
Sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru.
SŠ NJJK A.1.3.
Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta svakodnevne komunikacije i društvenih mreža i računalnih aplikacija
– upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pravilno piše riječi i točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Piše srednje dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.1.1.
Učenik analizira književni tekst.
– izražava dojmove i osjećaje na koje ga tekst potiče
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– iznosi svoj kritički stav o tekstu poštujući drukčije svjetonazore
Izražava svoje mišljenje i stav o književnim tekstovima uz povremene jezične pogreške koje ne utječu na razumijevanje.
SŠ NJJK B.1.2.
Učenik tumači književni tekst kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga referentnog okvira na doživljavanje dotičnoga teksta
Tumači srednje dug i srednje složen tekst te oblikuje različite uratke koji predstavljaju transfer izvornoga teksta.
SŠ NJJK B.1.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite vrste tekstova iz različitih izvora.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
Opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja relevantne informacije iz različitih izvora. Učenik je u stanju recitirati srednje duge pjesme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– samostalni rad – čitanje stripova (primjerice, stripovi Walta Disneyja u prijevodu dr. Erike Fuchs)
– recitiranje: Heinrich Heine, Die Loreley i Johann Wolfgang von Goethe, Der Erlkönig
– zajedničko čitanje s nastavnikom: isječci iz djela Die Leiden des jungen Werthers Johanna Wolfganga von Goethea i/ili Die neuen Leiden des jungen W. Ulricha Plenzdorfa
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka s različitih platformi za učenje njemačkoga jezika uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.1.1.
Učenik raspravlja i obrazlaže pojedine aspekte hrvatske kulture u usporedbi s njemačkom i hrvatske kulture u usporedbi s austrijskom kulturom.
– prepoznaje utjecaj osobnoga referentnog okvira na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura i utvrđuje sličnosti i razlike
– informira se na mrežnim stranicama o aktualnim kulturnim trendovima u Europi, Saveznoj Republici Njemačkoj, Republici Austriji i Republici Hrvatskoj
– prepoznaje sličnosti i razlike u kulturnim trendovima stvarajući srednje duge pripremljene i kraće nepripremljene tekstove.
Raspravlja i obrazlaže pojedine aspekte hrvatske kulture u usporedbi s njemačkom i hrvatske kulture u usporedbi s austrijskom kulturom, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK C.1.2.
Učenik se susreće sa značajnim osobama njemačkoga i austrijskoga kulturnog kruga.
– istražuje značajne osobe njemačkoga i austrijskoga podrijetla koji su doprinijeli hrvatskoj kulturi i znanosti te stvorili kulturne mostove
Obrazlaže sličnosti i razlike u kulturnim trendovima poštujući svoju nacionalnomanjinsku orijentaciju kao i hrvatsku domovinu i europski kulturni krug te stvarajući srednje duge tekstove.
SŠ NJJK C.1.3.
Učenik izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje različite glazbeno, dramsko--scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini
– javno nastupa u skladu s interesima
U skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno ili u skupini javno nastupa.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: dom i svakodnevnica (predstavljanje sebe i svoje obitelji, prijatelja i rodbine), blagdani i običaji (prikaz njemačkih običaja i austrijskih običaja ako su se zadržali u dotičnoj sredini, prikaz načina slavljenja blagdana, folklor kao čuvanje identiteta), škola i međuljudski odnosi (predstavljanje vlastite županije, naselja i stana, poznatih (povijesnih) osoba iz svojega okružja, predstavljanje njemačke i austrijske manjine u RH, predstavljanje svoje škole i najdražega predmeta), mediji (vrste medija, usporedba tiskanih i audiovizualnih medija, društvene mreže, profili i sigurnost profila na mreži).
Mogućnosti različitih medija, predstavljanje videouradcima suučenika, sportskih aktivnosti, računalnih igara, glazbenih ukusa.
Jezične strukture i zakonitosti: nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice, prezent, perfekt, rečenice s neodređenom zamjenicom man, es gibt, padeži i vrste članova.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- dramsko-pedagoški prikaz teksta, (naglasak na igranju uloga), rješavanje na mreži radnih listova individualno i u skupinama, prema odabiru nastavnika.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se mora u prvome redu ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te njihovoj dosegnutoj jezičnoj razini.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama učenja, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija učenja, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
2. razred – 70 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.2.1.
Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora i govori tekst srednje razine složenosti.
– bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika da bi poboljšao rezultate učenja, iznosi mišljenje ili stav i objašnjava ih na jednostavan, organiziran i smislen način
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentacije
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– razlikuje književni i neknjiževni tekst
Prepoznaje glavnu poruku, ključne informacije i uz mjestimičnu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.2.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije.
– razmjenjuje informacije u srednje dugoj i dugoj govornoj interakciji
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
– sudjeluje na različite načine u igranju uloga koje podržavaju razgovore iz svakodnevice
– pri igranju uloga prilagođava naglasak i intonaciju različitim komunikacijskim situacijama
Sudjeluje u različitim oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK A.2.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen tekst.
– uređuje sadržaj teksta i organizira tekst
– primjenjuje medijaciju iz zajednički čitanih ili gledanih tekstova
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pravilno piše većinu poznatih riječi i uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz povremenu pomoć piše srednje dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.2.1.
Učenik obrazlaže svoje mišljenje o srednje dugim i srednje složenim književnim tekstovima.
– izražava emocionalno-estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje i analizira stereotipe
– argumentira svoje mišljenje o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i o književnosti
Izražava svoje mišljenje o srednje dugim i srednje složenim književnim tekstovima primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.2.2.
Učenik tumači književni tekst kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga referentnog okvira na doživljavanje dotičnoga teksta
– primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
Tumači srednje dug i srednje složen tekst te oblikuje različite uratke koji predstavljaju transfer izvornoga teksta.
SŠ NJJK B.2.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova iz različitih izvora te recitira i analizira kraće pjesme.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
Opisuje osnovna obilježja književnih tekstova te recitira i analizira kraće pjesme uz pomoć nastavnika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– čitanje i recitiranje: balade Friedricha Schillera, Johanna Wolfganga von Goethea i Heinricha Heinea
– zajedničko čitanje s nastavnikom izvadaka iz djela: Friedrich Schiller, Die Räuber (projekt Gutenberg)
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka s različitih platformi za učenje njemačkoga uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.2.1.
Učenik istražuje o njemačkoj kulturi, austrijskoj kulturi, kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
– otkriva nove spoznaje o SR Njemačkoj, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine te o Republici Austriji, austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskome i izvanškolskome okružju
– analizira sličnosti i razlike između njemačke kulture i kulture njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te austrijske kulture i kulture austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Uz povremenu pomoć istražuje o njemačkoj kulturi, o austrijskoj kulturi, o kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, o kulturi austrijske manjine u Hrvatskoj u različitim svezama te opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama.
– informira se o aktualnostima u njemačkoj nacionalnoj manjini i u austrijskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radioemisije, njemački manjinski tisak i sl.)
– razvija samopouzdanje argumentirajući vlastite stavove te se izravno susreće s njemačkom kulturom i austrijskom kulturom u autentičnome okružju
SŠ NJJK C.2.2.
Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje samostalno ili u skupini različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima
– nastupa javno u skladu s interesima
U skladu s vlastitim interesima i sklonostima te na učiteljev poticaj povezuje različite tehnike kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku i koristi se njima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: škola u debati (Treba li u školi biti više predmeta u kojima se uče konkretne svakodnevne vještine? Treba li u školi nositi školsku uniformu? Bi li zamjenom uloga u školi na jedan dan učenici i nastavnici nešto naučili?); neobični hobiji i slobodno vrijeme; njemački i austrijski glazbenici i njihove biografije predstavljene kratkim filmovima.
Namirnice i njemačka tradicionalna kuhinja, namirnice i austrijska tradicionalna kuhinja – regionalni recepti i transfer iz povijesti u Republici Hrvatskoj danas.
Pojam tradicionalne kuhinje, zajedničko čitanje adventskih recepata, izrada Plätzchen tijekom adventa, Christstollen (njemački božićni kruh).
Bečki kongres i njegova važnost za austrijsku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju središnje Hrvatske, razmišljanje o tipičnim njemačkim jelima u Njemačkoj i tipičnim njemačkim nacionalnomanjinskim jelima, predstavljanje svoje obitelj s pomoću tradicionalnih jela u svakodnevici i onih koji su povezani s blagdanima, prepričavanje obiteljske anegdote povezane s jelom, blagdanima ili obiteljskim druženjem.
Gramatičke strukture: vrste deklinacija; vrste zavisnosloženih rečenica, upotreba konjunktiva (pomoćni i preterito-prezentski glagoli, würde-Form).
Igranje uloga u preporučenim temama, prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja pri igranju uloga.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Napomena: uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenikom i sl.
3. razred – 70 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.3.1.
Učenik razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora te govori dug tekst srednje razine složenosti.
– bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika da bi poboljšao rezultate učenja
– iznosi mišljenje na organiziran i smislen način
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentacije
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
Razumije i govori duge i srednje složene tekstove uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.3.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima duge, pripremljene i srednje duge nepripremljene govorne interakcije.
– razmjenjuje informacije u svakodnevnoj govornoj interakciji i primjenjuje primjeren stupanj formalnosti
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pri igranju uloga prilagođava stupanj formalnosti komunikacijskoj situaciji
Sudjeluje u različitim oblicima duge, pripremljene i srednje duge nepripremljene govorne interakcije, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK A.3.3.
Učenik piše duge i srednje složene tekstove.
– planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst različitih tekstnih vrsta
– primjenjuje jezično posredovanje iz zajednički čitanih ili gledanih sadržaja
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva (chunks) za produkciju neuvježbanih iskaza
Uz povremenu pomoć piše duge i srednje složene tekstove uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.3.1.
Učenik obrazlaže svoje mišljenje o srednje dugim i složenim književnim tekstovima.
– izražava emocionalno-estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje i analizira stereotipe
– argumentira svoje mišljenje o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i o književnosti
Obrazlaže svoje mišljenje o srednje dugim i složenim književnim tekstovima primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.3.2.
Učenik tumači srednje duge i složene književne tekstove kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga mišljenja i iskustva na doživljavanje određenoga teksta
– primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za tumačenje teksta
Tumači srednje duge i složene književne tekstove primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.3.3. Učenik čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
Čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme uz povremenu pomoć nastavnika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– čitanje i recitiranje: ljubavna i pejzažna lirika prema izboru učenika, uz pomoć nastavnika
– zajedničko čitanje s nastavnikom odlomaka iz djela: braća Grimm – bajke po izboru
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka na temu narodnih bajki s različitih platformi za učenje njemačkoga uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.3.1. Učenik istražuje o njemačkoj kulturi, austrijskoj kulturi, kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
– otkriva nove spoznaje o SR Njemačkoj, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine te o Republici Austriji, austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskome i izvanškolskome okružju
– analizira sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, njemačkom kulturom i kulturom njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te austrijskom kulturom i kulturom austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– informira se o aktualnostima u njemačkoj nacionalnoj manjini i u austrijskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radioemisije, njemački manjinski tisak i sl.)
– razvija samopouzdanje argumentirajući vlastite stavove te se sa zanimanjem izravno susreće s njemačkom kulturom i austrijskom kulturom u autentičnome okružju
Uz povremenu pomoć istražuje o njemačkoj kulturi, o austrijskoj kulturi, o kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, o kulturi austrijske manjine u Hrvatskoj u različitim svezama te opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama.
SŠ NJJK C.3.2. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje različite glazbene, dramsko- -scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima, samostalno ili u skupini
– u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje
U skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
– Crvenkapica i lakovjernost, prijateljski i međuljudski odnosi
– Ivica i Marica i obiteljski odnosi
– sport, zdravlje i putovanja
– njemački i austrijski izumitelji te njihovi izumi koji su promijenili svijet, projektni skupni rad (Johannes Gutenberg; Werner von Siemens, Daimler/Benz i Diesel, Wilhelm Conrad Röntgen; Sigmund Freud, Gregor Mendel)
Gramatičke teme: vrste zavisnosloženih rečenica, upotreba konjunktiva (pomoćni i preterito- -prezentski glagoli, würde-Form).
Igranje uloga u preporučenim temama, prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja pri igranju uloga.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Napomena: uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenikom i sl.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga područja komunikacijska jezična kompetencija. Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju svoje učenje.
4. razred – 64 sata godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.4.1.
Učenik razumije duge i složene tekstove iz različitih izvora i govori dug tekst.
– bira i primjenjuje širok raspon uporabe jezika, iznosi vlastito mišljenje na organiziran i smislen način
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentacije
– primjenjuje odgovarajuća jezična sredstva za produkciju neuvježbanih iskaza
– primjenjuje složene leksičke strukture, razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
– razlikuje bitnu informaciju od nebitne – govori duge i složene tekstove
Razumije i govori duge i složene tekstove uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.4.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima duge i nepripremljene govorne interakcije.
– počinje i potiče razgovor u različitim situacijama
– prilagođava svoj govor književnomu obliku jezika
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice te razmjenjuje, potvrđuje i provjerava informacije uz primjeren stupanj formalnosti
– počinje i potiče razgovor u različitim situacijama i prilagođava svoj govor oblicima onoga što podrazumijevamo pod označnicom Hochdeutsch
Sudjeluje u različitim oblicima duge i nepripremljene govorne interakcije, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK A.4.3.
Učenik piše duge i složene tekstove primjenjujući odgovarajuće jezične strukture.
– planira sadržaj teksta, uređuje i organizira, pravilno organizira tekst različitih tekstnih vrsta (sastavak, sažetak, osvrt na književni tekst, životopis u formatu europass)
– primjenjuje jezično posredovanje iz zajednički čitanih ili gledanih tekstova
Uz povremenu pomoć piše duge i složene tekstove uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.4.1.
Učenik obrazlaže svoje mišljenje o dugim i složenim književnim tekstovima.
– izražava emocionalno-estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje i analizira stereotipe
– argumentira svoje mišljenje o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva te znanja o svijetu i o književnosti
Obrazlaže svoje mišljenje o dugim i složenim književnim tekstovima primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.4.2.
Učenik tumači duge i složene književne tekstove kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga mišljenja i iskustva na doživljavanje određenoga teksta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za tumačenje teksta
Tumači duge i složene književne tekstove primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.4.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
Čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme uz povremenu pomoć nastavnika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– čitanje i recitiranje: Reiner Maria Rilke, prema izboru učenika, uz pomoć nastavnika
– zajedničko čitanje s nastavnikom odlomaka iz sljedećih djela: Günther Grass, Limeni bubanj; H. Böll, Izgubljena čast Katharine Blum
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka s različitih platformi za učenje njemačkoga jezika uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.4.1. Učenik istražuje o njemačkoj kulturi, austrijskoj kulturi, kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
– otkriva nove spoznaje o SR Njemačkoj, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine te o Republici Austriji, austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskome i izvanškolskome okružju
– analizira sličnosti i razlike u vlastitoj kulturi, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– informira se o aktualnostima u njemačkoj nacionalnoj manjini i u austrijskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radioemisije, njemački manjinski tisak i sl.)
– razvija samopouzdanje argumentirajući vlastite stavove te se sa zanimanjem izravno susreće s njemačkom kulturom i austrijskom kulturom u autentičnome okružju
Uz povremenu pomoć istražuje o njemačkoj kulturi, o austrijskoj kulturi, o kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, o kulturi austrijske manjine u Hrvatskoj u različitim svezama te opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama.
SŠ NJJK C.4.2. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje različite glazbene, dramsko- -scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini
– javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje u skladu sa svojim interesima
U skladu sa svojim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj povezuje različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima te ostvaruje različite glazbene, dramsko- -scenske i plesne aktivnosti pa samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
– projektni rad: hrvatski odličnici njemačkih i austrijskih korijena na tlu Republike Hrvatske i njihov doprinos Republici Hrvatskoj: Pavao Ritter Vitezović, Johann Baptist (Ivan Krstitelj) Ranger, Ferdo Livadić (Franz Ferdinand Wiesner von Wiesenfeld), Josip Juraj Strossmayer, Vatroslav Lisinski (Ignatius Fuchs), Ivan pl. Zajc (Johannes Karl Stephan Seitz von Zagicz), Franjo Ksaver Kuhač (Franz Xaver Koch), Dragutin Gorjanović Kramberger, Vinko Bek (Beck), Dragutin Lerman (Carl Lehrman), Vjekoslav (Alois) Heinzel, Zlata (Aurelija Štefanija) pl. Šufflay, Karola (Karolina Augusta Franziska) Maier-Milobar, Franjo (Franz) Hanaman, Diana Budisavljević (rođ. Obexer), Bratoljub Klaić (Adolf Klotz), Norbert Neugebauer, Walter Neugebauer, Zlata Bartl, Julije Knifer (Kniffer), Ludwig Bauer
– mali „veliki“ ljudi iz moje okoline i njihov doprinos nacionalnomanjinskoj sceni u RH
– njemački i austrijski obrtnici (npr. Herman Bolle i Kuno Waidmann) i njihov doprinos RH.
Gramatičke strukture: vrste zavisnosloženih rečenica, upotreba konjunktiva i pasiva.
Igranje uloga u preporučenim temama, prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja pri igranju uloga.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenikom i sl.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga područja komunikacijska jezična kompetencija. Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama učenja, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju svoje učenje.
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Kurikul nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske i sastavni je dio jezično-komunikacijskoga područja kao jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj, u sklopu kojega se razvija jezično-komunikacijska kompetencija kao jedna od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju njemačkoga jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo poučavanja i učenja, Kurikul nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C, ovisno o ciklusu, povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima, a ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju predmetnih područja Kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje.
Ovim kurikulom podrazumijeva se i istovremeno učenje i poučavanje o njemačkoj i austrijskoj kulturi u najširemu smislu. Kurikul je izravno povezan s predmetima društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja, osobito s predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna kultura te Glazbena kultura i umjetnost.
U nastavni predmet Njemački jezik i kultura integrirane su sljedeće međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i društveni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Međupredmetne teme Učiti kako učiti, Zdravlje, Poduzetništvo te Održivi razvoj realiziraju se izborom sadržaja na njemačkome jeziku.
Njemački jezik i kultura po modelu C kao materinski jezik sadržajno je i metodološki blisko povezan s hrvatskim jezikom te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U sljedećim ciklusima takav način rada usklađuje se sa željama i potrebama učenika.
S obzirom na to da je njemački jezik materinski jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine uRepublici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama. Zbog bliske povijesne, ali i suvremene povezanosti Republike Hrvatske, Republike Njemačke i Republike Austrije, njemački je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, ali i drugih građana Republike Hrvatske.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju njemačkoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni i etički razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole težište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima i na igri. U razredima koji slijede poučavanje i učenje temelji se na kognitivnome pristupu te na većoj samostalnosti učenika.
Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema te učenja u izvanškolskome okružju, zauzima važno mjesto u svim razredima.
Takvi oblici učenja usmjereni su prema smislenomu povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima njemačkoga jezika.
Uloga učitelja i nastavnika
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika te njemačke i austrijske kulture usmjerenoga na učenika bitna je uloga učitelja i nastavnika. Poticanje učenikova interesa za stjecanje jezičnih znanja i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika.
Učitelj/nastavnik je voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje, odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika.
Učitelj/nastavnik jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja materinskoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji, što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom.
Učitelj/nastavnik koristi se modernim pristupom i potiče izražavanje na njemačkome jeziku na način u kojemu je komunikacija na prvome mjestu. Učenika se ne prekida da bi se ispravile njegove gramatičke pogreške, nego se učitelj trudi razumjeti poruku koju učenik želi izreći. Na jezične se zakonitosti ukazuje sumarno, na kraju metodičke jedinice ili njezina dijela da bi učenici izražavali svoje misli bez straha od pogreške.
S ciljem osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja te napretka učenika učitelj/nastavnik treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura da bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu iz jednoga ciklusa u drugi. Učitelj/nastavnik treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikula s obzirom na različitu dob učenika i različito predznanje jezika u obrazovnoj skupini, izboru sadržaja i materijala te izboru metoda poučavanja.
Učitelj/nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava (ima mogućnost prilagoditi razine i broj ishoda). Također, učitelj/nastavnik ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim kolegama stručnjacima, drugim učiteljima/nastavnicima u školi i izvan nje, različitim manjinskim organizacijama te mjerodavnim obrazovnim institucijama da bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova.
Učitelj/nastavnik treba kontinuirano pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito neformalno, dakle samostalno, ali i formalno usavršavati za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.
Učitelj/nastavnik planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije i pristupe poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj/nastavnik koristi se strategijama i pristupima poučavanju koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj/nastavnik bio prenositelj znanja. U suvremenoj nastavi učitelj/nastavnik usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja.
Učitelj/nastavnik koristi se strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Učitelj/nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te prilagođava svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u procesu učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost i njegova uporaba, pa učitelj/nastavnik jezika uključuje različite sadržaje u nastavu Njemačkoga jezika i kulture, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike i vanjske suradnike te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima govornicima njemačkoga jezika u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj te Republici Austriji, odnosno u svijetu, a sve da bi učenicima osigurao mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima njemačkoga jezika.
Učitelj/nastavnik u svojemu se radu koristi modernim metodama i oblicima rada:
– različitim oblicima aktivnih igara, dopunjavanjem, križaljkama, kvizom, lančanim riječima, tvorbom riječi
– prenosi informacije: reprodukcija, parafraza, dopunjavanje
– različitim oblicima dramsko-pedagoškoga rada: igranje uloga, glasno čitanje po ulogama, monolozi, dijalozi, skečevi, priredbe, dramske produkcije, ovisno o dobi učenika
– radom na mrežnim stranicama, traženjem informacija
– ponavljanjem i utvrđivanjem gradiva s pomoću radnih listova, pismenih vježbi
– radom u skupinama
– pitanjima i odgovorima, slobodnim i spontanim odgovorima učenika
– dramatizacijom teksta, kreiranjem dramske produkcije, improvizacijama u kojima svi sudjeluju.
Materijali i izvori
Učitelj odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz različitih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja, čime se sadržaji nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta te se tako potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje.
Učitelj se može koristiti autorskim udžbenicima koji su izdani u Republici Hrvatskoj, ali i originalnim udžbenicima koji su uvezeni iz Savezne Republike Njemačke ili Republike Austrije. Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, npr. televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika kao i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja, čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Okružje za učenje
Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika te njemačke i austrijske kulture u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšemu usvajanju. U takvu okružju učenje i poučavanje usmjereno je na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima. To je okružje u kojemu se njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, a u takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učenje njemačkoga jezika odvija se u školskome i izvanškolskome okružju. Da bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim institucijama i centrima, projekcijama, izložbama, muzejima, manjinskim udrugama, izvanučionička nastava u Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Austriji, međusobni posjeti i suradnja učenika njemačkoga jezika po modelu C unutar Republike Hrvatske.
Upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji pridonose stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja.
Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i konstruktivna komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja njemačkim jezikom. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku njemačkoga jezika.
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Nastavni predmet Njemački jezik i kultura u hrvatskome se odgojno-obrazovnom sustavu uči kao jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj i to od 1. razreda, ali postoji i mogućnost uključivanja učenika u nastavu u bilo kojemu razredu i neovisno o razini njegova predznanja. Ovisno o godini početka, učenje u pravilu traje raznoliko. Vrlo je važno što ranije početi s učenjem njemačkoga jezika te njemačke i austrijske kulture te time stvoriti temelje za postizanje visoke razine jezičnoga umijeća. Uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici izloženiji njemačkomu jeziku, stoga im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina.
Budući da odgojno-obrazovni ishodi svih triju predmetnih područja čine jednu integriranu cjelinu, učitelj im posvećuje podjednaku pozornost.
Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno da bi svi učenici postigli najvišu razinu usvojenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga i formalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetni proces učenja i poučavanja manjinskoga jezika i kulture jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno jednake dobi, sličnih razvojnih obilježja i jednake razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom.
Da bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika. Stoga je, s obzirom na specifičnosti manjinskoga jezika u osnovnim i srednjim školama, prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja ili odgojno-obrazovnih skupina potrebno voditi računa o razini poznavanja jezika, ali i o dobi i razvojnim obilježjima učenika koji čine jedno odjeljenje ili skupinu.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu Kurikula nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura opisuju se elementi vrednovanja i pristupi vrednovanju. U procesu vrednovanja nužno je dati povratne informacije te izvijestiti o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Element vrednovanja čine: 1. slušanje i čitanje, 2. govorenje, 3. pisanje te 4. kultura i civilizacija.
1. razred i 2. razred osnovne škole
1. slušanje, 2. govorenje
3. – 6. razred osnovne škole
1. slušanje, 2. čitanje, 3. govorenje, 4. pisanje
7. – 8. razred osnovne škole
1. slušanje i čitanje, 2. govorenje, 3. pisanje te 4. kultura i civilizacija
Svi razredi srednje škole
Elemente vrednovanja čine: 1. slušanje i čitanje, 2. govorenje, 3. pisanje te 4. kultura i civilizacija.
Učenici se procjenjuju na temelju unaprijed izrađenih kriterija za jezična znanja i vještine koji se vrednuju i koji su jasno opisani za svaku razinu postignuća. U kurikulu se opisuje ostvarenost ishoda na razini “dobar”. Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom. Elementi vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda sadržanih u trima područjima: komunikacija i jezik (A), književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C). Vrednovanje u nastavnome predmetu Njemački jezik i kultura provodi se sustavnim praćenjem i prikupljanjem različitih informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Tri su pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo/nastavnikovo sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena.
Vrednovanje kao učenje odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva prvenstveno sumativno, a zatim i formativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i vještina.
Sva se tri oblika vrednovanja kontinuirano provode tijekom nastavne godine.
Izvješćivanje
Redovitim praćenjem učenika tijekom školske godine učeniku/roditelju/skrbniku daje se povratna informaciju o radu i napretku učenika. Praćenje učenika služi kao osnova za izvješćivanje o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju obrazovnoga razdoblja.
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika te obuhvaća formativno i sumativno vrednovanje.
Pri izvješćivanju o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima naglasak se stavlja na motivacijsku komponentu.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Formiranje zaključne ocjene
Zaključna ocjena tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa ne predstavlja samo usvojenost odgojno- -obrazovnih ishoda iz svih triju predmetnih područja definiranih Kurikulom nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C, već daje poticaj i motivaciju za daljnje učenje njemačkoga jezika prema modelu C.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA i MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NA STAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Njemački jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Njemački jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Kurikul 1 Njemačkoga jezika i kulture u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske (model C)
_______________________
1 Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (NN 14/2024) u ovom se dokumentu upotrebljava pojam kurikul i njegove izvedenice. Kod navođenja srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja Zakona o hrvatskom jeziku na snagu, u istom se značenju zadržava pojam kurikulum i njegove izvedenice.
SADRŽAJ
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NA STAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
II.
III.
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
Osnovna škola
1. razred – 105 sati godišnje
2. razred – 105 sati godišnje
3. razred – 105 sati godišnje
4. razred – 105 sati godišnje
6. razred – 105 sati godišnje
7. razred – 105 sati godišnje
8. razred – 105 sati godišnje
Srednja škola
1. razred – 70 sati godišnje
2. razred – 70 sati godišnje
3. razred – 70 sati godišnje
4. razred – 64 sata godišnje
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Uloga učitelja i nastavnika
Materijali i izvori
Okružje za učenje
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Grupiranje učenika
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Izvješćivanje
Formiranje zaključne ocjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Pravo za odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ali je nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine istovremeno otvorena i za ostalu djecu školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine, razrednoga odjela ili obrazovne skupine. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) i posebnim oblicima školovanja.
Kurikul nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C namijenjen je djeci pripadnicima njemačke i austrijske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ali i djeci koja imaju njemačko i austrijsko podrijetlo. Za navedeni predmet upotrebljava se slovna oznaka NJJK. Nastavni predmet Njemački jezik i kultura po modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskoga područja kao jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Predmet je izravno povezan i s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Učenik izgrađuje svoj kulturni, osobni, društveni, regionalni i nacionalni identitet uz istodobnu osjetljivost na prihvaćanje različitosti i cjelokupnu životnu zajednicu. Svaki odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nadovezuje na prethodno stečena znanja i vještine. Njemački jezik i kultura kao manjinski jezik po modelu C ne ubraja se u izbornu nastavu te mu se pristupa kao materinskomu jeziku.
Njemački jezik i kultura pripadnika nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj dio su jezično- -komunikacijskoga obrazovnog područja.
Nastavni predmet Njemački jezik i kultura namijenjen je u prvome redu pripadnicima njemačke i austrijske nacionalne manjine, ali i onima koji imaju njemačke ili austrijske korijene i čiji roditelji žele da učenici na takav način sudjeluju u njegovanju njemačkoga jezika i kulture. Sudjelovanjem u izvođenju nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura u učenika se potiče potreba za prepoznavanjem svojega identiteta kao pripadnika njemačke ili austrijske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ali i naklonost prema njemačkoj i austrijskoj kulturnoj baštini. Učenike se potiče da upravljaju svojim učenjem i sudjeluju u svim društveno-kulturnim aktivnostima u svojemu okružju, što doprinosi njihovu osobnom razvoju kao pripadnika nacionalne manjine i građanina Republike Hrvatske.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura osposobljavanje učenika za jasno, prikladno sporazumijevanje na njemačkome jeziku kao i oblikovanje zrele, odgovorne i cjelovite osobe s pozitivnim odnosom prema društvu, kulturi, svojoj okolini i upotpunjavanje cjelokupnoga razvoja osobnosti i odnosa prema kulturnoj baštini i doprinosa Nijemaca i Austrijanaca društvenomu i gospodarskomu napretku Republike Hrvatske.
Nastavni je predmet kompleksnoga karaktera jer se u njemu isprepleću elementi govorenja, čitanja, pisanja, književnosti i kulture te posljedične motivacije za doprinos napretku vlastitoga okružja. Osnovna znanja o navedenim elementima, koja se steknu u prvome razredu osnovnoškolskoga obrazovanja, nadograđuju se i produbljuju u sljedećim razredima.
Osim jezičnih elemenata, predmet uključuje i stjecanje znanja o obilježjima Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije u širemu smislu (geografske i kulturno-povijesne značajke), što doprinosi boljemu razumijevanju vlastitoga identiteta unutar geografsko-povijesnoga okružja.
Učitelji i nastavnici shodno dobi učenika s kojima njeguju njemački jezik kroz nacionalnomanjinsku prizmu primjenjivat će različite metode za stjecanje jezičnih vještina. Metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzima u obzir dob učenika i sklonosti, odnosno motivaciju skupine koju se poučava.
Njegovanje njemačkoga jezika i kulture izvodi se njegovanjem umjetničkih sklonosti: glazbenih, likovnih i dramsko-pedagoških.
NJEMAČKI JEZIK I KULTURA
osnovna škola (OŠ)
srednja škola (SŠ)
a. – 4. razred, 3 sata tjedno, 105 sati u šk. god.
1. – 3. razred, 2 sata tjedno, 70 sati u šk. god.
4. razred, 2 sata tjedno, 64 sata u šk. god.
5. – 8. razred, 4 sata tjedno, 140 sati u šk. god.
(Likovna kultura i Glazbena kultura od 1. do 8. razreda, po jedan sat svaki drugi tjedan)
Slika 1 : Grafički prikaz organizacije kurikula Njemačkog jezika i kulture po svim godinama učenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
1. Razvoj komunikacijske kompetencije:
– usvajanje vještina govorenja i primjena znanja
– razvijanje jezične kulture
– svladavanje tehnike pisanja i vještine pisanoga izražavanja
– svladavanje tehnike čitanja s razumijevanjem
– primjena osnovnih jezičnih zakonitosti u govornome i pisanome izražavanju
– emotivno-kognitivni doživljaj pročitanoga tiskanog teksta, videosadržaja i audiosadržaja
– kreativni transfer emotivno-kognitivnoga doživljaja.
2. Upoznavanje kultura:
– stjecanje svijesti o sličnostima i razlikama između hrvatske te njemačke i austrijske kulture i jezika
– poticanje na kritičko razmišljanje i iznošenje svojih stajališta
– poticanje na suradnju unutar nacionalnomanjinskih projekata u Republici Hrvatskoj
– poticanje na međunarodnu suradnju i rad na međunarodnim projektima.
3. Razvoj medijske pismenosti:
– učinkovito korištenje različitim medijima u učenju, istraživanju i komunikaciji
– osposobljavanje učenika za procjenjivanje pouzdanosti informacija u učenju na zadanu temu.
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja:
– pripremanje učenika za život u višejezičnome i višekulturnome okružju
– poticanje učenika na sudjelovanje u aktivnostima koje provode njemačke i austrijske udruge na području Republike Hrvatske
– poticanje osobno upravljanoga učenja i preuzimanje odgovornosti za vlastiti napredak.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA
Predmetni kurikul sastoji se od sljedećih triju predmetnih područja:
A. komunikacija i jezik
B. književnost i stvaralaštvo
C. kultura i mediji.
Slika 2: Grafički prikaz predmetnih područja u kurikulu nastavnoga predmeta
Slika 3: Grafički prikaz strukture nastavnih područja
1. razred osnovne škole – 4. razred osnovne škole
5. razred osnovne škole – 6. razred osnovne škole
7. razred osnovne škole – 8. razred osnovne škole
1. – 4. razred srednje škole
Predloženi međuodnos nastavnih područja podložan je promjenama tijekom nastavne godine tako da učitelj/nastavnik, shodno potrebama i interesima učenika, a prema vlastitoj procjeni, nekomu od nastavnih područja pridaje veću ili manju važnost.
a. Komunikacija i jezik
Način i sposobnost komunikacije, upotreba i odabir jezičnih elemenata razvija se u četirima jezičnim vještinama: slušanju, govorenju, čitanju i pisanju na razini koja će učenicima omogućiti uspješnu komunikaciju na njemačkome jeziku. Bitno je u procesu učenja jezika poticati sve četiri jezične vještine jer su one međusobno povezane. Učenici se aktivno koriste jezikom u pisanome i usmenome obliku služeći se stečenim znanjem. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem razgovornih situacija i dramsko- -pedagoškom igrom. Učenici se stečenim znanjem aktivno koriste u usmenome i pisanome obliku pri izražavanju ideja, mišljenja i osjećaja te pri prijenosu informacija. Učenici na temelju gramatičkih, pravopisnih i fonetskih spoznaja usvajaju što više standardnih jezičnih struktura koje im omogućuju bolju i kvalitetniju komunikaciju.
b. Književnost i stvaralaštvo
Stjecanje i razvoj čitalačkih navika, a time i pasivno usvajanje izričaja i jezičnih struktura valja poticati od prvoga razreda osnovne škole. Pri odabiru književnih vrsta učitelj odnosno nastavnik mora obratiti pažnju na slikovitost, razinu jezika te suvremenost i dobnu prilagođenost književne vrste. Odabir slikovnica i stripova učitelji i nastavnici uvrstit će u popise lijepe književnosti kao preporuke za pojedinačne razrede, odnosno u dio obveznoga popisa za čitanje u određenoj dobi. Recitiranje kao spoj čitanja i govorenja treba poticati od prvoga razreda osnovne škole. Recitiranje u nižim razredima osnovne škole u okvirima nacionalnomanjinskih priredbi povezanih s kalendarom i nacionalnomanjinskim običajima unutar zadanoga okružja u višim razredima osnovne škole valja uglavnom temeljiti na pjesmama čiji je ishod govorenje kratkoga ili srednje dugoga teksta, a stvaralaštvo se odnosi na razumijevanje osobnoga doživljaja, odnosno interpretaciju djela govorenjem. U srednjoj školi osim ovladavanje tekstom treba poticati i stvaralaštvo koje nastaje interpretacijom vlastitih doživljaja slikom, glazbom ili riječju.
c. Kultura i mediji
Cilj je ovoga predmetnoga područja upoznavanje učenika s tiskovinama različitih vrsta, kazališnim predstavama, svim vrstama filmova, dječjim i inim pjesmicama, audioemisijama, podcastovima, odnosno korisnim mrežnim stranicama, pri čemu se učenici trebaju rukovoditi preporukama učitelja/nastavnika. Praćenjem različitih medijskih sadržaja postiže se osuvremenjivanje nastave i potiče se sudjelovanje učenika i njihova suradnja u životu njemačke i austrijske manjine svojega okružja, ali i na razini Republike Hrvatske odnosno Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
Medijska se kompetencija u učenika treba razvijati kao izraz intelektualnih potreba i potreba za zabavom čime se izgrađuje svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti identitet te poštuje identitet drugih. Ovim se predmetnim područjem razvija automatizacija jezičnih struktura i izričaja, razmišlja se o sebi i drugima, o odgovornome ponašanju prema pripadnicima vlastite nacionalne manjine, drugih nacionalnih manjina i pripadnicima većinskoga naroda. Učenici sadržajima koji su u prvome redu zabavnoga karaktera razvijaju svijest o vlastitoj kulturi i uče uvažavati vrijednosti i kulturu drugih.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
Odgojno-obrazovni ishodi razvijaju se od prvoga do osmoga razreda osnovne škole i od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole.
Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.
Učenici se postupno u predmetnim područjima komunikacija i jezik, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju. Nastavna se područja neprestano isprepleću i međusobno su blisko povezana. Jezični se sadržaji ciklički ponavljaju (leksik i gramatika) i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u trima predmetnim područjima, a vodoravnim čitanjem razvoj svakoga pojedinog ishoda od prvoga do osmoga razreda osnovne škole (OŠ) te prvoga i četvrtoga razreda srednje škole (SŠ). Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četirima kategorijama (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). U ovome dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti »dobar«. Ta razina ne predstavlja školsku ocjenu dobar, nego služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine ishoda na kraju razreda.
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, ali na različitoj razini usvojenosti.
U tablicama su odgojno-obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom – NJJK. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ ako je riječ o ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o ishodima u srednjoj školi. Nakon toga slijedi oznaka predmetnoga područja, primjerice A, zatim brojčana oznaka razreda i na kraju redni broj ishoda unutar predmetnoga područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Osnovna škola
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.1.1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
Češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje.
OŠ NJJK A.1.2.
Učenik naglas ponavlja vrlo kratke riječi i rečenice.
– ponavlja i izgovara jednostavne i i vrlo kratke uvježbane riječi i rečenice
Uz povremenu pomoć učitelja naglas ponavlja vrlo kratke riječi i rečenice.
OŠ NJJK A.1.3.
Učenik preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućim slikovnim predloškom
Uz povremenu pomoć učitelja točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
OŠ NJJK A.1.4.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru od nekoliko riječi.
– sudjeluje u jednostavnome i vrlo kratkome razgovoru: pozdravlja, predstavlja se itd.
– postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih igrajući uloge
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.1.1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja teksta na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– govori što mu se sviđa i što mu se ne sviđa u tekstu, govori sviđa li mu se tekst
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
Uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom.
OŠ NJJK B.1.2.
Učenik sluša i gleda s razumijevanjem vrlo kratke sadržaje koji su primjereni njihovoj dobi.
– odgovara na pitanja povezana sa sadržajem
– sluša i gleda sadržaje nekoliko puta zbog boljega razumijevanja
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i gleda s razumijevanjem vrlo kratak tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana s tekstom, pripovijeda o vlastitome iskustvu na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
OŠ NJJK B.1.3.
Učenik prepoznaje medijske sadržaje koji su primjereni njihovoj dobi.
– prepoznaje medijske sadržaje namijenjene djeci
– razgovara o omiljenim medijskim sadržajima: animiranim filmovima, filmskim obradama bajki.
– sluša ili čita kratke tekstove u dječjemu časopisu
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje medijske sadržaje primjerene svojoj dobi te izražava svoje mišljenje o njima na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Bruder Jakob ), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.1.1.
Učenik uočava osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
– prepoznaje i imenuje obilježja njemačkih i austrijskih praznika i blagdana
– prepoznaje pojedine nazive država na njemačkome jeziku
Uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.1.2.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
– prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena)
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.1.3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, igranjem uloga
Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.2.1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– koristi se većim brojem riječi od onoga u prethodnome razredu
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
Češće reagira verbalno nego neverbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje.
OŠ NJJK A.2.2.
Učenik glasno čita vrlo kratke rečenice.
– prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke i poznate rečenice iz svakodnevne komunikacije
Uz povremenu pomoć učitelja glasno čita vrlo kratke rečenice.
OŠ NJJK A.2.3.
Učenik preslikava kratke rečenice.
– preslikava kratke rečenice
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućim slikovnim predloškom
Uz povremenu pomoć učitelja pravilno i uredno preslikava kratke rečenice.
OŠ NJJK A.2.4.
Učenik ponavlja kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
Uz povremenu pomoć učitelja ponavlja kratke rečenice.
OŠ NJJK A.2.5.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru koristeći se osnovnim komunikacijskim obrascima: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge itd.
– postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima iz svakodnevnoga govora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.2.1.
Učenik sluša i gleda s razumijevanjem kratke tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– pregledava i preslušava tekst nekoliko puta radi potpunijega razumijevanja
– prepoznaje glavne i sporedne likove
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i gleda s razumijevanjem kratak tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana s tekstom, govori o vlastitome iskustvu na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
OŠ NJJK B.2.2.
Učenik se kreativno izražava nakon gledanja i slušanja kratkoga teksta.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja i gledanja kratkoga teksta
– dramatizira, stvara likovne radove, uređuje pano, izrađuje strip itd.
Uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja na hrvatskome ili njemačkome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Alle meine Entchen ), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.2.1.
Učenik imenuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
– imenuje i blagdane i simbole (zastave)
– imenuje njemačke i austrijske običaje i njihova osnovna obilježja
Prepoznaje i imenuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.2.2.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
– prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture (običaji i blagdani, imena itd.)
Prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i njemačke te hrvatske i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.2.3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred – 105 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.3.1.
Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove pri gledanju, slušanju i čitanju.
– pokazuje globalno razumijevanje autentičnih i prilagođenih tekstova povezanih s okružjem i popraćenih vizualnim sadržajima
– prepoznaje ključne informacije
– verbalno i neverbalno reagira na sadržaje
– razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom
Uz povremenu pomoć učitelja razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove pri gledanju, slušanju i čitanju.
OŠ NJJK A.3.2.
Učenik naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
– prepoznaje i čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima
– oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika
Uz povremenu pomoć učitelja naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
OŠ NJJK A.3.3.
Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
– govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela
– upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija i pri igranju uloga
– upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
Uz povremenu pomoć učitelja govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.
OŠ NJJK A.3.4.
Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
– piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice povezane s usvojenim sadržajima i temama
– upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva
Uz povremenu pomoć učitelja piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, prijatelji, priroda, promet, svakodnevne aktivnosti, slobodno vrijeme, obveze.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje, opisivanje, traženje i davanje uputa, razmjena informacija, izricanje vremena i mjesta, oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva, jednostavno izvještavanje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.3.1.
Učenik sluša, gleda i čita tekstove primjerene svojoj dobi i povezuje ih sa svojim životnim okružjem.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja, gledanja i čitanja teksta na njemačkome ili hrvatskome jeziku
– opisuje likove, situacije ili događaje iz teksta u skladu s vlastitim doživljajem teksta
– izražava vlastito mišljenje o tekstu
– povezuje tekst i likove s vlastitom svakodnevnicom
Uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje i zapažanja povezane s pročitanim/slušanim tekstom.
OŠ NJJK B.3.2.
Učenik sluša, gleda i čita s razumijevanjem kratke tekstove.
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– čita tekst i pazi na pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja sluša, gleda ili čita s razumijevanjem kratke tekstove.
OŠ NJJK B.3.3.
Učenik pronalazi podatke u jednome od medijskih izvora.
– opisuje medijske sadržaje
– izdvaja ključne podatke u jednome od medijskih izvora
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi podatke u jednome od medijskih izvora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Ich gehe mit meiner Laterne ), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.3.1.
Učenik opisuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
– kratko opisuje obilježja njemačkih i austrijskih blagdana i običaje povezane s njima
– imenuje neke europske države na njemačkome jeziku
Uz povremenu pomoć učitelja opisuje osnovna obilježja njemačke i austrijske kulture.
OŠ NJJK C.3.2.
Učenik opisuje osnovne sličnosti i razlike između njemačke, austrijske i hrvatske kulture.
– opisuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i njemačko-austrijske kulture (običaji i blagdani, imena itd.)
Uz povremenu pomoć učitelja opisuje sličnosti i razlike između njemačko- -austrijske i hrvatske kulture.
OŠ NJJK C.3.3.
Učenik se uz poticaj kreativno izražava u kulturnim aktivnostima.
– govori pjesme, brojalice uz pokret i mimiku
– sudjeluje u kratkim predstavama
Učenik se na povremeni poticaj učitelja kreativno izražava u kulturnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.4.1.
Učenik sluša, gleda i čita s razumijevanjem kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jednostavnim jezičnim sredstvima te su povezani s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica i odnose se na poznate teme
– jednostavno sažima tekst
Uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i vrlo jednostavan tekst u govornome obliku.
OŠ NJJK A.4.2.
Učenik glasno čita vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst.
– čita vrlo jednostavan tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja čita vrlo kratak, vrlo jednostavan tekst.
OŠ NJJK A.4.3.
Učenik govori kratke rečenice i vrlo jednostavne tekstove.
– prema modelu oblikuje i izgovara kratke rečenice pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja govori kratke rečenice i vrlo jednostavne tekstove.
OŠ NJJK A.4.4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje u uvježbanome razgovoru oblikujući jednostavne rečenice i koristeći se dramsko-pedagoškim tehnikama
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara kratke rečenice radi razmjene informacija
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome razgovoru poznate tematike koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
OŠ NJJK A.4.5.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst.
– piše jednostavan tekst svakodnevne tematike na temelju danoga predloška
– daje pisane odgovore na jednostavna pitanja
Uz povremenu pomoć i mali broj pogrešaka piše vrlo kratak i jednostavan tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: zdravlje, odijevanje, šira okolina, dnevna rutina, kupnja, izricanje vremena, zanimanja.
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.4.1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon gledanja, slušanja i čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja književnoga teksta na njemačkome ili hrvatskome jeziku
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što čita i čuje u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
Uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja povezane s pročitanim i slušanim tekstom.
OŠ NJJK B.4.2.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratke književne tekstove primjerene dobi učenika.
– prepoznaje i izdvaja određene vrste tekstova (basna, narodna priča, pjesma, pjesma u rimi, brojalica)
– prepoznaje glavne i sporedne likove
– određuje temu, misao, osjećaje i ugođaj teksta na hrvatskome ili njemačkome jeziku
– odgovara na pitanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
– sažima sadržaj teksta
– čita naglas kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijega razumijevanja pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem kratke književne tekstove primjerene dobi učenika.
OŠ NJJK B.4.3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u književnim tekstovima primjerenim dobi učenika.
– čita tekstove u dječjim časopisima i na njemačkim mrežnim stranicama
– prepoznaje poruku teksta
– koristi se samostalno ili uz pomoć učitelja digitalnim izvorima
– prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Grün, grün, grün sind alle meine Kleider ), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Preporučuju se aktivnosti izrade crteža i lutaka, dramatizacije i čitanja književnih tekstova.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.4.1.
Učenik govori o sebi i o drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– kratko i jednostavno govori što je doznao o kulturi druge osobe
– proširuje znanje o drugim kulturama
Uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danoga predloška govori i opisuje što je doznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva.
OŠ NJJK C.4.2.
Učenik prepoznaje osnovna nacionalna obilježja Njemačke i Austrije.
– prepoznaje i imenuje osnovna nacionalna obilježja Njemačke i Austrije (zastava, himna, praznici i blagdani, poznate osobe njemačkoga i austrijskoga podrijetla)
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna nacionalna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.4.3.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
– prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije (njemački i austrijski gradovi)
– pokazuje Njemačku i Berlin te Austriju i Beč na karti Europe
– nabraja njemačke i austrijske države i veće gradove
Uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.4.4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom i glumom
Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Nijemci i Austrijanci, njemački i austrijski gradovi, glavni gradovi, smještanje Njemačke i Austrije na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.5.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst.
– uočava osnovnu poruku u tekstovima
– pronalazi osnovne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom na njemačkome ili hrvatskome jeziku
– sažima i prepričava tekst
Uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i jednostavan tekst u govornome i pisanome obliku.
OŠ NJJK A.5.2.
Učenik glasno čita kratak i jednostavan tekst.
– čita kratak i jednostavan tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja čita kratak i jednostavan tekst.
OŠ NJJK A.5.3.
Učenik govori kratke rečenice sudjelujući u scenskome prikazu.
– učenik kreativno primjenjuje naučene predloške
– primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja govori kratke rečenice primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju.
OŠ NJJK A.5.4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– primjenjuje naučene komunikacijske obrasce
– postavlja pitanja i odgovara na njih
– upotrebljava uvježbana jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
OŠ NJJK A.5.5.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst.
– piše tekstove primjenjujući predložak
– primjenjuje pravila pisanja čestitki, razglednica i osobnih poruka upotrebljavajući uvježbana jezična sredstva
– dopunjava tekstove jezičnim izričajima
– pravilno piše učestale riječi
Uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: zdravlje, odijevanje, šira okolina, dnevna rutina, kupnja, izricanje vremena, zanimanja.
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnoga razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.5.1.
Učenik objašnjava svoje misli, osjećaje i zapažanja nakon gledanja, slušanja i čitanja preporučenoga sadržaja povezujući ih sa stvarnim životom.
– objašnjava misli, osjećaje i zapažanja na hrvatskome ili njemačkome jeziku nakon gledanja, čitanja i slušanja književnoga teksta
– uspoređuje situacije iz teksta sa situacijama iz stvarnoga života
– preoblikuje tekst u skladu sa svojim viđenjem teksta
Uz povremenu pomoć učitelja objašnjava misli, osjećaje i zapažanja povezane s preporučenim sadržajem.
OŠ NJJK B.5.2.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem književne i neknjiževne tekstove.
– imenuje određene vrste tekstova na njemačkome jeziku (basna, priča, bajka, pjesma, roman)
– prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom i pokretom
– izražajno čita tekstove
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem književne i neknjiževne tekstove.
OŠ NJJK B.5.3.
Učenik pronalazi ključne podatke u određenim književnim i neknjiževnim tekstovima.
– pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima
– koristi se različitim izvorima informacija
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne podatke u književnim i neknjiževnim tekstovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Fuchs, du hast die Gans gestohlen ), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Preporučuju se aktivnosti izrade crteža i lutaka, dramatizacije i čitanja književnih tekstova.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.5.1.
Učenik uspoređuje sebe i druge na temelju međukulturnoga iskustva.
– kratko i jednostavno uspoređuje svoju kulturu i kulturu druge osobe
– iznosi podatke o drugim kulturama
Uz povremenu pomoć učitelja i predloška uspoređuje sebe i druge na temelju međukulturnoga iskustva.
OŠ NJJK C. 5.2.
Učenik uspoređuje osnovna povijesna obilježja Njemačke i Austrije.
– uspoređuje osnovna povijesna obilježja Njemačke i Austrije (zastava, himna, praznici i blagdani, poznate osobe njemačkoga i austrijskoga podrijetla)
Uz povremenu pomoć učitelja i predložak uspoređuje povijesna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.5.3.
Učenik uspoređuje zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
– uspoređuje osnovna zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije (gradovi, pokrajine i krajolici)
Uz povremenu pomoć učitelja i predložak uspoređuje zemljopisna obilježja Njemačke i Austrije.
OŠ NJJK C.5.4.
Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja karakteristične za austrijsku i njemačku kulturu i kreativno se izražava.
– objašnjava važnost posebnih datuma, dana, blagdana i praznika
– stječe pozitivan stav prema usvajanju austrijske i njemačke kulture
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
Na povremen poticaj učitelja učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja karakteristične za austrijsku i njemačku kulturu i kreativno se izražava.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Nijemci i Austrijanci, obližnji njemački i austrijski gradovi, glavni gradovi, smještanje Njemačke i Austrije na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
6. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.6.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratak i većinom jednostavan tekst.
– uočava poruke u tekstovima
– prepoznaje namjere sugovornika
– pronalazi informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
– sažima i prepričava tekst
Uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i većinom jednostavan tekst u govornome i pisanome obliku.
OŠ NJJK A.6.2.
Učenik glasno čita kratak, većinom jednostavan tekst.
– čita poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
Uz povremenu pomoć učitelja čita kratak, većinom jednostavan tekst.
OŠ NJJK A.6.3.
Učenik govori kratke i jednostavne tekstove.
– govori tekstove o poznatim temama
– samostalno prepričava tekstove
– primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju
– upotrebljava uvježbana jezična sredstva za produkciju novih
Uz povremenu pomoć učitelja govori kratke i jednostavne tekstove primjenjujući prikladan izgovor i intonaciju.
OŠ NJJK A.6.4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se jednostavnim rečenicama.
– samostalno upotrebljava naučene komunikacijske obrasce
– samostalno postavlja pitanja i odgovara na njih
– samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se jednostavnim rečenicama.
OŠ NJJK A.6.5.
Učenik piše kratak i većinom jednostavan tekst.
– samostalno oblikuje tekstove prema uvježbanome predlošku
– samostalno primjenjuje pravila pisanja čestitki, razglednica i osobnih poruka
– samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstva u poznatim i novim iskazima
– samostalno i pravilno piše učestale riječi
Uz povremenu pomoć piše kratak i većinom jednostavan tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: zdravlje, odijevanje, šira okolina, dnevna rutina, kupnja, izricanje vremena, zanimanja.
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.6.1.
Učenik iznosi vlastito viđenje nakon gledanja, slušanja i čitanja preporučenoga sadržaja.
– objašnjava svoj subjektivni doživljaj književnoga teksta
– poistovjećuje se sa situacijama i likovima iz književnoga teksta
– uspoređuje svoj doživljaj teksta s doživljajima iz stvarnoga života
Uz povremenu pomoć učitelja iznosi vlastito viđenje preporučenoga sadržaja.
OŠ NJJK B.6.2.
Učenik prosuđuje književni tekst u skladu sa svojim znanjem i iskustvom.
– iznosi i objašnjava svoj sud o književnome djelu
– procjenjuje postupke likova
– komentira glavne događaje
– prepoznaje glavne ideje književnoga teksta
Uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje književni tekst u skladu sa svojim znanjem i iskustvom.
OŠ NJJK B.6.3.
Učenik pronalazi podatke u skladu sa svojim potrebama i interesima.
– ovladava osnovnim tehnikama pretrage mrežnih stranica
– pronalazi podatke na različitim medijima prema svojim potrebama i interesima
– razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija
Uz povremenu pomoć učitelja pronalazi podatke u skladu sa svojim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama (npr. Stille Nacht ), njemačke i austrijske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Preporučuju se aktivnosti izrade crteža i lutaka, dramatizacije i čitanja književnih tekstova.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.6.1.
Učenik uspoređuje obilježja austrijske i njemačke kulture s hrvatskom kulturom prema svojim potrebama i interesima.
– samostalno uspoređuje različite kulture i iznosi činjenice
– izravno se upoznaje s austrijskom i njemačkom kulturom u autentičnim situacijama
Uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje obilježja austrijske i njemačke kulture s hrvatskom kulturom prema svojim potrebama i interesima.
OŠ NJJK C.6.2.
Učenik se koristi s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
– prema predlošku nadograđuje i obogaćuje postojeći repertoar vlastitim uradcima
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Nijemci i Austrijanci, obližnji njemački i austrijski gradovi, glavni gradovi, smještanje Njemačke i Austrije na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, uskrsne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
7. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.7.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem jednostavne tekstove srednje dužine i poznate tematike.
– razumije jednostavan tekst srednje dužine u cijelosti te izražava svoj stav o njemu
– koristi se različitim strategijama za uspješnije razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
Uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike.
OŠ NJJK. A.7.2.
Učenik govori srednje dug i jednostavan tekst.
– izvještava o poznatim situacijama i događajima
– planira sadržaj teksta, povezuje i uređuje dijelove teksta
– ispravlja svoje pogreške u govorenju
Uz povremenu pomoć učitelja govori srednje dug i srednje složen tekst.
OŠ NJJK A.7.3.
Učenik sudjeluje u jednostavnome, spontanome ili vođenome razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome, vođenome ili spontanome razgovoru poznate tematike
– postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome, vođenome ili spontanome razgovoru poznate tematike.
OŠ NJJK A.7.4.
Učenik piše većinom jednostavne, srednje dugačke tekstove.
– piše srednje dugačke tekstove, planira njihovu strukturu i sadržaj
– piše srednje dugačke tekstove na osnovi zadanoga predloška
Uz povremenu pomoć učitelja piše većinom jednostavne, srednje dugačke tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, tehnologija, kultura i zabava, putovanje, zdrav život.
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, higijena, opis kretanja, opis planiranja aktivnosti u slobodno vrijeme, planiranje putovanja, usporedba.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.7.1.
Učenik obrazlaže svoja iskustva i stavove povezane s književnim i neknjiževnim tekstom.
– uspoređuje svoja iskustva i stav sa sadržajem književnoga i neknjiževnoga teksta
– razvija svoju maštu, razumijevanje i pogled na budućnost
Uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoja iskustva i stavove povezane s književnim i neknjiževnim tekstom.
OŠ NJJK B.7.2.
Učenik tumači prema svojemu iskustvu književni i neknjiževni tekst.
– predstavlja pročitani tekst svojim riječima
– promišlja o dijelu književnoga teksta koji utječe na oblikovanje mišljenja
– obrazlaže kako i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje mišljenja
Uz povremenu pomoć učitelja tumači književni i neknjiževni tekst.
OŠ NJJK B.7.3.
Učenik izdvaja i uspoređuje podatke dobivene iz različitih izvora.
– prikuplja informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama (iz književnih i neknjiževnih tekstova u skladu s postavljenim zadatkom)
– prikuplja informacije iz pouzdanih izvora te provjerava njihovu točnost
– uspoređuje dobivene informacije
Uz povremenu pomoć učitelja izdvaja i uspoređuje podatke dobivene iz različitih izvora.
OŠ NJJK B.7.4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– kreativno se izražava pri tumačenju književnoga djela
– predstavlja književni tekst igrajući uloge
Uz povremenu pomoć učitelja izražava svoju kreativnost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– njemačke i austrijske narodne priče, pjesme (npr. Komm, lieber Mai , Mein Hut, der hat drei Ecken ), legende i predaje, tekstovi iz dječjih novina, mrežni sadržaji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– crteži, dramatizacija, recitiranje, priprema plakata i prezentacija, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.7.1.
Učenik imenuje kulturna i tradicijska obilježja povezana s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
– proširuje vlastite spoznaje o Njemačkoj i Austriji, njemačkoj i austrijskoj kulturi te njemačkoj i austrijskoj manjini u Hrvatskoj
– utvrđuje sličnosti i razlike između kulturno-povijesnih događaja
– povezuje povijesne događaje s bitnim nacionalnim praznicima
Uz povremenu pomoć učitelja imenuje kulturna i tradicijska obilježja povezana s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
OŠ NJJK C.7.2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
– širi svoje spoznaje o zemljopisu Njemačke i Austrije
– upoznaje se sa saveznim pokrajinama i njihovim glavnim gradovima u Njemačkoj i Austriji
Uz povremenu pomoć učitelja imenuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
OŠ NJJK C.7.3.
Učenik se koristi s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
– prema predlošku nadograđuje i obogaćuje postojeći repertoar vlastitim uradcima
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska narodna glazba i ples, povijest Njemačke i Austrije, zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, legende i predaje, narodne nošnje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
8. razred – 105 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK A.8.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem tekstove srednje dužine i poznate tematike.
– globalno, selektivno i detaljno razumije autentične i prilagođene tekstove o poznatim temama.
– prepričava tekst i izvodi zaključke
– samostalno bira načine za uspješnije razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
Uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem tekst srednje dužine i poznate tematike.
OŠ NJJK A.8.2.
Učenik govori srednje složen tekst srednje dužine.
– oblikuje i govori tekstove o poznatim temama
– opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima te iznosi svoje mišljenje o njima
– razumljivo izgovara riječi i upotrebljava odgovarajuću intonaciju
– upotrebljava usvojena jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja govori srednje složen tekst srednje dužine.
OŠ NJJK A.8.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugom razgovoru poznate tematike.
– razmjenjuje informacije i sudjeluje u razgovorima i raspravama
– upotrebljava usvojena jezična sredstva za produkciju novih iskaza
Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u srednje dugom razgovoru poznate tematike.
OŠ NJJK A.8.4.
Učenik piše srednje duge tekstove.
– piše opise događaja i osobne poruke
– logički oblikuje tekst koristeći se jednostavnim kohezijskim sredstvima, uređuje tekst i primjenjuje pravopisna pravila
Uz povremenu pomoć učitelja piše srednje duge tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, tehnologija, kultura i zabava, putovanje, zdrav život.
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, higijena, opis kretanja, opis planiranja aktivnosti u slobodno vrijeme, planiranje putovanja, usporedba.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnoga razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK B.8.1.
Učenik tumači književni tekst na temelju vlastitoga iskustva kao čitatelja.
– opisuje događaje i uočava strukturu teksta
– iznosi svoje razumijevanje teksta
– koristeći se maštom, daje svoju viziju teksta
Uz povremenu pomoć učitelja tumači književni tekst.
OŠ NJJK B.8.2.
Učenik tumači književni tekst i kritički ga vrednuje.
– prosuđuje osobine likova i odnose među njima
– donosi zaključke o tekstu i iznosi vlastita stajališta
– uspoređuje tekst s drugim pročitanim tekstovima
Uz povremenu pomoć učitelja tumači književni tekst i kritički ga vrednuje.
OŠ NJJK B.8.3.
Učenik objašnjava medijske sadržaje i njihove poruke.
– prikuplja informacije iz različitih izvora te procjenjuje njihovu točnost i korisnost
– samostalno prepoznaje i objašnjava poruke
Uz povremenu pomoć učitelja objašnjava medijske sadržaje i njihove poruke.
OŠ NJJK B.8.4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– koristi se različitim strategijama pri tumačenju teksta
– koristeći se maštom, daje svoje viđenje teksta
– predstavlja književni tekst igrajući uloge
Uz povremenu pomoć učitelja izražava svoju kreativnost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– njemačke i austrijske narodne priče, pjesme (npr. Meine Oma fährt im Hühnerstall Motorrad ), legende i predaje, tekstovi iz dječjih novina, mrežni sadržaji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– crteži, dramatizacija, recitiranje, priprema plakata i prezentacija, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ NJJK C.8.1.
Učenik izvještava o kulturnim i tradicijskim obilježjima povezanim s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
– izlaže o njemačkoj i austrijskoj kulturi te njemačkoj i austrijskoj manjini u Hrvatskoj
– opisuje povijesne događaje
– tumači povezanost povijesnih događaja s bitnim nacionalnim praznicima
Uz povremenu pomoć učitelja izvještava o kulturnim i tradicijskim obilježjima povezanim s njemačkim i austrijskim govornim područjem.
OŠ NJJK C.8.2.
Učenik opisuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
– izlaže o zemljopisu Njemačke i Austrije
– navodi savezne pokrajine i njihove glavne gradove u Njemačkoj i Austriji
– navodi gradove izvan Njemačke i Austrije u kojima živi značajna njemačka i austrijska manjina
Uz povremenu pomoć učitelja opisuje zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja.
OŠ NJJK C.8.3.
Učenik se koristi s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
– aktivno sudjeluje u zajedničkim predstavama i priredbama
– pjeva autorske i tradicijske pjesme
– izražava se likovno
– prema predlošku nadograđuje i obogaćuje postojeći repertoar vlastitim uradcima
Uz povremenu pomoć učitelja koristi se s više tehnika kreativnoga izražavanja u skladu s njemačkim i austrijskim tradicijskim obilježjima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, njemačka i austrijska narodna glazba i ples, povijest Njemačke i Austrije, zemljopisna obilježja njemačkoga govornog područja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, legende i predaje, narodne nošnje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Srednja škola
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred – 70 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.1.1.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem srednje duge i srednje složene tekstove.
– globalno, selektivno i detaljno razumije autentične i prilagođene tekstove o poznatim temama
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema izlaganje o svakodnevici sebe i svoje obitelji
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
Sluša i čita s razumijevanjem srednje duge i srednje složene tekstove uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.1.2.
Učenik sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru.
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pri igranju uloga prilagođava naglasak i intonaciju različitim komunikacijskim situacijama
Sudjeluje u srednje dugom i srednje složenom razgovoru.
SŠ NJJK A.1.3.
Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta svakodnevne komunikacije i društvenih mreža i računalnih aplikacija
– upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pravilno piše riječi i točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Piše srednje dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.1.1.
Učenik analizira književni tekst.
– izražava dojmove i osjećaje na koje ga tekst potiče
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– iznosi svoj kritički stav o tekstu poštujući drukčije svjetonazore
Izražava svoje mišljenje i stav o književnim tekstovima uz povremene jezične pogreške koje ne utječu na razumijevanje.
SŠ NJJK B.1.2.
Učenik tumači književni tekst kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga referentnog okvira na doživljavanje dotičnoga teksta
Tumači srednje dug i srednje složen tekst te oblikuje različite uratke koji predstavljaju transfer izvornoga teksta.
SŠ NJJK B.1.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite vrste tekstova iz različitih izvora.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
Opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja relevantne informacije iz različitih izvora. Učenik je u stanju recitirati srednje duge pjesme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– samostalni rad – čitanje stripova (primjerice, stripovi Walta Disneyja u prijevodu dr. Erike Fuchs)
– recitiranje: Heinrich Heine, Die Loreley i Johann Wolfgang von Goethe, Der Erlkönig
– zajedničko čitanje s nastavnikom: isječci iz djela Die Leiden des jungen Werthers Johanna Wolfganga von Goethea i/ili Die neuen Leiden des jungen W. Ulricha Plenzdorfa
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka s različitih platformi za učenje njemačkoga jezika uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.1.1.
Učenik raspravlja i obrazlaže pojedine aspekte hrvatske kulture u usporedbi s njemačkom i hrvatske kulture u usporedbi s austrijskom kulturom.
– prepoznaje utjecaj osobnoga referentnog okvira na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura i utvrđuje sličnosti i razlike
– informira se na mrežnim stranicama o aktualnim kulturnim trendovima u Europi, Saveznoj Republici Njemačkoj, Republici Austriji i Republici Hrvatskoj
– prepoznaje sličnosti i razlike u kulturnim trendovima stvarajući srednje duge pripremljene i kraće nepripremljene tekstove.
Raspravlja i obrazlaže pojedine aspekte hrvatske kulture u usporedbi s njemačkom i hrvatske kulture u usporedbi s austrijskom kulturom, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK C.1.2.
Učenik se susreće sa značajnim osobama njemačkoga i austrijskoga kulturnog kruga.
– istražuje značajne osobe njemačkoga i austrijskoga podrijetla koji su doprinijeli hrvatskoj kulturi i znanosti te stvorili kulturne mostove
Obrazlaže sličnosti i razlike u kulturnim trendovima poštujući svoju nacionalnomanjinsku orijentaciju kao i hrvatsku domovinu i europski kulturni krug te stvarajući srednje duge tekstove.
SŠ NJJK C.1.3.
Učenik izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje različite glazbeno, dramsko--scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini
– javno nastupa u skladu s interesima
U skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno ili u skupini javno nastupa.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: dom i svakodnevnica (predstavljanje sebe i svoje obitelji, prijatelja i rodbine), blagdani i običaji (prikaz njemačkih običaja i austrijskih običaja ako su se zadržali u dotičnoj sredini, prikaz načina slavljenja blagdana, folklor kao čuvanje identiteta), škola i međuljudski odnosi (predstavljanje vlastite županije, naselja i stana, poznatih (povijesnih) osoba iz svojega okružja, predstavljanje njemačke i austrijske manjine u RH, predstavljanje svoje škole i najdražega predmeta), mediji (vrste medija, usporedba tiskanih i audiovizualnih medija, društvene mreže, profili i sigurnost profila na mreži).
Mogućnosti različitih medija, predstavljanje videouradcima suučenika, sportskih aktivnosti, računalnih igara, glazbenih ukusa.
Jezične strukture i zakonitosti: nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice, prezent, perfekt, rečenice s neodređenom zamjenicom man , es gibt , padeži i vrste članova.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- dramsko-pedagoški prikaz teksta, (naglasak na igranju uloga), rješavanje na mreži radnih listova individualno i u skupinama, prema odabiru nastavnika.
Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se mora u prvome redu ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te njihovoj dosegnutoj jezičnoj razini.
Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama učenja, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija učenja, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred – 70 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.2.1.
Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora i govori tekst srednje razine složenosti.
– bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika da bi poboljšao rezultate učenja, iznosi mišljenje ili stav i objašnjava ih na jednostavan, organiziran i smislen način
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentacije
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– razlikuje književni i neknjiževni tekst
Prepoznaje glavnu poruku, ključne informacije i uz mjestimičnu pomoć govori srednje dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.2.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije.
– razmjenjuje informacije u srednje dugoj i dugoj govornoj interakciji
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
– sudjeluje na različite načine u igranju uloga koje podržavaju razgovore iz svakodnevice
– pri igranju uloga prilagođava naglasak i intonaciju različitim komunikacijskim situacijama
Sudjeluje u različitim oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK A.2.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen tekst.
– uređuje sadržaj teksta i organizira tekst
– primjenjuje medijaciju iz zajednički čitanih ili gledanih tekstova
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pravilno piše većinu poznatih riječi i uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Uz povremenu pomoć piše srednje dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.2.1.
Učenik obrazlaže svoje mišljenje o srednje dugim i srednje složenim književnim tekstovima.
– izražava emocionalno-estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje i analizira stereotipe
– argumentira svoje mišljenje o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i o književnosti
Izražava svoje mišljenje o srednje dugim i srednje složenim književnim tekstovima primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.2.2.
Učenik tumači književni tekst kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga referentnog okvira na doživljavanje dotičnoga teksta
– primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
Tumači srednje dug i srednje složen tekst te oblikuje različite uratke koji predstavljaju transfer izvornoga teksta.
SŠ NJJK B.2.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova iz različitih izvora te recitira i analizira kraće pjesme.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
Opisuje osnovna obilježja književnih tekstova te recitira i analizira kraće pjesme uz pomoć nastavnika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– čitanje i recitiranje: balade Friedricha Schillera, Johanna Wolfganga von Goethea i Heinricha Heinea
– zajedničko čitanje s nastavnikom izvadaka iz djela: Friedrich Schiller, Die Räuber (projekt Gutenberg)
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka s različitih platformi za učenje njemačkoga uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.2.1.
Učenik istražuje o njemačkoj kulturi, austrijskoj kulturi, kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
– otkriva nove spoznaje o SR Njemačkoj, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine te o Republici Austriji, austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskome i izvanškolskome okružju
– analizira sličnosti i razlike između njemačke kulture i kulture njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te austrijske kulture i kulture austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Uz povremenu pomoć istražuje o njemačkoj kulturi, o austrijskoj kulturi, o kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, o kulturi austrijske manjine u Hrvatskoj u različitim svezama te opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama.
– informira se o aktualnostima u njemačkoj nacionalnoj manjini i u austrijskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radioemisije, njemački manjinski tisak i sl.)
– razvija samopouzdanje argumentirajući vlastite stavove te se izravno susreće s njemačkom kulturom i austrijskom kulturom u autentičnome okružju
SŠ NJJK C.2.2.
Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje samostalno ili u skupini različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima
– nastupa javno u skladu s interesima
U skladu s vlastitim interesima i sklonostima te na učiteljev poticaj povezuje različite tehnike kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku i koristi se njima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: škola u debati (Treba li u školi biti više predmeta u kojima se uče konkretne svakodnevne vještine? Treba li u školi nositi školsku uniformu? Bi li zamjenom uloga u školi na jedan dan učenici i nastavnici nešto naučili?); neobični hobiji i slobodno vrijeme; njemački i austrijski glazbenici i njihove biografije predstavljene kratkim filmovima.
Namirnice i njemačka tradicionalna kuhinja, namirnice i austrijska tradicionalna kuhinja – regionalni recepti i transfer iz povijesti u Republici Hrvatskoj danas.
Pojam tradicionalne kuhinje, zajedničko čitanje adventskih recepata, izrada Plätzchen tijekom adventa, Christstollen (njemački božićni kruh).
Bečki kongres i njegova važnost za austrijsku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju središnje Hrvatske, razmišljanje o tipičnim njemačkim jelima u Njemačkoj i tipičnim njemačkim nacionalnomanjinskim jelima, predstavljanje svoje obitelj s pomoću tradicionalnih jela u svakodnevici i onih koji su povezani s blagdanima, prepričavanje obiteljske anegdote povezane s jelom, blagdanima ili obiteljskim druženjem.
Gramatičke strukture: vrste deklinacija; vrste zavisnosloženih rečenica, upotreba konjunktiva (pomoćni i preterito-prezentski glagoli, würde-Form).
Igranje uloga u preporučenim temama, prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja pri igranju uloga.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Napomena: uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenikom i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred – 70 sati godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.3.1.
Učenik razumije duge i srednje složene tekstove iz različitih izvora te govori dug tekst srednje razine složenosti.
– bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika da bi poboljšao rezultate učenja
– iznosi mišljenje na organiziran i smislen način
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentacije
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
Razumije i govori duge i srednje složene tekstove uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.3.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima duge, pripremljene i srednje duge nepripremljene govorne interakcije.
– razmjenjuje informacije u svakodnevnoj govornoj interakciji i primjenjuje primjeren stupanj formalnosti
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
– pri igranju uloga prilagođava stupanj formalnosti komunikacijskoj situaciji
Sudjeluje u različitim oblicima duge, pripremljene i srednje duge nepripremljene govorne interakcije, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK A.3.3.
Učenik piše duge i srednje složene tekstove.
– planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst različitih tekstnih vrsta
– primjenjuje jezično posredovanje iz zajednički čitanih ili gledanih sadržaja
– produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva ( chunks ) za produkciju neuvježbanih iskaza
Uz povremenu pomoć piše duge i srednje složene tekstove uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.3.1.
Učenik obrazlaže svoje mišljenje o srednje dugim i složenim književnim tekstovima.
– izražava emocionalno-estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje i analizira stereotipe
– argumentira svoje mišljenje o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i o književnosti
Obrazlaže svoje mišljenje o srednje dugim i složenim književnim tekstovima primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.3.2.
Učenik tumači srednje duge i složene književne tekstove kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga mišljenja i iskustva na doživljavanje određenoga teksta
– primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za tumačenje teksta
Tumači srednje duge i složene književne tekstove primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.3.3. Učenik čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
Čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme uz povremenu pomoć nastavnika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– čitanje i recitiranje: ljubavna i pejzažna lirika prema izboru učenika, uz pomoć nastavnika
– zajedničko čitanje s nastavnikom odlomaka iz djela: braća Grimm – bajke po izboru
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka na temu narodnih bajki s različitih platformi za učenje njemačkoga uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.3.1. Učenik istražuje o njemačkoj kulturi, austrijskoj kulturi, kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
– otkriva nove spoznaje o SR Njemačkoj, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine te o Republici Austriji, austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskome i izvanškolskome okružju
– analizira sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, njemačkom kulturom i kulturom njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te austrijskom kulturom i kulturom austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– informira se o aktualnostima u njemačkoj nacionalnoj manjini i u austrijskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radioemisije, njemački manjinski tisak i sl.)
– razvija samopouzdanje argumentirajući vlastite stavove te se sa zanimanjem izravno susreće s njemačkom kulturom i austrijskom kulturom u autentičnome okružju
Uz povremenu pomoć istražuje o njemačkoj kulturi, o austrijskoj kulturi, o kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, o kulturi austrijske manjine u Hrvatskoj u različitim svezama te opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama.
SŠ NJJK C.3.2. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje različite glazbene, dramsko- -scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima, samostalno ili u skupini
– u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje
U skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
– Crvenkapica i lakovjernost, prijateljski i međuljudski odnosi
– Ivica i Marica i obiteljski odnosi
– sport, zdravlje i putovanja
– njemački i austrijski izumitelji te njihovi izumi koji su promijenili svijet, projektni skupni rad (Johannes Gutenberg; Werner von Siemens, Daimler/Benz i Diesel, Wilhelm Conrad Röntgen; Sigmund Freud, Gregor Mendel)
Gramatičke teme: vrste zavisnosloženih rečenica, upotreba konjunktiva (pomoćni i preterito- -prezentski glagoli, würde-Form).
Igranje uloga u preporučenim temama, prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja pri igranju uloga.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Napomena: uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenikom i sl.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga područja komunikacijska jezična kompetencija. Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapre đuju svoje učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred – 64 sata godišnje
A. KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK A.4.1.
Učenik razumije duge i složene tekstove iz različitih izvora i govori dug tekst.
– bira i primjenjuje širok raspon uporabe jezika, iznosi vlastito mišljenje na organiziran i smislen način
– prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentacije
– primjenjuje odgovarajuća jezična sredstva za produkciju neuvježbanih iskaza
– primjenjuje složene leksičke strukture, razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
– razlikuje bitnu informaciju od nebitne – govori duge i složene tekstove
Razumije i govori duge i složene tekstove uz manje pogreške.
SŠ NJJK A.4.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima duge i nepripremljene govorne interakcije.
– počinje i potiče razgovor u različitim situacijama
– prilagođava svoj govor književnomu obliku jezika
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice te razmjenjuje, potvrđuje i provjerava informacije uz primjeren stupanj formalnosti
– počinje i potiče razgovor u različitim situacijama i prilagođava svoj govor oblicima onoga što podrazumijevamo pod označnicom Hochdeutsch
Sudjeluje u različitim oblicima duge i nepripremljene govorne interakcije, katkad uz pomoć nastavnika.
SŠ NJJK A.4.3.
Učenik piše duge i složene tekstove primjenjujući odgovarajuće jezične strukture.
– planira sadržaj teksta, uređuje i organizira, pravilno organizira tekst različitih tekstnih vrsta (sastavak, sažetak, osvrt na književni tekst, životopis u formatu europass)
– primjenjuje jezično posredovanje iz zajednički čitanih ili gledanih tekstova
Uz povremenu pomoć piše duge i složene tekstove uz manje pogreške.
B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK B.4.1.
Učenik obrazlaže svoje mišljenje o dugim i složenim književnim tekstovima.
– izražava emocionalno-estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje i analizira stereotipe
– argumentira svoje mišljenje o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva te znanja o svijetu i o književnosti
Obrazlaže svoje mišljenje o dugim i složenim književnim tekstovima primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.4.2.
Učenik tumači duge i složene književne tekstove kreativno se izražavajući i služeći se različitim medijima.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– u odnosu na književni tekst prepoznaje utjecaj osobnoga mišljenja i iskustva na doživljavanje određenoga teksta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za tumačenje teksta
Tumači duge i složene književne tekstove primjerenim jezičnim sredstvima.
SŠ NJJK B.4.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme.
– čita različite tekstove prema preporuci nastavnika i osobnome interesu
– izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
Čita s razumijevanjem različite vrste književnih tekstova i iz različitih izvora te recitira duže pjesme uz povremenu pomoć nastavnika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– čitanje i recitiranje: Reiner Maria Rilke, prema izboru učenika, uz pomoć nastavnika
– zajedničko čitanje s nastavnikom odlomaka iz sljedećih djela: Günther Grass, Limeni bubanj ; H. Böll, Izgubljena čast Katharine Blum
– videolekcije MZO-a za njemački jezik (prema odabiru nastavnika za zajednički rad ili kao preporuka za samostalno učenje)
– prema odabiru nastavnika: odabir kratkih filmova ili videoisječaka s različitih platformi za učenje njemačkoga jezika uz zajedničko gledanje i/ili samostalan rad.
C. KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
SŠ NJJK C.4.1. Učenik istražuje o njemačkoj kulturi, austrijskoj kulturi, kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
– otkriva nove spoznaje o SR Njemačkoj, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine te o Republici Austriji, austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskome i izvanškolskome okružju
– analizira sličnosti i razlike u vlastitoj kulturi, njemačkoj kulturi i kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te austrijskoj kulturi i kulturi austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– informira se o aktualnostima u njemačkoj nacionalnoj manjini i u austrijskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radioemisije, njemački manjinski tisak i sl.)
– razvija samopouzdanje argumentirajući vlastite stavove te se sa zanimanjem izravno susreće s njemačkom kulturom i austrijskom kulturom u autentičnome okružju
Uz povremenu pomoć istražuje o njemačkoj kulturi, o austrijskoj kulturi, o kulturi njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, o kulturi austrijske manjine u Hrvatskoj u različitim svezama te opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama.
SŠ NJJK C.4.2. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja na njemačkome jeziku.
– ostvaruje različite glazbene, dramsko- -scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini
– javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje u skladu sa svojim interesima
U skladu sa svojim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj povezuje različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima te ostvaruje različite glazbene, dramsko- -scenske i plesne aktivnosti pa samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme:
– projektni rad: hrvatski odličnici njemačkih i austrijskih korijena na tlu Republike Hrvatske i njihov doprinos Republici Hrvatskoj: Pavao Ritter Vitezović, Johann Baptist (Ivan Krstitelj) Ranger, Ferdo Livadić (Franz Ferdinand Wiesner von Wiesenfeld), Josip Juraj Strossmayer, Vatroslav Lisinski (Ignatius Fuchs), Ivan pl. Zajc (Johannes Karl Stephan Seitz von Zagicz), Franjo Ksaver Kuhač (Franz Xaver Koch), Dragutin Gorjanović Kramberger, Vinko Bek (Beck), Dragutin Lerman (Carl Lehrman), Vjekoslav (Alois) Heinzel, Zlata (Aurelija Štefanija) pl. Šufflay, Karola (Karolina Augusta Franziska) Maier-Milobar, Franjo (Franz) Hanaman, Diana Budisavljević (rođ. Obexer), Bratoljub Klaić (Adolf Klotz), Norbert Neugebauer, Walter Neugebauer, Zlata Bartl, Julije Knifer (Kniffer), Ludwig Bauer
– mali „veliki“ ljudi iz moje okoline i njihov doprinos nacionalnomanjinskoj sceni u RH
– njemački i austrijski obrtnici (npr. Herman Bolle i Kuno Waidmann) i njihov doprinos RH.
Gramatičke strukture: vrste zavisnosloženih rečenica, upotreba konjunktiva i pasiva.
Igranje uloga u preporučenim temama, prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja pri igranju uloga.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Napomena uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenikom i sl.
Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga područja komunikacijska jezična kompetencija. Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama učenja, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju svoje učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Kurikul nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske i sastavni je dio jezično-komunikacijskoga područja kao jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj, u sklopu kojega se razvija jezično-komunikacijska kompetencija kao jedna od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju njemačkoga jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo poučavanja i učenja, Kurikul nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C, ovisno o ciklusu, povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima, a ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju predmetnih područja Kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje.
Ovim kurikulom podrazumijeva se i istovremeno učenje i poučavanje o njemačkoj i austrijskoj kulturi u najširemu smislu. Kurikul je izravno povezan s predmetima društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja, osobito s predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna kultura te Glazbena kultura i umjetnost.
U nastavni predmet Njemački jezik i kultura integrirane su sljedeće međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i društveni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Međupredmetne teme Učiti kako učiti, Zdravlje, Poduzetništvo te Održivi razvoj realiziraju se izborom sadržaja na njemačkome jeziku.
Njemački jezik i kultura po modelu C kao materinski jezik sadržajno je i metodološki blisko povezan s hrvatskim jezikom te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U sljedećim ciklusima takav način rada usklađuje se sa željama i potrebama učenika.
S obzirom na to da je njemački jezik materinski jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama. Zbog bliske povijesne, ali i suvremene povezanosti Republike Hrvatske, Republike Njemačke i Republike Austrije, njemački je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, ali i drugih građana Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju njemačkoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni i etički razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole težište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima i na igri. U razredima koji slijede poučavanje i učenje temelji se na kognitivnome pristupu te na većoj samostalnosti učenika.
Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema te učenja u izvanškolskome okružju, zauzima važno mjesto u svim razredima.
Takvi oblici učenja usmjereni su prema smislenomu povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima njemačkoga jezika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Uloga učitelja i nastavnika
Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika te njemačke i austrijske kulture usmjerenoga na učenika bitna je uloga učitelja i nastavnika. Poticanje učenikova interesa za stjecanje jezičnih znanja i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika.
Učitelj/nastavnik je voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje, odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika.
Učitelj/nastavnik jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja materinskoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji, što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom.
Učitelj/nastavnik koristi se modernim pristupom i potiče izražavanje na njemačkome jeziku na način u kojemu je komunikacija na prvome mjestu. Učenika se ne prekida da bi se ispravile njegove gramatičke pogreške, nego se učitelj trudi razumjeti poruku koju učenik želi izreći. Na jezične se zakonitosti ukazuje sumarno, na kraju metodičke jedinice ili njezina dijela da bi učenici izražavali svoje misli bez straha od pogreške.
S ciljem osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja te napretka učenika učitelj/nastavnik treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura da bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu iz jednoga ciklusa u drugi. Učitelj/nastavnik treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikula s obzirom na različitu dob učenika i različito predznanje jezika u obrazovnoj skupini, izboru sadržaja i materijala te izboru metoda poučavanja.
Učitelj/nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava (ima mogućnost prilagoditi razine i broj ishoda). Također, učitelj/nastavnik ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim kolegama stručnjacima, drugim učiteljima/nastavnicima u školi i izvan nje, različitim manjinskim organizacijama te mjerodavnim obrazovnim institucijama da bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova.
Učitelj/nastavnik treba kontinuirano pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito neformalno, dakle samostalno, ali i formalno usavršavati za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.
Učitelj/nastavnik planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije i pristupe poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj/nastavnik koristi se strategijama i pristupima poučavanju koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj/nastavnik bio prenositelj znanja. U suvremenoj nastavi učitelj/nastavnik usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja.
Učitelj/nastavnik koristi se strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Učitelj/nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te prilagođava svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u procesu učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost i njegova uporaba, pa učitelj/nastavnik jezika uključuje različite sadržaje u nastavu Njemačkoga jezika i kulture, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike i vanjske suradnike te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima govornicima njemačkoga jezika u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj te Republici Austriji, odnosno u svijetu, a sve da bi učenicima osigurao mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima njemačkoga jezika.
Učitelj/nastavnik u svojemu se radu koristi modernim metodama i oblicima rada:
– različitim oblicima aktivnih igara, dopunjavanjem, križaljkama, kvizom, lančanim riječima, tvorbom riječi
– prenosi informacije: reprodukcija, parafraza, dopunjavanje
– različitim oblicima dramsko-pedagoškoga rada: igranje uloga, glasno čitanje po ulogama, monolozi, dijalozi, skečevi, priredbe, dramske produkcije, ovisno o dobi učenika
– radom na mrežnim stranicama, traženjem informacija
– ponavljanjem i utvrđivanjem gradiva s pomoću radnih listova, pismenih vježbi
– radom u skupinama
– pitanjima i odgovorima, slobodnim i spontanim odgovorima učenika
– dramatizacijom teksta, kreiranjem dramske produkcije, improvizacijama u kojima svi sudjeluju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Materijali i izvori
Učitelj odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz različitih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja, čime se sadržaji nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta te se tako potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje.
Učitelj se može koristiti autorskim udžbenicima koji su izdani u Republici Hrvatskoj, ali i originalnim udžbenicima koji su uvezeni iz Savezne Republike Njemačke ili Republike Austrije. Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, npr. televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika kao i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja, čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Okružje za učenje
Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika te njemačke i austrijske kulture u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšemu usvajanju. U takvu okružju učenje i poučavanje usmjereno je na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima. To je okružje u kojemu se njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, a u takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učenje njemačkoga jezika odvija se u školskome i izvanškolskome okružju. Da bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim institucijama i centrima, projekcijama, izložbama, muzejima, manjinskim udrugama, izvanučionička nastava u Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Austriji, međusobni posjeti i suradnja učenika njemačkoga jezika po modelu C unutar Republike Hrvatske.
Upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji pridonose stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja.
Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i konstruktivna komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja njemačkim jezikom. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku njemačkoga jezika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Nastavni predmet Njemački jezik i kultura u hrvatskome se odgojno-obrazovnom sustavu uči kao jezik njemačke i austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj i to od 1. razreda, ali postoji i mogućnost uključivanja učenika u nastavu u bilo kojemu razredu i neovisno o razini njegova predznanja. Ovisno o godini početka, učenje u pravilu traje raznoliko. Vrlo je važno što ranije početi s učenjem njemačkoga jezika te njemačke i austrijske kulture te time stvoriti temelje za postizanje visoke razine jezičnoga umijeća. Uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici izloženiji njemačkomu jeziku, stoga im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina.
Budući da odgojno-obrazovni ishodi svih triju predmetnih područja čine jednu integriranu cjelinu, učitelj im posvećuje podjednaku pozornost.
Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno da bi svi učenici postigli najvišu razinu usvojenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga i formalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetni proces učenja i poučavanja manjinskoga jezika i kulture jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno jednake dobi, sličnih razvojnih obilježja i jednake razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom.
Da bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika. Stoga je, s obzirom na specifičnosti manjinskoga jezika u osnovnim i srednjim školama, prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja ili odgojno-obrazovnih skupina potrebno voditi računa o razini poznavanja jezika, ali i o dobi i razvojnim obilježjima učenika koji čine jedno odjeljenje ili skupinu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu Kurikula nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura opisuju se elementi vrednovanja i pristupi vrednovanju. U procesu vrednovanja nužno je dati povratne informacije te izvijestiti o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Element vrednovanja čine: 1. slušanje i čitanje, 2. govorenje, 3. pisanje te 4. kultura i civilizacija.
1. razred i 2. razred osnovne škole
1. slušanje, 2. govorenje
3. – 6. razred osnovne škole
1. slušanje, 2. čitanje, 3. govorenje, 4. pisanje
7. – 8. razred osnovne škole
1. slušanje i čitanje, 2. govorenje, 3. pisanje te 4. kultura i civilizacija
Svi razredi srednje škole
Elemente vrednovanja čine: 1. slušanje i čitanje, 2. govorenje, 3. pisanje te 4. kultura i civilizacija.
Učenici se procjenjuju na temelju unaprijed izrađenih kriterija za jezična znanja i vještine koji se vrednuju i koji su jasno opisani za svaku razinu postignuća. U kurikulu se opisuje ostvarenost ishoda na razini “dobar”. Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom. Elementi vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda sadržanih u trima područjima: komunikacija i jezik (A), književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C). Vrednovanje u nastavnome predmetu Njemački jezik i kultura provodi se sustavnim praćenjem i prikupljanjem različitih informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Tri su pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo/nastavnikovo sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena.
Vrednovanje kao učenje odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva prvenstveno sumativno, a zatim i formativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i vještina.
Sva se tri oblika vrednovanja kontinuirano provode tijekom nastavne godine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Izvješćivanje
Redovitim praćenjem učenika tijekom školske godine učeniku/roditelju/skrbniku daje se povratna informaciju o radu i napretku učenika. Praćenje učenika služi kao osnova za izvješćivanje o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju obrazovnoga razdoblja.
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika te obuhvaća formativno i sumativno vrednovanje.
Pri izvješćivanju o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima naglasak se stavlja na motivacijsku komponentu.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Formiranje zaključne ocjene
Zaključna ocjena tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa ne predstavlja samo usvojenost odgojno- -obrazovnih ishoda iz svih triju predmetnih područja definiranih Kurikulom nastavnoga predmeta Njemački jezik i kultura po modelu C, već daje poticaj i motivaciju za daljnje učenje njemačkoga jezika prema modelu C.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH