Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pripadnici slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj jedna su od 22 Ustavom Republike Hrvatske priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 7 729 (0,20 % od ukupnoga stanovništva Republike Hrvatske) pripadnika slovenske nacionalne manjine, a 7 620 (0,20 % od ukupnoga stanovništva) slovenski jezik odabralo je kao materinski jezik. Pripadnici slovenske nacionalne manjine heterogena su zajednica koja je raspršena po cijeloj Hrvatskoj, a njihov broj konstantno opada. Najviše pripadnika slovenske nacionalne manjine živi u Primorsko-goranskoj županiji (1575), Istarskoj županiji (1515) te u Gradu Zagrebu (1312), ali prisutni su i u cijelome pograničnom području hrvatsko-slovenske granice. Osnovna organiziranost temelji se na kulturno-umjetničkim društvima kojih je trenutačno 16, a povezani su u Savez slovenskih društava u Republici Hrvatskoj. (Samo)organizacija pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj daje veliku važnost očuvanju i njegovanju slovenskoga jezika pogotovo među mlađim pripadnicima slovenske nacionalne manjine.
Pravo na odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Ustavnomu zakonu o pravima nacionalnih manjina te Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) te posebnim oblicima školovanja. Učenici u hrvatskim školama mogu slovenski jezik učiti u okviru nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C (SLOJK), i to je predmet koji obuhvaća slovenski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu kulturu i likovnu umjetnost.
Prema podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u školskoj godini 2022./2023. nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pohađalo je 219 učenika u osam osnovnih škola te 79 učenika u tri srednje škole. Broj učenika nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura kontinuirano raste. Najviše škola koje izvode nastavni predmet SLOJK nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji (6), Istarskoj županiji (3), Zagrebačkoj (1) i Varaždinskoj županiji (1).
Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK namijenjen je djeci pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju slovenske pretke, a nastava je istovremeno otvorena i za djecu koja žele učiti slovenski jezik te se upoznati s obilježjima slovenske kulture.
Skupine učenika koje uče SLOJK izrazito su heterogene i uključuju učenike različitih predznanja, dobi te jezične i kulturne pozadine. Često je želja za učenjem slovenskoga jezika motivirana ne samo željom za očuvanjem slovenskoga jezika već i drugim različitim razlozima kao što su želja za nastavkom školovanja u Republici Sloveniji ili mogućnost zaposlenja nakon završetka školovanja (Riman 2020; Novak Lukanović & Riman 2021).
Učenici koji upišu nastavni predmet SLOJK, nemaju veliko predznanje s kojim dolaze iz obiteljskoga okružja. Suvremena istraživanja koja su proveli znanstvenici među učenicima koji pohađaju nastavni predmet SLOJK, pokazala su da je slovenski jezik vrlo rijetko materinski jezik te da su se sa slovenskim jezikom susretali povremeno i da nisu aktivni govornici (Novak Lukanović et al. 2014; Medvešek & Riman 2019). Upravo zato jezik i kultura moraju biti dostupni, tj. vladanje jezikom, njegovanje tradicije/običaja te poznavanje kulture, književnosti i sadašnjosti moraju pridonijeti očuvanju identiteta pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
SLOJK se ne ubraja u izbornu nastavu te se slovenskomu jeziku pristupa kao drugomu materinskom jeziku. Odabirom manjinskoga materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati.
Poučavanje jezika, pa tako i drugoga materinskog, od temeljnoga je značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i učincima ono prelazi okvire znanja sadržaja samoga predmeta i omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (kognitivni i socijalno-emotivni) te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima povezanim s kulturom i tradicijom slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Poučavanje nastavnoga predmeta SLOJK učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija slovenskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti pismenoga i usmenoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija i vrijednosti pri uporabi razgovornoga jezika te jezika struke. Integrirano obrazovanje koje pruža nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulturi pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Slovenaca u matičnoj državi. Sve navedeno pridonosi jačanju nacionalnoga identiteta, očuvanju slovenskoga jezika i elemenata tradicijske kulture pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Time se jača tolerantno i multikulturno društvo, ali se i njeguju bilateralni slovensko-hrvatski odnosi.
B. Odgojno-obrazovni ishodi procesa učenja i poučavanja
Cilj je nastavnoga predmeta SLOJK osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za samostalnu pisanu i usmenu komunikaciju na slovenskome jeziku, uključujući sve jezične djelatnosti: slušanje, pisanje, čitanje i govorenje.
Učenik:
uspješno i pravilno koristi se slovenskim jezikom u različitim životnim i komunikacijskim situacijama
razvija čitalačku pismenost, čitalačku kulturu te čitalačku naviku na različitim književnim tekstovima i različitim književnim vrstama
prepoznaje slovensku povijesnu i kulturnu baštinu te zemljopisna, društvena i gospodarska obilježja slovenskoga jezičnog područja kao jednu od odrednica vlastitoga nacionalnog identiteta
prepoznaje različitosti između hrvatske i slovenske jezične komunikacije
čita tekstove pisane na slovenskome standardnom jeziku
oblikuje pozitivno mišljenje o kulturnoj raznolikosti, razvija toleranciju i otvorenost prema prihvaćanju i poštovanju kulturnih i vjerskih različitosti drugih naroda i nacija.
C. Ustroj i predmetna područja Kurikula nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Nastavni predmet SLOJK čine tri predmetna područja:
jezične kompetencije
književnost
kultura.
Ta predmetna područja učenicima jamče upoznavanje slovenskoga jezika i uspješno služenje njime, a time i komunikaciju bez poteškoća. Odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika. Učenici upoznaju važna književna djela slovenskoga jezičnog područja te produbljuju svoja znanja o slovenskoj kulturi, o povijesti te o geografskim značajkama.
A. Jezične kompetencije
Predmetno područje jezične kompetencije obuhvaća ovladavanje jezičnim vještinama (slušanje, pisanje, čitanje, govorenje) na razini koja će učenicima omogućiti razvoj komunikacijskih vještina na materinskome jeziku. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem govornih situacija u kojima razgovaraju o svakodnevnim, ali i o apstraktnim temama. Stečeno znanje aktivno primjenjuju u pisanome obliku pri izražavanju ideja, informacija, mišljenja, osjećaja.
U sklopu predmetnoga područja jezične kompetencije učenici trebaju ovladati temeljnim rječnikom koji će ih osposobiti za svakodnevnu komunikaciju. Oni usvajaju gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske karakteristike slovenskoga jezika. Razvojem jezičnih kompetencija potiče se socijalizacija i cjelokupni razvoj učenika.
2.Književnost
Predmetno područje književnost razvija kulturu čitanja, što se ostvaruje čitanjem djela slovenske književnosti te njihovom interpretacijom i usvajanjem. Učenici upoznaju slovenske autore i njihova književna djela, koja pripadaju različitim književnim vrstama, te usvajaju znanje o obilježjima tih književnih vrsta, a sve u skladu sa svojom dobi. Čitanjem obogaćuju svoj rječnik, razvijaju sposobnost kritičkoga mišljenja i izražavanje toga mišljenja, potiču svoju maštu i kreativnost. Nastava se odvija u učionici, na književnim ekskurzijama ili odlaskom na kazališne i filmske predstave.
3.Kultura
Predmetno područje kultura obuhvaća upoznavanje različitih područja slovenske kulture (u njezinu najširem pojmu) i tumačenje elemenata tradicijske slovenske kulture važne za očuvanje slovenskoga nacionalnog identiteta. To područje spaja povijesne, etnološke, zemljopisne i umjetničke spoznaje. Učenici oblikuju pozitivan odnos prema slovenskoj kulturi, ali i prema kulturnoj raznolikosti regije Alpe-Jadran te je nastoje i očuvati. Upoznaju rad istaknutih povijesnih osoba. Upoznaju se s aktualnom političkom i gospodarskom situacijom. Učenici stečeno znanje primjenjuju u svakodnevnome životu, razvijaju interes za druge kulture prihvaćajući ih. Stečene kulturne spoznaje učenicima pomažu osnažiti njihov nacionalni identitet, oblikuju ih da budu aktivni i odgovorni građani slovenske zajednice u Republici Hrvatskoj.
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji, razine usvojenosti sadržaja po razredima i po predmetnim područjima
Predmetna područja jezične kompetencije, književnost i kultura sastavnice su nastavnoga predmeta SLOJK te zajedno tvore nedjeljivu cjelinu. Svako predmetno područje sadržava odgojno-obrazovne ishode koji se razvijaju od prvoga do osmoga razreda osnovne škole te od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole, razradu ishoda i razinu usvojenosti.
Razrada ishoda odgovara dobi učenika. Ishodi predloženi u kurikulu razrađeni su bez potrebe za cjelovitošću, tj. učitelj/nastavnik može ih dopuniti sukladno potrebama, predznanju, interesima i sposobnostima učenika. Predmetna se područja dopunjuju, isprepleću i međusobno su povezana.
Tekstovi prilagođeni godini učenja razlikuju se po dužini i složenosti. Tekst s obzirom na dužinu može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug, a s obzirom na složenost može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje jednostavan i složen. Složenost teksta određuju kvantitativne i kvalitativne smjernice (s obzirom na fabulu teksta, broj likova, zasićenost prenesenim značenjima i alegorijom).
Tablica u nastavku prikazuje uvjete dužine teksta prema broju riječi i prati jezične sposobnosti učenika.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
čitanje
najviše 100 riječi
100 – 300 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 100 – 200 riječi
6. razred: 200 – 300 riječi
300 – 600 riječi
(ovisno o godini učenja)
7. razred: 300 – 500 riječi
8. razred: 500 – 600 riječi
više od 600 riječi
slušanje
najviše 50 riječi
50 – 200 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 50 – 100 riječi
6. razred: 100 – 200 riječi
200 – 400 riječi
7. razred: 200 – 300 riječi
8. razred: 300 – 400 riječi
više od 500 riječi
pisanje
najviše 40 riječi
40 – 80 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
5. razred: 40 – 60 riječi
6. razred: 60 – 70 riječi
7. razred: 70 – 80 riječi
80 – 200 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
8. razred: 80 – 100 riječi
više od 200 riječi
govorenje
otprilike 1 minuta
1 – 2 minute
3 – 5 minuta
5 – 10 minuta
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 8. razreda osnovne škole
1. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
1.razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagirana slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 1. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara napisane riječi
– čita slikopis
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate riječi i slikopis
OŠ SLOJK A. 1. 3.
Učenik preslikavakratke riječi i kratke rečenice.
– preslikava kratke riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 4.
Učenik ponavljariječi i vrlo kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i vrlo kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja jednostavne riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 5.
Učenik sudjelujeu vrlo kratkome razgovoru od nekoliko riječi.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru: pozdravlja, predstavlja se itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, prehrana, boje, brojevi do 10, dijelovi tijela, slova slovenske abecede.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, imenovanje i identificiranje predmeta, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: jednostavna rečenica; potvrdni, niječni i upitni oblik rečenice, dijalog.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijska sredstva mehaničkim ponavljanjem.
S čitanjem se počinje postupno tek nakon što su učenici na hrvatskome (materinskome) jeziku usvojili osnove čitanja. Pisanje počinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja teksta.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– govori što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, dječje narodne igre.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 1. 1.
Učenik uočavaosnovna obilježja slovenske kulture.
– prepoznaje tipična slovenska imena
– prepoznaje i imenuje obilježja slovenskih praznika i blagdana
– prepoznaje naziv države
– uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja slovenske kulture
OŠ SLOJK C. 1. 2.
Učenik izdvaja sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture.
– navodi što mu se sviđa ili ne sviđa, a povezano je s kulturnim događajem
– kreativno izražava svoj doživljaj o kulturnome događaju crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture
OŠ SLOJK C 1. 3.
Učenik posjećuje i sudjeluje na kulturnim događajima primjerenim svojoj dobi.
– učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja na slovenskome jeziku.
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima i izdvaja zanimljive dijelove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska dječja glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
2. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
2. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 2. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagirana slušne i vizualne poticaje koristeći se proširenim rječnikom.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 2. 2.
Učenik glasnočita vrlo kratke i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke i poznate rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 3.
Učenik preslikava riječi i kratke rečenice.
– preslikava riječi i rečenice
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućom slikom
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena pravilno preslikava riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 4.
Učenik ponavljariječi i kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 5.
Učenik sudjelujeu vrlo kratkome razgovoru.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru koristeći se osnovnim komunikacijskim obrascima: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, predmeti u okolini, odjeća, boje, voće, povrće, životinje, biljke, prehrana, boje, brojevi do 20, dijelovi tijela, slova i glasovi.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, imenovanje i identificiranje predmeta, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama. Razlikovanje širokoga e, uskoga e i poluglasnika; umanjenice. Osnovna obilježja vrsta riječi: imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice, brojevi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije uz igru i u situacijskim vježbama s elementima igre.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 2. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjemvrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– čita tekst nekoliko puta radi boljega razumijevanja
– prepoznaje glavne i sporedne likove
– uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
OŠ SLOJK B. 2. 2.
Učenik se kreativno izražavana temelju književnoga iskustva.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– dramatizira, stvara likovne radove, uređuje pano, izrađuje strip itd.
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
OŠ SLOJK B.2.3.
Učenik objašnjava zašto mu se određeni književni tekst sviđa ili ne sviđa.
– izriče sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa i uz pomoć učitelja navodi razloge
– izražava mišljenje sviđa li mu se određeni književni tekst i navodi razloge
– navedene razloge povezuje s postupcima likova u tekstu
– crtežom izražava sviđa li mu se tekst ili ne
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 2. 1.
Učenik imenuje osnovna obilježja slovenske kulture.
– prepoznaje i imenuje tipična slovenska imena, praznike i blagdane, simbole (zastava s grbom)
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna obilježja slovenske kulture
OŠ SLOJK C 2. 2.
Učenik sudjeluje u aktivnosti nadahnutoj folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, brojalice, pjesme povezane s blagdanima i običajima, dječjim narodnim igrama, zornim sredstvima).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 2. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
3. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
3. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 3. 1.
Učenik razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice pri slušanju i čitanju.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jezičnim sredstvima i povezani su s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kratkih rečenica i odnose se na poznate teme
– prepoznaje najvažnije informacije te ih povezuje s vlastitim iskustvom i znanjem
– uz povremenu pomoć učitelja razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice u govornome i pisanome obliku
OŠ SLOJK A. 3. 2.
Učenik glasno čita rečenice.
– prepoznaje i izgovara zapisane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ SLOJK A. 3. 3.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice.
– prema modelu oblikuje i izgovara jednostavne rečenice pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja reproducira riječi i vrlo kratke rečenice primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ SLOJK A. 3. 4.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje s ostalim učenicima u kratkome i uvježbanome razgovoru oblikujući jednostavne rečenice
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara kratke rečenice radi razmjene informacija
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje s ostalim učenicima u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike
OŠ SLOJK A. 3. 5.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– piše vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju danoga predloška
– na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
– uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danoga predloška oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanome obliku uz malo pogrešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, vrijeme, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba.
Jezične funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okružja u kojemu živimo.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove osnovne gramatičke kategorije, imenice i pridjevi: nominativ i akuzativ.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje iz prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima igre.
Nastava se od trećega razreda nadalje odvija na slovenskome jeziku, a hrvatski jezik upotrebljava se za usporedbu i lakši prijenos znanja.
Uz govornu komunikaciju sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 3. 1.
Učenik izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja književnoga teksta
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– prepričava situacije, događaje i karakterizira likove
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom te opisuje svakodnevne događaje
OŠ SLOJK B. 3. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
– prepoznaje fantastične elemente u dječjim pjesmama i bajkama
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– sažima sadržaj teksta
– čita kratak književni tekst nekoliko puta radi boljega razumijevanja pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta
OŠ SLOJK B. 3. 3.
Učenik, primjereno svojoj dobi, razlikuje određene književne vrste prema obliku i sadržaju.
– razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju (pjesma u rimama, narodna priča, dječja pjesma, brojalica, basna)
– prepoznaje naučene jezične elemente, izvodi zaključke o vrsti, temi i sadržaju teksta
– uz povremenu pomoć učitelja razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– igre, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, basne, dramatizacije, radionice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova, kamišibaj [kamishibai]).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 3. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– navodi činjenice o drugim kulturama
– opisuje svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
– opisuje kako se osjeća tijekom međukulturnoga iskustva
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i navodi činjenice o drugoj kulturi
– uz poticaj učitelja izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva
OŠ SLOJK C. 3. 2.
Učenik uspoređujeobilježja slovenske i hrvatske kulture te njihov značaj.
– prepoznaje glavne sličnosti i razlike između običaja, vrijednosti, stavova i vjerovanja slovenske i hrvatske kulture
– pozitivno se odnosi prema slovenskoj tradiciji, običajima, praznicima i blagdanima
– uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje i prepoznaje sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture
OŠ SLOJK C 3. 3.
Učenik sudjeluje u aktivnosti nadahnutoj folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, narodni običaji: spuščanje gregorčkov (puštanje svjetlosti po rijekama, potocima).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesme o blagdanima i običajima, dječje narodne igre, zorna sredstva).
Učitelj planira školske i izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Potiče se uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prikaz zastupljenosti predmetnoga područja izražen u postotcima za 3. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
4. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
4. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 4. 1.
Učenik sluša/čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jezičnim sredstvima i povezani su s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica i odnose se na poznate teme
– prepričava bit teksta
– uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i jednostavan tekst u govornome i pisanome obliku
OŠ SLOJK A. 4. 2.
Učenik glasnočita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst.
– čita poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja čita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst
OŠ SLOJK A. 4. 3.
Učenik reproducira rečenice i vrlo kratke tekstove.
– prema modelu oblikuje i izgovara kratke rečenice pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja reproducira kratke rečenice primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ SLOJK A. 4. 4.
Učenik sudjelujeu razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje u uvježbanome razgovoru oblikujući jednostavne rečenice
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara kratke rečenice radi razmjene informacija
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome razgovoru poznate tematike
OŠ SLOJK A. 4. 5.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– piše jednostavan tekst poznate tematike na temelju danoga predloška
– na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
– oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanome obliku na temelju zadanoga predloška uz malo pogrešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: zdravlje, odijevanje, dnevna rutina, kupnja, priroda i vrijeme, šira okolina, zanimanja.
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: strukture se nadovezuju na sadržaj prethodnih razreda; uporaba priloga rad/rada/rado.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te uz igru i u situacijskim vježbama s elementima igre.
odgojno-
-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 4. 1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja književnoga teksta
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– preoblikuje čitani/slušani tekst, npr. stvara novi završetak, uvodi nove likove u priču itd.
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/poslušanim tekstom
OŠ SLOJK B. 4. 2.
Učenik objašnjava vrijednosti književnoga teksta koji su primjereni njegovoj dobi i osobnomu iskustvu.
– izražava svoje mišljenje o uočenim vrijednostima u književnome tekstu
– izdvaja dijelove teksta koji su mu se najviše svidjeli
– izdvaja pozitivne životne vrijednosti u tekstu
– prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih događaja, vrijedne poruke te mudre izreke i poruke
– uočava dobre i loše postupke likova
– razgovara o postupcima likova u književnome tekstu
– navodi tvrdnje kojima potkrepljuju vlastito mišljenje o uočenim vrijednostima književnoga
teksta
– uz povremenu pomoć učitelja izdvaja vrijednosti književnoga teksta
u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjerenim njegovoj dobi te osobnomu iskustvu.
OŠ SLOJK B. 4. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim vrstama koji su primjereni njegovoj dobi.
– čita tekstove u dječjim časopisima i na slovenskim mrežnim stranicama
– prepoznaje poruku teksta
– koristi se samostalno ili uz pomoć učitelja digitalnim izvorima
– prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi
– uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– lirske pjesme, pripovijetke, basne, narodne poslovice, dramski tekst.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova, kamišibaj [kamishibai]).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 4. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– kratko i jednostavno govori što je doznao o kulturi druge osobe
– proširuje znanje o drugim kulturama
– uz povremenu pomoć učitelja i na temelju predloška govori i opisuje što je doznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva
OŠ SLOJK C. 4. 2.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije.
– prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije
– pokazuje Sloveniju i Ljubljanu na karti te veće slovenske gradove
– nabraja države s kojima Slovenija graniči
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije
OŠ SLOJK C. 4. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, crtežom i glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Slovenci, obližnji slovenski gradovi, glavni grad, smještanje Slovenije na karti.
Kulturni događaji i ustanove: susreti s književnicima, kulturni festivali i smotre.
Školske i izvanškolske manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskoga jezika.
Slovenski kalendarski običaji (dječje narodne igre i pjesme o Božiću i Uskrsu).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 4. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
5. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
5. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 5. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jezičnim sredstvima i povezani su s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica i odnose se na poznate teme
– prepričava bit teksta, razumije glavnu poruku iz teksta, izdvaja ključne riječi i važnije informacije iz teksta
– uz povremenu pomoć učitelja razumije slušani tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta
OŠ SLOJK A. 5. 2.
Učenik izražajno čita kratak, jednostavan i poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju.
– glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja čita kratak i poznat tekst
OŠ SLOJK A. 5. 3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
– na temelju predloška govori kratak tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ SLOJK A. 5. 4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih, prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
– planira razgovor, uspoređuje sadržaj razgovora s predloškom
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se naučenim te postavlja vlastita pitanja i daje odgovore
OŠ SLOJK A. 5. 5.
Učenik piše jednostavan tekst na zadanu temu.
– piše jednostavan tekst poznate tematike na temelju danoga predloška
– odgovara na postavljena pitanja
– pravilno piše poznate i učestale riječi
– oblikuje jednostavan tekst na zadanu temu na temelju zadanoga predloška uz manje pogreške
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevni život, aktivnosti u kući i oko kuće, svijet škole, naše prirodno okružje, bliža i šira okolina – orijentacija, detaljan opis životnoga okružja i doma.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, pravila ponašanja u školi, opis kućanskih poslova, opis geografskoga prostora (reljef, strane svijeta).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: sinonimi, antonimi, homonimi, imenice i pridjevi (svi padeži), glagol (prezent E, D, M).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima dramske igre.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 5. 1.
Učenik objašnjava svojemisli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– na temelju kratkoga i jednostavnoga teksta objašnjava misli, osjećaje i zapažanja te ih povezuje s vlastitim iskustvom, uspoređuje vlastita zapažanja sa zapažanjima drugih
– uz povremenu pomoć učitelja objašnjava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom te razgovara o tekstu
OŠ SLOJK B. 5. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– prepoznaje i imenuje određene vrste tekstova (basna, narodna priča, pjesma, bajka, igrokaz)
– određuje temu, misao i ugođaj teksta
– odgovara na pitanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
– sažima sadržaj teksta
– čita kratak književni tekst nekoliko puta radi boljega razumijevanja pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta
OŠ SLOJK B. 5. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim vrstama koji su primjereni njegovoj dobi.
– čita tekstove u dječjim časopisima i na slovenskim mrežnim stranicama
– prepoznaje poruku teksta
– koristi se samostalno ili uz pomoć učitelja digitalnim izvorima
– prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi iz određenih izvora
– tumači pronađene podatke
– uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
OŠ SLOJK B. 5. 4.
Učenik se kreativno izražavana temelju književnoga iskustva.
– crtežom i u situacijskim vježbama s elementima igre prikazuje sadržaj i likove iz književnoga teksta te svoje misli povezane s tekstom
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli i zapažanja te elementima dramske igre prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, basne, poslovice, izreke, pitalice, legende i predaje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova).
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
OŠ SLOJK C. 5. 1.
Učenik govorio sebi i o drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– govori kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
– kratko i jednostavno govori što je doznao o kulturi druge osobe
– proširuje spoznaje o drugim kulturama
– uz povremenu pomoć učitelja i na temelju predloška govori i opisuje što je doznao o drugim kulturama na temelju
međukulturnoga iskustva
OŠ SLOJK C. 5. 2.
Učenik opisuje osnovna povijesna obilježja Slovenije.
– opisuje tijek glavnih događaja iz slovenske povijesti (naselitev, Karantanija i Karniola, Sveto Rimsko Cesarstvo, Celjska grofija)
– uz povremenu pomoć učitelja opisuje osnovna povijesna obilježja Slovenije
OŠ SLOJK C. 5. 3.
Učenik opisuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije i Slovenaca u Hrvatskoj.
– prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije i Slovenaca u Hrvatskoj (gradovi, sela i okolina)
– prepoznaje i pokazuje na karti mjesta u kojima Slovenci žive u Hrvatskoj (Pula, Rijeka, Karlovac, Zagreb, Varaždin, Čakovec, Osijek, Zadar, Split)
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije i Slovenaca u Hrvatskoj
OŠ SLOJK C. 5. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, crtežom i glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, imena značajnih mjesta, podrijetlo Slovenaca, opis zemljopisnih obilježja Slovenije i Hrvatske (najveće rijeke, jezera, planine), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni običaji: pustovanje (karneval), narodne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva, posjet knjižnici, Brižinski spomenici, Čedajski i Stiški rukopisi).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 5. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
6.razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
6. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 6. 1.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
– na temelju prethodno učenoga predloška govori tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ SLOJK A. 6. 2.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– počinje, vodi i završava razgovor
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se naučenim te oblikuje vlastita pitanja i daje odgovore
OŠ SLOJK A. 6. 3.
Učenik zapisuje kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– uočava razliku između pisanoga i govornoga oblika riječi
– piše po diktatu
– uz povremenu pomoć učitelja zapisuje izgovorene riječi
OŠ SLOJK A. 6. 4.
Učenik piše jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– piše jednostavan tekst na temelju zadanoga predloška koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
– logički oblikuje tekst, uređuje tekst poštujući pravopisna pravila
– piše jednostavan tekst na zadanu temu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, putovanje, naručivanje, kupnja, plaćanje, slobodno vrijeme i zabava, bavljenje sportom, hobiji.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, kupnja karte ili ulaznice, naručivanje hrane i pića, opis aktivnosti u slobodno vrijeme, opis zabave).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije, glagol (perfekt), izgovor slova l i v, stupnjevanje pridjeva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 6. 1.
Učenik izražava svojemišljenje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta povezujući ga s vlastitim iskustvom.
– izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnoga ili neknjiževnoga teksta
– izražava osjećaje povezane s tekstom (iznenađenje, ljutnja, žaljenje, strah, suosjećanje...)
– pokazuje zanimanje za likove i događaje, poistovjećuje se s likovima i procjenjuje njihove postupke
– uz povremenu pomoć učitelja izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnoga ili neknjiževnoga teksta povezujući ga s vlastitim iskustvom
OŠ SLOJK B. 6. 2.
Učenik objašnjava ideje i probleme iznesene u književnim i neknjiževnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
– izražava mišljenje o glavnim događajima nakon čitanja ili slušanja teksta
– prepoznaje glavne misli i probleme u tekstu
– predlaže rješenje za probleme iznesene u tekstu
– uspoređuje vlastito mišljenje i prijedloge s mišljenjima i prijedlozima drugih
– uz povremenu pomoć učitelja izražava mišljenje i prijedloge o idejama i problemima iznesenima u tekstu
OŠ SLOJK B. 5. 3.
Učenik istražujeključne riječi i potrebne podatke u skladu s vlastitim interesima i problemima.
– istražuje glavnu misao, poruku i ključne riječi u pisanome i pročitanome tekstu
– iz određenih izvora prikuplja dodatne informacije na temelju ključnih riječi
– koristi se sadržajem i pojmovnikom
– uz povremenu pomoć učitelja istražuje ključne riječi i potrebne podatke u skladu s vlastitim interesima i potrebama
OŠ SLOJK B. 5. 4.
Učenik se kreativno izražavana temelju književnoga iskustva.
– crtežom prikazuje sadržaj i likove iz književnoga teksta te svoje misli povezane s tekstom
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli i zapažanja te prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, basne, poslovice, legende i predaje, dječji roman.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija, recitiranje pjesama, izrada plakata i čitanje književnih i neknjiževnih tekstova, obilježavanje slovenskoga kulturnog praznika: Prešernov dan).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 6. 1.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja.
– prepoznaje i imenuje povijesna obilježja Slovenije (povijesne pokrajine) i prekograničnih područja
– prepoznaje teritorijalne promjene tijekom povijesti
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 6. 2.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja, kako u granicama današnje Republike Slovenije tako i prekograničnih područja.
– prepoznaje i imenuje zemljopisna obilježja Slovenije, slovenske pokrajine unutar Republike Slovenije
– prepoznaje i pokazuje na karti određena prekogranična mjesta u kojima Slovenci žive (Italija: Trst i Gorica, Benečija (pokrajina Veneto); Austrija: Koruška, dio Štajerske; Mađarska: Porabje; Hrvatska: Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Varaždinska, Međimurska županija i Grad Zagreb)
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 6. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom iz različitih slovenskih pokrajina.
– kreativno se izražava pjesmom, crtežom i glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, povijest Slovenaca do Prvoga svjetskoga rata, zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja (dvojezični toponimi), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni plesovi, narodne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva, predaje i legende, narodna nošnja).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 6. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
7. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
7. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 7. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekst srednje dužine poznate tematike.
– razumije tekst srednje dužine poznate tematike
– izdvaja glavnu poruku teksta, ključne riječi i ostale bitne podatke
– koristi se s nekoliko strategija za uspješno razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
– uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike
OŠ SLOJK A. 7. 2.
Učenik govorikratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama.
– govori kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
– izvještava o poznatim situacijama i događajima
– planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
OŠ SLOJK A. 7. 3.
Učenik sudjeluje u jednostavnome, spontanom i vođenom razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
– postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome, spontanom i vođenom razgovoru poznate tematike.
OŠ SLOJK A. 7. 4.
Učenik piše jednostavan i kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– piše jednostavan tekst na temelju zadanoga predloška koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
– logički oblikuje tekst, uređuje tekst primjenjujući pravopisna pravila
– piše jednostavan tekst na zadanu temu koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama poštujući pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, opis kretanja, opis aktivnosti u slobodno vrijeme, opis zabave).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije, glagol (futur), zavisnosložena rečenica, izravni i neizravni govor.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 7. 1.
Učenik obrazlaže svoja iskustvai točke gledišta povezane s književnim i neknjiževnim tekstom.
– uspoređuje svoja iskustva i mišljenje sa sadržajem književnoga i neknjiževnoga teksta
– razvija svoju maštu, razumijevanje i pogled na budućnost
– čita sa zadovoljstvom
– uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoja iskustva povezana s književnim ili neknjiževnim tekstom
OŠ SLOJK B. 7. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst.
– predstavlja pročitani tekst svojim riječima
– promišlja o dijelu književnoga teksta koji utječe na oblikovanje mišljenja
– uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst
OŠ SLOJK B. 7. 3.
Učenik izdvajapodatke dobivene iz različitih izvora pazeći na njihovu točnost i korisnost.
– prikuplja informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama
– prikuplja informacije iz pouzdanih izvora te provjerava njihovu točnost
– uz povremenu pomoć učitelja izdvaja informacije prema zadatku
OŠ SLOJK B. 7. 4.
Učenik se kreativno izražavana temelju književnoga iskustva.
– svojim riječima objašnjava razliku između fikcije i stvarnosti
– kreativno se izražava u interpretaciji književnoga djela
– predstavlja književni tekst u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava svoju kreativnost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, tekstovi iz dječjih novina, mrežni sadržaji, dječji roman.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija, recitiranje, interpretiranje, izrada plakata i čitanje književnih i neknjiževnih tekstova).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 7. 1.
Učenik imenujepovijesna obilježja slovenskoga govornog područja.
– širi svoje spoznaje o Republici Sloveniji, slovenskoj kulturi i slovenskoj manjini u Hrvatskoj
– utvrđuje sličnosti i razlike među povijesnim događajima
– povezuje povijesne događaje s bitnim nacionalnim praznicima
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 7. 2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja.
– širi svoje spoznaje o zemljopisu Slovenije
– upoznaje se s pokrajinama i sjedištima pokrajina u Sloveniji
– upoznaje se s gradovima izvan Slovenije u kojima žive Slovenci i u kojima se govori slovenski jezik
– uz povremenu pomoć učitelja imenuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 7. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom iz različitih slovenskih pokrajina.
– kreativno se izražava pjevanjem, plesom i igrokazom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim i (samo)izražajnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, povijest Slovenaca u prvoj polovici 20. stoljeća, zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja (dvojezični toponimi), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni običaji: za vrijeme sjetve, žetve, berbe; narodne pjesme, zorna sredstva, predaje i legende, narodna nošnja).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 7. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
8. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
8. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 8. 1.
Učenik razumije tekst srednje dužine poznate tematike.
– razumije jednostavne i srednje duge tekstove poznatoga sadržaja nakon čitanja ili slušanja
– izdvaja glavnu poruku teksta
– razumije tekst globalno i selektivno
– primjenjuje strategije za uspješno razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
– uz povremenu pomoć učitelja razumije srednje duge tekstove
OŠ SLOJK A. 8. 2.
Učenik govorikratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama.
– govori kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
– izvještava o poznatim situacijama i događajima
– povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
OŠ SLOJK A. 8. 3.
Učenik sudjeluje u vođenome jednostavnom i spontanom razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
– postavlja pitanja i odgovara na njih
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome razgovoru
OŠ SLOJK A. 8. 4.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– piše srednje dug tekst na temelju zadanoga predloška
– logički oblikuje tekst
– koristeći se naučenim sredstvima, pokušava samostalno stvarati nove tekstove unaprijed neobrađene tematike
– točno zapisuje riječi koristeći se znakovima interpunkcije
– piše srednje dug tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama poštujući pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: čovjek i društvo, zaštita okoliša, znanost i tehnika, poslovni svijet, zdrav život.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, opis kretanja, opis aktivnosti u slobodno vrijeme, razgovor o budućnosti, odabir profesionalne orijentacije, rasprava).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije, glagol (kondicional), redoslijed riječi u rečenici, nepromjenjive vrste riječi, pravopis osnovnih i rednih brojeva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 8. 1.
Učenik tumači književni i neknjiževni tekst prema svojemu čitateljskom iskustvu uspoređujući ga s drugim tekstovima.
– prepoznaje strukturu književnoga i neknjiževnoga teksta
– prosuđuje i opisuje različite okolnosti, namjeru autora da usmjerava pažnju čitatelja
– čita sa zadovoljstvom
– uz povremenu pomoć učitelja tumači književne i neknjiževne tekstove
OŠ SLOJK B. 8. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst na osnovi svojega iskustva i konteksta kritički ga uvažavajući.
– prepoznaje i prosuđuje različite osobine likova na osnovi njihovih djela, govora i stajališta
– etički i moralno tumači tekst
– kritički i argumentirano ocjenjuje književni i neknjiževni tekst
– uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst
OŠ SLOJK B. 8. 3.
Učenik prosuđujeutjecaj medijskih tekstova na javno mišljenje.
– prepoznaje utjecaj medijske poruke na javno mišljenje
– razvija kritičko razmišljanje i oblikuje vlastito mišljenje
– uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje o utjecaju medijskih tekstova na javno mišljenje
OŠ SLOJK B. 8. 4.
Učenik se kreativno izražavana temelju književnoga iskustva.
– govori o različitim interpretacijama teksta
– svojim riječima opisuje razliku između fikcije i stvarnosti
– predstavlja književni tekst igranjem uloga
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, tekstovi iz novina, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije, životopis, dječji roman.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (dramatizacija, recitiranje, interpretiranje, izrada plakata, priprema prezentacije, pisanje životopisa i čitanje književnih i neknjiževnih tekstova).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 8. 1.
Učenik imenujepovijesna obilježja slovenskoga govornog područja i povijesna obilježja Hrvatske.
– iz više se izvora upoznaje s poviješću slovenskoga naroda unutar i izvan matične zemlje (važniji događaji i osobe)
– upoznaje se s događajima i osobama važnim za oba naroda
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja i povijesna obilježja Hrvatske
OŠ SLOJK C 8. 2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja Slovenije i Hrvatske.
– širi svoje spoznaje o zemljopisnim, društvenim i gospodarskim obilježjima Slovenije
– uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje zemljopisna obilježja Slovenije i Hrvatske
OŠ SLOJK C 8. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom iz različitih slovenskih pokrajina.
– aktivno surađuje u zajedničkoj predstavi ili priredbi
– pjeva narodne i moderne pjesme
– sudjeluje u aktivnosti povezanoj s vizualnim medijima
– uz povremenu pomoć učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim i (samo)izražajnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, povijest Slovenaca u drugoj polovici 20. stoljeća i na početku 21. stoljeća (razdoblje socijalizma, rat za Sloveniju, samostalna država, promjena političkoga i ekonomskoga sustava, Europska unija, promjena valute), zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja, poznati slovenski umjetnici.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (Veseli december – praznici i praznovanja u prosincu, narodne pjesme, zorna sredstva, povijesni tekstovi, umjetnička djela, posebnosti slovenske arhitekture – pčelinjak, kozolec).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 8. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 4. razreda srednje škole
1. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.1.1.
Učenik govori tekst srednje dužine i upotrebljava jednostavne jezične strukture.
– definira glavne aspekte i ključne elemente teme
– strukturira sadržaj
– argumentirano izražava svoja mišljenja i stavove
– govori tekst srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.1.2.
Učenik sudjelujeu dužemu, planiranom i jednostavnome, spontanom razgovoru.
– strukturira izlaganje
– sudjeluje u razgovoru
– koristi se jezičnim elementima za početak, tijek i kraj razgovora te pazi da se uključi u razgovor u odgovarajuće vrijeme
– sudjeluje u dužemu, planiranom i jednostavnome, spontanom razgovoru uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.1.3.
Učenik piše tekstove srednje dužine uz upotrebu srednje složenih jezičnih struktura i primjenu pravopisnih pravila.
– konstruira oblik teksta i njegov sadržaj
– u tekstu jasno određuje odlomke
– koristi se s malo složenijim jezičnim strukturama
– poštuje pravopisna pravila
– uređuje i ispravlja vlastiti tekst
– piše jednostavne tekstove srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: predstavljanje, obitelj, svakodnevni život, moja škola, moje okružje, slobodno vrijeme, odlazak u trgovinu, blagdanski običaji.
Jezične funkcije: opisivanje životnih situacija i vođenje razgovora, predstavljanje, opis obitelji i obiteljskih veza, opis dnevne rutine, opis provođenja slobodnoga vremena i mogućnosti za zabavu, opis prirodnoga okoliša, opis vremenske prognoze.
Nastavnik odabire leksik sukladno prije usvojenome znanju učenika te njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture sukladno prije usvojenome znanju učenika na temelju predloženih jezičnih funkcija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju i nastavljaju na sadržaje iz prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
B. Književnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK B.1.1.
Učenik navodiknjiževne vrste i njihova obilježja.
– imenuje književnu vrstu teksta
– navodi osobine književnih vrsta
– uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ SLOJK B.1.2.
Učenik iznosi i argumentira svoja mišljenja i stavove o tekstu.
– izražava svoje mišljenje o književnome djelu
– izražava poruku teksta prema vlastitome nahođenju
– izriče općeniti stav o tekstu prema vlastitome čitateljskom iskustvu, doživljajima i vlastitoj percepciji svijeta
– uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu i vlastita stajališta
SŠ SLOJK B.1.3.
Učenik iz teksta izdvaja ključne pojmove.
– razumije sadržaj teksta
– tumači glavnu poruku teksta
– razaznaje najvažnije pojmove u tekstu
– razumije dublju poruku teksta te razlikuje manje važne i važnije podatke
– uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta odabire podatke i ključne pojmove
SŠ SLOJK B.1.4.
Učenik na stvaralački način interpretira književno djelo.
– analizira različita tumačenja teksta
– vlastitim riječima tumači razliku između stvarnoga i fiktivnoga
– uspoređuje različita tumačenja književnoga teksta
– samostalno predstavlja književno djelo na kreativan način
– učenik se kreativno izražava uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme, priče i legende, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK C.1.1.
Učenik navodipovijesne elemente slovenskoga govornog područja.
– nabraja povijesne elemente određenoga jezičnog područja
– razumije ulogu i važnost plemićkih obitelji u slovenskoj povijesti
– uz povremenu pomoć nastavnika određuje povijesna obilježja slovenskoga govornog područja
SŠ SLOJK C.1.2.
Učenik navodizemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja.
– uz pomoć zemljopisne karte određuje slovensko govorno područje
– nabraja zemljopisna obilježja Slovenije (reljef, klima, vodno bogatstvo, veći gradovi)
– uz povremenu pomoć nastavnika određuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
SŠ SLOJK C.1.3.
Učenik navodipodatke važne za slovensku kulturu i tradiciju.
– navodi tradicionalne slovenske običaje povezane s blagdanima
– navodi tradicionalna jela i običaje povezane s blagdanima
– prepoznaje tradicionalna slovenska glazbena djela povezana s blagdanima
– uz povremenu pomoć nastavnika navodi podatke povezane sa slovenskom kulturom i tradicijom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– blagdani i praznici, slovenska narodna glazba, običaji Slovenaca, pregled povijesti i geografska obilježja Slovenije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodne pjesme, vizualna sredstva, povijesni izvori, zemljopisna karta, mrežni sadržaj
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izraženih u postotcima za 1. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
2. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.2.1.
Učenik govori tekst srednje dužine i upotrebljava složenije jezične strukture.
– definira glavne aspekte i ključne elemente teme
– strukturira sadržaj
– argumentirano izražava svoja mišljenja i stavove
– unosi potrebne promjene u govor
– govori tekst srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.2.2.
Učenik sudjelujeu dužemu planiranom i kraćemu spontanom razgovoru.
– strukturira izlaganje
– sudjeluje u razgovoru
– koristi se jezičnim elementima za početak, tijek i kraj razgovora te pazi da se uključi u razgovor u odgovarajuće vrijeme
– sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome spontanom razgovoru uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.2.3.
Učenik piše tekstove srednje dužine služeći se srednje složenim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– konstruira oblik teksta i njegov sadržaj
– u tekstu jasno određuje odlomke
– koristi se s malo složenijim jezičnim strukturama
– poštuje pravopisna pravila
– uređuje i ispravlja vlastiti tekst
– piše jednostavne tekstove srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: moje djetinjstvo, obiteljske proslave, moji uzori, naručivanje hrane, recepti, gradske institucije, znamenitosti, put od točke A do točke B.
Jezične funkcije: predstavljanje i opis svojega djetinjstva, obiteljskih proslava, svojih uzora, opis institucija i vladanje obrascima ophođenja sa službenim osobama koje ondje rade, opis puta od točke A do točke B.
Vježbe čitanja i razumijevanja mogu se provesti na književnim tekstovima, na tekstovima za vježbu i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
B. Književnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK B.2.1.
Učenik navodiknjiževne vrste i njihova obilježja.
– imenuje književnu vrstu teksta
– navodi osobine književnih vrsta
– uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ SLOJK B.2.2.
Učenik iznosi i argumentira svoje mišljenje o tekstu.
– izražava svoje mišljenje o književnome djelu
– izražava poruku teksta prema vlastitome nahođenju
– izriče općeniti stav o tekstu prema vlastitome čitateljskom iskustvu, doživljajima i vlastitoj percepciji svijeta
– uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu
SŠ SLOJK B.2.3.
Učenik iz teksta izdvaja ključne pojmove.
– razumije sadržaj teksta
– tumači glavnu poruku teksta
– razaznaje najvažnije pojmove u tekstu
– razumije dublju poruku teksta i razlikuje manje i važnije podatke
– uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta izdvaja podatke i ključne pojmove
SŠ SLOJK B.2.4.
Učenik na stvaralački način interpretira književno djelo.
– analizira različita tumačenja teksta
– vlastitim riječima tumači razliku između stvarnoga i fiktivnoga
– uspoređuje različita tumačenja književnoga teksta
– samostalno predstavlja književno djelo na kreativan način
– učenik se kreativno izražava uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme, legende i predaje, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK C.2.1.
Učenik interpretira elemente slovenske kulture kreativno se izražavajući.
– samostalno ili kao član skupine učenik se uključuje u različite umjetničke aktivnosti sukladno svojim željama i mogućnostima
– javno nastupa u školi i izvan nje
– uz primjerenu pomoć nastavnika učenik se kreativno izražava u skladu sa svojim mogućnostima i afinitetima (pjesma, ples, dramski izričaj…) te sudjeluje u priredbama u školi i izvan nje
SŠ SLOJK C.2.2.
Učenik istražuje podatke o slovenskoj kulturi u domovini te o kulturi Slovenaca u Hrvatskoj i drugdje u svijetu.
– otkriva podatke o djelovanju slovenskih kulturnih institucija u Sloveniji, Hrvatskoj i drugdje
– informira se o djelovanju slovenske manjine prateći medije (TV, radioemisije, časopise i sl.)
– uz povremenu pomoć nastavnika nadograđuje svoje znanje o slovenskoj kulturi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– blagdani i praznici, slovenska glazba i ples, obilježja krajeva u kojima Slovenci žive u Hrvatskoj, nacionalni parkovi, slovenski izumitelji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, mrežni sadržaj
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izraženih u postotcima za 2. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
3. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno- -obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.3.1.
Učenikrazumije i govoridug i srednje složen tekst.
– razumije tekst opće tematike
– razumije složene leksičke strukture
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
– razlikuje bitnu informaciju od nebitne
– govori duge i složene tekstove
– detaljno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje sadržaje te iznosi mišljenje ili stav o njima
– jasno prezentira poznatu temu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć.
SŠ SLOJK A.3.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i srednje dugoga planiranog i neplaniranog razgovora.
– sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
– počinje, prati, održava i završava razgovor
– prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
SŠ SLOJK A.3.3.
Učenik pišedug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta (sastavak, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo)
– prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora
– razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja
– povezuje više odlomaka u cjelinu, uređuje i organizira tekst
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: društveni život, odnosi s drugima – obiteljske i prijateljske veze,
društvene veze.
Nastavnik odabire leksičke i gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture koje su učenici najlošije usvojili te ih obrađuje uz sadržaj određene teme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura putem usmene i pismene interakcije s učenikom ima cilj osvještavanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti. Te se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama.
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama uporabe jezika, ovisno o vrsti zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov kognitivni i jezični razvoj. Pokazuje učenicima primjere uporabe strategija, potiče učenike na primjenu tih strategija i tako daje model za unaprjeđenje učenja.
Ishodi iz predmetnoga područja jezične kompetencije dopunjuju se ishodima iz predmetnih područja kultura i mediji te književnost i stvaralaštvo.
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodiodgojno -obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razred
SŠ SLOJK B.3.1.
Učenik izražavasvoje mišljenje o tekstu i obrazlaže ga.
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori te izražava emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže razumijevanje teksta
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i o književnosti
– učenik uz povremenu pomoć iznosi svoje mišljenje i obrazlaže ga
SŠ SLOJK B.3.2.
Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitome interesu.
– razgovara o različitim interpretacijama teksta
– objašnjava razliku između fiktivnoga i stvarnoga svijeta
– primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– učenik uz pomoć nastavnika interpretira tekst i priprema vlastite radove
SŠ SLOJK B.3.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnome i profesionalnome interesu
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno naglas čita primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– utvrđuje ključne podatke
– izdvaja i tumači ideje, razlikuje činjenice od mišljenja
– sažima podatke u tekstu
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
– prepoznaje značenje riječi iz konteksta
Literatura:
I. Tavčar, Cvetje v jeseni (priča)
V. Bartol, Alamut (roman)
D. Jančar, Posmehljivo poželenje (roman)
– učenik odabire informacije te ih uspoređuje i povezuje s vlastitim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: okoliš, ekološka osviještenost, ekološki slogani, zaštita i čuvanje prirode, prirodna bogatstva Republike Slovenije, zdrav život, fizička aktivnost i sport, prehrana: vrste i stilovi, slovenska kuhinja: tipični proizvodi i jela, tradicija i običaji – Božić.
– prepričavanje i opisivanje pročitanoga uz vlastitu interpretaciju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik upoznaje učenike s različitim stilovima učenja navodeći primjere, potiče učenike i odabire tekstove za obradu sadržaja po svojemu izboru. Učenik čita i interpretira radove potaknut tekstom ili umjetničkim djelom uz pomoć nastavnika koji ga potiče na vlastiti izraz, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo dopunjuju se ishodima iz predmetnih područja jezične kompetencije i kultura i mediji.
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK C.3.1.
Učenik integrira različite informacije o Republici Sloveniji te povezuje različite elemente slovenske kulture i kulture slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u cjelovitu sliku.
– istražuje i prezentira informacije o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Sloveniji i slovenskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj
– izgrađuje samopouzdanje pri korištenju slovenskoga jezika te se izravno susreće s kulturom u autentičnome okružju izražavajući svoje stavove, osjećaje i mišljenja
– učenik uz pomoć nastavnika prepoznaje, povezuje i integrira osnovne značajke i obilježja slovenske kulturne baštine sa slovenskom kulturom nacionalnih manjina na području Republike Hrvatske
SŠ SLOJK C.3.2.
Učenik upotrebljava iprilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja na slovenskome jeziku i kritički ih prosuđuje.
– ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske, plesne i likovne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
– javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje
– učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj povezuje i različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima
– ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– tiskani i elektronički tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori (govor, pismo, intervju, knjige, znanstvenopopularni članci, TV, film).
Preporučene teme: znanost, umjetnost, tehnologija, mediji, predmeti za svakodnevnu upotrebu, reklamni oglasi, televizija, dnevne novine, tradicija i običaji, bajke i priče, povijesne osobe i njihova djela, slovenska književnost i film, likovna i glazbena umjetnost (slovenski kipari, slikari, grafičari, arhitekti i glazbenici).
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda tematski su povezani sa slovenskom i hrvatskom kulturnom baštinom i medijima.
Film: Cvetje v jeseni, Razredni sovražnik.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik potiče učenike na istraživanje obilježja slovenske kulture i medija te ih učenici uspoređuju s odgovarajućim sadržajima s hrvatskom kulturom i medijima.
Potiče se prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja u galeriji, kazališnoj predstavi, kinu, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja (recitiranje, pjevanje, slikanje, gluma, projektni zadatci).
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji dopunjuju se ishodima iz predmetnih područja jezične kompetencije i književnost i stvaralaštvo.
4. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.4.1.
Učenik razumije i upotrebljava duge i složene jezične strukture.
– izražava argumentirano mišljenja i stavove na strukturiran i jasan način
– oblikuje i govori duže i složenije tekstove
– definira glavne aspekte i ključne elemente teme
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– razlikuje književni i govorni oblik te situacije u kojima se njima koristi
– govori srednje dug i dug tekst uz povremenu pomoć nastavnika
– prepoznaje glavnu poruku, analizira i primjenjuje ključne informacije
SŠ SLOJK A.4.2.
Učenik sudjelujeu dugoj i složenoj govornoj interakciji.
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u strukturiranome izlaganju
– sudjeluje u spontanome razgovoru, počinje i potiče razgovor u različitim situacijama
– koristi se jezičnim elementima za početak, tijek i kraj razgovora
– prilagođava svoj govor književnomu obliku jezika
– sudjeluje u različitim oblicima dugoga i složenoga razgovora uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.4.3.
Učenik piše duže i složenijetekstove uz upotrebu složenih jezičnih struktura i primjenu pravopisnih pravila.
– konstruira oblik i sadržaj teksta koristeći se složenim jezičnim strukturama
– u tekstu jasno određuje odlomke i povezuje ih u tekst
– uređuje i ispravlja vlastiti tekst
– poštuje pravopisna pravila, točno upotrebljava interpunkcijske znakove i pravilno zapisuje nepoznate riječi
– opisuje stvarne i zamišljene događaje te obrazlaže svoje stavove
– piše duže i složenije tekstove uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: predstavljanje, obitelj, svakodnevni život, moj dom, moje mjesto, škola i slobodno vrijeme, hrana, tijelo i zdravlje, blagdanski običaji.
Jezične funkcije: opisivanje životnih situacija i vođenje razgovora, predstavljanje, opis obitelji i obiteljskih veza, opis dnevne rutine i školskih obveza, opis provođenja slobodnoga vremena i mogućnosti za zabavu, opis prirodnoga okoliša i vremenskih prilika, opis zdravoga načina života.
Nastavnik odabire leksik sukladno prije usvojenome znanju učenika te njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture sukladno prije usvojenome znanju učenika na temelju predloženih jezičnih funkcija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju i nastavljaju na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
B. Književnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK B.4.1.
Učenik navodiknjiževne vrste i njihova obilježja.
– imenuje književnu vrstu teksta
– navodi osobine književnih vrsta
– uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ SLOJK B.4.2.
Učenik iznosi i argumentira svoja mišljenja i stavove o tekstu.
– izražava svoje mišljenje o književnome djelu
– izražava poruku teksta prema vlastitome nahođenju
– izriče općeniti stav o tekstu prema vlastitome čitateljskom iskustvu, doživljajima i vlastitoj percepciji svijeta
– uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu i vlastite stavove
SŠ SLOJK B.4.3.
Učenik iz teksta izdvaja ključne pojmove.
– razumije sadržaj teksta
– tumači glavnu poruku teksta
– razaznaje bitne pojmove u tekstu
– razumije dublju poruku teksta i razlikuje manje važne i važnije podatke
– uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta odabire podatke i ključne pojmove
SŠ SLOJK B.4.4.
Učenik na stvaralački način interpretira književno djelo.
– obrazlaže i analizira različite interpretacije teksta
– vlastitim riječima tumači razliku između stvarnoga i fiktivnoga
– uspoređuje različite interpretacije književnoga teksta
– primjenjuje osnovne i relevantne književnoteorijske pojmove
– samostalno predstavlja književno djelo na kreativan način
– učenik se kreativno izražava uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme, priče i legende, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– obrazlaže zašto je važno putovati i upoznavati nove i drukčije kulture
– upoznaje i uspoređuje zemljopisna obilježja slovenskoga i hrvatskoga govornog područja
– uz povremenu pomoć nastavnika određuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
SŠ SLOJK C.4.3.
Učenik navodipodatke važne za slovensku kulturu i tradiciju.
– navodi tradicionalne slovenske običaje, jela i glazbu povezane s blagdanima
– upoznaje slovenska likovna i glazbena djela u povijesti
– upoznaje suvremena događanja u slovenskoj kulturi
– upoznaje i uspoređuje slovensku i hrvatsku kulturu i tradiciju
– uz povremenu pomoć nastavnika navodi podatke povezane sa slovenskom kulturom i tradicijom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– blagdani i praznici, slovenska narodna glazba, običaji Slovenaca, pregled povijesti i geografska obilježja Slovenije, suvremeni kulturni događaji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodne pjesme, vizualna sredstva, povijesni izvori, zemljopisna karta, mrežni sadržaj, suvremena kultura
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izraženih u postotcima za 4. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
E. Povezanost nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i drugim predmetima
Pravo na odgoj i obrazovanje na materinskome jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina, pa tako i pripadnici slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ostvaruju u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) i posebnim oblicima školovanja.
Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK zasniva se na odredbama Ustava Republike Hrvatske, navedenim zakonima te u Okviru nacionalnoga kurikula i snažno je povezan s jezično- -komunikacijskim područjem kao jezik slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a u okviru kurikula razvoj jezično-komunikacijske kompetencije jedna je od ključnih kompetencija za stjecanje i prijenos znanja, sposobnosti, vještina, mišljenja, stavova i vrijednosti.
S obzirom na to da je upravo jezik ujedno cilj i sredstvo poučavanja i učenja slovenskoga jezika i kulture, Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK, u skladu s razredima, povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim drugim nastavnim predmetima.
Poučavanje i učenje predmeta SLOJK izrazito je složeno jer poučavanje i učenje slovenskoga jezika ujedno podrazumijeva i istovremeno učenje i poučavanje slovenske kulture u najširemu smislu, zbog čega je kurikul izravno povezan s predmetima društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja, prvenstveno s nastavnim predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna kultura te Glazbena kultura. Važno je istaknuti brojne društvene, gospodarske i povijesne poveznice koje proizlaze iz povijesne jugoslavenske državne zajednice dio koje su bili i Slovenci i Hrvati, s posebnim naglaskom na posebnosti pograničnoga područja.
Očekivanja definirana u kurikulima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije izravno su uključena u Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK. Zahvaljujući informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji postiže se virtualna suradnja sa slovenskim vršnjacima koji žive u Republici Sloveniji, a i s ostalim kulturnim krugovima, što bolje pridonosi upoznavanju njihovih kulturnih navika i tradicija. Druge međupredmetne teme (Zdravlje, Poduzetništvo i Održivi razvoj) ostvaruju se izborom sadržaja na slovenskome jeziku.
SLOJK kao materinski jezik slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj sadržajno je i metodološki usko povezan s hrvatskim jezikom i drugim stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U kasnijim razdobljima ovaj način rada prilagođen je željama i potrebama učenika, ovisno o njihovim obrazovnim interesima i poslovnim ciljevima.
S obzirom na to da je slovenski jezik materinski jezik slovenske nacionalne manjine koja živi na području Republike Hrvatske, preporučuje se uspostava različitih projekata i programa u suradnji sa slovenskim organizacijama (Savez slovenskih društava u RH) i kulturno-umjetničkim društvima u Hrvatskoj, što također pridonosi razvoju cjeloživotnoga obrazovanja. Na temelju bliske povijesne, ali i sadašnje povezanosti Republike Slovenije i Republike Hrvatske, slovenski je jezik sredstvo kojim se potiče gospodarska i obrazovna mobilnost mladih i drugih građana Republike Hrvatske, čime se dodatno jača i razvija zajednička povezanost dviju zemalja.
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Iskustva učenja i poučavanja
Osnovno je načelo u suvremenome učenju i poučavanju nastavnoga predmeta SLOJK usmjerenost na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom učenju i poučavanju do izražaja dolaze individualne sposobnosti, potrebe i interesi učenika, čime se potiče kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj učenika, što omogućuje jedinstveni razvoj učenika te ga osposobljava za samostalno i cjeloživotno učenje.
Proces učenja dinamičan je i aktivan proces koji učeniku pruža suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje te raznoliko korištenje jezikom. Zbog toga je u okviru poučavanja nastavnoga predmeta SLOJK potrebno stvoriti konkretnu primjenu naučenoga gradiva koji se povezuje s izvanškolskim okružjem. Razvijanje pozitivnoga stava o slovenskome jeziku i kulturi, stvaranje, održavanje i razvoj, motivacije, osobnoga interesa i pozitivnih emocija te predanost identitetu ključna je za postizanje pedagoškoga cilja.Njegovanje i razvijanje pozitivnoga stava o slovenskome jeziku i kulturi, uz motivaciju, osobne interese i pozitivne emocije, ključno je u oblikovanju identiteta, razvoju uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u procesu ovladavanja slovenskim jezikom.
Cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta SLOJK jest održavanje i razvoj učenikovih komunikacijsko-jezičnih kompetencija upotpunjenih elementima međukulturnih kompetencija te priprema učenika za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja.
U okviru poučavanja i učenja nastavnoga predmeta SLOJK u obzir bi trebalo uzeti različite stilove učenja i metode poučavanja, kombinirati ih te prilagoditi dobi, sposobnostima i (pred)znanju učenika.
U razrednoj nastavi osnovne škole, a dijelom i u višim razredima osnovne škole, u fokus se ne stavlja samo aktivnost govorenja, slušanja i pisanja, već i učenje koje se temelji na svim osjetilima i na igri. U višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi kognitivni pristup dobiva sve važniju ulogu, paralelno s postupnim osvješćivanjem jezičnih struktura i njihovih funkcija te stvaranjem i razvojem temelja samostalnoga učenja. Sve nastavne aktivnosti trebale bi biti osmišljene tako da uzimaju u obzir individualne raznolikosti i razvojne mogućnosti učenika tako da se učeniku omogući povezivanje novostečenih znanja i vještina s postojećima te da se potiče razvoj učenikove samostalnosti i osjećaj odgovornosti za učenje, a koje su usmjerene k ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda svih triju predmetnih područja koji čine zaokruženu cjelinu za svaku godinu učenja.
Uloga učitelja i nastavnika
Upravo je uloga učitelja i nastavnika jedna od ključnih i zahtjevnijih u suvremenome, na učenika usmjerenomu učenju i poučavanju nastavnoga predmeta SLOJK. Jedan je od važnijih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje nastavnoga predmeta SLOJK upravo poticanje i održavanje učenikove motivacije te interesa kojim se postiže učvršćivanje identiteta i odnosa prema slovenskome jeziku i kulturi. Da bi se postigla što bolja motivacija učenika, potrebno je stvoriti pozitivno radno okružje i odnos s učenicima, aktivno ih uključivati te im ponuditi mogućnost biranja. Učitelj više nije samo onaj koji daje informacije, već i onaj koji podupire učenika tijekom izgradnje njegovih kompetencija te ga tako inspirira, usmjerava i potiče na kritičko razmišljanje. Učitelj u svojoj ulozi voditelja, animatora i suradnika ima, osim organizacije i usmjeravanja učenja, i važan zadatak stvaranja ugodnoga i poticajnoga okružja u razredu pritom birajući one nastavne aktivnosti koje su u skladu s kognitivnim i afektivnim razvojem učenika te koristeći se primjerenim nastavnim metodama, s obzirom na individualne razlike unutar skupine. Bilo kakve gramatičke pogreške učitelj i nastavnik prihvaća kao sastavni dio procesa učenja omogućujući učeniku da se uključi u komunikaciju s učiteljem i nastavnikom te vršnjacima bez stresa i straha, čime se usredotočuje na iskustva uspjeha i samouvjereno služenje jezikom.
Da bi učitelj što učinkovitije ostvario kurikulom određene odgojno-obrazovne ishode, koristi se različitim strategijama poučavanja kojima se potiče učenikova aktivnost te mu se omogućuje upravljanje vlastitim procesom učenja. Nema samo jedne strategije i metode kojom bi se ostvarili svi ciljevi zbog različitosti učenika i njihova različitog načina učenja, stoga je važno kombinirati različite strategije i metode. U suvremenoj nastavi učitelj usmjerava učenje stavljajući naglasak na suradničko učenje koje temelji na zajedničkome sudjelovanju učenika i učitelja u procesu učenja, koristi se strategijom poučavanja vođenim otkrivanjem i razgovorom kojim učenike uključuje u raspravu. Time potiče učenika na učenje u suradnji s drugima, na preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje, na uporabu različitih razina misaonih procesa, na razvoj socijalnih vještina te samostalnosti u učenju.
Učitelj kombinira strategije i oblike poučavanja te stvara uvjete koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do uspješnoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u procesu učenja i poučavanja nastavnoga predmeta SLOJK.
Profesionalan pristup koji se očekuje od učitelja ne podrazumijeva samo jezičnu i metodičku stručnost, sposobnost samostalnoga donošenja odluka o primjeni kurikula, promišljanje o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima koje kontinuirano prilagođava, već i etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost u svojemu radu. Učitelj ima i kvalitetnu komunikaciju te aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, suradnicima i drugim učiteljima, različitim manjinskim organizacijama te mjerodavnim obrazovnim institucijama da bi učeniku omogućio što kvalitetnije i učinkovitije postizanje ciljeva u procesu učenja i poučavanja slovenskoga jezika i kulture. Preduvjet poboljšanja profesionalnih vještina i postizanja kvalitetnih odgojno-obrazovnih ishoda svakako je kontinuirano stručno usavršavanje učitelja koje se ostvaruje samoobrazovanjem te grupnim oblicima u interakciji s drugim učiteljima u okviru različitih stručnih tijela.
Jedan od preduvjeta za uspješno usvajanje jezika jest izloženost i njegova uporaba. Slovenski jezik ipak nije dovoljno zastupljen u neposrednome okružju učenika, stoga učitelj/nastavnik u nastavu nastavnoga predmeta SLOJK uključuje različite sadržaje, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike i vanjske suradnike te omogućuje digitalnu povezanost s drugim učenicima koji govore slovenski jezik u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji te drugdje u svijetu da bi učenici mogli upoznati međukulturnu i autentičnu komunikaciju s govornicima slovenskoga jezika.
Materijali i izvori
Učitelj/nastavnik odabirom i uporabom odgovarajućih nastavnih materija i izvora, koji su didaktički oblikovani predmeti kojima učenici lakše shvaćaju nastavne sadržaje te su u skladu s planiranim nastavnim aktivnostima, utemeljuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a pritom uzima u obzir učenikovu dob, razinu znanja, individualne sposobnosti te učenikova zanimanja. S obzirom na to da se sadržaji nastavnoga predmeta SLOJK povezuju s drugim područjima i predmetima, odabiru se materijali koji su u skladu s ostalim područjima i predmetima, čime se potiče multidisciplinarnost.
Odobreni udžbenici i pomoćna nastavna sredstva osnovni su nastavni materijal za poučavanje, a osim toga se nastavnik koristi i izvornim jezičnim materijalima u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima koji uključuju vizualne, tekstne, auditivne te modrene digitalne i multimedijske sadržaje s pomoću kojih uče uviđanjem i istraživanjem te ih potiču na samostalnost.
Od važnijih su resursa za još učinkovitije i permanentnije usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda i izvanučionički sadržaji koji su povezani sa slovenskim jezikom i kulturom, npr. medijski i multimedijski sadržaji na slovenskome jeziku (televizijske i radijske emisije, filmovi, crtani filmovi, glazba, stripovi, knjige za mlade itd.).
Okružje za učenje
Poticajno i sadržajno okružje u razredu jedan je od ključnih čimbenika za uspješno i lakše učenje i usvajanje slovenskoga jezika i kulture. U takvu okružju u kojemu je učenje i poučavanje usmjereno na učenika, povećava se njegova učinkovitost produbljivanja i održavanja znanja, razvija se zanimanje i interes za samostalno učenje, nestaje strah od pogrešaka, uspostavlja se aktivna suradnja te razvija kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost. Međusobno poštivanje koje se razvija u takvu okružju potiče i na humanost, prihvaćanje različitosti, razvoj motivacije i pozitivnih emocija.
Osim okružja na usvajanje slovenskoga jezika utječe i izvanškolsko okružje. Da bi se uspostavilo raznoliko okružje, poželjno je proces poučavanja i učenja dopuniti planiranim aktivnostima (npr. izravna komunikacija s govornicima slovenskoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti događanjima u izvedbi slovenskih kulturnih institucija, školski izleti i ekskurzije u Republiku Sloveniju, sudjelovanje u međunarodnim programima razmjene i tradicionalnim kampovima koji njeguju tradiciju slovenskoga jezika i kulture).
Tijekom učenja i poučavanja važna je i upotreba suvremenih tehnologija koja pridonosi stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja, a najvažnija je uloga učitelja koji osigurava razredne uvjete u duhu slobodne i smislene komunikacije.
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Nastavni predmet SLOJK u hrvatskome se obrazovnom sustavu uči i poučava kao jezik slovenske nacionalne manjine, stoga u nastavnome procesu u osnovnim i srednjim školama obuhvaća dva nastavna sata tjedno. Postoji i mogućnost uključivanja učenika u nastavu u bilo kojemu razredu i neovisno o razini njegova predznanja. Važno je što prije početi s učenjem slovenskoga jezika i kulture te učenike što više izravno izlagati jeziku da bi se postigao što bolji uspjeh.
U skladu s pedagoškim ciljevima i zahtjevima određenima za pojedini razred, nastavnik posvećuje stjecanju različitih vještina onoliko vremena koliko smatra da je potrebno da bi svi učenici stekli najvišu razinu znanja koja odgovara njihovim sposobnostima i mogućnostima.
Osim službenoga oblika poučavanja, nastavnik posebnu pozornost posvećuje neformalnomu i neslužbenomu učenju kao dijelu cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za uspješno i učinkovito poučavanje i učenje nastavnoga predmeta SLOJK jest rad u manjim skupinama s učenicima približno iste dobi, sa sličnim sposobnostima i komunikacijskim vještinama.
Dosadašnje iskustvo pokazuje da se nastavni predmet SLOJK podučava u skupinama s prilično heterogenim sastavom, stoga treba paziti na prilagođavanje nastavnoga procesa i odabir plana i programa unutar dobne skupine, koja podrazumijeva i razinu usvojenosti jezika, individualne sposobnosti, interese i sociokulturnu pozadinu.
Trebalo bi poticati i suradničko učenje u poučavanju gdje je to moguće, dijeljenjem procesa učenja na parove ili u manje skupine, čime bi se uspješnijim učenicima omogućilo da pomažu drugim učenicima.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Slovenski jezik i kultura u skladu je s načelima utvrđenima u okviru Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Potrebno je pratiti elemente i načine vrednovanja utvrđene predmetnim kurikulom na odgovarajući način te pružati povratne informacije i izvijestiti o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenika.
Elementi vrednovanja
U nastavnome predmetu Slovenski jezik i kultura vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar predmetnih područja jezične kompetencije, književnost i kultura.
Elementi vrednovanja unutar područja jezične kompetencije sastoje se od četiriju jezičnih vještina: slušanje s razumijevanjem, pisanje, čitanje s razumijevanjem i govorenje. U području književnost vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o slovenskome književnom nasljeđu, razvoj stavova te kreativno izražavanje uporabom jezika književnosti, a njihova se ostvarenost vrednuje posredno, vrednovanjem ishoda područja jezične kompetencije. Područje kultura prati se i formativno vrednuje u rubrici bilježaka.
U pojedinim razredima vrednuju se i ocjenjuju različite jezične vještine koje su u skladu s dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole vrednuje se samo slušanje s razumijevanjem i govorenje, a u trećemu razredu tome se pridodaje i vještina pisanja i čitanja s razumijevanjem. Jedino se u prvome razredu osnovne škole u prvome polugodištu usvajanje znanja iskazuje opisno, a od drugoga polugodišta prvoga razreda i brojčano.
Opisno vrednovanje uključuje praćenje razvoja učenikovih sposobnosti i vještina te njegov odnos prema radu i bilježi se u imenik u rubriku bilježaka namijenjenih opisnomu praćenju. Brojčano vrednovanje uključuje praćenje učenikove razine usvojenosti znanja i upisuje se u imenik brojkom (ocjenom) od 1 do 5. Svaka ocjena treba se obrazložiti u bilješkama da bi učenik dobio povratnu informaciju i smjernice za daljnji rad i učenje.
Razinu usvojenosti jezičnih sadržaja trebalo bi vrednovati na integrativan način, tj. leksičke i gramatičke strukture trebalo bi uzeti kao kriterij učenikove uspješnosti u okviru komunikacijske jezične kompetencije. Funkcionalno gledište jezika ima prednost pred formalnim, stoga su razumljivost poruke i okolnosti stvaranja jezične interakcije važniji od gramatičke točnosti. Prilikom ocjenjivanja treba uzeti u obzir činjenicu da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije svrha za sebe, već je sredstvo uspješne komunikacije te da su jezične pogreške prihvatljiv i očekivan element ovladavanja jezikom.
Postoje tri pristupa vrednovanju koja vrijede i za nastavni predmet SLOKJ: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje važan je element u procesu učenja i poučavanja koji ne mora rezultirati brojčanom ocjenom. Služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja na način da se učenje potiče i usmjerava pravodobnim informacijama. Da bi vrednovanje bilo učinkovito, potrebno je sustavno i kontinuirano praćenje, prikupljanje i obrada podataka o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom cijeloga nastavnog procesa. Vrednovanje uspješnosti učenika uključuje različite formalne i neformalne načine i oblike kao što su ciljana pitanja, provjera domaće zadaće, praktična vježba, pisanje kraćih pisanih provjera, opažanja i slično.
Vrednovanje kao učenje
Kod vrednovanja kao učenje učitelj više nije jedina osoba koja provodi vrednovanje učeničkih postignuća, sada tu ulogu preuzima i sam učenik koji se aktivno uključuje u proces vrednovanja i pritom razvija autonomni i samoregulirani pristup učenju. Kod vrednovanja kao učenje potrebno je razlikovati samovrednovanje ili samorefleksiju i vršnjačko vrednovanje. Samovrednovanje provodi sam učenik, a vršnjačko vrednovanje provode učenici međusobno. Može se provoditi u obliku ispunjavanja različitih lista procjena, rubrika za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje, vođenjem dnevnika učenja, raspravom itd. Vrednovanje kao učenje pridonosi razvoju učenika kroz samostalnu izradu kriterija ocjenjivanja i samoprocjene čime uči kritički promišljati o procesu učenja, uočava svoj napredak, prednosti i nedostatke svojega načina učenja te se uči samoregulaciji vlastitoga procesa učenja. Taj proces ne rezultira ocjenama, već daju povratnu informaciju učeniku i učitelju o procesu učenja te usvojenosti znanja i vještina u odnosu na očekivane odgojno-obrazovne ishode.
Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje naučenoga pripada sumativnomu pristupu vrednovanja koje rezultira ocjenom te se najčešće provodi nakon obrađene nastavne teme kad učitelj procijeni da je važno u određenim etapama odgojno-obrazovnoga procesa zabilježiti i izvijestiti o učeničkim postignućima i napredovanju. Pritom je važno učenike unaprijed upoznati s ciljem vrednovanja, vremenom kad će se vrednovanje provoditi, s načinima vrednovanja i kriterijima vrednovanja.
Svrha je utvrditi usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda definiranih Kurikulom nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura tijekom godine ili na kraju školske godine, kao i obratiti pozornost na dijelove komunikacijskih kompetencija koje zahtijevaju poboljšanje. Pri osmišljavanju načina i postupaka te kriterija vrednovanja učitelj se vodi odgojno-obrazovnim ishodom i razinama usvojenosti koje u određenome trenutku ispituje. Zadatci postavljeni učenicima moraju biti jasni, jednoznačni, primjereni dobi, različite težine i kognitivnih razina te usklađeni s ishodima. Vrednovanje naučenoga treba biti u obliku kriterija koji su jasni učitelju, učeniku i roditelju te su u skladu s razinama ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učenici moraju biti upoznati s kriterijima prema kojima će se njihov rad vrednovati.
Od načina i postupaka vrednovanja naučenoga primjenjuje se usmeno ispitivanje, pisane provjere znanja, analiza rezultata istraživačkoga rada, projektnih zadataka, eseja, opažanja izvedbe učenika u nekoj aktivnosti itd. Oblici i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži uporaba različitih znanja, vještina i sposobnosti.
Izvješćivanje
Svrha izvješćivanja o postignućima i napredovanju učenika jest dati pouzdanu i objektivnu informaciju o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima određenima Kurikulom nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C. Izvješćivanjem se redovito, kvalitetnije i detaljnije opisuje razina učenikovih dostignuća, a uz to predlažu se načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Formiranje zaključne ocjene
Zaključna ocjena na kraju nastavne godine sažima podatke o učenikovu postignuću u učenju nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C i predstavlja zbirnu procjenu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Donošenje složene, važne i osjetljive odluke o zaključnoj ocjeni mora se temeljiti na vjerodostojnim, valjanim i dokumentiranim informacijama o učenikovu učenju i napretku.
Zaključne ocjene autonomno donosi svaki učitelj prema svojoj najboljoj procjeni o učenikovim postignućima i uradcima tijekom cijele školske godine. Učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim oblicima vrednovanja u više vremenskih točaka. Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna ocjena proizlazi iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju predmetnih područja, no ocjena ne mora nužno proizlaziti iz aritmetičke sredine. Zaključne ocjene izriču se brojkom i riječju koristeći se postojećom ljestvicom školskih ocjena od pet stupnjeva (1 – nedovoljan, 2 – dovoljan, 3 – dobar, 4 – vrlo dobar i 5 – odličan).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA i MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Slovenski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET SLOVENSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)
Sadržaj
A. Opis predmeta
Temeljna načela i ciljevi
B. Odgojno-obrazovni ishodi procesa učenja i poučavanja
C. Ustroj i predmetna područja Kurikula nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji, razine usvojenosti sadržaja po razredima i po predmetnim područjima
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 8. razreda osnovne škole
1. razred – 105 sati godišnje
2. razred – 105 sati godišnje
3. razred – 105 sati godišnje
4. razred – 105 sati godišnje
5. razred – 105 sati godišnje
6.razred – 105 sati godišnje
7. razred – 105 sati godišnje
8. razred – 105 sati godišnje
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 4. razreda srednje škole
1. razred srednje škole – 70 sati godišnje
2. razred srednje škole – 70 sati godišnje
3. razred srednje škole – 70 sati godišnje
4. razred srednje škole – 70 sati godišnje
E. Povezanost nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i drugim predmetima
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Iskustva učenja i poučavanja
Uloga učitelja i nastavnika
Materijali i izvori
Okružje za učenje
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Grupiranje učenika
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Elementi vrednovanja
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje naučenoga
Izvješćivanje
Formiranje zaključne ocjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. Opis predmeta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Temeljna načela i ciljevi
Pripadnici slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj jedna su od 22 Ustavom Republike Hrvatske priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 7 729 (0,20 % od ukupnoga stanovništva Republike Hrvatske) pripadnika slovenske nacionalne manjine, a 7 620 (0,20 % od ukupnoga stanovništva) slovenski jezik odabralo je kao materinski jezik. Pripadnici slovenske nacionalne manjine heterogena su zajednica koja je raspršena po cijeloj Hrvatskoj, a njihov broj konstantno opada. Najviše pripadnika slovenske nacionalne manjine živi u Primorsko-goranskoj županiji (1575), Istarskoj županiji (1515) te u Gradu Zagrebu (1312), ali prisutni su i u cijelome pograničnom području hrvatsko-slovenske granice. Osnovna organiziranost temelji se na kulturno-umjetničkim društvima kojih je trenutačno 16, a povezani su u Savez slovenskih društava u Republici Hrvatskoj. (Samo)organizacija pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj daje veliku važnost očuvanju i njegovanju slovenskoga jezika pogotovo među mlađim pripadnicima slovenske nacionalne manjine.
Pravo na odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Ustavnomu zakonu o pravima nacionalnih manjina te Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) te posebnim oblicima školovanja. Učenici u hrvatskim školama mogu slovenski jezik učiti u okviru nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C (SLOJK), i to je predmet koji obuhvaća slovenski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu kulturu i likovnu umjetnost.
Prema podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u školskoj godini 2022./2023. nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pohađalo je 219 učenika u osam osnovnih škola te 79 učenika u tri srednje škole. Broj učenika nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura kontinuirano raste. Najviše škola koje izvode nastavni predmet SLOJK nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji (6), Istarskoj županiji (3), Zagrebačkoj (1) i Varaždinskoj županiji (1).
Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK namijenjen je djeci pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju slovenske pretke, a nastava je istovremeno otvorena i za djecu koja žele učiti slovenski jezik te se upoznati s obilježjima slovenske kulture.
Skupine učenika koje uče SLOJK izrazito su heterogene i uključuju učenike različitih predznanja, dobi te jezične i kulturne pozadine. Često je želja za učenjem slovenskoga jezika motivirana ne samo željom za očuvanjem slovenskoga jezika već i drugim različitim razlozima kao što su želja za nastavkom školovanja u Republici Sloveniji ili mogućnost zaposlenja nakon završetka školovanja (Riman 2020; Novak Lukanović & Riman 2021).
Učenici koji upišu nastavni predmet SLOJK, nemaju veliko predznanje s kojim dolaze iz obiteljskoga okružja. Suvremena istraživanja koja su proveli znanstvenici među učenicima koji pohađaju nastavni predmet SLOJK, pokazala su da je slovenski jezik vrlo rijetko materinski jezik te da su se sa slovenskim jezikom susretali povremeno i da nisu aktivni govornici (Novak Lukanović et al. 2014; Medvešek & Riman 2019). Upravo zato jezik i kultura moraju biti dostupni, tj. vladanje jezikom, njegovanje tradicije/običaja te poznavanje kulture, književnosti i sadašnjosti moraju pridonijeti očuvanju identiteta pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
SLOJK se ne ubraja u izbornu nastavu te se slovenskomu jeziku pristupa kao drugomu materinskom jeziku. Odabirom manjinskoga materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati.
Poučavanje jezika, pa tako i drugoga materinskog, od temeljnoga je značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i učincima ono prelazi okvire znanja sadržaja samoga predmeta i omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (kognitivni i socijalno-emotivni) te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima povezanim s kulturom i tradicijom slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Poučavanje nastavnoga predmeta SLOJK učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija slovenskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti pismenoga i usmenoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija i vrijednosti pri uporabi razgovornoga jezika te jezika struke. Integrirano obrazovanje koje pruža nastavni predmet Slovenski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulturi pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Slovenaca u matičnoj državi. Sve navedeno pridonosi jačanju nacionalnoga identiteta, očuvanju slovenskoga jezika i elemenata tradicijske kulture pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Time se jača tolerantno i multikulturno društvo, ali se i njeguju bilateralni slovensko-hrvatski odnosi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. Odgojno-obrazovni ishodi procesa učenja i poučavanja
Cilj je nastavnoga predmeta SLOJK osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za samostalnu pisanu i usmenu komunikaciju na slovenskome jeziku, uključujući sve jezične djelatnosti: slušanje, pisanje, čitanje i govorenje.
Učenik:
uspješno i pravilno koristi se slovenskim jezikom u različitim životnim i komunikacijskim situacijama
razvija čitalačku pismenost, čitalačku kulturu te čitalačku naviku na različitim književnim tekstovima i različitim književnim vrstama
prepoznaje slovensku povijesnu i kulturnu baštinu te zemljopisna, društvena i gospodarska obilježja slovenskoga jezičnog područja kao jednu od odrednica vlastitoga nacionalnog identiteta
prepoznaje različitosti između hrvatske i slovenske jezične komunikacije
čita tekstove pisane na slovenskome standardnom jeziku
oblikuje pozitivno mišljenje o kulturnoj raznolikosti, razvija toleranciju i otvorenost prema prihvaćanju i poštovanju kulturnih i vjerskih različitosti drugih naroda i nacija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. Ustroj i predmetna područja Kurikula nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Nastavni predmet SLOJK čine tri predmetna područja:
jezične kompetencije
književnost
kultura.
Ta predmetna područja učenicima jamče upoznavanje slovenskoga jezika i uspješno služenje njime, a time i komunikaciju bez poteškoća. Odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika. Učenici upoznaju važna književna djela slovenskoga jezičnog područja te produbljuju svoja znanja o slovenskoj kulturi, o povijesti te o geografskim značajkama.
A. Jezične kompetencije
Predmetno područje jezične kompetencije obuhvaća ovladavanje jezičnim vještinama (slušanje, pisanje, čitanje, govorenje) na razini koja će učenicima omogućiti razvoj komunikacijskih vještina na materinskome jeziku. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem govornih situacija u kojima razgovaraju o svakodnevnim, ali i o apstraktnim temama. Stečeno znanje aktivno primjenjuju u pisanome obliku pri izražavanju ideja, informacija, mišljenja, osjećaja.
U sklopu predmetnoga područja jezične kompetencije učenici trebaju ovladati temeljnim rječnikom koji će ih osposobiti za svakodnevnu komunikaciju. Oni usvajaju gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske karakteristike slovenskoga jezika. Razvojem jezičnih kompetencija potiče se socijalizacija i cjelokupni razvoj učenika.
2. Književnost
Predmetno područje književnost razvija kulturu čitanja, što se ostvaruje čitanjem djela slovenske književnosti te njihovom interpretacijom i usvajanjem. Učenici upoznaju slovenske autore i njihova književna djela, koja pripadaju različitim književnim vrstama, te usvajaju znanje o obilježjima tih književnih vrsta, a sve u skladu sa svojom dobi. Čitanjem obogaćuju svoj rječnik, razvijaju sposobnost kritičkoga mišljenja i izražavanje toga mišljenja, potiču svoju maštu i kreativnost. Nastava se odvija u učionici, na književnim ekskurzijama ili odlaskom na kazališne i filmske predstave.
3. Kultura
Predmetno područje kultura obuhvaća upoznavanje različitih područja slovenske kulture (u njezinu najširem pojmu) i tumačenje elemenata tradicijske slovenske kulture važne za očuvanje slovenskoga nacionalnog identiteta. To područje spaja povijesne, etnološke, zemljopisne i umjetničke spoznaje. Učenici oblikuju pozitivan odnos prema slovenskoj kulturi, ali i prema kulturnoj raznolikosti regije Alpe-Jadran te je nastoje i očuvati. Upoznaju rad istaknutih povijesnih osoba. Upoznaju se s aktualnom političkom i gospodarskom situacijom. Učenici stečeno znanje primjenjuju u svakodnevnome životu, razvijaju interes za druge kulture prihvaćajući ih. Stečene kulturne spoznaje učenicima pomažu osnažiti njihov nacionalni identitet, oblikuju ih da budu aktivni i odgovorni građani slovenske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji, razine usvojenosti sadržaja po razredima i po predmetnim područjima
Predmetna područja jezične kompetencije , književnost i kultura sastavnice su nastavnoga predmeta SLOJK te zajedno tvore nedjeljivu cjelinu. Svako predmetno područje sadržava odgojno-obrazovne ishode koji se razvijaju od prvoga do osmoga razreda osnovne škole te od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole, razradu ishoda i razinu usvojenosti.
Razrada ishoda odgovara dobi učenika. Ishodi predloženi u kurikulu razrađeni su bez potrebe za cjelovitošću, tj. učitelj/nastavnik može ih dopuniti sukladno potrebama, predznanju, interesima i sposobnostima učenika. Predmetna se područja dopunjuju, isprepleću i međusobno su povezana.
Tekstovi prilagođeni godini učenja razlikuju se po dužini i složenosti. Tekst s obzirom na dužinu može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug, a s obzirom na složenost može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje jednostavan i složen. Složenost teksta određuju kvantitativne i kvalitativne smjernice (s obzirom na fabulu teksta, broj likova, zasićenost prenesenim značenjima i alegorijom).
Tablica u nastavku prikazuje uvjete dužine teksta prema broju riječi i prati jezične sposobnosti učenika.
vrlo kratak tekst
kratak tekst
srednje dug tekst
dug tekst
čitanje
najviše 100 riječi
100 – 300 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 100 – 200 riječi
6. razred: 200 – 300 riječi
300 – 600 riječi
(ovisno o godini učenja)
7. razred: 300 – 500 riječi
8. razred: 500 – 600 riječi
više od 600 riječi
slušanje
najviše 50 riječi
50 – 200 riječi
(ovisno o godini učenja)
5. razred: 50 – 100 riječi
6. razred: 100 – 200 riječi
200 – 400 riječi
7. razred: 200 – 300 riječi
8. razred: 300 – 400 riječi
više od 500 riječi
pisanje
najviše 40 riječi
40 – 80 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
5. razred: 40 – 60 riječi
6. razred: 60 – 70 riječi
7. razred: 70 – 80 riječi
80 – 200 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
8. razred: 80 – 100 riječi
više od 200 riječi
govorenje
otprilike 1 minuta
1 – 2 minute
3 – 5 minuta
5 – 10 minuta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 8. razreda osnovne škole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
1. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 1. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara napisane riječi
– čita slikopis
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate riječi i slikopis
OŠ SLOJK A. 1. 3.
Učenik preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
– preslikava kratke riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 4.
Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i vrlo kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja jednostavne riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 1. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru od nekoliko riječi.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru: pozdravlja, predstavlja se itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, prehrana, boje, brojevi do 10, dijelovi tijela, slova slovenske abecede.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, imenovanje i identificiranje predmeta, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: jednostavna rečenica; potvrdni, niječni i upitni oblik rečenice, dijalog.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijska sredstva mehaničkim ponavljanjem.
S čitanjem se počinje postupno tek nakon što su učenici na hrvatskome (materinskome) jeziku usvojili osnove čitanja. Pisanje počinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja teksta.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– govori što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, dječje narodne igre.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 1. 1.
Učenik uočava osnovna obilježja slovenske kulture.
– prepoznaje tipična slovenska imena
– prepoznaje i imenuje obilježja slovenskih praznika i blagdana
– prepoznaje naziv države
– uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja slovenske kulture
OŠ SLOJK C. 1. 2.
Učenik izdvaja sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture.
– navodi što mu se sviđa ili ne sviđa, a povezano je s kulturnim događajem
– kreativno izražava svoj doživljaj o kulturnome događaju crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture
OŠ SLOJK C 1. 3.
Učenik posjećuje i sudjeluje na kulturnim događajima primjerenim svojoj dobi.
– učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja na slovenskome jeziku.
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima i izdvaja zanimljive dijelove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska dječja glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
2. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 2. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje koristeći se proširenim rječnikom.
– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
– povezuje izgovorene upute s radnjama
– odgovara na postavljena pitanja
– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
– češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ SLOJK A. 2. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke i poznate riječi.
– prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke i poznate rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 3.
Učenik preslikava riječi i kratke rečenice.
– preslikava riječi i rečenice
– povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućom slikom
– uz povremenu pomoć učitelja i više vremena pravilno preslikava riječi i kratke rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 4.
Učenik ponavlja riječi i kratke rečenice.
– ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi i rečenice
OŠ SLOJK A. 2. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru koristeći se osnovnim komunikacijskim obrascima: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge itd.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, predmeti u okolini, odjeća, boje, voće, povrće, životinje, biljke, prehrana, boje, brojevi do 20, dijelovi tijela, slova i glasovi.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, imenovanje i identificiranje predmeta, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama. Razlikovanje širokoga e , uskoga e i poluglasnika; umanjenice. Osnovna obilježja vrsta riječi: imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice, brojevi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije uz igru i u situacijskim vježbama s elementima igre.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 2. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– čita tekst nekoliko puta radi boljega razumijevanja
– prepoznaje glavne i sporedne likove
– uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
OŠ SLOJK B. 2. 2.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
– dramatizira, stvara likovne radove, uređuje pano, izrađuje strip itd.
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
OŠ SLOJK B.2.3.
Učenik objašnjava zašto mu se određeni književni tekst sviđa ili ne sviđa.
– izriče sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa i uz pomoć učitelja navodi razloge
– izražava mišljenje sviđa li mu se određeni književni tekst i navodi razloge
– navedene razloge povezuje s postupcima likova u tekstu
– crtežom izražava sviđa li mu se tekst ili ne
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme u rimama, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 2. 1.
Učenik imenuje osnovna obilježja slovenske kulture.
– prepoznaje i imenuje tipična slovenska imena, praznike i blagdane, simbole (zastava s grbom)
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna obilježja slovenske kulture
OŠ SLOJK C 2. 2.
Učenik sudjeluje u aktivnosti nadahnutoj folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, brojalice, pjesme povezane s blagdanima i običajima, dječjim narodnim igrama, zornim sredstvima).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 2. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
3. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 3. 1.
Učenik razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice pri slušanju i čitanju.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jezičnim sredstvima i povezani su s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kratkih rečenica i odnose se na poznate teme
– prepoznaje najvažnije informacije te ih povezuje s vlastitim iskustvom i znanjem
– uz povremenu pomoć učitelja razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice u govornome i pisanome obliku
OŠ SLOJK A. 3. 2.
Učenik glasno čita rečenice.
– prepoznaje i izgovara zapisane rečenice
– uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ SLOJK A. 3. 3.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice.
– prema modelu oblikuje i izgovara jednostavne rečenice pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja reproducira riječi i vrlo kratke rečenice primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ SLOJK A. 3. 4.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje s ostalim učenicima u kratkome i uvježbanome razgovoru oblikujući jednostavne rečenice
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara kratke rečenice radi razmjene informacija
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje s ostalim učenicima u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike
OŠ SLOJK A. 3. 5.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– piše vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju danoga predloška
– na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
– uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danoga predloška oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanome obliku uz malo pogrešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, vrijeme, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba.
Jezične funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okružja u kojemu živimo.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove osnovne gramatičke kategorije, imenice i pridjevi: nominativ i akuzativ.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje iz prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima igre.
Nastava se od trećega razreda nadalje odvija na slovenskome jeziku, a hrvatski jezik upotrebljava se za usporedbu i lakši prijenos znanja.
Uz govornu komunikaciju sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 3. 1.
Učenik izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja književnoga teksta
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– prepričava situacije, događaje i karakterizira likove
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom te opisuje svakodnevne događaje
OŠ SLOJK B. 3. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
– prepoznaje fantastične elemente u dječjim pjesmama i bajkama
– odgovara na pitanja povezana s tekstom
– sažima sadržaj teksta
– čita kratak književni tekst nekoliko puta radi boljega razumijevanja pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja sluša i čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta
OŠ SLOJK B. 3. 3.
Učenik, primjereno svojoj dobi, razlikuje određene književne vrste prema obliku i sadržaju.
– razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju (pjesma u rimama, narodna priča, dječja pjesma, brojalica, basna)
– prepoznaje naučene jezične elemente, izvodi zaključke o vrsti, temi i sadržaju teksta
– uz povremenu pomoć učitelja razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– igre, slovenske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, basne, dramatizacije, radionice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova, kamišibaj [kamishibai]).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 3. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– navodi činjenice o drugim kulturama
– opisuje svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
– opisuje kako se osjeća tijekom međukulturnoga iskustva
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i navodi činjenice o drugoj kulturi
– uz poticaj učitelja izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva
OŠ SLOJK C. 3. 2.
Učenik uspoređuje obilježja slovenske i hrvatske kulture te njihov značaj.
– prepoznaje glavne sličnosti i razlike između običaja, vrijednosti, stavova i vjerovanja slovenske i hrvatske kulture
– pozitivno se odnosi prema slovenskoj tradiciji, običajima, praznicima i blagdanima
– uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje i prepoznaje sličnosti i razlike između slovenske i hrvatske kulture
OŠ SLOJK C 3. 3.
Učenik sudjeluje u aktivnosti nadahnutoj folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slika o sebi, praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, narodni običaji: spuščanje gregorčkov (puštanje svjetlosti po rijekama, potocima).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesme o blagdanima i običajima, dječje narodne igre, zorna sredstva).
Učitelj planira školske i izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Potiče se uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prikaz zastupljenosti predmetnoga područja izražen u postotcima za 3. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
4. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 4. 1.
Učenik sluša/čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jezičnim sredstvima i povezani su s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica i odnose se na poznate teme
– prepričava bit teksta
– uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i jednostavan tekst u govornome i pisanome obliku
OŠ SLOJK A. 4. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst.
– čita poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja čita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst
OŠ SLOJK A. 4. 3.
Učenik reproducira rečenice i vrlo kratke tekstove.
– prema modelu oblikuje i izgovara kratke rečenice pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja reproducira kratke rečenice primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ SLOJK A. 4. 4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje u uvježbanome razgovoru oblikujući jednostavne rečenice
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– oblikuje i izgovara kratke rečenice radi razmjene informacija
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome razgovoru poznate tematike
OŠ SLOJK A. 4. 5.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– piše jednostavan tekst poznate tematike na temelju danoga predloška
– na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
– oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanome obliku na temelju zadanoga predloška uz malo pogrešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: zdravlje, odijevanje, dnevna rutina, kupnja, priroda i vrijeme, šira okolina, zanimanja.
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: strukture se nadovezuju na sadržaj prethodnih razreda; uporaba priloga rad/rada/rado .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te uz igru i u situacijskim vježbama s elementima igre.
odgojno-
-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 4. 1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja književnoga teksta
– povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
– preoblikuje čitani/slušani tekst, npr. stvara novi završetak, uvodi nove likove u priču itd.
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/poslušanim tekstom
OŠ SLOJK B. 4. 2.
Učenik objašnjava vrijednosti književnoga teksta koji su primjereni njegovoj dobi i osobnomu iskustvu.
– izražava svoje mišljenje o uočenim vrijednostima u književnome tekstu
– izdvaja dijelove teksta koji su mu se najviše svidjeli
– izdvaja pozitivne životne vrijednosti u tekstu
– prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih događaja, vrijedne poruke te mudre izreke i poruke
– uočava dobre i loše postupke likova
– razgovara o postupcima likova u književnome tekstu
– navodi tvrdnje kojima potkrepljuju vlastito mišljenje o uočenim vrijednostima književnoga
teksta
– uz povremenu pomoć učitelja izdvaja vrijednosti književnoga teksta
u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjerenim njegovoj dobi te osobnomu iskustvu.
OŠ SLOJK B. 4. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim vrstama koji su primjereni njegovoj dobi.
– čita tekstove u dječjim časopisima i na slovenskim mrežnim stranicama
– prepoznaje poruku teksta
– koristi se samostalno ili uz pomoć učitelja digitalnim izvorima
– prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi
– uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– lirske pjesme, pripovijetke, basne, narodne poslovice, dramski tekst.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Književni pojmovi: narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, pjesnička slika, personifikacija, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova, kamišibaj [kamishibai]).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 4. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– kratko i jednostavno govori što je doznao o kulturi druge osobe
– proširuje znanje o drugim kulturama
– uz povremenu pomoć učitelja i na temelju predloška govori i opisuje što je doznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva
OŠ SLOJK C. 4. 2.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije.
– prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije
– pokazuje Sloveniju i Ljubljanu na karti te veće slovenske gradove
– nabraja države s kojima Slovenija graniči
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije
OŠ SLOJK C. 4. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, crtežom i glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Slovenci, obližnji slovenski gradovi, glavni grad, smještanje Slovenije na karti.
Kulturni događaji i ustanove: susreti s književnicima, kulturni festivali i smotre.
Školske i izvanškolske manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskoga jezika.
Slovenski kalendarski običaji (dječje narodne igre i pjesme o Božiću i Uskrsu).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 4. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
5. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 5. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koji su upućeni jezičnim sredstvima i povezani su s poznatim temama ili situacijama u razredu
– razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica i odnose se na poznate teme
– prepričava bit teksta, razumije glavnu poruku iz teksta, izdvaja ključne riječi i važnije informacije iz teksta
– uz povremenu pomoć učitelja razumije slušani tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta
OŠ SLOJK A. 5. 2.
Učenik izražajno čita kratak, jednostavan i poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju.
– glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja čita kratak i poznat tekst
OŠ SLOJK A. 5. 3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
– na temelju predloška govori kratak tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ SLOJK A. 5. 4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih, prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
– planira razgovor, uspoređuje sadržaj razgovora s predloškom
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se naučenim te postavlja vlastita pitanja i daje odgovore
OŠ SLOJK A. 5. 5.
Učenik piše jednostavan tekst na zadanu temu.
– piše jednostavan tekst poznate tematike na temelju danoga predloška
– odgovara na postavljena pitanja
– pravilno piše poznate i učestale riječi
– oblikuje jednostavan tekst na zadanu temu na temelju zadanoga predloška uz manje pogreške
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevni život, aktivnosti u kući i oko kuće, svijet škole, naše prirodno okružje, bliža i šira okolina – orijentacija, detaljan opis životnoga okružja i doma.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojemu živimo, pravila ponašanja u školi, opis kućanskih poslova, opis geografskoga prostora (reljef, strane svijeta).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: sinonimi, antonimi, homonimi, imenice i pridjevi (svi padeži), glagol (prezent E, D, M).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima dramske igre.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 5. 1.
Učenik objašnjava svoje misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.
– na temelju kratkoga i jednostavnoga teksta objašnjava misli, osjećaje i zapažanja te ih povezuje s vlastitim iskustvom, uspoređuje vlastita zapažanja sa zapažanjima drugih
– uz povremenu pomoć učitelja objašnjava misli, osjećaje, zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom te razgovara o tekstu
OŠ SLOJK B. 5. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
– prepoznaje i imenuje određene vrste tekstova (basna, narodna priča, pjesma, bajka, igrokaz)
– određuje temu, misao i ugođaj teksta
– odgovara na pitanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom
– sažima sadržaj teksta
– čita kratak književni tekst nekoliko puta radi boljega razumijevanja pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
– uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta
OŠ SLOJK B. 5. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim vrstama koji su primjereni njegovoj dobi.
– čita tekstove u dječjim časopisima i na slovenskim mrežnim stranicama
– prepoznaje poruku teksta
– koristi se samostalno ili uz pomoć učitelja digitalnim izvorima
– prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi iz određenih izvora
– tumači pronađene podatke
– uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
OŠ SLOJK B. 5. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– crtežom i u situacijskim vježbama s elementima igre prikazuje sadržaj i likove iz književnoga teksta te svoje misli povezane s tekstom
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli i zapažanja te elementima dramske igre prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, basne, poslovice, izreke, pitalice, legende i predaje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova).
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
OŠ SLOJK C. 5. 1.
Učenik govori o sebi i o drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
– govori kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
– kratko i jednostavno govori što je doznao o kulturi druge osobe
– proširuje spoznaje o drugim kulturama
– uz povremenu pomoć učitelja i na temelju predloška govori i opisuje što je doznao o drugim kulturama na temelju
međukulturnoga iskustva
OŠ SLOJK C. 5. 2.
Učenik opisuje osnovna povijesna obilježja Slovenije.
– opisuje tijek glavnih događaja iz slovenske povijesti (naselitev, Karantanija i Karniola, Sveto Rimsko Cesarstvo, Celjska grofija)
– uz povremenu pomoć učitelja opisuje osnovna povijesna obilježja Slovenije
OŠ SLOJK C. 5. 3.
Učenik opisuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije i Slovenaca u Hrvatskoj.
– prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije i Slovenaca u Hrvatskoj (gradovi, sela i okolina)
– prepoznaje i pokazuje na karti mjesta u kojima Slovenci žive u Hrvatskoj (Pula, Rijeka, Karlovac, Zagreb, Varaždin, Čakovec, Osijek, Zadar, Split)
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Slovenije i Slovenaca u Hrvatskoj
OŠ SLOJK C. 5. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
– kreativno se izražava pjesmom, crtežom i glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, imena značajnih mjesta, podrijetlo Slovenaca, opis zemljopisnih obilježja Slovenije i Hrvatske (najveće rijeke, jezera, planine), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni običaji: pustovanje (karneval), narodne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva, posjet knjižnici, Brižinski spomenici, Čedajski i Stiški rukopisi).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 5. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
6.razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
6. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 6. 1.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
– na temelju prethodno učenoga predloška govori tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ SLOJK A. 6. 2.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome i kratkome razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih
– počinje, vodi i završava razgovor
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći se naučenim te oblikuje vlastita pitanja i daje odgovore
OŠ SLOJK A. 6. 3.
Učenik zapisuje kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– uočava razliku između pisanoga i govornoga oblika riječi
– piše po diktatu
– uz povremenu pomoć učitelja zapisuje izgovorene riječi
OŠ SLOJK A. 6. 4.
Učenik piše jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– piše jednostavan tekst na temelju zadanoga predloška koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
– logički oblikuje tekst, uređuje tekst poštujući pravopisna pravila
– piše jednostavan tekst na zadanu temu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, putovanje, naručivanje, kupnja, plaćanje, slobodno vrijeme i zabava, bavljenje sportom, hobiji.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, kupnja karte ili ulaznice, naručivanje hrane i pića, opis aktivnosti u slobodno vrijeme, opis zabave).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije, glagol (perfekt), izgovor slova l i v , stupnjevanje pridjeva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 6. 1.
Učenik izražava svoje mišljenje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta povezujući ga s vlastitim iskustvom.
– izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnoga ili neknjiževnoga teksta
– izražava osjećaje povezane s tekstom (iznenađenje, ljutnja, žaljenje, strah, suosjećanje...)
– pokazuje zanimanje za likove i događaje, poistovjećuje se s likovima i procjenjuje njihove postupke
– uz povremenu pomoć učitelja izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnoga ili neknjiževnoga teksta povezujući ga s vlastitim iskustvom
OŠ SLOJK B. 6. 2.
Učenik objašnjava ideje i probleme iznesene u književnim i neknjiževnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
– izražava mišljenje o glavnim događajima nakon čitanja ili slušanja teksta
– prepoznaje glavne misli i probleme u tekstu
– predlaže rješenje za probleme iznesene u tekstu
– uspoređuje vlastito mišljenje i prijedloge s mišljenjima i prijedlozima drugih
– uz povremenu pomoć učitelja izražava mišljenje i prijedloge o idejama i problemima iznesenima u tekstu
OŠ SLOJK B. 5. 3.
Učenik istražuje ključne riječi i potrebne podatke u skladu s vlastitim interesima i problemima.
– istražuje glavnu misao, poruku i ključne riječi u pisanome i pročitanome tekstu
– iz određenih izvora prikuplja dodatne informacije na temelju ključnih riječi
– koristi se sadržajem i pojmovnikom
– uz povremenu pomoć učitelja istražuje ključne riječi i potrebne podatke u skladu s vlastitim interesima i potrebama
OŠ SLOJK B. 5. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– crtežom prikazuje sadržaj i likove iz književnoga teksta te svoje misli povezane s tekstom
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli i zapažanja te prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, basne, poslovice, legende i predaje, dječji roman.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija, recitiranje pjesama, izrada plakata i čitanje književnih i neknjiževnih tekstova, obilježavanje slovenskoga kulturnog praznika: Prešernov dan).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 6. 1.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja.
– prepoznaje i imenuje povijesna obilježja Slovenije (povijesne pokrajine) i prekograničnih područja
– prepoznaje teritorijalne promjene tijekom povijesti
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 6. 2.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja, kako u granicama današnje Republike Slovenije tako i prekograničnih područja.
– prepoznaje i imenuje zemljopisna obilježja Slovenije, slovenske pokrajine unutar Republike Slovenije
– prepoznaje i pokazuje na karti određena prekogranična mjesta u kojima Slovenci žive (Italija: Trst i Gorica, Benečija (pokrajina Veneto); Austrija: Koruška, dio Štajerske; Mađarska: Porabje; Hrvatska: Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Varaždinska, Međimurska županija i Grad Zagreb)
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 6. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom iz različitih slovenskih pokrajina.
– kreativno se izražava pjesmom, crtežom i glumom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, povijest Slovenaca do Prvoga svjetskoga rata, zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja (dvojezični toponimi), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni plesovi, narodne pjesme, dječje narodne igre, zorna sredstva, predaje i legende, narodna nošnja).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 6. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
7. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
7. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 7. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekst srednje dužine poznate tematike.
– razumije tekst srednje dužine poznate tematike
– izdvaja glavnu poruku teksta, ključne riječi i ostale bitne podatke
– koristi se s nekoliko strategija za uspješno razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
– uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike
OŠ SLOJK A. 7. 2.
Učenik govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama.
– govori kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
– izvještava o poznatim situacijama i događajima
– planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
OŠ SLOJK A. 7. 3.
Učenik sudjeluje u jednostavnome, spontanom i vođenom razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
– postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome, spontanom i vođenom razgovoru poznate tematike.
OŠ SLOJK A. 7. 4.
Učenik piše jednostavan i kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– piše jednostavan tekst na temelju zadanoga predloška koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
– logički oblikuje tekst, uređuje tekst primjenjujući pravopisna pravila
– piše jednostavan tekst na zadanu temu koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama poštujući pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, zdrav život, putovanje, tehnologija.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, opis kretanja, opis aktivnosti u slobodno vrijeme, opis zabave).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije, glagol (futur), zavisnosložena rečenica, izravni i neizravni govor.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 7. 1.
Učenik obrazlaže svoja iskustva i točke gledišta povezane s književnim i neknjiževnim tekstom.
– uspoređuje svoja iskustva i mišljenje sa sadržajem književnoga i neknjiževnoga teksta
– razvija svoju maštu, razumijevanje i pogled na budućnost
– čita sa zadovoljstvom
– uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoja iskustva povezana s književnim ili neknjiževnim tekstom
OŠ SLOJK B. 7. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst.
– predstavlja pročitani tekst svojim riječima
– promišlja o dijelu književnoga teksta koji utječe na oblikovanje mišljenja
– uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst
OŠ SLOJK B. 7. 3.
Učenik izdvaja podatke dobivene iz različitih izvora pazeći na njihovu točnost i korisnost.
– prikuplja informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama
– prikuplja informacije iz pouzdanih izvora te provjerava njihovu točnost
– uz povremenu pomoć učitelja izdvaja informacije prema zadatku
OŠ SLOJK B. 7. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– svojim riječima objašnjava razliku između fikcije i stvarnosti
– kreativno se izražava u interpretaciji književnoga djela
– predstavlja književni tekst u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava svoju kreativnost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, tekstovi iz dječjih novina, mrežni sadržaji, dječji roman.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (izrada crteža i lutaka, dramatizacija, recitiranje, interpretiranje, izrada plakata i čitanje književnih i neknjiževnih tekstova).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 7. 1.
Učenik imenuje povijesna obilježja slovenskoga govornog područja.
– širi svoje spoznaje o Republici Sloveniji, slovenskoj kulturi i slovenskoj manjini u Hrvatskoj
– utvrđuje sličnosti i razlike među povijesnim događajima
– povezuje povijesne događaje s bitnim nacionalnim praznicima
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 7. 2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja.
– širi svoje spoznaje o zemljopisu Slovenije
– upoznaje se s pokrajinama i sjedištima pokrajina u Sloveniji
– upoznaje se s gradovima izvan Slovenije u kojima žive Slovenci i u kojima se govori slovenski jezik
– uz povremenu pomoć učitelja imenuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
OŠ SLOJK C. 7. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom iz različitih slovenskih pokrajina.
– kreativno se izražava pjevanjem, plesom i igrokazom
– učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim i (samo)izražajnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, povijest Slovenaca u prvoj polovici 20. stoljeća, zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja (dvojezični toponimi), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (narodni običaji: za vrijeme sjetve, žetve, berbe; narodne pjesme, zorna sredstva, predaje i legende, narodna nošnja).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 7. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
8. razred – 105 sati godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
8. razred osnovne škole – 3 sata (105 sati godišnje)
A. Jezične kompetencije
OŠ SLOJK A. 8. 1.
Učenik razumije tekst srednje dužine poznate tematike.
– razumije jednostavne i srednje duge tekstove poznatoga sadržaja nakon čitanja ili slušanja
– izdvaja glavnu poruku teksta
– razumije tekst globalno i selektivno
– primjenjuje strategije za uspješno razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
– uz povremenu pomoć učitelja razumije srednje duge tekstove
OŠ SLOJK A. 8. 2.
Učenik govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama.
– govori kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
– izvještava o poznatim situacijama i događajima
– povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama
OŠ SLOJK A. 8. 3.
Učenik sudjeluje u vođenome jednostavnom i spontanom razgovoru poznate tematike.
– sudjeluje u jednostavnome, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
– postavlja pitanja i odgovara na njih
– uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnome razgovoru
OŠ SLOJK A. 8. 4.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– piše srednje dug tekst na temelju zadanoga predloška
– logički oblikuje tekst
– koristeći se naučenim sredstvima, pokušava samostalno stvarati nove tekstove unaprijed neobrađene tematike
– točno zapisuje riječi koristeći se znakovima interpunkcije
– piše srednje dug tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama poštujući pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: čovjek i društvo, zaštita okoliša, znanost i tehnika, poslovni svijet, zdrav život.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živoga svijeta, prehrambene navike, opis kretanja, opis aktivnosti u slobodno vrijeme, razgovor o budućnosti, odabir profesionalne orijentacije, rasprava).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama: promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije, glagol (kondicional), redoslijed riječi u rečenici, nepromjenjive vrste riječi, pravopis osnovnih i rednih brojeva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
B. Književnost
OŠ SLOJK B. 8. 1.
Učenik tumači književni i neknjiževni tekst prema svojemu čitateljskom iskustvu uspoređujući ga s drugim tekstovima.
– prepoznaje strukturu književnoga i neknjiževnoga teksta
– prosuđuje i opisuje različite okolnosti, namjeru autora da usmjerava pažnju čitatelja
– čita sa zadovoljstvom
– uz povremenu pomoć učitelja tumači književne i neknjiževne tekstove
OŠ SLOJK B. 8. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst na osnovi svojega iskustva i konteksta kritički ga uvažavajući.
– prepoznaje i prosuđuje različite osobine likova na osnovi njihovih djela, govora i stajališta
– etički i moralno tumači tekst
– kritički i argumentirano ocjenjuje književni i neknjiževni tekst
– uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst
OŠ SLOJK B. 8. 3.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na javno mišljenje.
– prepoznaje utjecaj medijske poruke na javno mišljenje
– razvija kritičko razmišljanje i oblikuje vlastito mišljenje
– uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje o utjecaju medijskih tekstova na javno mišljenje
OŠ SLOJK B. 8. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnoga iskustva.
– govori o različitim interpretacijama teksta
– svojim riječima opisuje razliku između fikcije i stvarnosti
– predstavlja književni tekst igranjem uloga
– uz povremenu pomoć učitelja kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– slovenske narodne priče, pjesme, tekstovi iz novina, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije, životopis, dječji roman.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju (dramatizacija, recitiranje, interpretiranje, izrada plakata, priprema prezentacije, pisanje životopisa i čitanje književnih i neknjiževnih tekstova).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
C. Kultura
OŠ SLOJK C. 8. 1.
Učenik imenuje povijesna obilježja slovenskoga govornog područja i povijesna obilježja Hrvatske.
– iz više se izvora upoznaje s poviješću slovenskoga naroda unutar i izvan matične zemlje (važniji događaji i osobe)
– upoznaje se s događajima i osobama važnim za oba naroda
– uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja slovenskoga govornog područja i povijesna obilježja Hrvatske
OŠ SLOJK C 8. 2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja Slovenije i Hrvatske.
– širi svoje spoznaje o zemljopisnim, društvenim i gospodarskim obilježjima Slovenije
– uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje zemljopisna obilježja Slovenije i Hrvatske
OŠ SLOJK C 8. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom iz različitih slovenskih pokrajina.
– aktivno surađuje u zajedničkoj predstavi ili priredbi
– pjeva narodne i moderne pjesme
– sudjeluje u aktivnosti povezanoj s vizualnim medijima
– uz povremenu pomoć učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim i (samo)izražajnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– praznici i blagdani, slovenska glazba i ples, povijest Slovenaca u drugoj polovici 20. stoljeća i na početku 21. stoljeća (razdoblje socijalizma, rat za Sloveniju, samostalna država, promjena političkoga i ekonomskoga sustava, Europska unija, promjena valute), zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja, poznati slovenski umjetnici.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju ( Veseli december – praznici i praznovanja u prosincu, narodne pjesme, zorna sredstva, povijesni tekstovi, umjetnička djela, posebnosti slovenske arhitekture – pčelinjak, kozolec ).
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izražen u postotcima za 8. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda od 1. do 4. razreda srednje škole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.1.1.
Učenik govori tekst srednje dužine i upotrebljava jednostavne jezične strukture.
– definira glavne aspekte i ključne elemente teme
– strukturira sadržaj
– argumentirano izražava svoja mišljenja i stavove
– govori tekst srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.1.2.
Učenik sudjeluje u dužemu, planiranom i jednostavnome, spontanom razgovoru.
– strukturira izlaganje
– sudjeluje u razgovoru
– koristi se jezičnim elementima za početak, tijek i kraj razgovora te pazi da se uključi u razgovor u odgovarajuće vrijeme
– sudjeluje u dužemu, planiranom i jednostavnome, spontanom razgovoru uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.1.3.
Učenik piše tekstove srednje dužine uz upotrebu srednje složenih jezičnih struktura i primjenu pravopisnih pravila.
– konstruira oblik teksta i njegov sadržaj
– u tekstu jasno određuje odlomke
– koristi se s malo složenijim jezičnim strukturama
– poštuje pravopisna pravila
– uređuje i ispravlja vlastiti tekst
– piše jednostavne tekstove srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: predstavljanje, obitelj, svakodnevni život, moja škola, moje okružje, slobodno vrijeme, odlazak u trgovinu, blagdanski običaji.
Jezične funkcije: opisivanje životnih situacija i vođenje razgovora, predstavljanje, opis obitelji i obiteljskih veza, opis dnevne rutine, opis provođenja slobodnoga vremena i mogućnosti za zabavu, opis prirodnoga okoliša, opis vremenske prognoze.
Nastavnik odabire leksik sukladno prije usvojenome znanju učenika te njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture sukladno prije usvojenome znanju učenika na temelju predloženih jezičnih funkcija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju i nastavljaju na sadržaje iz prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
B. Književnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK B.1.1.
Učenik navodi književne vrste i njihova obilježja.
– imenuje književnu vrstu teksta
– navodi osobine književnih vrsta
– uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ SLOJK B.1.2.
Učenik iznosi i argumentira svoja mišljenja i stavove o tekstu.
– izražava svoje mišljenje o književnome djelu
– izražava poruku teksta prema vlastitome nahođenju
– izriče općeniti stav o tekstu prema vlastitome čitateljskom iskustvu, doživljajima i vlastitoj percepciji svijeta
– uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu i vlastita stajališta
SŠ SLOJK B.1.3.
Učenik iz teksta izdvaja ključne pojmove.
– razumije sadržaj teksta
– tumači glavnu poruku teksta
– razaznaje najvažnije pojmove u tekstu
– razumije dublju poruku teksta te razlikuje manje važne i važnije podatke
– uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta odabire podatke i ključne pojmove
SŠ SLOJK B.1.4.
Učenik na stvaralački način interpretira književno djelo.
– analizira različita tumačenja teksta
– vlastitim riječima tumači razliku između stvarnoga i fiktivnoga
– uspoređuje različita tumačenja književnoga teksta
– samostalno predstavlja književno djelo na kreativan način
– učenik se kreativno izražava uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme, priče i legende, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta.
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK C.1.1.
Učenik navodi povijesne elemente slovenskoga govornog područja.
– nabraja povijesne elemente određenoga jezičnog područja
– razumije ulogu i važnost plemićkih obitelji u slovenskoj povijesti
– uz povremenu pomoć nastavnika određuje povijesna obilježja slovenskoga govornog područja
SŠ SLOJK C.1.2.
Učenik navodi zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja.
– uz pomoć zemljopisne karte određuje slovensko govorno područje
– nabraja zemljopisna obilježja Slovenije (reljef, klima, vodno bogatstvo, veći gradovi)
– uz povremenu pomoć nastavnika određuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
SŠ SLOJK C.1.3.
Učenik navodi podatke važne za slovensku kulturu i tradiciju.
– navodi tradicionalne slovenske običaje povezane s blagdanima
– navodi tradicionalna jela i običaje povezane s blagdanima
– prepoznaje tradicionalna slovenska glazbena djela povezana s blagdanima
– uz povremenu pomoć nastavnika navodi podatke povezane sa slovenskom kulturom i tradicijom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– blagdani i praznici, slovenska narodna glazba, običaji Slovenaca, pregled povijesti i geografska obilježja Slovenije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodne pjesme, vizualna sredstva, povijesni izvori, zemljopisna karta, mrežni sadržaj
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izraženih u postotcima za 1. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.2.1.
Učenik govori tekst srednje dužine i upotrebljava složenije jezične strukture.
– definira glavne aspekte i ključne elemente teme
– strukturira sadržaj
– argumentirano izražava svoja mišljenja i stavove
– unosi potrebne promjene u govor
– govori tekst srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.2.2.
Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i kraćemu spontanom razgovoru.
– strukturira izlaganje
– sudjeluje u razgovoru
– koristi se jezičnim elementima za početak, tijek i kraj razgovora te pazi da se uključi u razgovor u odgovarajuće vrijeme
– sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome spontanom razgovoru uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.2.3.
Učenik piše tekstove srednje dužine služeći se srednje složenim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.
– konstruira oblik teksta i njegov sadržaj
– u tekstu jasno određuje odlomke
– koristi se s malo složenijim jezičnim strukturama
– poštuje pravopisna pravila
– uređuje i ispravlja vlastiti tekst
– piše jednostavne tekstove srednje dužine uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: moje djetinjstvo, obiteljske proslave, moji uzori, naručivanje hrane, recepti, gradske institucije, znamenitosti, put od točke A do točke B.
Jezične funkcije: predstavljanje i opis svojega djetinjstva, obiteljskih proslava, svojih uzora, opis institucija i vladanje obrascima ophođenja sa službenim osobama koje ondje rade, opis puta od točke A do točke B.
Vježbe čitanja i razumijevanja mogu se provesti na književnim tekstovima, na tekstovima za vježbu i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
B. Književnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK B.2.1.
Učenik navodi književne vrste i njihova obilježja.
– imenuje književnu vrstu teksta
– navodi osobine književnih vrsta
– uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ SLOJK B.2.2.
Učenik iznosi i argumentira svoje mišljenje o tekstu.
– izražava svoje mišljenje o književnome djelu
– izražava poruku teksta prema vlastitome nahođenju
– izriče općeniti stav o tekstu prema vlastitome čitateljskom iskustvu, doživljajima i vlastitoj percepciji svijeta
– uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu
SŠ SLOJK B.2.3.
Učenik iz teksta izdvaja ključne pojmove.
– razumije sadržaj teksta
– tumači glavnu poruku teksta
– razaznaje najvažnije pojmove u tekstu
– razumije dublju poruku teksta i razlikuje manje i važnije podatke
– uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta izdvaja podatke i ključne pojmove
SŠ SLOJK B.2.4.
Učenik na stvaralački način interpretira književno djelo.
– analizira različita tumačenja teksta
– vlastitim riječima tumači razliku između stvarnoga i fiktivnoga
– uspoređuje različita tumačenja književnoga teksta
– samostalno predstavlja književno djelo na kreativan način
– učenik se kreativno izražava uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pjesme, legende i predaje, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK C.2.1.
Učenik interpretira elemente slovenske kulture kreativno se izražavajući.
– samostalno ili kao član skupine učenik se uključuje u različite umjetničke aktivnosti sukladno svojim željama i mogućnostima
– javno nastupa u školi i izvan nje
– uz primjerenu pomoć nastavnika učenik se kreativno izražava u skladu sa svojim mogućnostima i afinitetima (pjesma, ples, dramski izričaj…) te sudjeluje u priredbama u školi i izvan nje
SŠ SLOJK C.2.2.
Učenik istražuje podatke o slovenskoj kulturi u domovini te o kulturi Slovenaca u Hrvatskoj i drugdje u svijetu.
– otkriva podatke o djelovanju slovenskih kulturnih institucija u Sloveniji, Hrvatskoj i drugdje
– informira se o djelovanju slovenske manjine prateći medije (TV, radioemisije, časopise i sl.)
– uz povremenu pomoć nastavnika nadograđuje svoje znanje o slovenskoj kulturi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– blagdani i praznici, slovenska glazba i ples, obilježja krajeva u kojima Slovenci žive u Hrvatskoj, nacionalni parkovi, slovenski izumitelji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, mrežni sadržaj
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izraženih u postotcima za 2. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno-
-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.3.1.
Učenik razumije i govori dug i srednje složen tekst.
– razumije tekst opće tematike
– razumije složene leksičke strukture
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
– razlikuje bitnu informaciju od nebitne
– govori duge i složene tekstove
– detaljno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje sadržaje te iznosi mišljenje ili stav o njima
– jasno prezentira poznatu temu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć.
SŠ SLOJK A.3.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i srednje dugoga planiranog i neplaniranog razgovora .
– sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
– počinje, prati, održava i završava razgovor
– prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
SŠ SLOJK A.3.3.
Učenik piše dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta (sastavak, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo)
– prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora
– razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja
– povezuje više odlomaka u cjelinu, uređuje i organizira tekst
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme : društveni život, odnosi s drugima – obiteljske i prijateljske veze,
društvene veze.
Nastavnik odabire leksičke i gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture koje su učenici najlošije usvojili te ih obrađuje uz sadržaj određene teme.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju nadograđujući se na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih struktura putem usmene i pismene interakcije s učenikom ima cilj osvještavanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti. Te se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama.
Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama uporabe jezika, ovisno o vrsti zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov kognitivni i jezični razvoj. Pokazuje učenicima primjere uporabe strategija, potiče učenike na primjenu tih strategija i tako daje model za unaprjeđenje učenja.
Ishodi iz predmetnoga područja jezične kompetencije dopunjuju se ishodima iz predmetnih područja kultura i mediji te književnost i stvaralaštvo .
B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodiodgojno -obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razred
SŠ SLOJK B.3.1.
Učenik izražava svoje mišljenje o tekstu i obrazlaže ga.
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori te izražava emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnome tekstu
– obrazlaže razumijevanje teksta
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i o književnosti
– učenik uz povremenu pomoć iznosi svoje mišljenje i obrazlaže ga
SŠ SLOJK B.3.2.
Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitome interesu.
– razgovara o različitim interpretacijama teksta
– objašnjava razliku između fiktivnoga i stvarnoga svijeta
– primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– učenik uz pomoć nastavnika interpretira tekst i priprema vlastite radove
SŠ SLOJK B.3.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnome i profesionalnome interesu
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno naglas čita primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– utvrđuje ključne podatke
– izdvaja i tumači ideje, razlikuje činjenice od mišljenja
– sažima podatke u tekstu
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
– prepoznaje značenje riječi iz konteksta
Literatura:
I. Tavčar, Cvetje v jeseni (priča)
V. Bartol, Alamut (roman)
D. Jančar, Posmehljivo poželenje (roman)
– učenik odabire informacije te ih uspoređuje i povezuje s vlastitim iskustvom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme : okoliš, ekološka osviještenost, ekološki slogani, zaštita i čuvanje prirode, prirodna bogatstva Republike Slovenije, zdrav život, fizička aktivnost i sport, prehrana: vrste i stilovi, slovenska kuhinja: tipični proizvodi i jela, tradicija i običaji – Božić.
– različiti tekstovi iz knjiga, novina, internetskih sadržaja, filmovi, predlošci, udžbenik.
– prepričavanje i opisivanje pročitanoga uz vlastitu interpretaciju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik upoznaje učenike s različitim stilovima učenja navodeći primjere, potiče učenike i odabire tekstove za obradu sadržaja po svojemu izboru. Učenik čita i interpretira radove potaknut tekstom ili umjetničkim djelom uz pomoć nastavnika koji ga potiče na vlastiti izraz, originalnost i stvaralačko mišljenje.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo dopunjuju se ishodima iz predmetnih područja jezične kompetencije i kultura i mediji .
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK C.3.1.
Učenik integrira različite informacije o Republici Sloveniji te povezuje različite elemente slovenske kulture i kulture slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u cjelovitu sliku.
– istražuje i prezentira informacije o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Sloveniji i slovenskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj
– izgrađuje samopouzdanje pri korištenju slovenskoga jezika te se izravno susreće s kulturom u autentičnome okružju izražavajući svoje stavove, osjećaje i mišljenja
– u čenik uz pomoć nastavnika prepoznaje, povezuje i integrira osnovne značajke i obilježja slovenske kulturne baštine sa slovenskom kulturom nacionalnih manjina na području Republike Hrvatske
SŠ SLOJK C.3.2.
Učenik upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja na slovenskome jeziku i kritički ih prosuđuje.
– ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske, plesne i likovne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
– javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje
– učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj povezuje i različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima
– ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– tiskani i elektronički tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori (govor, pismo, intervju, knjige, znanstvenopopularni članci, TV, film).
Preporučene teme: znanost, umjetnost, tehnologija, mediji, predmeti za svakodnevnu upotrebu, reklamni oglasi, televizija, dnevne novine, tradicija i običaji, bajke i priče, povijesne osobe i njihova djela, slovenska književnost i film, likovna i glazbena umjetnost (slovenski kipari, slikari, grafičari, arhitekti i glazbenici).
Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda tematski su povezani sa slovenskom i hrvatskom kulturnom baštinom i medijima.
Film: Cvetje v jeseni, Razredni sovražnik.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Nastavnik potiče učenike na istraživanje obilježja slovenske kulture i medija te ih učenici uspoređuju s odgovarajućim sadržajima s hrvatskom kulturom i medijima.
Potiče se prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja u galeriji, kazališnoj predstavi, kinu, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja (recitiranje, pjevanje, slikanje, gluma, projektni zadatci).
Ishodi iz predmetnoga područja kultura i mediji dopunjuju se ishodima iz predmetnih područja jezične kompetencije i književnost i stvaralaštvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred srednje škole – 70 sati godišnje
A. Jezične kompetencije
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK A.4.1.
Učenik razumije i upotrebljava duge i složene jezične strukture.
– izražava argumentirano mišljenja i stavove na strukturiran i jasan način
– oblikuje i govori duže i složenije tekstove
– definira glavne aspekte i ključne elemente teme
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– razlikuje književni i govorni oblik te situacije u kojima se njima koristi
– govori srednje dug i dug tekst uz povremenu pomoć nastavnika
– prepoznaje glavnu poruku, analizira i primjenjuje ključne informacije
SŠ SLOJK A.4.2.
Učenik sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u strukturiranome izlaganju
– sudjeluje u spontanome razgovoru, počinje i potiče razgovor u različitim situacijama
– koristi se jezičnim elementima za početak, tijek i kraj razgovora
– prilagođava svoj govor književnomu obliku jezika
– sudjeluje u različitim oblicima dugoga i složenoga razgovora uz povremenu pomoć nastavnika
SŠ SLOJK A.4.3.
Učenik piše duže i složenije tekstove uz upotrebu složenih jezičnih struktura i primjenu pravopisnih pravila.
– konstruira oblik i sadržaj teksta koristeći se složenim jezičnim strukturama
– u tekstu jasno određuje odlomke i povezuje ih u tekst
– uređuje i ispravlja vlastiti tekst
– poštuje pravopisna pravila, točno upotrebljava interpunkcijske znakove i pravilno zapisuje nepoznate riječi
– opisuje stvarne i zamišljene događaje te obrazlaže svoje stavove
– piše duže i složenije tekstove uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Predložene teme: predstavljanje, obitelj, svakodnevni život, moj dom, moje mjesto, škola i slobodno vrijeme, hrana, tijelo i zdravlje, blagdanski običaji.
Jezične funkcije: opisivanje životnih situacija i vođenje razgovora, predstavljanje, opis obitelji i obiteljskih veza, opis dnevne rutine i školskih obveza, opis provođenja slobodnoga vremena i mogućnosti za zabavu, opis prirodnoga okoliša i vremenskih prilika, opis zdravoga načina života.
Nastavnik odabire leksik sukladno prije usvojenome znanju učenika te njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture sukladno prije usvojenome znanju učenika na temelju predloženih jezičnih funkcija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju i nastavljaju na sadržaje prethodnih razreda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem uz igru i u situacijskim vježbama s elementima jezičnih i dramskih igara.
B. Književnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK B.4.1.
Učenik navodi književne vrste i njihova obilježja.
– imenuje književnu vrstu teksta
– navodi osobine književnih vrsta
– uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ SLOJK B.4.2.
Učenik iznosi i argumentira svoja mišljenja i stavove o tekstu.
– izražava svoje mišljenje o književnome djelu
– izražava poruku teksta prema vlastitome nahođenju
– izriče općeniti stav o tekstu prema vlastitome čitateljskom iskustvu, doživljajima i vlastitoj percepciji svijeta
– uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu i vlastite stavove
SŠ SLOJK B.4.3.
Učenik iz teksta izdvaja ključne pojmove.
– razumije sadržaj teksta
– tumači glavnu poruku teksta
– razaznaje bitne pojmove u tekstu
– razumije dublju poruku teksta i razlikuje manje važne i važnije podatke
– uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta odabire podatke i ključne pojmove
SŠ SLOJK B.4.4.
Učenik na stvaralački način interpretira književno djelo.
– obrazlaže i analizira različite interpretacije teksta
– vlastitim riječima tumači razliku između stvarnoga i fiktivnoga
– uspoređuje različite interpretacije književnoga teksta
– primjenjuje osnovne i relevantne književnoteorijske pojmove
– samostalno predstavlja književno djelo na kreativan način
– učenik se kreativno izražava uz povremenu pomoć nastavnika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
– pjesme, priče i legende, mrežni sadržaji, kratki filmovi, radijske i TV emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Nastavnik odabire tekstove po svojemu izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz predmetnoga područja književnost paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnoga i neknjiževnoga teksta.
C. Kultura
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
SŠ SLOJK C.4.1.
Učenik navodi povijesne elemente slovenskoga govornog područja.
– povezuje elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu međusobnu povezanost i promjenljivost u povijesti
– nabraja povijesna razdoblja slovenskoga jezičnog područja
– razumije ulogu i važnost značajnih osoba u slovenskoj povijesti
– upoznaje i uspoređuje povijesna obilježja slovenskoga i hrvatskoga govornog područja
– uz povremenu pomoć nastavnika određuje povijesna obilježja slovenskoga govornog područja
SŠ SLOJK C.4.2.
Učenik navodi zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja.
– uz pomoć zemljopisne karte određuje slovensko govorno područje i susjedne zemlje
– nabraja zemljopisna obilježja Slovenije (reljef, klima, vodno bogatstvo, gradovi, znamenitosti)
– obrazlaže zašto je važno putovati i upoznavati nove i drukčije kulture
– upoznaje i uspoređuje zemljopisna obilježja slovenskoga i hrvatskoga govornog područja
– uz povremenu pomoć nastavnika određuje zemljopisna obilježja slovenskoga govornog područja
SŠ SLOJK C.4.3.
Učenik navodi podatke važne za slovensku kulturu i tradiciju.
– navodi tradicionalne slovenske običaje, jela i glazbu povezane s blagdanima
– upoznaje slovenska likovna i glazbena djela u povijesti
– upoznaje suvremena događanja u slovenskoj kulturi
– upoznaje i uspoređuje slovensku i hrvatsku kulturu i tradiciju
– uz povremenu pomoć nastavnika navodi podatke povezane sa slovenskom kulturom i tradicijom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
– blagdani i praznici, slovenska narodna glazba, običaji Slovenaca, pregled povijesti i geografska obilježja Slovenije, suvremeni kulturni događaji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Ishodi iz predmetnoga područja kultura paralelno se dopunjuju ishodima drugih dvaju predmetnih područja te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
– narodne pjesme, vizualna sredstva, povijesni izvori, zemljopisna karta, mrežni sadržaj, suvremena kultura
Prikaz zastupljenosti predmetnih područja izraženih u postotcima za 4. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. Povezanost nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i drugim predmetima
Pravo na odgoj i obrazovanje na materinskome jeziku i pismu pripadnici nacionalnih manjina, pa tako i pripadnici slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ostvaruju u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) i posebnim oblicima školovanja.
Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK zasniva se na odredbama Ustava Republike Hrvatske, navedenim zakonima te u Okviru nacionalnoga kurikula i snažno je povezan s jezično- -komunikacijskim područjem kao jezik slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a u okviru kurikula razvoj jezično-komunikacijske kompetencije jedna je od ključnih kompetencija za stjecanje i prijenos znanja, sposobnosti, vještina, mišljenja, stavova i vrijednosti.
S obzirom na to da je upravo jezik ujedno cilj i sredstvo poučavanja i učenja slovenskoga jezika i kulture, Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK, u skladu s razredima, povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim drugim nastavnim predmetima.
Poučavanje i učenje predmeta SLOJK izrazito je složeno jer poučavanje i učenje slovenskoga jezika ujedno podrazumijeva i istovremeno učenje i poučavanje slovenske kulture u najširemu smislu, zbog čega je kurikul izravno povezan s predmetima društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja, prvenstveno s nastavnim predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna kultura te Glazbena kultura. Važno je istaknuti brojne društvene, gospodarske i povijesne poveznice koje proizlaze iz povijesne jugoslavenske državne zajednice dio koje su bili i Slovenci i Hrvati, s posebnim naglaskom na posebnosti pograničnoga područja.
Očekivanja definirana u kurikulima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije izravno su uključena u Kurikul nastavnoga predmeta SLOJK. Zahvaljujući informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji postiže se virtualna suradnja sa slovenskim vršnjacima koji žive u Republici Sloveniji, a i s ostalim kulturnim krugovima, što bolje pridonosi upoznavanju njihovih kulturnih navika i tradicija. Druge međupredmetne teme (Zdravlje, Poduzetništvo i Održivi razvoj) ostvaruju se izborom sadržaja na slovenskome jeziku.
SLOJK kao materinski jezik slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj sadržajno je i metodološki usko povezan s hrvatskim jezikom i drugim stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U kasnijim razdobljima ovaj način rada prilagođen je željama i potrebama učenika, ovisno o njihovim obrazovnim interesima i poslovnim ciljevima.
S obzirom na to da je slovenski jezik materinski jezik slovenske nacionalne manjine koja živi na području Republike Hrvatske, preporučuje se uspostava različitih projekata i programa u suradnji sa slovenskim organizacijama (Savez slovenskih društava u RH) i kulturno-umjetničkim društvima u Hrvatskoj, što također pridonosi razvoju cjeloživotnoga obrazovanja. Na temelju bliske povijesne, ali i sadašnje povezanosti Republike Slovenije i Republike Hrvatske, slovenski je jezik sredstvo kojim se potiče gospodarska i obrazovna mobilnost mladih i drugih građana Republike Hrvatske, čime se dodatno jača i razvija zajednička povezanost dviju zemalja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Iskustva učenja i poučavanja
Osnovno je načelo u suvremenome učenju i poučavanju nastavnoga predmeta SLOJK usmjerenost na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom učenju i poučavanju do izražaja dolaze individualne sposobnosti, potrebe i interesi učenika, čime se potiče kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj učenika, što omogućuje jedinstveni razvoj učenika te ga osposobljava za samostalno i cjeloživotno učenje.
Proces učenja dinamičan je i aktivan proces koji učeniku pruža suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje te raznoliko korištenje jezikom. Zbog toga je u okviru poučavanja nastavnoga predmeta SLOJK potrebno stvoriti konkretnu primjenu naučenoga gradiva koji se povezuje s izvanškolskim okružjem. Razvijanje pozitivnoga stava o slovenskome jeziku i kulturi, stvaranje, održavanje i razvoj, motivacije, osobnoga interesa i pozitivnih emocija te predanost identitetu ključna je za postizanje pedagoškoga cilja. Njegovanje i r azvijanje pozitivnoga stava o slovenskome jeziku i kulturi, uz motivaciju, osobne interese i pozitivne emocije, ključno je u oblikovanju identiteta, razvoju uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u procesu ovladavanja slovenskim jezikom.
Cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta SLOJK jest održavanje i razvoj učenikovih komunikacijsko-jezičnih kompetencija upotpunjenih elementima međukulturnih kompetencija te priprema učenika za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja.
U okviru poučavanja i učenja nastavnoga predmeta SLOJK u obzir bi trebalo uzeti različite stilove učenja i metode poučavanja, kombinirati ih te prilagoditi dobi, sposobnostima i (pred)znanju učenika.
U razrednoj nastavi osnovne škole, a dijelom i u višim razredima osnovne škole, u fokus se ne stavlja samo aktivnost govorenja, slušanja i pisanja, već i učenje koje se temelji na svim osjetilima i na igri. U višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi kognitivni pristup dobiva sve važniju ulogu, paralelno s postupnim osvješćivanjem jezičnih struktura i njihovih funkcija te stvaranjem i razvojem temelja samostalnoga učenja. Sve nastavne aktivnosti trebale bi biti osmišljene tako da uzimaju u obzir individualne raznolikosti i razvojne mogućnosti učenika tako da se učeniku omogući povezivanje novostečenih znanja i vještina s postojećima te da se potiče razvoj učenikove samostalnosti i osjećaj odgovornosti za učenje, a koje su usmjerene k ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda svih triju predmetnih područja koji čine zaokruženu cjelinu za svaku godinu učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Uloga učitelja i nastavnika
Upravo je uloga učitelja i nastavnika jedna od ključnih i zahtjevnijih u suvremenome, na učenika usmjerenomu učenju i poučavanju nastavnoga predmeta SLOJK. Jedan je od važnijih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje nastavnoga predmeta SLOJK upravo poticanje i održavanje učenikove motivacije te interesa kojim se postiže učvršćivanje identiteta i odnosa prema slovenskome jeziku i kulturi. Da bi se postigla što bolja motivacija učenika, potrebno je stvoriti pozitivno radno okružje i odnos s učenicima, aktivno ih uključivati te im ponuditi mogućnost biranja. Učitelj više nije samo onaj koji daje informacije, već i onaj koji podupire učenika tijekom izgradnje njegovih kompetencija te ga tako inspirira, usmjerava i potiče na kritičko razmišljanje. Učitelj u svojoj ulozi voditelja, animatora i suradnika ima, osim organizacije i usmjeravanja učenja, i važan zadatak stvaranja ugodnoga i poticajnoga okružja u razredu pritom birajući one nastavne aktivnosti koje su u skladu s kognitivnim i afektivnim razvojem učenika te koristeći se primjerenim nastavnim metodama, s obzirom na individualne razlike unutar skupine. Bilo kakve gramatičke pogreške učitelj i nastavnik prihvaća kao sastavni dio procesa učenja omogućujući učeniku da se uključi u komunikaciju s učiteljem i nastavnikom te vršnjacima bez stresa i straha, čime se usredotočuje na iskustva uspjeha i samouvjereno služenje jezikom.
Da bi učitelj što učinkovitije ostvario kurikulom određene odgojno-obrazovne ishode, koristi se različitim strategijama poučavanja kojima se potiče učenikova aktivnost te mu se omogućuje upravljanje vlastitim procesom učenja. Nema samo jedne strategije i metode kojom bi se ostvarili svi ciljevi zbog različitosti učenika i njihova različitog načina učenja, stoga je važno kombinirati različite strategije i metode. U suvremenoj nastavi učitelj usmjerava učenje stavljajući naglasak na suradničko učenje koje temelji na zajedničkome sudjelovanju učenika i učitelja u procesu učenja, koristi se strategijom poučavanja vođenim otkrivanjem i razgovorom kojim učenike uključuje u raspravu. Time potiče učenika na učenje u suradnji s drugima, na preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje, na uporabu različitih razina misaonih procesa, na razvoj socijalnih vještina te samostalnosti u učenju.
Učitelj kombinira strategije i oblike poučavanja te stvara uvjete koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do uspješnoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u procesu učenja i poučavanja nastavnoga predmeta SLOJK.
Profesionalan pristup koji se očekuje od učitelja ne podrazumijeva samo jezičnu i metodičku stručnost, sposobnost samostalnoga donošenja odluka o primjeni kurikula, promišljanje o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima koje kontinuirano prilagođava, već i etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost u svojemu radu. Učitelj ima i kvalitetnu komunikaciju te aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, suradnicima i drugim učiteljima, različitim manjinskim organizacijama te mjerodavnim obrazovnim institucijama da bi učeniku omogućio što kvalitetnije i učinkovitije postizanje ciljeva u procesu učenja i poučavanja slovenskoga jezika i kulture. Preduvjet poboljšanja profesionalnih vještina i postizanja kvalitetnih odgojno-obrazovnih ishoda svakako je kontinuirano stručno usavršavanje učitelja koje se ostvaruje samoobrazovanjem te grupnim oblicima u interakciji s drugim učiteljima u okviru različitih stručnih tijela.
Jedan od preduvjeta za uspješno usvajanje jezika jest izloženost i njegova uporaba. Slovenski jezik ipak nije dovoljno zastupljen u neposrednome okružju učenika, stoga učitelj/nastavnik u nastavu nastavnoga predmeta SLOJK uključuje različite sadržaje, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike i vanjske suradnike te omogućuje digitalnu povezanost s drugim učenicima koji govore slovenski jezik u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji te drugdje u svijetu da bi učenici mogli upoznati međukulturnu i autentičnu komunikaciju s govornicima slovenskoga jezika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Materijali i izvori
Učitelj/nastavnik odabirom i uporabom odgovarajućih nastavnih materija i izvora, koji su didaktički oblikovani predmeti kojima učenici lakše shvaćaju nastavne sadržaje te su u skladu s planiranim nastavnim aktivnostima, utemeljuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a pritom uzima u obzir učenikovu dob, razinu znanja, individualne sposobnosti te učenikova zanimanja. S obzirom na to da se sadržaji nastavnoga predmeta SLOJK povezuju s drugim područjima i predmetima, odabiru se materijali koji su u skladu s ostalim područjima i predmetima, čime se potiče multidisciplinarnost.
Odobreni udžbenici i pomoćna nastavna sredstva osnovni su nastavni materijal za poučavanje, a osim toga se nastavnik koristi i izvornim jezičnim materijalima u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima koji uključuju vizualne, tekstne, auditivne te modrene digitalne i multimedijske sadržaje s pomoću kojih uče uviđanjem i istraživanjem te ih potiču na samostalnost.
Od važnijih su resursa za još učinkovitije i permanentnije usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda i izvanučionički sadržaji koji su povezani sa slovenskim jezikom i kulturom, npr. medijski i multimedijski sadržaji na slovenskome jeziku (televizijske i radijske emisije, filmovi, crtani filmovi, glazba, stripovi, knjige za mlade itd.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Okružje za učenje
Poticajno i sadržajno okružje u razredu jedan je od ključnih čimbenika za uspješno i lakše učenje i usvajanje slovenskoga jezika i kulture. U takvu okružju u kojemu je učenje i poučavanje usmjereno na učenika, povećava se njegova učinkovitost produbljivanja i održavanja znanja, razvija se zanimanje i interes za samostalno učenje, nestaje strah od pogrešaka, uspostavlja se aktivna suradnja te razvija kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost. Međusobno poštivanje koje se razvija u takvu okružju potiče i na humanost, prihvaćanje različitosti, razvoj motivacije i pozitivnih emocija.
Osim okružja na usvajanje slovenskoga jezika utječe i izvanškolsko okružje. Da bi se uspostavilo raznoliko okružje, poželjno je proces poučavanja i učenja dopuniti planiranim aktivnostima (npr. izravna komunikacija s govornicima slovenskoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti događanjima u izvedbi slovenskih kulturnih institucija, školski izleti i ekskurzije u Republiku Sloveniju, sudjelovanje u međunarodnim programima razmjene i tradicionalnim kampovima koji njeguju tradiciju slovenskoga jezika i kulture).
Tijekom učenja i poučavanja važna je i upotreba suvremenih tehnologija koja pridonosi stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja, a najvažnija je uloga učitelja koji osigurava razredne uvjete u duhu slobodne i smislene komunikacije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Nastavni predmet SLOJK u hrvatskome se obrazovnom sustavu uči i poučava kao jezik slovenske nacionalne manjine, stoga u nastavnome procesu u osnovnim i srednjim školama obuhvaća dva nastavna sata tjedno. Postoji i mogućnost uključivanja učenika u nastavu u bilo kojemu razredu i neovisno o razini njegova predznanja. Važno je što prije početi s učenjem slovenskoga jezika i kulture te učenike što više izravno izlagati jeziku da bi se postigao što bolji uspjeh.
U skladu s pedagoškim ciljevima i zahtjevima određenima za pojedini razred, nastavnik posvećuje stjecanju različitih vještina onoliko vremena koliko smatra da je potrebno da bi svi učenici stekli najvišu razinu znanja koja odgovara njihovim sposobnostima i mogućnostima.
Osim službenoga oblika poučavanja, nastavnik posebnu pozornost posvećuje neformalnomu i neslužbenomu učenju kao dijelu cjeloživotnoga učenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za uspješno i učinkovito poučavanje i učenje nastavnoga predmeta SLOJK jest rad u manjim skupinama s učenicima približno iste dobi, sa sličnim sposobnostima i komunikacijskim vještinama.
Dosadašnje iskustvo pokazuje da se nastavni predmet SLOJK podučava u skupinama s prilično heterogenim sastavom, stoga treba paziti na prilagođavanje nastavnoga procesa i odabir plana i programa unutar dobne skupine, koja podrazumijeva i razinu usvojenosti jezika, individualne sposobnosti, interese i sociokulturnu pozadinu.
Trebalo bi poticati i suradničko učenje u poučavanju gdje je to moguće, dijeljenjem procesa učenja na parove ili u manje skupine, čime bi se uspješnijim učenicima omogućilo da pomažu drugim učenicima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Slovenski jezik i kultura u skladu je s načelima utvrđenima u okviru Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Potrebno je pratiti elemente i načine vrednovanja utvrđene predmetnim kurikulom na odgovarajući način te pružati povratne informacije i izvijestiti o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Elementi vrednovanja
U nastavnome predmetu Slovenski jezik i kultura vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar predmetnih područja jezične kompetencije, književnost i kultura.
Elementi vrednovanja unutar područja jezične kompetencije sastoje se od četiriju jezičnih vještina: slušanje s razumijevanjem, pisanje, čitanje s razumijevanjem i govorenje. U području književnost vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o slovenskome književnom nasljeđu, razvoj stavova te kreativno izražavanje uporabom jezika književnosti, a njihova se ostvarenost vrednuje posredno, vrednovanjem ishoda područja jezične kompetencije . Područje kultura prati se i formativno vrednuje u rubrici bilježaka.
U pojedinim razredima vrednuju se i ocjenjuju različite jezične vještine koje su u skladu s dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole vrednuje se samo slušanje s razumijevanjem i govorenje, a u trećemu razredu tome se pridodaje i vještina pisanja i čitanja s razumijevanjem. Jedino se u prvome razredu osnovne škole u prvome polugodištu usvajanje znanja iskazuje opisno, a od drugoga polugodišta prvoga razreda i brojčano.
Opisno vrednovanje uključuje praćenje razvoja učenikovih sposobnosti i vještina te njegov odnos prema radu i bilježi se u imenik u rubriku bilježaka namijenjenih opisnomu praćenju. Brojčano vrednovanje uključuje praćenje učenikove razine usvojenosti znanja i upisuje se u imenik brojkom (ocjenom) od 1 do 5. Svaka ocjena treba se obrazložiti u bilješkama da bi učenik dobio povratnu informaciju i smjernice za daljnji rad i učenje.
Razinu usvojenosti jezičnih sadržaja trebalo bi vrednovati na integrativan način, tj. leksičke i gramatičke strukture trebalo bi uzeti kao kriterij učenikove uspješnosti u okviru komunikacijske jezične kompetencije. Funkcionalno gledište jezika ima prednost pred formalnim, stoga su razumljivost poruke i okolnosti stvaranja jezične interakcije važniji od gramatičke točnosti. Prilikom ocjenjivanja treba uzeti u obzir činjenicu da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije svrha za sebe, već je sredstvo uspješne komunikacije te da su jezične pogreške prihvatljiv i očekivan element ovladavanja jezikom.
Postoje tri pristupa vrednovanju koja vrijede i za nastavni predmet SLOKJ: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje važan je element u procesu učenja i poučavanja koji ne mora rezultirati brojčanom ocjenom. Služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja na način da se učenje potiče i usmjerava pravodobnim informacijama. Da bi vrednovanje bilo učinkovito, potrebno je sustavno i kontinuirano praćenje, prikupljanje i obrada podataka o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom cijeloga nastavnog procesa. Vrednovanje uspješnosti učenika uključuje različite formalne i neformalne načine i oblike kao što su ciljana pitanja, provjera domaće zadaće, praktična vježba, pisanje kraćih pisanih provjera, opažanja i slično.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Vrednovanje kao učenje
Kod vrednovanja kao učenje učitelj više nije jedina osoba koja provodi vrednovanje učeničkih postignuća, sada tu ulogu preuzima i sam učenik koji se aktivno uključuje u proces vrednovanja i pritom razvija autonomni i samoregulirani pristup učenju. Kod vrednovanja kao učenje potrebno je razlikovati samovrednovanje ili samorefleksiju i vršnjačko vrednovanje. Samovrednovanje provodi sam učenik, a vršnjačko vrednovanje provode učenici međusobno. Može se provoditi u obliku ispunjavanja različitih lista procjena, rubrika za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje, vođenjem dnevnika učenja, raspravom itd. Vrednovanje kao učenje pridonosi razvoju učenika kroz samostalnu izradu kriterija ocjenjivanja i samoprocjene čime uči kritički promišljati o procesu učenja, uočava svoj napredak, prednosti i nedostatke svojega načina učenja te se uči samoregulaciji vlastitoga procesa učenja. Taj proces ne rezultira ocjenama, već daju povratnu informaciju učeniku i učitelju o procesu učenja te usvojenosti znanja i vještina u odnosu na očekivane odgojno-obrazovne ishode.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje naučenoga pripada sumativnomu pristupu vrednovanja koje rezultira ocjenom te se najčešće provodi nakon obrađene nastavne teme kad učitelj procijeni da je važno u određenim etapama odgojno-obrazovnoga procesa zabilježiti i izvijestiti o učeničkim postignućima i napredovanju. Pritom je važno učenike unaprijed upoznati s ciljem vrednovanja, vremenom kad će se vrednovanje provoditi, s načinima vrednovanja i kriterijima vrednovanja.
Svrha je utvrditi usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda definiranih Kurikulom nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura tijekom godine ili na kraju školske godine, kao i obratiti pozornost na dijelove komunikacijskih kompetencija koje zahtijevaju poboljšanje. Pri osmišljavanju načina i postupaka te kriterija vrednovanja učitelj se vodi odgojno-obrazovnim ishodom i razinama usvojenosti koje u određenome trenutku ispituje. Zadatci postavljeni učenicima moraju biti jasni, jednoznačni, primjereni dobi, različite težine i kognitivnih razina te usklađeni s ishodima. Vrednovanje naučenoga treba biti u obliku kriterija koji su jasni učitelju, učeniku i roditelju te su u skladu s razinama ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učenici moraju biti upoznati s kriterijima prema kojima će se njihov rad vrednovati.
Od načina i postupaka vrednovanja naučenoga primjenjuje se usmeno ispitivanje, pisane provjere znanja, analiza rezultata istraživačkoga rada, projektnih zadataka, eseja, opažanja izvedbe učenika u nekoj aktivnosti itd. Oblici i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži uporaba različitih znanja, vještina i sposobnosti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Izvješćivanje
Svrha izvješćivanja o postignućima i napredovanju učenika jest dati pouzdanu i objektivnu informaciju o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima određenima Kurikulom nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C. Izvješćivanjem se redovito, kvalitetnije i detaljnije opisuje razina učenikovih dostignuća, a uz to predlažu se načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Formiranje zaključne ocjene
Zaključna ocjena na kraju nastavne godine sažima podatke o učenikovu postignuću u učenju nastavnoga predmeta Slovenski jezik i kultura po modelu C i predstavlja zbirnu procjenu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Donošenje složene, važne i osjetljive odluke o zaključnoj ocjeni mora se temeljiti na vjerodostojnim, valjanim i dokumentiranim informacijama o učenikovu učenju i napretku.
Zaključne ocjene autonomno donosi svaki učitelj prema svojoj najboljoj procjeni o učenikovim postignućima i uradcima tijekom cijele školske godine. Učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim oblicima vrednovanja u više vremenskih točaka. Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna ocjena proizlazi iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju predmetnih područja, no ocjena ne mora nužno proizlaziti iz aritmetičke sredine. Zaključne ocjene izriču se brojkom i riječju koristeći se postojećom ljestvicom školskih ocjena od pet stupnjeva (1 – nedovoljan, 2 – dovoljan, 3 – dobar, 4 – vrlo dobar i 5 – odličan).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH