Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pripadnici slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj jedna su od 22 Ustavom Republike Hrvatske priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 7 729 (0,20 % od ukupnoga stanovništva Republike Hrvatske) pripadnika slovenske nacionalne manjine, a 7 620 (0,20 % od ukupnoga stanovništva) slovenski jezik odabralo je kao materinski jezik. Pripadnici slovenske nacionalne manjine heterogena su zajednica koja je raspršena po cijeloj Hrvatskoj, a njihov broj konstantno opada. Najviše pripadnika slovenske nacionalne manjine živi u Primorsko-goranskoj županiji (1575), Istarskoj županiji (1515) te u Gradu Zagrebu (1312), ali prisutni su i u cijelome pograničnom području hrvatsko-slovenske granice. Osnovna organiziranost temelji se na kulturno-umjetničkim društvima kojih je trenutačno 16, a povezani su u Savez slovenskih društava u Republici Hrvatskoj. (Samo)organizacija pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj daje veliku važnost očuvanju i njegovanju slovenskoga jezika pogotovo među mlađim pripadnicima slovenske nacionalne manjine.
Pravo na odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Ustavnomu zakonu o pravima nacionalnih manjina te Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) te posebnim oblicima školovanja. Učenici u hrvatskim školama mogu slovenski jezik učiti u okviru nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C (SLOJK), i to je predmet koji obuhvaća slovenski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu kulturu i likovnu umjetnost.
Prema podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u školskoj godini 2022./2023. nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pohađalo je 219 učenika u osam osnovnih škola te 79 učenika u tri srednje škole. Broj učenika nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura kontinuirano raste. Najviše škola koje izvode nastavni predmet SLOJK nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji (6), Istarskoj županiji (3), Zagrebačkoj (1) i Varaždinskoj županiji (1).
Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK namijenjen je djeci pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju slovenske pretke, a nastava je istovremeno otvorena i za djecu koja žele učiti slovenski jezik te se upoznati s obilježjima slovenske kulture.
Skupine učenika koje uče SLOJK izrazito su heterogene i uključuju učenike različitih predznanja, dobi te jezične i kulturne pozadine. Često je želja za učenjem slovenskoga jezika motivirana ne samo željom za očuvanjem slovenskoga jezika već i drugim različitim razlozima kao što su želja za nastavkom školovanja u Republici Sloveniji ili mogućnost zaposlenja nakon završetka školovanja (Riman 2020; Novak Lukanović & Riman 2021).
Učenici koji upišu nastavni predmet SLOJK, nemaju veliko predznanje s kojim dolaze iz obiteljskoga okružja. Suvremena istraživanja koja su proveli znanstvenici među učenicima koji pohađaju nastavni predmet SLOJK, pokazala su da je slovenski jezik vrlo rijetko materinski jezik te da su se sa slovenskim jezikom susretali povremeno i da nisu aktivni govornici (Novak Lukanović et al. 2014; Medvešek & Riman 2019). Upravo zato jezik i kultura moraju biti dostupni, tj. vladanje jezikom, njegovanje tradicije/običaja te poznavanje kulture, književnosti i sadašnjosti moraju pridonijeti očuvanju identiteta pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
SLOJK se ne ubraja u izbornu nastavu te se slovenskomu jeziku pristupa kao drugomu materinskom jeziku. Odabirom manjinskoga materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati.
Poučavanje jezika, pa tako i drugoga materinskog, od temeljnoga je značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i učincima ono prelazi okvire znanja sadržaja samoga predmeta i omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (kognitivni i socijalno-emotivni) te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima povezanim s kulturom i tradicijom slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Poučavanje nastavnoga predmeta SLOJK učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija slovenskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti pismenoga i usmenoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija i vrijednosti pri uporabi razgovornoga jezika te jezika struke. Integrirano obrazovanje koje pruža nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulturi pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Slovenaca u matičnoj državi. Sve navedeno pridonosi jačanju nacionalnoga identiteta, očuvanju slovenskoga jezika i elemenata tradicijske kulture pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Time se jača tolerantno i multikulturno društvo, ali se i njeguju bilateralni slovensko-hrvatski odnosi.
B. Odgojno-obrazovni ishodi procesa učenja i poučavanja
Cilj je nastavnoga predmeta SLOJK osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za samostalnu pisanu i usmenu komunikaciju na slovenskome jeziku, uključujući sve jezične djelatnosti: slušanje, pisanje, čitanje i govorenje.
Učenik:
uspješno i pravilno koristi se slovenskim jezikom u različitim životnim i komunikacijskim situacijama
razvija čitalačku pismenost, čitalačku kulturu te čitalačku naviku na različitim književnim tekstovima i različitim književnim vrstama
prepoznaje slovensku povijesnu i kulturnu baštinu te zemljopisna, društvena i gospodarska obilježja slovenskoga jezičnog područja kao jednu od odrednica vlastitoga nacionalnog identiteta
prepoznaje različitosti između hrvatske i slovenske jezične komunikacije
čita tekstove pisane na slovenskome standardnom jeziku
oblikuje pozitivno mišljenje o kulturnoj raznolikosti, razvija toleranciju i otvorenost prema prihvaćanju i poštovanju kulturnih i vjerskih različitosti drugih naroda i nacija.
C. Ustroj i predmetna područja Kurikula nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Nastavni predmet SLOJK čine tri predmetna područja:
jezične kompetencije
književnost
kultura.
Ta predmetna područja učenicima jamče upoznavanje slovenskoga jezika i uspješno služenje njime, a time i komunikaciju bez poteškoća. Odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika. Učenici upoznaju važna književna djela slovenskoga jezičnog područja te produbljuju svoja znanja o slovenskoj kulturi, o povijesti te o geografskim značajkama.
A. Jezične kompetencije
Predmetno područje jezične kompetencije obuhvaća ovladavanje jezičnim vještinama (slušanje, pisanje, čitanje, govorenje) na razini koja će učenicima omogućiti razvoj komunikacijskih vještina na materinskome jeziku. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem govornih situacija u kojima razgovaraju o svakodnevnim, ali i o apstraktnim temama. Stečeno znanje aktivno primjenjuju u pisanome obliku pri izražavanju ideja, informacija, mišljenja, osjećaja.
U sklopu predmetnoga područja jezične kompetencije učenici trebaju ovladati temeljnim rječnikom koji će ih osposobiti za svakodnevnu komunikaciju. Oni usvajaju gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske karakteristike slovenskoga jezika. Razvojem jezičnih kompetencija potiče se socijalizacija i cjelokupni razvoj učenika.
2.Književnost
Predmetno područje književnost razvija kulturu čitanja, što se ostvaruje čitanjem djela slovenske književnosti te njihovom interpretacijom i usvajanjem. Učenici upoznaju slovenske autore i njihova književna djela, koja pripadaju različitim književnim vrstama, te usvajaju znanje o obilježjima tih književnih vrsta, a sve u skladu sa svojom dobi. Čitanjem obogaćuju svoj rječnik, razvijaju sposobnost kritičkoga mišljenja i izražavanje toga mišljenja, potiču svoju maštu i kreativnost. Nastava se odvija u učionici, na književnim ekskurzijama ili odlaskom na kazališne i filmske predstave.
3.Kultura
Predmetno područje kultura obuhvaća upoznavanje različitih područja slovenske kulture (u njezinu najširem pojmu) i tumačenje elemenata tradicijske slovenske kulture važne za očuvanje slovenskoga nacionalnog identiteta. To područje spaja povijesne, etnološke, zemljopisne i umjetničke spoznaje. Učenici oblikuju pozitivan odnos prema slovenskoj kulturi, ali i prema kulturnoj raznolikosti regije Alpe-Jadran te je nastoje i očuvati. Upoznaju rad istaknutih povijesnih osoba. Upoznaju se s aktualnom političkom i gospodarskom situacijom. Učenici stečeno znanje primjenjuju u svakodnevnome životu, razvijaju interes za druge kulture prihvaćajući ih. Stečene kulturne spoznaje učenicima pomažu osnažiti njihov nacionalni identitet, oblikuju ih da budu aktivni i odgovorni građani slovenske zajednice u Republici Hrvatskoj.
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji, razine usvojenosti sadržaja po razredima i po predmetnim područjima
Predmetna područja jezične kompetencije, književnost i kultura sastavnice su nastavnoga predmeta SLOJK te zajedno tvore nedjeljivu cjelinu. Svako predmetno područje sadržava odgojno-obrazovne ishode koji se razvijaju od prvoga do osmoga razreda osnovne škole te od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole, razradu ishoda i razinu usvojenosti.
Razrada ishoda odgovara dobi učenika. Ishodi predloženi u kurikulu razrađeni su bez potrebe za cjelovitošću, tj. učitelj/nastavnik može ih dopuniti sukladno potrebama, predznanju, interesima i sposobnostima učenika. Predmetna se područja dopunjuju, isprepleću i međusobno su povezana.
Tekstovi prilagođeni godini učenja razlikuju se po dužini i složenosti. Tekst s obzirom na dužinu može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug, a s obzirom na složenost može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje jednostavan i složen. Složenost teksta određuju kvantitativne i kvalitativne smjernice (s obzirom na fabulu teksta, broj likova, zasićenost prenesenim značenjima i alegorijom).
Tablica u nastavku prikazuje uvjete dužine teksta prema broju riječi i prati jezične sposobnosti učenika.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
čitanje
najviše 100 riječi
100 – 300 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 100 – 200 riječi
6. razred: 200 – 300 riječi
300 – 600 riječi
(ovisno o godini učenja)
7. razred: 300 – 500 riječi
8. razred: 500 – 600 riječi
više od 600 riječi
slušanje
najviše 50 riječi
50 – 200 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 50 – 100 riječi
6. razred: 100 – 200 riječi
200 – 400 riječi
7. razred: 200 – 300 riječi
8. razred: 300 – 400 riječi
više od 500 riječi
pisanje
najviše 40 riječi
40 – 80 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
5. razred: 40 – 60 riječi
6. razred: 60 – 70 riječi
7. razred: 70 – 80 riječi
80 – 200 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
8. razred: 80 – 100 riječi
više od 200 riječi
govorenje
otprilike 1 minuta
1 – 2 minute
3 – 5 minuta
5 – 10 minuta
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 8. razreda osnovne škole
1. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
1.razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagirana slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 1. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara napisane riječi
– čita slikopis
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate riječi i slikopis
OŠ SLOJK A. 1. 3.
Učenik preslikavakratke riječi i kratke rečenice.
– preslikava kratke riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 4.
Učenik ponavljariječi i vrlo kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i vrlo kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja jednostavne riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 5.
Učenik sudjelujeu vrlo kratkome razgovoru od nekoliko riječi.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru: pozdravlja, predstavlja se itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, prehrana, boje, brojevi do 10, dijelovi tijela, slova slovenske abecede.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, imenovanje i identificiranje predmeta, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: jednostavna rečenica; potvrdni, niječni i upitni oblik rečenice, dijalog.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijska sredstva mehaničkim ponavljanjem.
S čitanjem se počinje postupno tek nakon što su učenici na hrvatskome (materinskome) jeziku usvojili osnove čitanja. Pisanje počinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja teksta.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– govori što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, dječje narodne igre.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 1. 1.
Učenik uočavaosnovna obilježja slovenske kulture.
– prepoznaje tipična slovenska imena
– prepoznaje i imenuje obilježja slovenskih praznika i blagdana
– prepoznaje naziv države
– uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja slovenske kulture
OŠ SLOJK C. 1. 2.
Učenik izdvaja sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture.
– navodi što mu se sviđa ili ne sviđa, a povezano je s kulturnim događajem
– kreativno izražava svoj doživljaj o kulturnome događaju crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture
OŠ SLOJK C 1. 3.
Učenik posjećuje i sudjeluje na kulturnim događajima primjerenim svojoj dobi.
– učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja na slovenskome jeziku.
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima i izdvaja zanimljive dijelove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska dječja glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
2. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
2. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 2. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagirana slušne i vizualne poticaje koristeći se proširenim rječnikom.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 2. 2.
Učenik glasnočita vrlo kratke i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke i poznate rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 3.
Učenik preslikava riječi i kratke rečenice.
– preslikava riječi i rečenice
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućom slikom
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena pravilno preslikava riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 4.
Učenik ponavljariječi i kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 5.
Učenik sudjelujeu vrlo kratkome razgovoru.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru koristeći se osnovnim komunikacijskim obrascima: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA i MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)
Sadržaj
A. Opis predmeta
Temeljna načela i ciljevi
B. Odgojno-obrazovni ishodi procesa učenja i poučavanja
C. Ustroj i predmetna područja Kurikula nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji, razine usvojenosti sadržaja po razredima i po predmetnim područjima
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 8. razreda osnovne škole
1. razred – 105 sati godišnje
2. razred – 105 sati godišnje
3. razred – 105 sati godišnje
4. razred – 105 sati godišnje
5. razred – 105 sati godišnje
6.razred – 105 sati godišnje
7. razred – 105 sati godišnje
8. razred – 105 sati godišnje
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 4. razreda srednje škole
1. razred srednje škole – 70 sati godišnje
2. razred srednje škole – 70 sati godišnje
3. razred srednje škole – 70 sati godišnje
4. razred srednje škole – 70 sati godišnje
E. Povezanost nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i drugim predmetima
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Iskustva učenja i poučavanja
Uloga učitelja i nastavnika
Materijali i izvori
Okružje za učenje
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Grupiranje učenika
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Elementi vrednovanja
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje naučenoga
Izvješćivanje
Formiranje zaključne ocjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. Opis predmeta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Temeljna načela i ciljevi
Pripadnici slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj jedna su od 22 Ustavom Republike Hrvatske priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 7 729 (0,20 % od ukupnoga stanovništva Republike Hrvatske) pripadnika slovenske nacionalne manjine, a 7 620 (0,20 % od ukupnoga stanovništva) slovenski jezik odabralo je kao materinski jezik. Pripadnici slovenske nacionalne manjine heterogena su zajednica koja je raspršena po cijeloj Hrvatskoj, a njihov broj konstantno opada. Najviše pripadnika slovenske nacionalne manjine živi u Primorsko-goranskoj županiji (1575), Istarskoj županiji (1515) te u Gradu Zagrebu (1312), ali prisutni su i u cijelome pograničnom području hrvatsko-slovenske granice. Osnovna organiziranost temelji se na kulturno-umjetničkim društvima kojih je trenutačno 16, a povezani su u Savez slovenskih društava u Republici Hrvatskoj. (Samo)organizacija pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj daje veliku važnost očuvanju i njegovanju slovenskoga jezika pogotovo među mlađim pripadnicima slovenske nacionalne manjine.
Pravo na odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Ustavnomu zakonu o pravima nacionalnih manjina te Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) te posebnim oblicima školovanja. Učenici u hrvatskim školama mogu slovenski jezik učiti u okviru nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C (SLOJK), i to je predmet koji obuhvaća slovenski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu kulturu i likovnu umjetnost.
Prema podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u školskoj godini 2022./2023. nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pohađalo je 219 učenika u osam osnovnih škola te 79 učenika u tri srednje škole. Broj učenika nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura kontinuirano raste. Najviše škola koje izvode nastavni predmet SLOJK nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji (6), Istarskoj županiji (3), Zagrebačkoj (1) i Varaždinskoj županiji (1).
Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK namijenjen je djeci pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju slovenske pretke, a nastava je istovremeno otvorena i za djecu koja žele učiti slovenski jezik te se upoznati s obilježjima slovenske kulture.
Skupine učenika koje uče SLOJK izrazito su heterogene i uključuju učenike različitih predznanja, dobi te jezične i kulturne pozadine. Često je želja za učenjem slovenskoga jezika motivirana ne samo željom za očuvanjem slovenskoga jezika već i drugim različitim razlozima kao što su želja za nastavkom školovanja u Republici Sloveniji ili mogućnost zaposlenja nakon završetka školovanja (Riman 2020; Novak Lukanović & Riman 2021).
Učenici koji upišu nastavni predmet SLOJK, nemaju veliko predznanje s kojim dolaze iz obiteljskoga okružja. Suvremena istraživanja koja su proveli znanstvenici među učenicima koji pohađaju nastavni predmet SLOJK, pokazala su da je slovenski jezik vrlo rijetko materinski jezik te da su se sa slovenskim jezikom susretali povremeno i da nisu aktivni govornici (Novak Lukanović et al. 2014; Medvešek & Riman 2019). Upravo zato jezik i kultura moraju biti dostupni, tj. vladanje jezikom, njegovanje tradicije/običaja te poznavanje kulture, književnosti i sadašnjosti moraju pridonijeti očuvanju identiteta pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
SLOJK se ne ubraja u izbornu nastavu te se slovenskomu jeziku pristupa kao drugomu materinskom jeziku. Odabirom manjinskoga materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati.
Poučavanje jezika, pa tako i drugoga materinskog, od temeljnoga je značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i učincima ono prelazi okvire znanja sadržaja samoga predmeta i omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (kognitivni i socijalno-emotivni) te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima povezanim s kulturom i tradicijom slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Poučavanje nastavnoga predmeta SLOJK učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija slovenskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti pismenoga i usmenoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija i vrijednosti pri uporabi razgovornoga jezika te jezika struke. Integrirano obrazovanje koje pruža nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulturi pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Slovenaca u matičnoj državi. Sve navedeno pridonosi jačanju nacionalnoga identiteta, očuvanju slovenskoga jezika i elemenata tradicijske kulture pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Time se jača tolerantno i multikulturno društvo, ali se i njeguju bilateralni slovensko-hrvatski odnosi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. Odgojno-obrazovni ishodi procesa učenja i poučavanja
Cilj je nastavnoga predmeta SLOJK osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za samostalnu pisanu i usmenu komunikaciju na slovenskome jeziku, uključujući sve jezične djelatnosti: slušanje, pisanje, čitanje i govorenje.
Učenik:
uspješno i pravilno koristi se slovenskim jezikom u različitim životnim i komunikacijskim situacijama
razvija čitalačku pismenost, čitalačku kulturu te čitalačku naviku na različitim književnim tekstovima i različitim književnim vrstama
prepoznaje slovensku povijesnu i kulturnu baštinu te zemljopisna, društvena i gospodarska obilježja slovenskoga jezičnog područja kao jednu od odrednica vlastitoga nacionalnog identiteta
prepoznaje različitosti između hrvatske i slovenske jezične komunikacije
čita tekstove pisane na slovenskome standardnom jeziku
oblikuje pozitivno mišljenje o kulturnoj raznolikosti, razvija toleranciju i otvorenost prema prihvaćanju i poštovanju kulturnih i vjerskih različitosti drugih naroda i nacija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. Ustroj i predmetna područja Kurikula nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Nastavni predmet SLOJK čine tri predmetna područja:
jezične kompetencije
književnost
kultura.
Ta predmetna područja učenicima jamče upoznavanje slovenskoga jezika i uspješno služenje njime, a time i komunikaciju bez poteškoća. Odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika. Učenici upoznaju važna književna djela slovenskoga jezičnog područja te produbljuju svoja znanja o slovenskoj kulturi, o povijesti te o geografskim značajkama.
A. Jezične kompetencije
Predmetno područje jezične kompetencije obuhvaća ovladavanje jezičnim vještinama (slušanje, pisanje, čitanje, govorenje) na razini koja će učenicima omogućiti razvoj komunikacijskih vještina na materinskome jeziku. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem govornih situacija u kojima razgovaraju o svakodnevnim, ali i o apstraktnim temama. Stečeno znanje aktivno primjenjuju u pisanome obliku pri izražavanju ideja, informacija, mišljenja, osjećaja.
U sklopu predmetnoga područja jezične kompetencije učenici trebaju ovladati temeljnim rječnikom koji će ih osposobiti za svakodnevnu komunikaciju. Oni usvajaju gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske karakteristike slovenskoga jezika. Razvojem jezičnih kompetencija potiče se socijalizacija i cjelokupni razvoj učenika.
2. Književnost
Predmetno područje književnost razvija kulturu čitanja, što se ostvaruje čitanjem djela slovenske književnosti te njihovom interpretacijom i usvajanjem. Učenici upoznaju slovenske autore i njihova književna djela, koja pripadaju različitim književnim vrstama, te usvajaju znanje o obilježjima tih književnih vrsta, a sve u skladu sa svojom dobi. Čitanjem obogaćuju svoj rječnik, razvijaju sposobnost kritičkoga mišljenja i izražavanje toga mišljenja, potiču svoju maštu i kreativnost. Nastava se odvija u učionici, na književnim ekskurzijama ili odlaskom na kazališne i filmske predstave.
3. Kultura
Predmetno područje kultura obuhvaća upoznavanje različitih područja slovenske kulture (u njezinu najširem pojmu) i tumačenje elemenata tradicijske slovenske kulture važne za očuvanje slovenskoga nacionalnog identiteta. To područje spaja povijesne, etnološke, zemljopisne i umjetničke spoznaje. Učenici oblikuju pozitivan odnos prema slovenskoj kulturi, ali i prema kulturnoj raznolikosti regije Alpe-Jadran te je nastoje i očuvati. Upoznaju rad istaknutih povijesnih osoba. Upoznaju se s aktualnom političkom i gospodarskom situacijom. Učenici stečeno znanje primjenjuju u svakodnevnome životu, razvijaju interes za druge kulture prihvaćajući ih. Stečene kulturne spoznaje učenicima pomažu osnažiti njihov nacionalni identitet, oblikuju ih da budu aktivni i odgovorni građani slovenske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji, razine usvojenosti sadržaja po razredima i po predmetnim područjima
Predmetna područja jezične kompetencije , književnost i kultura sastavnice su nastavnoga predmeta SLOJK te zajedno tvore nedjeljivu cjelinu. Svako predmetno područje sadržava odgojno-obrazovne ishode koji se razvijaju od prvoga do osmoga razreda osnovne škole te od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole, razradu ishoda i razinu usvojenosti.
Razrada ishoda odgovara dobi učenika. Ishodi predloženi u kurikulu razrađeni su bez potrebe za cjelovitošću, tj. učitelj/nastavnik može ih dopuniti sukladno potrebama, predznanju, interesima i sposobnostima učenika. Predmetna se područja dopunjuju, isprepleću i međusobno su povezana.
Tekstovi prilagođeni godini učenja razlikuju se po dužini i složenosti. Tekst s obzirom na dužinu može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug, a s obzirom na složenost može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje jednostavan i složen. Složenost teksta određuju kvantitativne i kvalitativne smjernice (s obzirom na fabulu teksta, broj likova, zasićenost prenesenim značenjima i alegorijom).
Tablica u nastavku prikazuje uvjete dužine teksta prema broju riječi i prati jezične sposobnosti učenika.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
čitanje
najviše 100 riječi
100 – 300 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 100 – 200 riječi
6. razred: 200 – 300 riječi
300 – 600 riječi
(ovisno o godini učenja)
7. razred: 300 – 500 riječi
8. razred: 500 – 600 riječi
više od 600 riječi
slušanje
najviše 50 riječi
50 – 200 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 50 – 100 riječi
6. razred: 100 – 200 riječi
200 – 400 riječi
7. razred: 200 – 300 riječi
8. razred: 300 – 400 riječi
više od 500 riječi
pisanje
najviše 40 riječi
40 – 80 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
5. razred: 40 – 60 riječi
6. razred: 60 – 70 riječi
7. razred: 70 – 80 riječi
80 – 200 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
8. razred: 80 – 100 riječi
više od 200 riječi
govorenje
otprilike 1 minuta
1 – 2 minute
3 – 5 minuta
5 – 10 minuta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 8. razreda osnovne škole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
1. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 1. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara napisane riječi
– čita slikopis
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate riječi i slikopis
OŠ SLOJK A. 1. 3.
Učenik preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
– preslikava kratke riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 4.
Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i vrlo kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja jednostavne riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru od nekoliko riječi.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru: pozdravlja, predstavlja se itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, prehrana, boje, brojevi do 10, dijelovi tijela, slova slovenske abecede.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, imenovanje i identificiranje predmeta, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: jednostavna rečenica; potvrdni, niječni i upitni oblik rečenice, dijalog.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijska sredstva mehaničkim ponavljanjem.
S čitanjem se počinje postupno tek nakon što su učenici na hrvatskome (materinskome) jeziku usvojili osnove čitanja. Pisanje počinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja teksta.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– govori što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, dječje narodne igre.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 1. 1.
Učenik uočava osnovna obilježja slovenske kulture.
– prepoznaje tipična slovenska imena
– prepoznaje i imenuje obilježja slovenskih praznika i blagdana
– prepoznaje naziv države
– uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja slovenske kulture
OŠ SLOJK C. 1. 2.
Učenik izdvaja sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture.
– navodi što mu se sviđa ili ne sviđa, a povezano je s kulturnim događajem
– kreativno izražava svoj doživljaj o kulturnome događaju crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture
OŠ SLOJK C 1. 3.
Učenik posjećuje i sudjeluje na kulturnim događajima primjerenim svojoj dobi.
– učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja na slovenskome jeziku.
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima i izdvaja zanimljive dijelove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska dječja glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
2. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 2. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje koristeći se proširenim rječnikom.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 2. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke i poznate rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 3.
Učenik preslikava riječi i kratke rečenice.
– preslikava riječi i rečenice
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućom slikom
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena pravilno preslikava riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 4.
Učenik ponavlja riječi i kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru koristeći se osnovnim komunikacijskim obrascima: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima