Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske (model C)
Pred vama je Nacionalni kurikul nastavnoga predmeta Makedonskog jezika i kulture po modelu C (MJK). Nacionalni kurikuli nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnoga kurikulaodređen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem.
Svi nacionalni kurikulski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao središnjemu sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima kurikulski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna očekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih djelatnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja i onih proizišlih iz prakse. Nacionalnim kurikulima nastavnih predmeta određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno- -obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, učenje i poučavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i vrednovanjem usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnoga kurikula čine strukturu sadržaja određenoga predmeta i protežu se tijekom cijeloga razdoblja poučavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta određeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni/konceptu predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem učenika u odgojno-obrazovnome sustavu usložnjavaju. Tijekom godina učenja ishodi čine zaokruženu i logičku cjelinu poučavanja i učenja u određenoj predmetnoj domeni/konceptu, odnosno ukupno iskustvo učenja u određenome predmetu, kao cjelina tijekom svih godina poučavanja i učenja.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina u kojoj uz oblikovani ishod slijedi njegova razrada, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razine njegove usvojenosti. Čitanje ishoda stoga mora obuhvatiti sve navedene komponente.
Razrada ishoda uključuje preciznije određene aktivnosti i sadržaje u okviru pojedinoga ishoda ili skupine ishoda. Za sve ishode određene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije određuju dubinu i širinu svakoga ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja, čime se omogućuje kvalitetnije planiranje i provedba vrednovanja. Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u većini kurikula nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno- -obrazovnih ishoda.
Poznata je izreka da „vrijediš onoliko koliko jezika govoriš“. Ipak, iako je danas važno govoriti barem jedan strani jezik, nikako ne bismo smjeli zanemariti ni svoj, materinski jezik.
Jezik je bitan dio kulturnoga, nacionalnoga, ali i osobnoga identiteta. Tim jezikom izgovaramo prve riječi, priče i pjesme, izražavamo svoje misli, osjećaje i doživljaje, njime govore naši roditelji i prijatelji. Iako materinskim jezikom ovladavamo u obiteljskome okružju, i njega je potrebno učiti.
Milosrđe na materinskom jeziku je naša dužnost i naše pravo. Dužni smo milovati svoj jezik zato što je naš, baš kao i naša domovina. Jedan narod koji je izgubio jezik izgleda kao čovjek koji se izgubio i ne zna kamo ide niti tko je! (K. P. Misirkov)
U neprestanoj utrci s vremenom i za profitom, čemu veći dio čovječanstva danas robuje, u eri globalizacije koja poništava mnoge posebnosti naroda i zemalja, zamjenjujući ih često upitnim vrijednostima, mnoge se kulture prepleću i razvijaju pod utjecajem drugih kulturnih obrazaca. Ipak, svaka od njih mora zadržati dio svoje autentičnosti. Suština duhovnoga razvoja jednoga naroda na najbolji se način razumije proučavanjem kulturne baštine i tradicije.
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Makedonci na prostoru Hrvatske imaju dugu tradiciju življenja u suživotu s većinskim hrvatskim narodom i pripadnicima drugih nacionalnih manjina. Žive na području velikoga broja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Makedonci su jedna od dvadest dvije službeno priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Južnoslavenski su narod, a njihova je matična država Republika Sjeverna Makedonija. Govore makedonskim jezikom i koriste se makedonskim ćiriličnim pismom. Zahvaljujući demokratskim načelima i visokim standardima zastupljenima u postojećim normativnim okvirima Republike Hrvatske, Makedonci u Hrvatskoj uživaju visoku razinu zaštite i ostvarivanja svojih manjinskih prava, koja se uglavnom temelje na dva ključna čimbenika: identitetu i integraciji.
U cilju dugoročnoga opstanka u svome nacionalnom i tradicionalnom identitetu Makedoncima u Hrvatskoj omogućeno je pravo na odgoj i obrazovanje na makedonskome jeziku i pismu kojim se služe, a ostvaruje se na temelju Ustava Republike Hrvatske i Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina te Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Odgoj i obrazovanje ima iznimno važnu ulogu u očuvanju i razvijanju makedonskoga identiteta. Modelom C omogućit će se učenje makedonskoga jezika i kulture pod uvjetima i na način propisan posebnim programom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina koje donosi nadležno ministarstvo. Kurikul predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C namijenjen je učenicima pripadnicima makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a nastava je istodobno otvorena i za ostale učenike koji žele naučiti makedonski jezik i upoznati makedonsku kulturu. Nastavni predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskoga područja kao jezik makedonske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama. Predmet je u izravnoj vezi s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.
Struktura Kurikula nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C zbog kompleksnosti i preglednosti podijeljen je u tri međusobno povezane domene: 1. Razumijem, govorim, pišem; 2. Čitam i stvaram i 3. Ja sam –tradicija i kultura.
Područja se tijekom procesa poučavanja i učenja uzajamno isprepleću. Za svako područje određeni su odgojno-obrazovni ishodi koji su proizišli iz ciljeva. Kurikul također polazi od činjenice da je struktura učenika u razredima ili odgojno-obrazovnim skupinama vrlo heterogena, da je čine učenici različitoga predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine i različitih interesa i obrazovnih potreba. Zbog toga su odgojno-obrazovni ishodi oblikovani dovoljno široko i učitelj/nastavnik prilagođava ih konkretnoj situaciji i svakomu učeniku, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja makedonskoga jezika i kulture.
Kratka oznaka predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C je MJK.
Po uspješnome završetku srednjoškolskoga obrazovanja učenici imaju mogućnost nastaviti školovanje na Filozofskome fakultetu, Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Zagrebu ili, ako to žele, u Republici Sjevernoj Makedoniji.
Studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci mogu odabrati kolegije iz makedonskoga jezika, književnosti i kulture koje nudi Lektorat za makedonski jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na preddiplomskome studiju Hrvatski jezik i književnost, na diplomskome studiju Hrvatski jezik i književnost te na Sveučilišnome diplomskom prevoditeljskom studiju (u okviru općega modula).
Jezik je naša jedina domovina. Sve dok ga čuvamo i njegujemo, možemo smatrati da imamo i domovinu. Kao kuća, kao dom, kao ognjište. (Blaže Koneski)
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C omogućuje učenicima modeliranje i stvaranje vlastite vrijednosti, razumijevanje svoga podrijetla, kulture i običaja – upoznavanje kulturnoga nasljeđa te učenje jezika u govoru i pismu – govornom i pisanom komunikacijom na standardnome makedonskom jeziku.
Učenici:
1. razvijaju čitalačku pismenost, čitalačku kulturu i čitalačke navike na tekstovima različitih sadržaja i vrsta
2. komuniciraju pisano i usmeno služeći se makedonskim jezikom i pismom
3. upoznaju, njeguju, čuvaju i promiču makedonsku kulturu i baštinu kao dio nacionalnoga i kulturnoga identiteta u doticaju s pojedinim djelima makedonske književnosti, kazališne, filmske i ostalih umjetnosti, u skladu s dobi i interesima
4. poznavanjem i učenjem pridonose očuvanju materijalne i nematerijalne baštine svoga naroda te izgrađuju osobni identitet
5. uče o makedonskoj povijesnoj i kulturnoj baštini te geografskim obilježjima Republike Sjeverne Makedonije kao odrednicama osobnoga i nacionalnoga identiteta
6. kreativno se izražavaju likovnim, glazbenim i književnim stvaranjem, iskazuju svoj doživljaj umjetničkih djela, čime izgrađuju otvoreni duh za razumijevanje različitih kultura i načina života
7. osposobljavaju se za ulogu aktivnoga i odgovornoga građanina koji svojim aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj pridonosi njezinu očuvanju, a ujedno se potiče i na cjeloživotno učenje.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA PO MODELU C
Kurikul Makedonskoga jezika i kulture po modelu C podrazumijeva učenje o vlastitoj kulturi.
Predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C uči se i poučava u tri međusobno povezane
domene:
1.Razumijem, govorim, pišem
2. Čitam i stvaram
3. Ja sam – tradicija i kultura.
Poučavanje u svim trima domenama učenicima omogućuje sveobuhvatno razumijevanje makedonskoga jezika, razvijanje komunikacijskih sposobnosti i vještina te sposobnost učinkovitoga služenja jezikom u različitim situacijama. Učitelji i nastavnici koriste se raznovrsnim metodama i materijalima da bi učenicima približili sadržaje odgojno-obrazovnih ishoda svih triju domena na stručno i metodički primjeren način, a u skladu s dobi i interesima. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija ovladavanjem jezičnih vještina slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i prevođenja te njihovim međudjelovanjem uz stalni razvoj aktivnoga rječnika. Domene su, baš kao i predmet u cjelini, u izravnoj vezi s ciljevima društveno- -humanističkoga i umjetničkoga područja.
Učenici razvijaju vještine izražavanja, kritičkoga mišljenja, kreativnosti te sporazumijevanja i međuljudskoga djelovanja. Jezičnom se komunikacijom izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, razmjenjuju se ideje, mišljenja i osjećaji te vrijednosti, norme i običaji makedonske zajednice.
Odgojni sadržaji i njihovo povezivanje s obrazovnim temama podupiru izgradnju nacionalnoga identiteta učenika. Učeći o svojim korijenima, učenici uče cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštovanje onih koji ih okružju u sredini u kojoj žive i uče. Međukulturno obrazovanje teži razvijanju održivoga načina života u višekulturnome društvu izgradnjom razumijevanja, uzajamnoga poštovanja te dijaloga među pripadnicima različitih kultura. Sve tri domene zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja i pogleda na sebe i druge, čime se omogućuje primjeren razvoj sposobnosti gledanja iz perspektive drugih i drukčijih.
Bez jezika si nitko i ništa. (Vidoe Podgorec)
Izreka naglašava važnost jezične kompetencije i sposobnosti komunikacije u društvu. Jezikom se stvara identitet pojedinaca i skupine, pojedincu se omogućuje uključivost, pripadnost kulturi i društvu. Ova izreka podsjeća sve uključene u odgojno-obrazovni proces na važnost učenja jezika i razvijanja komunikacijskih vještina te važnost koju jezik ima u našim životima.
Tradicijska kultura neprocjenjiv je dio sveukupne kulture svakoga naroda, stoljećima čuvana i njegovana u okružju u kojemu je i nastala.
Tri međusobno povezane domene učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C daju učiteljima i nastavnicima autonomiju da sami odabiru teme i podteme svakoga područja (jezičnoga, književnoga i kulturnoga) u skladu s uvjetima izvođenja nastave, a ponajprije u skladu s dobi i interesima učenika, u cilju pobuđivanja znatiželje i motivacije svakoga učenika za usvajanje novih spoznaja, znanja i vještina.
OPIS DOMENA
RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
Svrha je domene Razumijem, govorim, pišem samostalna usmena i pisana komunikacija učenika makedonskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom.
U ovoj su domeniključni aspekti jezične kompetencije oni koji se često primjenjuju da bi se procijenile sposobnosti i vještine učenika na makedonskome jeziku u skladu s dobi. Ova domena pruža cjelovitu sliku o tome koliko učenik funkcionalno rabi jezik na svim razinama, od razumijevanja do komunikacije i izražavanja.
Učenici se osposobljavaju za uspješno služenje književnim jezikom u različitim oblicima njegove pisane i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik.
Ovladavanjem osnovnim zakonitostima makedonskoga jezika potiče se i ljubav prema materinskome jeziku, potreba njegova njegovanja i unapređivanja, kao i razumijevanje važnosti književnoga jezika za život zajednice makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ali i za osobni razvoj. Učenik doživljava jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju, ali i u životu.
ČITAM I STVARAM
Domena Čitam i stvaram, podjednako kao i ostale dvije, predstavlja važan aspekt jezične kompetencije, posebno u kontekstu razvijanja sposobnosti čitanja i pisanja. Ova domena uključuje sve vještine povezane s razumijevanjem pisanoga jezika, kao i sposobnost stvaranja pisanjem.
Ova se domena temelji na različitim vrstama polaznih tekstova, književnih i neknjiževnih. Tekstovi su sastavni dio svakodnevnoga života, pa je svrha ove domene upoznati učenike s njihovim različitim vrstama i oblicima te književnim stvaralaštvom makedonskih književnika. Osim razvijanja čitalačke sposobnosti, sposobnosti interpretacije i vrednovanja književnoga i neknjiževnoga teksta, cilj je i razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkoga mišljenja i vlastitoga stvaralaštva. Usavršavanjem tehnike čitanja i poticanjem pozitivnoga odnosa prema čitanju učenici će razvijati razumijevanje, vrednovanje i tumačenje različitih autorskih tekstova makedonske nacionalne književnosti, njihovo interpretiranje te izražavanje vlastitih stavova i razmišljanja. Čitanje tekstova na materinskome jeziku, osim što obogaćuje duh i razvija vokabular, pozitivno utječe na odnos učenika prema čitanju općenito. Upoznavanjem učenika s književnim stvaralaštvom makedonskih književnika razvija se osobni, nacionalni i kulturni identitet te njegovo razumijevanje u kontekstu.
JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
DomenaJa sam – tradicija i kultura odnosi se na poučavanje, učenje i razumijevanje jezika u kontekstu njegovih kulturnih i tradicionalnih aspekata. Ova domena podrazumijeva istraživanje jezične raznolikosti, običaja, vjerovanja i kulturnih normi koje su povezane s Makedoncima.
Svrha je ove domene omogućiti učeniku uspoređivanje obilježja svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojemu živi s onima u Makedoniji. Učenikovo iskustvo i interes polazišta su učitelju i nastavniku za izbor sadržaja i metoda u oblikovanju odgojno-obrazovnoga procesa. Učenik stječe spoznaje o uzrocima i posljedicama vremena i prostora na običaje i način života, a izloženošću umjetničkim djelima nacionalne kulture, u skladu s dobi, razvija estetsku zrelost i kritičnost. Učenik proučava, istražuje, upoznaje i opisuje povijesne i važne ličnosti, razdoblja i događaje te upoznaje geografska obilježja i prirodnu raznolikost Makedonije. Integrirana nastava omogućuje upoznavanje i prihvaćanje sebe kao pojedinca s određenim identitetom u interakciji s okolinom te razvija spremnost za izazove koje donosi život u višekulturnoj zajednici i Europi bez granica. Odabrane teme omogućuju razvoj cjelokupne osobe i shvaćanje sintagme živjeti različitosti.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Domene Razumijem, govorim, pišem, Čitam i stvaram i Ja sam – tradicija i kultura sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena ostvaruju se usporedno, na temelju istih jezičnih sadržaja.
Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Makedonski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja.
Ishodi se postupno razvijaju po razredima. Predloženu razradu ishoda svaki učitelj i nastavnik autonomno oblikuje,dopunjuje i razrađuje sukladno dobi, sposobnostima, potrebama i interesima učenika uvažavajući pritom njihovo prethodno znanje i iskustvo o sadržajima poučavanja. Učitelj/nastavnik samostalno, stručno i metodički primjereno planira i oblikuje konkretne aktivnosti i sadržaje, odabire ili samostalno izrađuje materijale za učenje, primjenjuje strategije i metode poučavanja i potiče učenike na odabir strategija učenja kojima će najučinkovitije ostvarivati zadane odgojno-obrazovne ishode.
Ishodima se odgovara na najvažnije pitanje u cijelome odgojno-obrazovnom procesu: što učenici znaju, mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u određenoj odgojno-_ -obrazovnoj razini obrazovanja (razredu).
Ishodi se određuju kao znanja, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja.
Odgojno-obrazovne ishode čine: oblikovani ishod, njegova razrada i razine njegove usvojenosti. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njegovo optimalno ostvarivanje.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određene aktivnosti i sadržaje u okviru svakoga od navedenih ishoda. Sadržaji kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Čitam i stvaram polazni su tekstovi na makedonskome jeziku, različitih vrsta i funkcionalnih stilova, a književni su tekstovi predloženi iza tablice ishoda. U odabiru polaznih tekstova učitelj/nastavnik nužno uvažava dob i interese učenika te nudi mogućnost izbora (nudi se više različitih polaznih tekstova).
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, no učenik će svojim učenjem, aktivnošću, sposobnostima i vještinama pojedinim ishodom ovladati na svojoj razini. Nužnost je da u navedenome procesu učenikova učenja učitelj/nastavnik vodi brigu o tome da u procesu poučavanja učenik jest u središtu odgojno-obrazovnoga procesa.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina u četirima kategorijama (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). Ovdje se nalazi samo razina usvojenosti »dobar«, u skladu s dogovorenom metodologijom za izradu dokumenta.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
MJK OŠ
Makedonski jezik i kultura, osnovna škola
MJK SŠ
Makedonski jezik i kultura, srednja škola
A.
domena Razumijem, govorim, pišem
B.
domena Čitam i stvaram
C.
domena Ja sam – tradicija i kultura
A.1.
domena Razumijem, govorim, pišem, prvi razred
A.1.1.
domena Razumijem, govorim, pišem, prvi razred, prvi ishod
Osnovna škola
Ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
1. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.1.1.
Učenik razumije upute i odgovara na pitanja.
Izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta, razgovara služeći se opsegom riječi primjereno dobi.
− razumije jednostavne upute i odgovara na pitanja
− pravilno izgovara glasove, glasovne skupove, riječi i rečenice
− primjenjuje osnovna načela vođenja razgovora: samostalno započinje razgovor, sudjeluje u njemu, pažljivo sluša sugovornika
− poštuje pravila uljudnoga obraćanja
− ukratko obrazlaže svoju ideju ili prijedlog
− razlikuje govorna obilježja učitelja, roditelja, prijatelja
− izgovara glasove, riječi, rečenice prema modelu
− započinje razgovor, postavlja i odgovara na pitanja prema vlastitim potrebama
− izražava potrebe, misli, osjećaje poštujući osnovna načela vođenja razgovora
MJK OŠ A.1.2.
Učenik odgovara ili govori odgovarajuće riječi i izraze u razgovoru.
Govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i iskustvom.
Oblikuje jednostavne smislene i prikladne rečenice.
− priča o stvarnome događaju i priča događaj iz mašte
− opisuje na temelju promatranja osobe, predmete, biljke, životinje iz neposrednoga okružja (uočava, otkriva, uspoređuje…)
− poznaje značenje riječi kojima se služi u svakodnevnoj komunikaciji i u školskim tekstovima
− služi se antonimima
− koristi se smislenim rečenicama
− odgovara na postavljena pitanja
− govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom i dobi
MJK OŠ A.1.3.
Učenik preslikava grafijske slike – jednostavne riječi i kratke rečenice.
Učenik točno preslikava (prepisuje) riječi i rečenice.
Piše riječi, rečenice, kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
– preslikava slovo po slovo jednostavne poznate riječi ili fraze
– povezuje zvučnu sliku pojedinih fonema s njihovim grafijskim oblikom u riječima i kratkim rečenicama
− piše velikim tiskanim slovima
− prepisuje rečenice, kraće tekstove sa zadatkom
− samostalno sastavlja kratak opisni tekst (iznosi bitna obilježja)
− opisuje predmet ili biće na temelju promatranja ili sjećanja
− poštuje pravopisnu normu
− razlikuje i samostalno stvara rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, pravilno upotrebljava interpunkcijske znakove
− povezuje napisano slovo s glasom
− povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu
− oblikuje kratke rečenice tiskanim slovima
− oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
Napomena:
Ovladavanje ćiriličnim tiskanim slovima može biti odgođeno za drugi ili treći razred na temelju učiteljeve procjene.
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.1.1.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođene tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga makedonskog jezika.
− odabire ponuđene književne/neknjiževne tekstove i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− ovladava intonacijom standardnoga makedonskog jezika
− prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
− izražava svoj doživljaj teksta riječima, crtežom ili pokretom
− odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome interesu; ovladava intonacijom standardnoga makedonskog jezika i prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
Priča o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u tekstu.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− objašnjava o čemu tekst govori i prepoznaje tekstne vrste prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi
− iznosi mišljenje o događaju i postupcima likova te ih uspoređuje s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
− stvara radove individualno, u paru ili u skupini
− izražava svoje misli i osjećaje nakon čitanja teksta
− usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu
MJK OŠ B.1.3.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
− izražava se na standardnome makedonskom jeziku
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku
− izražava se crtežom i pokretom prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− sastavlja vlastiti razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora (ako postoje)
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga vokabulara
− priča o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u tekstu, individualno ili u skupini
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.1.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i makedonskoga naroda.
Učenik razvija osjećaj pripadnosti svojoj kulturi i jeziku te poštovanje prema drugim kulturama.
− govori o sebi i svojoj obitelji
− govori o važnim obiteljskim proslavama, blagdanima (Božić, Uskrs, običaji, nacionalni blagdani)
− prepoznaje svoju ulogu i posebnost, posebnost drugih te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi
− u kratkim crtama iznosi svoju ideju, tvrdnju, tumačenje
− uočava razlike između zavičajnoga govora i jezika kojim se služi u nastavi makedonskoga jezika i kulture
− pravilno intonira rečenice s različitim komunikacijskim funkcijama
− oblikuje jesne i niječne rečenice
− služi se riječima suprotnoga značenja
− razgovara i govori o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštujući načela vođenja razgovora
− odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom
− samostalno pripovijeda kratku priču prema nizu slika
− pažljivo sluša sugovornika, ne prekida ga u govorenju
MJK OŠ A.2.2.
Učenik razumije i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
Opisuje na temelju promatranja i na temelju vlastitoga iskustva.
− prepričava kraći pripovjedni tekst
− svojim riječima prema planu opisuje predmet na osnovi neposrednoga promatranja
− opisuje lik prema planu opisa
− priča o zadanoj temi
− razumije slušni tekst, postavlja i odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom
− oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom
− upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio svoga aktivnog rječnika
MJK OŠ A.2.3.
Učenik piše tiskanim latiničnim ili ćiriličnim slovima rečenice poštujući pravopisnu normu. Učenik oblikuje kratak pisani tekst.
− povezuje glasove i slova u riječ, a riječi u rečenicu
− piše velika i mala slova
− pišelatiničnim ili ćiriličnim slovima
− točno prepisuje riječi i rečenice
− uči i usvaja nove riječi
− piše kratke rečenice jednostavne strukture
− samostalno piše kratak opisni tekst primjeren početnomu opismenjavanju
− piše kraću priču na temelju zadanih riječi
− poštuje pravopisnu normu
− prepisuje riječi i rečenice
− pazi na pisanje velikoga i maloga početnog slova
− oblikuje i piše jednostavne riječi i rečenice latiničnim ili ćiriličnim slovima
− primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju svoga jezičnog razvoja
Napomena:
Ovladavanje ćiriličnim tiskanim slovima može biti odgođeno za treći razred na temelju učiteljeve procjene.
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u tekstu
− odabire tekstove među ponuđenima i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− prepoznaje intonaciju standardnoga makedonskog jezik
− govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja teksta
− izražava svoja zapažanja o pročitanome tekstu, navodi situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu
MJK OŠ B.2.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima potaknut tekstom.
− izražavamisli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
− izražava se na standardnome jeziku
− dramatizira kraće tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− izražava se pokretom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno razvojnoj dobi
− razlikuje standardni makedonski jezik
− sastavlja vlastiti razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora (ako postoje)
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga vokabulara
− koristi se jezičnim vještinama govorenja, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.2.1.
Učenik opisuje jezičnu raznolikost.
Učenik uočava sličnosti i razlike u kulturi.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
− izdvaja i opisuje sličnosti i razlike uspoređujući svoju kulturu i način života svoje zemlje s kulturom i načinom života u matičnoj zemlji
− prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda (Dan makedonskoga jezika, Božić, Uskrs, sv. Ćiril i Metod, sv. Kliment i Naum, Dan materinjega jezika…)
− prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
− njeguje običaje (Božić, Uskrs...)
− opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi
− interpretira dječje pjesme i igre
− razlikuje tradicijske instrumente
− nabraja neka tradicionalna jela
MJK OŠ C.2.2.
Učenik upoznaje motive iz tradicije i kulturne baštine.
Učenik uočava i koristi se pojedinim izvorima, izražavajući se o njima na kreativan način, služeći se različitim tehnikama.
− koristeći se različitim likovnim tehnikama, ilustrira priču, pjesmu, izražava vlastiti doživljaj teme
− izrađuje i oblikuje ukrasne i funkcionalne predmete od prirodnih materijala
− rabi različite likovne materijale i postupke
− dovršava tekst crtežom
− samostalno ili u skupini oblikuje strip
3. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.3.1.
Učenik razumije, govori i razgovara u skladu sa zadanom ili odabranom temom.
Govori o temama iz svoga života i okružja cjelovitom rečenicom.
Izražava svoje misli, potrebe, osjećaje, sluša sugovornika.
− pristojno razgovara, sluša sugovornika, ne prekida ga u govorenju
− prilagođava intonaciju pri izgovaranju riječi, rečenica, iskaza, tvrdnji
− razlikuje dijalog od monologa, neformalni od formalnoga dijaloga
− tijekom razgovora o nekoj temi iznosi svoje tvrdnje, mišljenja, ideje, obrazlaže ih, sluša sugovornike i uvažava njihovo mišljenje
− upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio svoga aktivnog rječnika
− razlikuje zavičajni govor od standardnoga makedonskog jezika kojim se služi na nastavi Makedonskoga jezika i kulture te zavičajni govor zamjenjuje standardnim jezikom
− razgovara i govori o zadanoj temi poštujući kulturu govorenja i slušanja
− izražava svoje potrebe, misli i osjećaje
− u paru oblikuje dijaloge neformalne i formalne komunikacije
MJK OŠ A.3.2.
Učenik govori kraći (jednostavan) tekst.
Postavlja i odgovara na pitanja.
Prepričava slušni tekst.
− prepričava slušni tekst radi unapređenja svojih usmenih jezičnih vještina i sposobnosti
− sažeto prepričava pripovjedne tekstove, iznosi ključne elemente i slijedi tijek događaja
− opisuje lik: izgled, ponašanje
− opisuje prirodu na temelju neposrednoga promatranja
− sluša i procjenjuje govor u televizijskim i radijskim emisijama za djecu
− pripovijeda na zadanu temu ili slobodno odabrani događaj
− sažeto izvještava o prošlome događaju (izlet, posjet knjižnici...)
− koristi se sinonimima da bi izbjegao ponavljanje
− govori kratke tekstove
− služi se riječima i rečenicama u skladu sa situacijom i temom
− opisuje osobe, prostor, ključne događaje
MJK OŠ A.3.3.
Učenik piše vođenim pisanjem riječi, rečenice te jednostavne tekstove u skladu s temom.
Učenik piše različite jednostavne tekstove: čestitka, razglednica.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u skladu sa stupnjem jezičnoga razvoja.
− razlikuje pojmove na primjerima: glas, slovo, slog, riječ, rečenica i tekst
− piše tiskanim ćiriličnim slovima
− primjenjuje usvojenu pravopisnu normu
− piše jasnim i točno oblikovanim rečenicama, oblikuje raznovrsne sintaktičke konstrukcije
− piše vođenim pisanjem prema kompozicijskome planu
− piše kratak pripovjedni tekst o zadanoj ili samostalno odabranoj temi; jasno strukturira tekst
− sastavlja opisni tekst: opis lika (izgled, ponašanje, karakter), opis prirode; jasno strukturira tekst
− oblikuje vijest ili obavijest o nekome događaju
− samostalno piše čestitke, razglednice, pismo; adresira ih
− piše veliko početno slovo u imenima iz svoga okružja: naseljenih mjesta, voda, knjiga
− služi se sinonimima
− u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− piše kratke tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
− grafički strukturira tekst poštujući pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja
− prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.3.1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
Izražava svoja zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
Prepoznaje tekst prema obliku, vrsti i sadržaju.
− izriče i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
− izražava sadržaj i svoj doživljaj teksta riječima, crtežom i/ili pokretom
− odabire književne i neknjiževne tekstove među ponuđenima i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− služi se osnovnim elementima dobre dikcije standardnoga makedonskog jezika te prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
− iskazuje svoje misli i zapažanja o pročitanome tekstu te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
− postavlja i odgovara na pitanja o tekstu
− ovladava elementima dobre dikcije standardnoga makedonskog jezika
MJK OŠ B.3.2.
Učenik se stvaralačkiizražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
Radi na temu koja mu je bliska, koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima samostalno, u paru ili skupini.
− izražava se na standardnome jeziku
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome jeziku prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− izražava se pokretom i/ili crtežom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom standardnoga jezika i zavičajnoga govora
− piše kraće sastavke na standardnome jeziku
− proširuje svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru (ako postoji)
− koristi se svojim rječnikom prema potrebi
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip na osnovi pročitanoga teksta
− piše kraće sastavke na makedonskome jeziku
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.3.1.
Učenik upoznaje i postaje svjestan svoje nacionalne pripadnosti.
Učenik uočava različitost osoba, njihovu važnost i važnost očuvanja zavičajne, odnosno nacionalne baštine.
− opisuje sličnosti i razlike uspoređujući makedonski jezik i kulturu s jezikom kojim je okružen
− demonstrira narodne običaje tijekom proslave blagdana
− izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, prezentaciju, ilustraciju, likovni rad, praktični rad...) u različitim tehnikama, uključujući digitalne
− opisuje ulogu i utjecaj posebnosti zavičaja te daje primjer utjecaja pojedinca na očuvanje baštine
MJK OŠ C.3.2.
Učenik se sa zanimanjem odnosi prema umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini.
Učenik uočava sličnosti i razlike između nacionalne kulture i života i zemlje u kojoj živi.
− opisuje sličnosti i razlike uspoređujući svoju kulturu i način života s kulturom i načinom života kojima je okružen u matičnoj zemlji
− uspoređuje narodne običaje, odijevanje
− ilustrira i likovno oblikuje priče i legende iz svoje nacionalne kulture
− izrađuje elemente domaće radinosti
− prepoznaje naziv skladbe tradicijske pjesme
− izvodi glazbeni napjev
− poznaje svoju nacionalnu kulturu i tradiciju
− oblikuje likovno rješenje na temu priče ili legende
− izrađuje elemente domaće radinosti
− prepoznaje skladbu te izvodi glazbeni napjev ili igru/kolo
4. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.4.1.
Učenik razumije i raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi poštujući načela vođenja razgovora.
Iznosi i obrazlaže svoje mišljenje.
− razlikuje makedonski književni jezik (standardni/književni jezik kojim se govori u školi, kojim su napisane knjige, novine) od zavičajnoga govora
− sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje ideje, zapažanja
− ciljano i svrhovito razgovara poštujući usvojena načela vođenja razgovora
− iznosi i obrazlaže ideju, brani mišljenje, objašnjava tvrdnju primjereno dobi, uvažavajući sugovornika i poštujući pravo na različito mišljenje
− objašnjava i primjenjuje različita značenja riječi (višeznačnost) i izraza u govornim situacijama
− izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja njihovo značenje na temelju konteksta i provjerava pretpostavljeno značenje s učiteljem i drugim učenicima
− slušajući, izdvaja bitne podatke iz teksta prema unaprijed dobivenim smjernicama, pitanjima ili uputi
− postavlja pitanja različitih tipova (pitanja da/ne, pitanja tko/što, pitanja gdje/kako/kada, pitanje zašto) u vezi sa slušanim sadržajem
MJK OŠ A.4.2.
Učenik govori i prepričava kratke tekstove jednostavnih struktura usklađene sa svrhom govorenja.
Učenik opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima.
− razlikuje različite svrhe govorenja: predstavljanje, zahvale, čestitanja, isprike, prijedlozi
− sažeto prepričava pripovjedne i obavijesne tekstove, kazališne predstave za djecu
− poštuje kronološki slijed događaja izdvajajući ključne događaje i informacije
− opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
− samostalno izlaže na temelju zadanoga istraživanja
− sluša i procjenjuje govor u televizijskim i radijskim emisijama za djecu
− određuje značenje nepoznatih riječi na osnovi konteksta u kojemu se koriste
− govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja
− prepričava tekst na temelju bilježaka
− razgovijetno govori i točno intonira rečenice
MJK OŠ A.4.3.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavne strukture u skladu sa svrhom.
− piše cjelovitim i jasnim rečenicama, varira jezični izraz (red riječi u rečenici, vrste i duljinu rečenice)
− sastavlja opis složenijih odnosa među stvarima, bićima, pojavama; jasno strukturira tekst
− piše pripovjedni tekst prema planu i samostalno odabranoj temi jasno raspoređujući sadržaj (uvod, zaplet, rasplet) i odlomke
− izvještava o sebi, piše kratak autobiografski tekst
– odgovara na postavljena jednostavna pitanja
– točno piše nazive dana u tjednu, nazive mjeseci i brojeve
– točno rabi dvotočku i zarez u nabrajanju
− piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem
− piše različite jednostavne tekstove: čestitka, e-poruka, vijest, vremenska prognoza, pozivnica, razglednica
Napomena:
Ovladavanje ćiriličnim pisanim slovima može biti odgođeno za kasnije na temelju učiteljeve procjene.
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
Učenik izražava vlastito mišljenje o događajima u tekstu i postupcima likova služeći se tekstom.
− uočava različite stavove i vrijednosti u tekstu i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom
− odabire tekstove za razvijanje čitalačkih navika i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− objašnjava razloge zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa nudeći konkretan primjer iz teksta
− prepoznaje glavne ideje teksta i povezuje ih sa stvarnošću
− objašnjava razloge vlastitoga odabira teksta za čitanje i izražava svoje mišljenje o pročitanome te preporučuje tekstove za čitanje
− iskazuje i objašnjava svoje misli i zapažanja o pročitanome tekstu i povezuje sadržaj, temu i motive s vlastitim iskustvom
− odabire tekstove za čitanje prema interesu te objašnjava razloge vlastitoga izbora
− izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− izražava sadržaj i svoj doživljaj teksta riječima, crtežom i/ili pokretom
MJK OŠ B.4.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima potaknut tekstom.
Učenik iz teksta izdvaja važne podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi.
− služi se standardnim jezikom
− dramatizira tekstove prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− izražava doživljaj o tekstu
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom makedonskoga jezika primjereno dobi
− piše kraće pjesme i sastavke na standardnome makedonskom jeziku
− prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti napredak
− proširuje svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru (ako postoji)
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda
− upotrebljava podatke u različite svrhe: proširuje sadržaje učenja, priprema se za pisanje pisanim slovima
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
−ilustrira tekst i crta strip
−piše kraće sastavke i pjesme na makedonskome jeziku
− oblikuje radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost i samostalnost na temelju vlastitih sposobnosti i jezičnih vještina
− dolazi do podataka kombinirajući različite izvore: tiskani izvori, audiozapisi i videozapisi te digitalni izvori
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.4.1.
Učenik opisuje ulogu i utjecaj posebnosti zavičaja.
Određuje položaj i obilježja Makedonije.
− opisuje oblik granice i državne simbole Hrvatske i Makedonije (himna, zastava, grb)
− imenuje i pokazuje na zemljovidu najznačajnija mjesta i kulturno- -povijesne spomenike
− imenuje, opisuje i uspoređuje izgled svoga zavičaja s nekim reljefima u Makedoniji
− koristi se različitim izvorima informacija
− objašnjava položaj Hrvatske i Makedonije, snalazi se na zemljovidu
− objašnjava što prikazuje određeni simbol i njegovo značenje
MJK OŠ C.4.2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.
− razgovara i iznosi stavove o pripadnosti svomu narodu
− izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima
− opisuje najvažnije narodne običaje i najpoznatije osobe
− izdvaja događaje iz povijesti zavičaja
− imenuje zaštićena područja svoga zavičaja
− likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći se različitim tehnikama i materijalima
− prepoznaje i izvodi glazbeno- -izražajne elemente skladbe
− iskazuje osobne doživljaje i dojmove u interpretaciji himne i pjesme povezane s blagdanima
− oblikuje likovni rad na zadanu temu
5. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.5.1.
Učenik razumije tekst i razgovara o zadanoj temi.
Raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi.
− raspravlja, izlaže ideju i brani stav
− služi se riječima u osnovnome i prenesenome značenju
− u razgovoru/izlaganju služi se riječima iz razlikovnoga rječnika
− služi se sinonimima
− poštuje pravila komunikacijskoga bontona
− uočava važnost jezika za očuvanje identiteta
− iskazuje svoje misli i zapažanja te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
− raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te poštuje pravila komunikacijskoga bontona
MJK OŠ A.5.2.
Učenik govori i pripovijeda kratke tekstove u skladu s temom.
Učenik razgovara o pročitanome tekstu.
− primjenjuje različite govorne činove: zahtjev, isprika, zahvala i poziv
− razgovara radi razmjene informacija
− pripovijeda kronološki nižući događaje
− razgovijetno govori i točno intonira rečenice
– prepoznaje obilježja poetskih tekstova: stih, strofa, ritam, zvučnost, slikovitost, ponavljanje u stihu, pjesničke slike
− učenik govori o pročitanim i slušanim tekstovima u skladu s interesima, potrebama i vlastitim iskustvom
− razgovara o pročitanome tekstu s učiteljem i drugim učenicima iznoseći doživljaj i mišljenje
MJK OŠ A.5.3.
Učenik piše i sastavlja tekstove jednostavnije strukture u skladu sa svrhom te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
Učenik povezuje riječi u rečenice, a rečenice u tekst.
− primjenjuje usvojenu pravopisnu normu
− piše tekst prema planu pisanja
− sastavlja opis prema zadanoj temi (osoba, prostor)
− izdvaja naslov, piše u skladu s temom
− piše pismo (službeno, osobno)
− oblikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu; jesnu i niječnu rečenicu
− piše veliko početno slovo: prva riječ u rečenici, imena i prezimena ljudi, adresa stanovanja, imena naseljenih mjesta u užemu okružju
− povezuje riječi i rečenice u logičku cjelinu
− upotrebljava riječi i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom
− piše tekstove poštujući pravopisnu normu
− piše u skladu s usvojenim pravopisnim pravilima
− piše velika i mala početna slova
− povezuje riječi i rečenice u tekst
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.5.1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
Učenik prosuđuje književni/neknjiževni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe.
− obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnoga/ neknjiževnoga teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe
− uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
− uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s mišljenjima drugih
− opisuje vlastiti doživljaj teksta, povezuje ga sa svijetom oko sebe i uspoređuje ga s mišljenjima drugih učenika
MJK OŠ B.5.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
Učenik uočava odlomke teksta i prepoznaje uvod, središnji dio i završetak.
− istražuje i izražava se o temi koja mu je bliska usmenim spontanim govorom
− dramatizira tekstove na standardnome makedonskom jeziku prema vlastitome interesu; osmišljava scenografiju
− izražava se pokretom i plesom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom makedonskoga standardnog jezika i zavičajnoga govora u pisanju kraćih pjesama i sastavaka
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda prepoznajući ih kao jednakovrijedne iako funkcionalno drukčije
− prepoznaje početak, središnji dio i završetak teksta
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip
− piše kraće sastavke i pjesme na makedonskome jeziku
− uočava dijelove teksta
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.5.1.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitoga identiteta i njeguje pozitivan odnos prema makedonskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama.
Učenik opisuje značenje pojmova kultura i baština.
− prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenoga materijala
− od prikupljenoga materijala odabire teme iz povijesti Makedonaca (prapovijesno i antičko doba na prostoru današnje Makedonije i Hrvatske, nalazišta i lokaliteti na području Makedonije i Hrvatske te doseljavanje Slavena) koje predstavlja u obliku malih projekata
− povezuje prikupljene informacije, opisuje slikovni materijal te provodi vlastiti mali projekt; na temelju prikupljenoga materijala donosi zaključke o svome identitetu i rad predstavlja ostalim učenicima
− prepoznaje značenje pojmova kultura i baština i povezuje ih sa svakodnevnim životom i običajima koji su mu poznati
MJK OŠ C.5.2.
Učenik istražuje i uspoređuje različita obilježja geografskoga prostora Makedonije.
− pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnome gradu i regijama
− opisuje položaj i način života pojedinih društvenih skupina
− opisuje položaj Makedonije i Hrvatske
− izdvaja i pokazuje na zemljovidu prirodno-geografske regije Makedonije
MJK OŠ C.5.3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela glazbene i likovne umjetnosti.
− prepoznaje i razlikuje zvučne značajke folklorne glazbe
− izrađuje plakat/prezentaciju, digitalnu animaciju i izlaže o glazbenome ili likovnome umjetniku te iznosi svoje mišljenje
− upoznaje elemente makedonskih narodnih nošnji
− prepoznaje kontekst izvedbe tradicijske glazbe, razlikuje vokalnu i instrumentalnu tradiciju, prepoznaje karakteristična glazbala po izgledu i obilježju tona
− prepoznaje djelo likovne umjetnosti
6. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.6.1.
Učenik sluša i razumije tekst.
Učenik prepričava te izdvaja ključne riječi prema smjernicama i uputama.
− razumije cjelovit sadržaj slušanoga teksta
− razumije upute i odgovara na pitanja
− sluša i razumije pročitane, ispričane ili izgovorene tekstove
− o slušanome tekstu vodi kratke bilješke prema uputama
− prepričava kraći slušani tekst služeći se bilješkama
− slušajući tekst, zapisuje nepoznate riječi
− uočava u sadržajima poučavanja događaje u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
− sluša, razumije i prepričava kratki tekst; izdvaja ključne riječi
− uočava događaje u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
MJK OŠ A.6.2.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
Učenik pripovijeda kronološki nižući događaje.
− razlikuje različite svrhe govorenje: osobna, obrazovna i javna
− sažeto prepričava
− opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
− poštuje kronološki slijed događaja izdvajajući ključne događaje i informacije
− opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
− pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitome izboru
− drži se teme
− određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na osnovi konteksta u kojemu se rabe
− služi se riječima i izrazima u osnovnome i prenesenome značenju
− oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja
− pripovijeda kronološki nižući događaje
MJK OŠ A.6.3.
Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
Učenik piše i oblikuje tekstove primjenjujući pravopisnu normu.
Učenik uočava jezične razlike u formalnim i neformalnim komunikacijskim situacijama.
− piše opisni tekst (subjektivan i objektivan)
− piše jasnim, cjelovitim, točno oblikovanim rečenicama
− jasno strukturira tekst (uvodni, središnji i završni dio)
− primjenjuje pravopisnu normu
− služi se fondom riječi primjereno za svoju dob
− piše obavijesti i kraće izvještaje o školskim događajima
− uočava razliku između razgovora kod kuće (neformalno) i razgovora u školi (formalno)
− oblikuje i piše tekstove primjenjujući pravopisnu normu
− služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi
− uočava i prepoznaje riječi razgovornoga i standardnoga makedonskog jezika
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaj teksta (zadanoga ili samostalno odabranoga).
Učenik razlikuje medije primjerene svojoj dobi i interesima.
− povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u književnome/ neknjiževnome tekstu
− obrazlaže značenje odabranoga književnog/neknjiževnog teksta i povezuje ga s vlastitim iskustvom
− preporučuje tekst drugim učenicima
− pretražuje mrežne portale na poveznicama koje dobiva od učitelja
− uspoređuje tekstove iz različitih medija i izdvaja temeljne sličnosti i razlike
− iskazuje doživljaj teksta, povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u tekstu
− uočava svrhu teksta, obrazlaže razloge vlastitoga odabira teksta
− uočava sličnosti i razlike između teksta, predstave, filma, radijske i televizijske emisije
MJK OŠ B.6.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
Učenik obrazlaže doživljaj teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe.
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom makedonskoga jezika primjereno dobi
− dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
− piše kraće pjesme i sastavke na standardnome makedonskom jeziku
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda prepoznajući da su jednakovrijedne
− komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
− izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− uočava različite svrhe čitanja (učenje, užitak, informiranje i sl.)
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip
− piše kraće pjesme i sastavke na makedonskome jeziku
− izražava doživljaj teksta
− uočava svrhe čitanja
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.6.1.
Učenik uočava i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Makedonije.
− opisuje određenu povijesnu ličnost, iznosi svoje spoznaje te tumači razloge njezine važnosti danas
− provodi učeničke projekte o zanimljivostima Makedonije
− uspoređuje i opisuje geografska obilježja Makedonije
− analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu
− izlaže svoj rad o povijesnim i geografskim obilježjima Makedonije
− odabire povijesnu/geografsku temu, opisuje povijesni razvoj makedonske države i važnost pojedinih povijesnih ličnosti / geografska obilježja
− svoj rad izlaže samostalno ili u skupini
MJK OŠ C.6.2.
Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicije važna u kulturi makedonskoga naroda.
− opisuje značajke pojedinoga glazbenog djela i iznosi svoj dojam i mišljenje
− promatra, istražuje i opisuje likovna ostvarenja makedonske kulturne baštine
− izlaže rad o odabranome djelu te iznosi mišljenje o njegovim značajkama
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
− prepoznaje djela makedonske kulturne baštine te uočava osnovne značajke
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem
7. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.7.1.
Učenik razumije srednje duge tekstove.
Učenik reproducira i tumači kratke i jednostavne tekstove poznate tematike.
− razgovara o zadanoj temi
− drži se teme i osnovne ideje koju potkrepljuje odgovarajućim detaljima
− organizira govor prema trodijelnoj strukturi: uvod, središnji dio i završetak
− služi se primjerenim riječima, sintagmama i rečenicama odabirući odgovarajući stil u skladu s komunikacijskom situacijom i temom
− sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi
− primjereno komunikacijskoj situaciji sluša i govori
− uočava važnost i primjereno rabi elemente neverbalne komunikacije
− poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim komunikacijskim situacijama
− izlaže vlastito mišljenje i brani ideju
− prepoznaje pjesničke slike, uočava personifikaciju i onomatopeju u književnome tekstu
− razumije srednje dug tekst poznate tematike
− uz povremenu pomoć prepričava kratke tekstove
− sluša uputu i postupa prema njoj
− odgovara na pitanja, uglavnom cjelovitom rečenicom
− obrazlaže vlastito mišljenje
MJK OŠ A.7.2.
Učenik govori i sudjeluje u neplaniranome i planiranome kratkom razgovoru.
Učenik pripovijeda događaje.
– postavlja pitanja i odgovara na njih koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
– sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga
– sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
– prepoznaje književnost kao umjetnost riječi
– govori primjereno komunikacijskoj situaciji
− uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru
– pripovijeda kronološki nižući događaje
– razgovara radi razmjene informacija
MJK OŠ A.7.3.
Učenik piše tekstove strukturirajući ih s obzirom na vrstu teksta.
Učenik piše i oblikuje tekstove u skladu s temom i planom pisanja.
− piše tekst prema planu pisanja
− piše jasnim i cjelovitim rečenicama
− služi se fondom riječi primjereno dobi
− poštuje pravopisna pravila
− piše bilješke o temi
− pripovijeda kronološki nižući događaje i povezujući rečenice tako da sljedeća proizlazi iz prethodne
− ispravlja svoj tekst, kritički čita napisano, popravlja tekst i ispravlja pogreške
− oblikuje i piše tekstove u skladu s temom i planom pisanja
− izražava svoj doživljaj dijela teksta ili teksta u cjelini riječima, crtežom ili pokretom
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.7.1.
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta.
Učenik povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom.
Učenik tumači književni/ neknjiževni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva.
− izriče doživljaj nakon slušanja/čitanja teksta
− tumači književni/neknjiževni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva primjenjujući književnoteorijska znanja
− svoj doživljaj teksta uspoređuje s doživljajima drugih učenika i učitelja
− objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima
− obrazlaže vlastiti izbor književnih i neknjiževnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja s obzirom na tematiku, likove i način izlaganja
− u slušanim/čitanim tekstovima uočava etičke vrijednosti i o njima zauzima stav
− zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
− tumači tekst i otkriva njegovo značenje s obzirom na žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo
− objašnjava vlastiti izbor teksta s obzirom na tematiku i likove
− izražava mišljenje o postupcima likova i uspoređuje njihove postupke s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
MJK OŠ B.7.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku; osmišljava scenografiju
− izražava se pokretom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
− služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom makedonskoga standardnog jezika i zavičajnoga govora
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku
– uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip
− piše pjesme i sastavke na makedonskome jeziku
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.7.1.
Učenik izgrađuje pozitivan stav o važnosti nasljeđa i vlastitoga identiteta kao makedonskoga, europskoga građanina i građanina svijeta iskazujući poštovanje prema drugima i drukčijima.
Učenik navodi sličnosti i razlike među različitim kulturama i opisuje raznolikost kulturnoga nasljeđa.
− raspravlja o važnosti identiteta Makedonaca
– obilježava posebne datume, dane, makedonske blagdane i praznike te ih usvaja kao dio vlastite kulture razvijajući svijest o svome makedonskom podrijetlu
− izvještava o obilježjima makedonskih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura
− promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Makedonije
− izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju makedonske države
− opisuje važne bitke i događaje u povijesti Makedonije
− izdvaja i opisuje važnost makedonskih velikana (glumci, znanstvenici, sportaši)
– iz različitih multimedijskih izvora izdvaja važne činjenice o Makedoniji, makedonskoj kulturi i kulturnoj baštini, o demografskim i gospodarskim posebnostima, o važnim događajima i osobama iz makedonske povijesti te o djelima i osobama makedonske likovne i glazbene umjetnosti
− navodi i imenuje sličnosti i razlike pojedinih kultura
− opisuje raznolikost kulturnoga nasljeđa i važnost očuvanja nacionalne kulture
− izdvaja sličnosti i razlike uspoređujući svoju kulturu s kulturom učenika kojima je okružen
− pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi
− izrađuje plakat/prezentaciju, digitalnu animaciju, izlaže i predstavlja svoj rad
MJK OŠ C.7.2.
Učenik upoznaje i istražuje primjere umjetničke glazbe i likovne umjetnosti, prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
– vokalno izvodi autorske i tradicijske makedonske pjesme
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili medijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija, montažu i obradu videozapisa)
− učenik se uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima; uspoređuje klasičnu, tradicijsku i popularnu glazbu
− sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi)
− likovno izražava svoju kulturnu baštinu
8. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.8.1.
Učenik razumije, reproducira i tumači srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.
– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
– prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome jednostavnom i prilagođenom tekstu
– razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
– planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama
– opisuje poznate situacije, radnje i odnose, prepričava događaje
– pripovijeda kronološki nižući događaje
– opširnije izvještava o poznatim temama
– razlikuje različite svrhe govorenja: osobna i javna
– razgovara radi razmjene informacija
– razgovijetno govori i točno intonira rečenice
– razlikuje pripovjedne tehnike: pripovijedanje o događajima, opisivanje, dijalog
− učenik razumije, govori i razgovara o pročitanim i slušanim tekstovima u skladu s interesima, potrebama i iskustvom
− prikladno povezuje i uspoređuje informacije i ideje iz tekstova sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
− uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
MJK OŠ A.8.2.
Učenik govori i sudjeluje u kratkome neplaniranom i planiranom srednje dugom razgovoru.
Učenik izražava vlastiti doživljaj teksta.
Učenik komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta.
– postavlja i odgovara na pitanja
– sudjeluje u kratkim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga
– sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike
– izražava vlastiti doživljaj teksta
– razlikuje književne tekstove prema lirskim, epskim i dramskim obilježjima
– uočava različite stavove i vrijednosti u tekstu i uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
– komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugome razgovoru
− povezuje tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva ili razmišljanja
− komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
MJK OŠ A.8.3.
Učenik pišesrednje dug tekst poznate tematike.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje jezična znanja.
− piše u skladu s pravopisnom normom
– povezuje nekoliko rečenica u logičnu cjelinu
– pokušava samostalno produktivno uporabiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– pravilno piše poznate i učestale riječi, upotrebljava interpunkcijske znakove
– primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima
– pripovijeda kronološki nižući događaje povezujući rečenice tako da sljedeća proizlazi iz prethodne
– o slušanome tekstu vodi bilješke i objašnjava značenje
– uz povremenu pomoć piše srednje dug tekst
– oblikuje tekst i primjenjuje jezična, gramatička i pravopisna znanja na čestim primjerima
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.8.1. Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe.
– izražava doživljaj teksta
– imenuje i prepričava događaje u kronološkome slijedu radi cjelovitoga razumijevanja
– uočava strukturu književnoga teksta
– tumači različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja na specifičnosti u književnome tekstu
– opisuje figurativni jezik pjesništva
− uočava različite stavove i vrijednosti u tekstu i uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
– komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje glavne ideje teksta i povezuje ih sa stvarnošću
− objašnjava odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem teksta
− prosuđuje tekst i obrazlaže vlastita stajališta
– izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
MJK OŠ B.8.2.
Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva te ga kritički vrednuje.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i sposobnostima potaknut tekstom.
− komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta − prepoznaje glavne ideje teksta i povezuje ih sa stvarnošću
− izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− uočava književnost kao umjetnost riječi
– prosuđuje različite osobine likova na temelju njihova govora, njihova razmišljanja, emocionalnih i psihičkih reakcija, moralnih stavova i njihova međusobnog odnosa
− dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
– uspoređuje problematiku književnoga teksta s vlastitim iskustvom
– donosi zaključke o književnome tekstu i potkrepljuje ih dokazima
– tumači vlastita stajališta o književnome tekstu
– prosuđuje književne i neknjiževne tekstove
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome jeziku
− uočava različite svrhe čitanja (učenje, užitak, informiranje i sl.)
− razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
− interpretira tekst, iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst
− stvaralački se izražava
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.8.1.
Učenik opisuje značenje pojmova kultura i baština, prepoznaje i opisuje nacionalne i kulturne motive koji su mu poznati iz svakodnevnoga života, tradicije, umjetnosti i medija.
Učenik upoznaje i istražuje povijesna razdoblja Makedonije.
Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno − globalno, tradicionalno − moderno, većinsko − manjinsko, duhovno − materijalno, makedonski identitet − višekulturnost.
− upoznaje pojmove kultura i baština
− prepoznaje značenje pojmova kultura i baština i povezuje ih sa svakodnevnim životom i običajima
koji su mu poznati
− uspoređuje kulturu i baštinu Makedonije i Hrvatske
− upoznaje i istražuje dosege u područjima znanosti, umjetnosti, tehnike, kulture i sporta Makedonaca
− prepoznaje glazbeni primjer i navodi autora
− upoznaje i istražuje povijesna razdoblja Makedonije
– razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje u svim jezičnim djelatnostima na makedonskome jeziku te otvoreno prihvaća prilike za korištenje makedonskoga jezika izvan nastave i za upoznavanje s makedonskom kulturom u autentičnome okružju
− sudjeluje u kulturno- -umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− potiče razvoj tolerancije
− opisuje pojmove kultura i baština, nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkoga, znanstvenoga, kulturnoga, sportskoga postignuća, posebnosti ili prirodne ljepote)
− povezuje nove informacije o Makedoniji, makedonskoj kulturi, kulturi makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu
− sudjeluje u kulturno- -umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturne institucije u stvarnome ili digitalnome okružju
MJK OŠ C.8.2.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe.
− izrađuje rad u kojemu odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim?, Što mogu naučiti od drugih?, Kako pridonosim napretku zajednice?, Kako drugi utječu na mene?, Kako ja utječem na druge?
− opisuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi i svijetu te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta
− donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
− uočava na zemljovidu gradove, planine i rijeke u Makedoniji i one gradove s kojima je obiteljski povezan
RASPORED JEZIČNIH SADRŽAJA PO RAZREDIMA
1. razred
− piše prvu riječ u rečenici velikim početnim slovom
− piše velikim početnim slovom vlastita imena i prezimena ljudi
− piše rečenični znak točku na kraju rečenice
2. razred
− u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
− piše veliko početno slovo na početku rečenice, u imenima, prezimenima, imenima naseljenih mjesta u bližemu okružju
− piše rečenične znakove na kraju rečenice
3. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta
− primjenjuje pravila o pisanju višečlanih imena s kojima dolazi u doticaj
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− osobne zamjenice
− brojevi
4. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− upotrebljava oznake za mjerne jedinice
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, zemljopisnih imena u zavičaju
− primjenjuje pravilo o pisanju višečlanih imena s kojima dolazi u doticaj
− prepoznaje i primjenjuje imenice i pridjeve
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− pravilno piše kratice (dr., itn.)
− piše oznake za mjerne jedinice
− pravilno piše jesne i niječne rečenice (riječca ne )
− pravilno piše riječcu li u upitnim rečenicama
− piše rečenični znak točku, uskličnik, upitnik na kraju rečenice
− brojevi
5. razred
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, pripadnika naroda, zemljopisnim imenima u zavičaju, nebeskih tijela
− pravilno piše pokrate imena (EU, RM, MANU...)
− piše dvotočku, trotočku, zarez u nabrajanju, zagrade, točku
− razlikuje upravni i neupravni govor
− brojevi
− prepoznaje i primjenjuje zamjenice i glagole
6. razred
− piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (zemljopisna imena u širemu okružju, imena stanovnika)
− piše pravopisne znakove radi pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
− piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
− piše dvotočku, trotočku, zarez u nabrajanju, zagrade, točku sa zarezom, navodnike, spojnicu i crticu
− brojevi
− prepoznaje i primjenjuje zamjenice, pridjeve, glagole, veznike i čestice
7. razred
− pravilno piše suglasnike i samoglasnike
− primjenjuje pravilo za akcentuaciju na trećemu slogu
− prepoznaje i pravilno upotrebljava broj imenica, vrste zamjenica (pokazne, upitne), lice, broj i vrijeme glagola, vrste priloga i veznika
− prepoznaje i upotrebljava upravni i neupravni govor
− nabraja i piše riječi s istim, suprotnim ili različitim leksičkim značenjem
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenici i točno sastavlja različite vrste rečenica
− točno upotrebljava interpunkcijske znakove
− upotrebljava kratice i pokrate
8. razred
− pravilno označava naglaskom jednosložne, dvosložne, trosložne i višesložne riječi
− točno piše vrste imenica: opće i vlastite, konkretne i apstraktne, zbirne i materijalne
− određuje vrstu imenica u zadanome tekstu i piše primjere različitih vrsta imenica
− prepoznaje i navodi oblike roda i broja imenica te određuje rod i broj imenica u zadanome tekstu
− razlikuje i točno piše osobne zamjenice i pokazne zamjenice
− točno piše zemljopisno i drugo nazivlje
− brojevi
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenici i točno sastavlja različite vrste rečenica
Srednja škola
Ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
1. razred SŠ – 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK SŠ A.1.1.
Učenik istražuje standardni jezik kao sredstvo umjetničkoga izražavanja.
Učenik razumije i reproducira kratak i jednostavan tekst.
− istražuje standardni jezik i argumentira u čemu se sve ogleda njegovo normiranje ili standardizacija
− uspoređuje nestandardne jezične inačice sa standardnima
− smješta razvoj standardnoga jezika Makedonaca u društveni, povijesni i kulturni kontekst
− zapisuje riječi i sastavlja svoj razlikovni rječnik i razumije dugi tekst
− analizira glavnu poruku teksta i izdvaja ključne informacije
− razlikuje bitne od nebitnih informacija i reproducira kratak i jednostavan tekst
− s razumijevanjem se služi riječima sukladno temi u oblikovanju govorenih tekstova
− istražuje, uspoređuje, analizira i argumentira specifičnosti standardnoga jezika te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
− razumije kratak tekst, ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć
− reproducira kratak i jednostavan tekst
MJK SŠ A.1.2.
Učenik govori i oblikuje opisne i pripovjedne tekstove koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Učenik piše kratak tekst poznate tematike prema smjernicama.
− određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govorenja u slobodno odabranoj temi
− oblikuje natuknice, koncept i logički strukturiran tekst prema obilježjima odabrane vrste teksta
− govori opisne i pripovjedne testove
− prilagođava naglasak i intonaciju različitim komunikacijskim situacijama
− primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta, kratkih opisa događaja i osobnih iskustava
− pravilno piše većinu poznatih riječi i uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
− piše kratak tekst uz povremenu pomoć
− oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
− sudjeluje u različitim oblicima dužega razgovora uz povremenu pomoć
− uz povremenu pomoć piše kratak tekst uz manje pogreške
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.1.1.
Učenik samostalno odabire i čita s razumijevanjem različite tipove tekstova iz različitih izvora.
− odabire književni tekst za čitanje, vodi dnevnik čitanja, organizira klub čitatelja te drugima daje prijedloge za čitanje
− čita, doživljava i tumači književni tekst
− komentira svoje stavove, interese i navike povezane s pročitanim
− navodi osnovna obilježja stilskoga razdoblja pročitanoga književnog teksta
− odabire i čita književne tekstove te vodi dnevnik čitanja
− tumači književni tekst
− obrazlaže svoje stavove o pročitanome
MJK SŠ B.1.2.
Učenik interpretira književni tekst iz narodne i/ili suvremene makedonske književnosti, povezuje ga s tematskim, žanrovskim i stilskim obilježjima.
Učenik obrazlaže svoj stav o tekstu.
− interpretira književni tekst iz narodne i/ili suvremene makedonske književnosti i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima vrste, žanra ili razdoblja
− obrazlaže svoje razumijevanje teksta
− primjenjuje ranije stečene osnovne književno-teorijske pojmove potrebne za interpretaciju književnoga teksta
− uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice
− interpretira književni tekst, prepoznaje njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja i oblikuje vlastite radove
− obrazlaže svoje mišljenje i stav
MJK SŠ B.1.3.
Učenik istražuje rasprostranjenost makedonskih dijalekata u Makedoniji i u Hrvatskoj.
− istražuje, sastavlja, opisuje rasprostranjenost i uočava govornu raznolikost makedonskoga jezika na dijalektološkoj mapi
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.1.1.
Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje svoje kulture i kultura različitih zajednica te osvješćuje višekulturnost.
– opisuje obilježja suvremene Makedonije te se aktivno uključuje u upoznavanje svoje kulture i kultura različitih zajednica
– razvija samopouzdanje u jezičnim djelatnostima na makedonskome jeziku te se sa zanimanjem izravno susreće s makedonskom kulturom u autentičnome okružju
− uspoređuje sličnosti i razlike između makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te iznosi zaključke o svim tim kulturama i vlastitoj kulturi
− koristeći se različitim izvorima informacija, odabire teme o kojima stvara mapu, zbirku, portfolio, PPT i slično
− učenik se uključuje u debatu i raspravu u skupini
− iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
MJK SŠ C.1.2.
Učenik odabire različite tehnike kreativnoga izražavanja na makedonskome jeziku. Učenik stvara i dizajnira radove nazadanu/odabranu temu.
− odabire, priprema, stvara i dizajnira radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i slično)
− u skladu s interesima javno nastupa i sudjeluje u projektima u razredu, školi ili izvan nje
− vokalno izvodi autorske i tradicijske makedonske pjesme
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− među ponuđenima odabire temu te stvara i dizajnira umne mape služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
− u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj odabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u razredu, u školi ili izvan nje
MJK SŠ C.1.3. Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno − globalno, tradicionalno − moderno, moderno − postmoderno, većinsko − manjinsko, duhovno − materijalno, makedonski identitet − višekulturnost.
− potiče razvoj tolerancije
− objašnjava nastanak i razvoj predrasuda
− osmišljava projekt na temu ljudskih i manjinskih prava primjenjiv u svojoj okolini
− objašnjava pojam kulturnoga identiteta na vlastitome primjeru
− prepoznaje ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina
− navodi načine i postupke integracije nacionalnih manjina
− osmišljava projekt na temu ljudskih i manjinskih prava te ih proučava i predstavlja
2. razred SŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK SŠ A.2.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst.
− objašnjava i procjenjuje važnost rada utemeljitelja standardnoga makedonskog jezika i kulture
− iznosi osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga makedonskog jezika i pravopisa
− iznosi mišljenje i/ili stav i objašnjava ih na jednostavan i smislen način
− razumije izgovorene riječi i ispravno intonira rečenice
− odgovara na pitanja i postavlja pitanja
− razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima
− razumije osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga jezika i pravopisa te prepoznaje i objašnjava razlikovne riječi
− prepoznaje glavnu poruku i ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć
MJK SŠ A.2.2.
Učenik govori, oblikuje i piše kratkeizlagačke tekstove i usklađuje govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
− odabire temu o kojoj će pisati, izlagati ili govoriti
− priprema i oblikuje vlastite radove na zavičajnome govoru ili dijalektu
− sastavlja jednostavniji govoreni ili pisani tekst koji je logičan, dobro strukturiran i stilski skladan
− s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u oblikovanju pisanih i govorenih tekstova
− iskazuje stečenu vještinu govorenja
− govori pred slušateljstvom o temama iz područja jezika, književnosti i kulture
− zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
− pravilno piše poznate riječi i tekst o zadanoj temi
− uglavnom točno piše interpunkcijske znakove i primjenjuje pravopisna pravila
− oblikuje i govori izlagačke tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
− uz povremenu pomoć piše tekst o zadanoj temi
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem različite kratke tekstova iz različitih izvora.
Učenik interpretira kratak književni tekst.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav o književnome tekstu na temelju čitateljskoga iskustva.
− čita s razumijevanjem i obrazlaže svoje razumijevanje teksta
− obrazlaže i vrednuje književni tekst
− izražava svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori i interpretira kratak književni tekst
− primjenjuje više metoda, gledišta i komparativni pristup u tumačenju književnoga teksta
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
− izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
− priprema dramsko-scenske igre
− učenik čita i obrazlaže svoje razumijevanje kratkoga teksta te izražava svoje mišljenje i zapažanja o njemu
− uz pomoć interpretira kratak tekst i priprema vlastite radove
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i dramsko-scenskim izvedbama
MJK SŠ B.2.2.
Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.
Učenik vrednuje tekst tumačeći utjecaj teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti.
− istražuje i objašnjava društveno-povijesni put do standardnoga makedonskog jezika i kulturni kontekst tekstova
− prepoznaje, vrednuje i uspoređuje vrijednosti baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva
− navodi osnovna obilježja stilskih razdoblja makedonske književnosti i povezuje ih s pročitanim književnim tekstovima
− objašnjava na koji način i u kojoj mjeri tekst utječe na oblikovanje učenikovih stavova i vrijednosti
− objašnjava društveno- -povijesni i kulturni kontekst i njihov utjecaj na značenje književnoga teksta
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.2.1.
Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje različitih zajednica i kultura te osvješćuje višekulturnost.
Učenik razlikuje nacionalni od nadnacionalnoga (europskog) identiteta.
– informira se o aktualnostima o makedonskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (televizijske i radijske emisije, makedonski manjinski tisak i sl.)
– upoznaje se s pojmom međukulturnosti
– uspoređuje kulturne obrasce (način života i vrijednosti, moja kultura nekada i sada, moja kultura – kultura drugih naroda)
– razvija samopouzdanje u svim jezičnim djelatnostima na makedonskome jeziku te se sa zanimanjem izravno susreće s makedonskom kulturom u autentičnome okružju
– uočava pripadnost svoje kulture zapadnomu civilizacijskom krugu na konkretnim primjerima (mitovi, legende, poslovice, priče, predaje i sl.) i iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
− koristeći se različitim izvorima informacija, odabire teme o kojima raspravlja/debatira
− istražuje o makedonskoj kulturi, kulturi makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj u različitim kontekstima te opisuje sličnosti i razlike među kulturama i u suodnosu s vlastitom
− iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
MJK SŠ C.2.2.
Učenik uočava važnost makedonskoga identiteta.
Učenik povezuje i upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja o makedonskoj kulturi.
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih europskih naroda, njihovu međusobnu povezanost i utjecaj
− raspravlja o važnosti identiteta Makedonaca
− izvještava o obilježjima makedonskih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura
− promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Makedonije
− izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju makedonske države
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i slično)
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− među ponuđenima odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih kultura
− povezuje i upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko- -scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje
MJK SŠ C.2.3.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe i svijeta.
− opisuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu i uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture
− surađuje s učenicima koji uče makedonski jezik u Hrvatskoj i u svijetu
− sudjeluje u projektima s učenicima iz drugih škola
− sudjeluje uživo/online u razgovoru s važnim osobama iz Makedonije
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta
− uspoređuje svoju nacionalnu kulturu s ostalim kulturama i donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
3. razred SŠ – 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM , PIŠEM
MJK.SŠ A.3.1.
Učenik razumije srednje duge tekstove.
Učenik reproducira i obrazlaže razumijevanjesrednje dugihtekstova poznate tematike.
Učenik govori i raspravlja o zadanoj temi u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
− učenik s razumijevanjem organizira debatu na zadanu temu
− organizira timove, istražuje zadanu temu
− raspravlja u skladu sa zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
− istražuje
− govori u skladu s govornom ulogom
− razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
− izriče tezu
− služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove i riječi
− primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
− planira govorenje tekstova u skladu s određenom strukturom
− učenik razumije srednje duge tekstove poznate tematike
− učenik obrazlaže poznate tekstove u skladu s interesima, potrebama i iskustvom
− učenik govori o zadanoj temi i raspravlja prema zadanim uputima radi uvjeravanja sugovornika
− svoje stavove i ideje procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
MJK SŠ A.3.2.
Učenik objašnjava, piše i tumači razloge nastajanja ili zastarijevanja riječi.
Učenik povezuje tekstove sa suvremenim temama.
Učenik piše srednjedug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
− tumači jezična i izvanjezična obilježja slušanoga teksta
− tumači jezična i govorna obilježja na temelju slušanoga i pisanoga teksta
− prepoznaje i objašnjava jezične i izvanjezične razloge nastajanja ili zastarijevanja riječi
− razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
− razlikuje arhaizme, historizme i neologizme na primjerima
− upoznaje rječnike makedonskoga jezika te se zna njima koristiti
− zapisuje riječi i sastavlja svoj razlikovni rječnik
− oblikuje natuknice, nacrt i logički strukturira tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori ili piše
− piše srednje duge tekstove u skladu s određenom strukturom
– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
− objašnjava jezične i izvanjezične razloge nastajanja i zastarijevanja riječi
− odabire riječi prikladne kontekstu te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
− povezuje odlomke u tekst, uređuje i piše srednje dug tekst
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.3.1.
Učenik analizira i objašnjava utjecaj društveno-povijesnoga i kulturnoga konteksta na primjeru književnoga teksta.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst.
Učenik analizira i interpretira tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o vrstama tekstova.
− istražuje i interpretira društveno- -povijesni i kulturni kontekst tekstova romantizma, realizma i moderne
− prepoznaje, procjenjuje i razvija stav prema poetikama romantizma, realizma i moderne, uspoređuje ih, obrazlaže i objašnjava razliku na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva
− prepoznaje prvi makedonski rječnik i prvu makedonsku gramatiku
− povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta
− analizira i uspoređuje tekstove makedonske i svjetske književne
− navodi osnovna obilježja stilskih razdoblja makedonske književnosti i povezuje ih s pročitanim književnim tekstovima
− uspoređuje književne tekstove iste tematike
− objašnjava društveno- -povijesni i kulturni kontekst
− čita tekstove s razumijevanjem prema zadanoj ili samostalno odabranoj temi
− primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
− analizira i interpretira književni tekst prema temi
MJK SŠ B.3.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima.
Učenik obrazlaže odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem tekstova.
− dramatizira kraće tekstove
− postavlja scenografiju
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
− piše kraći sinopsis
− priprema dramsko-scenske oblike
− raspravlja o likovima na temelju izgleda, osobina, govora, razmišljanja, emocionalnih i psihičkih reakcija te društvenoga statusa (psihološka, etička, socijalna karakterizacija)
− razlikuje monolog i unutarnji monolog
− izražava vlastitu procjenu etičke, estetske i idejne razine teksta
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju dramsko-scenskih oblika
− stvaralački se izražava
− prosuđuje tekst i obrazlaže vlastita stajališta
– izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.3.1.
Učenik raspravlja o različitim informacijama o Makedoniji, složenim elementima makedonske kulture i kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Učenik obrazlaže važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti.
Učenik imenuje tekstove i događaje važne za razvoj makedonskoga jezika tijekom makedonske povijesti.
− uočava povezanost i uvjetovanost razvoja makedonskoga jezika s razvojem nacionalnoga identiteta i kulture
− utvrđuje sličnosti i razlike između hrvatske i makedonske kulture te kulture nacionalne manjine u Hrvatskoj
− opisuje položaj makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i pokazuje zanimanje za upoznavanjem doprinosa pojedinaca, Makedonaca ili Hrvata makedonskoga podrijetla, hrvatskoj kulturi i znanosti
− raspravlja o Makedoniji
− odabire i u paru ili skupini istražuje jednu od osoba važnu za razvoj makedonskoga jezika i kulture, a potom rezultate rada predstavlja u javnome nastupu
− uočava brojnost i korisnost suvremenih tiskanih i digitalnih jezičnih priručnika, posebice za razvoj vlastitoga izražavanja
− obrazlaže sličnosti i razlike između makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te tumači i iznosi zaključke o vlastitoj kulturi i ostalim kulturama
− integrira u cjelovitu sliku različite informacije o Makedoniji i različite elemente makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj
MJK SŠ C.3.2.
Učenik se koristi i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja o makedonskoj kulturi i kritički ih prosuđuje.
Učenik stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura i dizajnira za mrežne stranice, školski list ili scenska djela o temama vezanima za nacionalnu kulturu.
Učenik razumije značenje usmene književnosti kao dijela baštine i tradicije.
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i slično)
− u skladu s interesima javno nastupa i sudjeluje u projektima u razredu, školi ili izvan nje
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
− uočava sličnosti i razlike u tekstovima makedonske književnosti i baštine u odnosu na tekstove književnosti i baština u okružju
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− povezuje tekstove s društvenim kontekstom
− prepoznaje elemente usmene predaje u drugim umjetnostima
− o elementima svoje baštine izvještava učenike i razmjenjuje iskustva i stavove
− istražuje i razumije značenje i funkciju UNESCO-a, zaštitu materijalne i nematerijalne baštine u Makedoniji i svijetu
− među ponuđenima odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
− u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj, koristeći se različitim tehnikama, kreativno se i stvaralački ostvaruje u različitim glazbenim, dramsko-scenskim i plesnim aktivnostima te samostalno ili u skupini javno nastupa u školi i/ili izvan nje
MJK SŠ C.3.3.
Učenik uočava vezu između makedonske kulturne baštine i vlastitoga kulturnog identiteta.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe.
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih europskih naroda, njihovu međusobnu povezanost i utjecaj na umjetnost
− zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
− opisuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu
− izrađuje intervju/upitnik/anketu/portfolio s temama: procesi globalizacije, razvoj društva, migracije stanovništva, razvoj arhitekture, umjetnost kao izraz identiteta, interkulturalizam, raznolikosti u mojemu zavičaju, diskriminacija, narodni običaji, povijest Makedonije, znameniti Makedonci i sl.
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta
− uočava vezu između makedonske kulturne baštine i uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama
− uočava na zemljovidu makedonske gradove, planine i rijeke te gradove s kojima je obiteljski povezan
− donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
4. razred SŠ – 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK SŠ A.4.1.
Učenik razumije i razgovara o zadanoj i slobodno odabranoj temi te ju procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Učenik primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja i obrazlaže svoje mišljenje.
− učenik razumije zadanu ili slobodno odabranu temu
− učenik razgovara u skladu s odabranom ili zadanom temom
− samostalno sudjeluje u organiziranju debate o slobodno odabranoj temi
− prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta razgovora i rasprave
− organizira raspravu i dogovor oko odabira tema i obrazlaže svoje mišljenje
− organizira timove, priprema se, piše argumente o odabranoj ili zadanoj temi
− zapaža, uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive i korisne informacije i ideje
− točno izgovara glasove i riječi (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara naglasne cjeline i naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi i vrsti razgovora
− točno se služi stručnim leksikom i standardnim jezikom u skladu s temom razgovora
− usmjerava razgovor koji je prihvatljiv svim sugovornicima i uočava potrebe, osjećaje i vrijednosti sugovornika radi izricanja pozitivnih i nedvosmislenih poruka
− uočava i otklanja agresivne, negativne i prosudbene implikacije
− primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
− priprema se prema zadanim uputama
− razumije i razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom
− primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja
− razgovara radi donošenja zaključaka u skladu s komunikacijskim bontonom
− prema smjernicama samostalno razgovara i primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja
− raspravlja radi donošenja zaključaka i zajedničkih odluka
− obrazlaže svoje mišljenje o tekstu
MJK SŠ A.4.2.
Učenik oblikuje, govori i piše tekstove po izboru.
Primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta.
− oblikuje i govori različite vrste tekstova o zadanoj ili samostalno odabranoj temi
− oblikuje koncept i logički strukturira tekst
− govori u skladu s govornom ulogom
− piše tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja pojedinoga funkcionalnog stila
− piše komentar, kritiku, molbu, žalbu, zahtjev, prijavu, priloge, izvješća s održanih natjecanja, sastavlja zapisnik i poslovni životopis
− s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju govorenih tekstova
− zapisuje riječi i sastavlja svoj razlikovni rječnik
− samostalno oblikuje, govori, pišetekstove i crta strip
− primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnoga stila u skladu s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima
− prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi raspravljačke tekstove složenih struktura i kritički ih procjenjuje.
Učenik procjenjuje, uspoređuje i kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima.
Učenik sudjeluje u govornoj interakciji.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i sposobnostima potaknut tekstom.
− procjenjuje, uspoređuje i kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima avangardne i suvremene književnosti
− čita raspravljačke tekstove prema osobnome interesu i prema nastavnikovu odabiru
− čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i tumači obilježja teksta
− čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i elektroničkome obliku
− prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim znanjima
− vlada književnom terminologijom i primjenjuje ju u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
− uspješno objašnjava značenja riječi, čita tečno i točno
− procjenjuje je li književni tekst dobro strukturiran, jesu li ideje izložene precizno i jasno
− uspoređuje i primjenjuje nove informacije iz teksta
– sudjeluje u spontanim razgovorima
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u razgovorima o odabranim temama
− izražava svoj doživljaj teksta
− izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
− izražava svoje mišljenje i stavove o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva i potkrepljuje ih primjerima
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku; osmišljava scenografiju
− čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i tumači obilježja teksta
− samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
− prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te izdvaja izravno navedene informacije i ideje u tekstu
− stvaralački se izražava na temelju čitateljskoga iskustva i sudjeluje u govornoj interakciji
− procjenjuje, uspoređuje probleme i ideje u književnome tekstu i vlada književnom terminologijom
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u razgovorima
− kritički tumači medijske tekstove te prepoznaje skrivene stavove i mišljenja u medijskim porukama
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.4.1.
Učenik razumije značenje usmene književnosti kao dijela baštine i tradicije.
Učenik raspravlja o različitim spoznajama o Makedoniji i o složenim elementima makedonske kulture i kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Učenik argumentira važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti.
− argumentira važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti
−razumije utjecaj usmene književnosti u drugim umjetnostima
− istražuje i izvještava suučenike i razmjenjuje iskustva i stavove o povijesnim elementima kulturne baštine
− raspravlja o položaju makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i o različitim spoznajama o Makedoniji, pokazuje zanimanje za upoznavanje doprinosa pojedinaca, Makedonaca ili Hrvata makedonskoga podrijetla, hrvatskoj kulturi i znanosti
− istražuje povijesnu, materijalnu i nematerijalnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a u Makedoniji
− raspravlja i obrazlaže sličnosti i razlike između makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te tumači zaključke o njima i suodnosu s vlastitom kulturom
− argumentira važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti
MJK SŠ C.4.2.
Učenik opisuje povijesni razvoj makedonskoga naroda i jezika.
Učenik uočava doprinos makedonskih znanstvenika i umjetnika u europskome i svjetskome kontekstu. Učenik stvara i dizajnira za mrežne stranice, školski list (blogove/kolumne) ili scenska djela o temama vezanima za nacionalnu kulturu.
– iznosi argumentirane stavove o elementima makedonske kulture i opisuje povijesni razvoj makedonskoga naroda i jezika
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih europskih naroda, njihovu međusobnu povezanost i utjecaj na druge umjetnosti
− samostalno istražuje različita znanstvena i umjetnička područja
− samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost o temama vezanima za nacionalnu kulturu
− u skladu s interesima, samostalno ili u skupini, javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji i/ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome i/ili digitalnome okružju
− sudjeluje u projektima škole i izvan nje
− izlaže o rezultatima istraživanja u nekome od oblika javnoga nastupa i različitoga vremenskog trajanja
− analizira vlastite stavove o kulturi makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj te povezuje elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi i povijesni razvoj makedonskoga naroda i jezika
− među ponuđenima odabire temu te stvara i oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
MJK SŠ C.4.3. Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno − globalno, tradicionalno − moderno, moderno − postmoderno, većinsko − manjinsko, duhovno − materijalno, makedonski identitet − višekulturnost.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe i svijeta.
− istražuje prema vlastitome interesu značajne makedonske znanstvenike i umjetnike uočavajući njihov doprinos unutar makedonskoga, hrvatskoga, europskoga i svjetskoga konteksta
− potiče razvoj tolerancije
− objašnjava nastanak i razvoj predrasuda
− osmišljava projekt o temi vezanoj za ljudska i manjinska prava koji je primjenjiv u vlastitome okružju
− objašnjava pojam kulturnoga identiteta na vlastitome primjeru
− uspoređuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu
− zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
− donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
− istražuje pojmove kultura i baština, nacionalni simbol (u vidu osobe, mjetničkoga, znanstvenoga, kulturnoga, sportskoga postignuća, posebnosti ili prirodne ljepote)
− uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama
RASPORED JEZIČNIH SADRŽAJA PO RAZREDIMA
1. razred
− piše rečenične znakove na kraju rečenice
− piše veliko početno slovo u imenima i prezimena, imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, pripadnika naroda, zemljopisnih imena u zavičaju, imenima nebeskih tijela
− pravilno piše pokrate naziva (EU, RM, MANU...)
− piše dvotočku, trotočka, zarez u nabrajanju, zagrade, točku sa zarezom
− razlikuje upravni i neupravni govor
− brojevi
− prepoznaje suglasnike i samoglasnike
− prepoznaje i primjenjuje imenice, zamjenice, pridjeve, glagole
2. razred
− u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
− piše veliko početno slovo na početku rečenice, u imenima, prezimenima, imenima naseljenih mjesta, rijeka u bližemu okružju
− piše rečenične znakove na kraju rečenice
− pravilno piše suglasnike i samoglasnike
− piše u skladu s pravopisnom normom
− piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (zemljopisno nazivlje u širemu okružju, imena stanovnika)
− piše pravopisne znakove radi pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
− piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
− piše dvotočku, trotočka, zarez u nabrajanju, zagrade, točku sa zarezom, navodnike, spojnicu, crticu
− brojevi
− prepoznaje i primjenjuje imenice, zamjenice, pridjeve, glagole, veznike, čestice
3. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, ustanova, blagdana i praznika, časopisa
− primjenjuje pravila o pisanju višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− prepoznaje i primjenjuje zamjenice, pridjeve, glagole, veznike, čestice
− osobne zamjenice
− brojevi
− pravilno piše suglasnike i samoglasnike
− primjenjuje pravilo za naglašavanje
− prepoznaje i pravilno ih upotrebljava: vrste zamjenica (pokazne, upitne); lice, broj i vrijeme glagola; vrste priloga i veznika
− prepoznaje i navodi oblike roda i broja imenica
− prepoznaje i upotrebljava upravni u neupravni govor
− nabraja i piše riječi s istim, suprotnim ili različitim leksičkim značenjem
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenici i točno sastavlja različite vrste rečenica
− točno upotrebljava pravopisne znakove
− upotrebljava kratice i pokrate
4. razred
−rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− upotrebljava oznake za mjerne jedinice
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, zemljopisnih imena u zavičaju, knjiga i časopisa
− primjenjuje pravilo o pisanju višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
− prepoznaje i primjenjuje imenice, pridjeve, zamjenice, glagole, brojeve, veznike, usklike i čestice
− piše rečenični znak točku, uskličnik, upitnik na kraju rečenice
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− pravilno piše kratice (dr., itd…)
− točno upotrebljava pravopisne znakove
− piše oznake za mjerne jedinice
− pravilno piše jesne i niječne rečenice (riječca ne )
− pravilno piše riječcu li u upitnim rečenicama
− pravilno označava jednosložne, dvosložne, trosložne i višesložne riječi znakom za naglasak
− točno piše vrste imenica: opće i vlastite, konkretne i apstraktne, zbirne i materijalne
− određuje vrstu imenica u zadanome tekstu i piše primjere različitih vrsta imenica
− prepoznaje i navodi oblike roda i broja imenica te rodnu sklonost imenica u zadanome tekstu
− razlikuje i točno pišeosobne zamjenice i pokazne zamjenice
− točno piše zemljopisna i druga imena
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenicu i točno sastavlja različite vrste rečenica
− primjenjuje pravilo za naglaske i naglasne cjeline
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Makedonski jezik ključno je nastavno područje predmeta, ali i bitan element u širemu kontekstu obrazovanja. Dublje i šire poznavanje jezika omogućuje i kvalitetnije povezivanje sadržaja drugih nastavnih predmeta. Učenjem makedonskoga jezika učenici razvijaju komunikacijske vještine, bolje razumiju kulturu i povijest Makedonije, razvijaju sposobnosti analiziranja i interpretiranja tekstova. Osim toga, makedonski jezik ima važnu ulogu u očuvanju identiteta i kulturnoga nasljeđa makedonskoga naroda.
Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) i posebnim oblicima školovanja.
Predmet Makedonski jezik i kultura– model C dio je jezično-komunikacijskoga područja i podrazumijeva usvajanje znanja o sebi i drugima, odgovornoga ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavanje različitih vrijednosti, uvjerenja i ponašanja te svijest o nužnosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda i diskriminacije. Učenici stječu znanje na standardnome makedonskom jeziku, razvijaju čitateljske interese, literarne sposobnosti i sposobnost kritičkoga pristupa. To je područje najvažnije zato što je jezik podloga svim ostalim područjima.
Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura – model C učenik razvija komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio za suočavanje s novim životnim situacijama.Time se ostvaruje i veza s društveno-humanističkim područjem. Učenjem o povijesti makedonskoga naroda pridonosi se razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo do danas, procesa koji utječu na oblikovanje osobnoga i kolektivnoga identiteta, razvoj vještina razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se povezivanjem s pojedinim ishodimalikovne kulture i glazbene kulture i umjetnosti. Tim sadržajima učenici bogate i oplemenjuju sliku o sebi i svijetu, razvijaju kreativnost kao način razmišljanja i djelovanja. Kod učenika se njeguju individualne sposobnosti, potreba za likovnim izražavanjem tradicionalnim likovnim tehnikama, postupcima i materijalima kao i suvremenim vizualnim medijima.
Učenjem o glazbi i aktivnostima u kulturnome životu svoje sredine i manjinske zajednice učenicima se omogućuje sudjelovanje uočuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga nasljeđa.
U domeni Ja sam – tradicija i kultura očituje se povezanost s nastavnim sadržajima predmeta Priroda i društvo, Povijest i Geografija, što Makedonski jezik i kulturu povezuje s prirodoslovnim područjem.
Međupredmetne teme osmišljene su da bi omogućile intergraciju različitih nastavnih predmeta i promovirale interdisiplinarno učenje.
U predmet Makedonski jezik i kultura integrirane su sljedeće međupredmetne teme: Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Druge međupredmetne teme ostvaruju se izborom sadržaja na makedonskome jeziku.
Razvijanjem odgovornosti, društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancije, uvažavanjem različitosti i usvajanjem znanja o ljudskim pravima i odgovornostima predmet je povezan s Građanskim odgojem i obrazovanjem.
Poveznica s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj ostvaruje se poticanjem na prihvaćanje odgovornosti, sudjelovanjem u javnim nastupima, suradnjom s drugima, upravljanjem vlastitim emocijama i ponašanjem, razvijanjem empatije, uvažavanja i prihvaćanja različitosti.
U svrhu traženja informacija, dijeljenja i objavljivanja sadržaja te zadovoljavanja kulturnih potreba, komunikacijska tehnologija omogućuje različita iskustva učenja, pridonosi razvijanju odgovornosti i vlastitoga integriteta.
Makedonski jezik i kultura po modelu C sadržajno je i metodološki blisko povezan s predmetom Hrvatski jezik te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenje je svrhovitije. U kasnijim ciklusima takav je način rada još potrebnije usklađivati s interesima i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim potrebama i/ili mogućim profesionalnim putovima.
S obzirom na to da je makedonski jezik jezik makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama, što će, među ostalim, pridonijeti poticanju svjesnosti o potrebi i važnosti cjeloživotnoga obrazovanja. Zbog bliske povijesne, ali i suvremene povezanosti Republike Hrvatske i Republike SjeverneMakedonije, makedonski je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, kao i drugih građana Republike Hrvatske.
Makedonski jezik omogućuje učenicima da integriraju znanje iz različitih predmeta, razvijaju kritičko mišljenje i prepoznaju međusebne veze između različitih znanstvenih disciplina. Takvim interdisciplinarnim pristupom učenici stječu seobuhvatnije razumijevanje različitih tema i primjenjuju svoje vještine u svakodnevnim situacijama, što pridonosi njihovu cjelokupnom obrazovanju i razvoju.
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C
Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C može biti izazovno, ali je važno za održavanje veza s domovinom. Stoga učitelji i nastavnici poučavanjem nužno trebaju osiguravati poticajno i podržavajuće okružje za učenike. U vezi s poučavanjem predmeta Makedonski jezik i kultura bitno je naglasiti da sve domene, sadržaje i ishode valja međusobno povezivati i usklađivati da bi se u što većoj mjeri osigurala cjelovitost i povezanost učeničkoga iskustva tijekom učenja.
Za što kvalitetnije ostvarivanje opisanih ciljeva nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura – model C, bitno je u procesu poučavanja osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive, otvorene i integrirane metodičke scenarije učenja s različitim aktivnostima koji potiču interes, daju konkretan smisao onomu što se uči i omogućuju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se s ishodima domena Razumijem, govorim, pišem, Čitam i stvaram i Ja sam – tradicija i kultura.
U prvome razredu nastave Makedonskoga jezika i kulture nije zastupljeno pisano izražavanje jer učenici makedonske nacionalnosti pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku i prvo usvajaju latinično pismo. Nakon obrade latiničnoga pisma počinje se s pisanim izražavanjem. Učenje makedonskoga govora s elementima nacionalne kulture u prvome i drugome razredu treba se odvijati putem igre i učeniku mora predstavljati zadovoljstvo, a ne obvezu jer su djeca u ovoj dobi sposobna vjerno reproducirati ono što čuju.
Nastava mora biti organizirana tako da se svakomu učeniku omoguće što češće verbalne aktivnosti jer se samo na taj način može produktivno ovladati govorom. U ostvarivanju tih zadataka učitelj mora maksimalno motivirati učenike koristeći se odgovarajućim audiovizualnim nastavnim sredstvima, ilustracijama, filmom, slikama, fotografijama, televizijskim emisijama. Učitelj treba poticati učenike da i oni pronalaze izvore kao moguća nastavna sredstva povezana s temom koja se obrađuje (razglednice, slikovnice, slike, zemljovide, tradicijske predmete, crteže).
Upoznavanje elemenata nacionalne kulture Makedonaca uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem tradicije, običaja i književnosti.
Uloga učitelja i nastavnika
Tijekom učenja i poučavanja Makedonskoga jezika i kulture iznimno je važna uloga učitelja. Poticanje učenikova interesa za makedonski jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika.
Učitelj je vodič, mentor, kreativac, inicijator i organizator u nastavnome procesu. Pruža smjernice i potporu za postizanje ciljeva i razvoj jezičnih vještina, planira nastavu, prepoznaje različite potrebe i stilove učenja učenika te prilagođava nastavu, pruža podršku u emocionalnome razvoju, potiče interkulturnu svjesnost, toleranciju, otvorenost i empatiju prema drugima.
Uloga je učitelja omogućiti cjelovit razvoj svakoga učenika poštovanjem njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okružja.
Učitelj jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja makedonskoga jezika u kojemu učenik slobodno i bez straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji, što mu omogućuje doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje makedonskim jezikom.
Učitelj mora učenicima pružiti emocionalnu, socijalnu i intelektualnu podršku, a odnos između njega i učenika mora biti suradnički i fleksibilan, s jasno određenim pravilima rada, ponašanja i međusobnoga uvažavanja.
Učiteljeva je odgovornost organizirati i voditi odgojno-obrazovni proces koji uključuje različite metode i oblike rada, tehnike poučavanja i omogućavnje različitih stilova učenja te ponudu različitih sadržaja i, kada god je to moguće, mogućnost slobode izbora. Učitelj motivira učenika na povezivanje osobnoga iskustva s novim informacijama te razvoj kompetencija, ovladavanje vještinama, usvajanje znanja i osiguravanje temelja cjeloživotnoga učenja. Učitelj treba učeniku pružati brojne mogućnosti za praktičan rad, kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema, razvoj komunikacijskih vještina, stavova i vrijednosti.
Učitelj treba podržavati i poticati učenike na to da se tradicijskim motivima koriste u oblikovanju različitih i svrsishodnih estetskih rješenja u izradi svakodnevnih uporabnih i ukrasnih predmeta.
Od učitelja se očekuje profesionalan pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Učitelj treba kontinuirano pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito neformalno i formalno profesionalno razvijati, individualno i u oblicima rada koje osiguravaju institucije.
Važna je uloga učitelja vrednovanje učenika. Učitelj mora pružiti potpunu i pravodobnu informaciju o uspješnosti učenja i napretku učenika u cilju njegova usmjeravanja u tome procesu načinima koji potiču i ohrabruju da bi se razvijalo učenikovo samopouzdanje i osjećaj uspješnosti, kao važnih preduvjeta individualnoga napretka. Učitelj bitno utječe na učenikova postignuća tako da se uspješnost rada učitelja zapravo očituje u uspjehu njegovih učenika.
Materijali i izvori
Učitelj odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz različitih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Makedonski jezik i kultura povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta potičući multidisciplinarnost.
Tijekom poučavanja učitelj određuje broj književnih tekstova prema broju sati u tjednu i prema dostupnosti tekstova, vodeći računa o žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama) i raznolikoj tematskoj zastupljenosti povezujući ih s interesima učenika i njihovom životnom stvarnošću. U stvaralačkome izražavanju učenika i stvaranju vlastitoga razlikovnog rječnika ostvarivanje se ishoda prati, ali ne podliježe sumativnomu vrednovanju.
Neki se ishodi mogu ostvariti radom na projektima, u izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa školskom knjižnicom, ustanovama, manjinskim i ostalim udrugama te primjenom pristupa učenju otkrivanjem (istraživačko učenje, debatne skupine, projektni rad). Projekt može uključivati samostalno ili vođeno istraživanje različitih materijala i informacija, upotrebu različitih komunikacijskih tehnologija, predavanja uživo iz gradova koje učenici upoznaju i istražuju (Viber, mrežni seminar, konferencijska veza i slično). Iskustveno učenje nudi učitelju mogućnost uporabe praktičnih radova i prikaza tradicije i običaja u svakodnevnome životu. Na taj način mogu se stvarati zbirke slikovnoga materijala, kuharice, albumi fotografija, zbirke igara i običaja.
U ostvarivanju ishoda iz likovnoga područja poželjno je rabiti prirodne materijale i razvijati ekološku svijest.
Nastavni materijali koji se odabiru trebaju učenicima biti smisleni i razumljivi, poticati na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja, čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Okružje za učenje
U okružju za učenje treba se osigurati potpora učenicima, interaktivnost i uključenost, raznovrsni materijali, upotreba tehnologije, različiti oblici rada (suradnja među učenicima), individualizacija i kreativnost.
Uspjeh u učenju i poučavanju makedonskoga jezika i kulture u velikoj mjeri ovisi o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšemu napretku. U takvu je okružju učenje i poučavanje usmjereno na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima. To je okružje u kojemu se njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, a u takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Različita okružja, u učionici i izvan nje, pridonose bogatstvu iskustva i uspješnosti učenja.
Upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji pridonose stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućuje nam i povezanost s učenicima ili stručnjacima u drugim mjestima i različitim dijelovima države, Europe i svijeta. Pozitivno i poticajno okružje za učenje ostvaruje se i međusobnim povjerenjem i uvažavanjem sudionika u procesu učenja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osjećaj sigurnosti kod učenika potiče aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.
Grupiranje učenika
Učitelj ima slobodu primijeniti različite oblike organizacije rada i učenja kao što je rad u paru, grupni rad, male istraživačke skupine, suradničko učenje tijekom kojega su učenici grupirani na različite načine da bi se što bolje iskoristio potencijal svih učenika u pojedinome razrednom odjelu, osigurao napredak svakoga učenika i razvoj njegove osobnosti. Međuvršnjačkim učenjem i poučavanjem učenik stječe i primjenjuje znanja i vještine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mišljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za učenje i suradnju.
Bitno je svaki oblik grupiranja učenika unaprijed isplanirati s jasno određenim uputama, zadatcima i ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini na temelju različitih metoda samovrednovanja i vrednovanja.
Svaki razredni odjel sadržava određene potencijale koje učitelj mora prepoznati i uzeti u obzir tijekom planiranja i ostvarivanja nastavnoga procesa u cilju što uspješnijega učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja valja voditi računa o razrednome odjelu kao cjelini, ali i o učenicima kao pojedincima koji znanja, vještine i stavove stječu u skladu sa svojim individualnim osobinama.
Vrijeme poučavanja i učenja
Nastava Makedonskoga jezika i kulture poučava se unutar satnice od dva do pet sati tjedno te se prema broju sati prilagođava dubina i širina unutar nastavnih tema i sadržaja te odabir i količina tekstova. Kurikul Makedonskoga jezika i kulture po modelu C izrađen je na temelju tri sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Preporuka je osigurati posebnu učionicu ili kabinet, no ako nema mogućnosti za posebnu učionicu, kabinet ili koji drugi stalni prostor, poželjno je učitelju osigurati mogućnost izlaganja učeničkih radova, crteža i plakata na panoima.
U ostvarivanju ishoda kurikula poželjna je i suradnja s udrugama i društvima koji se brinu o očuvanju nacionalne kulture Makedonaca, s kulturno-umjetničkim društvima, lokalnom zajednicom i sličnim organizacijama. Te organizacije mogu pružiti podršku pri nabavi nastavnih materijala, zvučnih zapisa, tekstova, knjiga i videomaterijala na makedonskome jeziku.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama i darovitih učenika, kurikul se prilagođava u skladu sa smjernicama.
Odgojno-obrazovni rad na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju učitelji i nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine, učitelji razredne nastave, nastavnici makedonskoga jezika, nastavnici povijesti, geografije, pedagozi, logopedi, i oni koji su stekli pedagoške kompetencije programima pedagoško-psihološko- -didaktičko-metodičke izobrazbe.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Makedonski jezik i kultura – model C u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju.
Služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika, kao pomoć i motivacija u poboljšanju učenja te kao povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Učitelj vrednovanje treba iznimno pažljivo planirati kao dio procesa učenja i poučavanja, uskladiti ga s ciljevima i očekivanim ishodima učenja te ga, zbog složenosti sadržaja i aktivnosti u ovome predmetu, provoditi poštujući kognitivnu, društveno- -afektivnu i psihomotoričku jedinstvenost i interese svakoga učenika.
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura su znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar triju domena: A, Razumijem, govorim, pišem, B. Čitam i stvaram i C. Ja sam – tradicija i kultura.
Elementi vrednovanja su:
1. slušanje s razumijevanjem
2. govorenje
3. čitanje s razumijevanjem
4. pisanje
5. makedonska kultura.
Elementi slušanje s razumijevanjem, govorenje, čitanje s razumijevanjem i pisanje obuhvaćaju sposobnost aktivnoga služenja standardnim makedonskim jezikom u usmenome i pisanome izražavanju, razumijevanje pročitanoga teksta, komunikacija s učiteljem, drugim učenicima i izvornim govornicima makedonskoga jezika. Ti se elementi vrednuju u svim domenama učenja i poučavanja Makedonskoga jezika i kulture sustavnim praćenjem i procjenjivanjem napredovanja svakoga učenika.
Element makedonska kulturaobuhvaća vrednovanje istraživačkih vještina i stvaralačkih sposobnosti učenika u svim domenama, praćenjem aktivnosti učenika i/ili rezultata tih aktivnosti te razumijevanja i znanja povijesnih i geografskih sadržaja vezanih za Makedoniju.
Elementi ocjenjivanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi i prethodnome znanju učenika. Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom. Pri vrednovanju je nužno voditi računa o tome da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom. Jezične strukture sastavni su dio četiriju jezičnih vještina (slušanje, govor, čitanje i pisanje) te se ovladanost njima vrednuje integrirano, kao jedan od kriterija uspješne ostvarenosti ishoda unutar domene.
U svim se domenama primjenjuju tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika (provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, predstavljanje učeničkih radova i učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja), a služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira brojčanom ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja i razmjeni iskustava te usvojenosti znanja, vještina i stavova. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima, a ne s postignućima drugih učenika. Cilj je vrednovanje za učenje motivacija učenike na daljnji rad.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika. Njime se učenike potiče na ovladavanje strategijama planiranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje. U procesu vrednovanja kao učenja učenik procjenjuje vlastito razumijevanje i poznavanje različitih postupaka i metoda kojima razvija svoje sposobnost unutar međupredmetne teme Učiti kako učiti, što je u ovome predmetu vrlo bitno zbog brojnih sadržaja koji se učeniku nude u svim trima domenama, a zbog kratkoće vremena nemoguće ih je sve ostvariti na nastavi. Stoga je važno da učenik samostalno i prema osobnome interesu odabire sadržaje koje će potom samostalno dublje istraživati i učiti.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode. Rezultira brojčanom ocjenom. Provodi se kontinuirano, tijekom i/ili na kraju određenoga razdoblja. Potrebno je kombinirati pismeno i usmeno vrednovanje. Mogu se primijeniti zadatci zatvorenoga i otvorenoga tipa. Posebno se preporučuju zadatci otvorenoga tipa u kojima učenici mogu izraziti vlastitu kreativnost i interpretaciju, kao što su izrada plakata, dnevnika, crteža, mentalne mape, istraživački radovi i dr.
Sva tri pristupa vrednovanju trebaju biti raspoređena tijekom cijele nastavne godine, kontinuirano, trebaju biti različita da bi omogućila učenicima da u različitim prilikama pokažu svoj napredak.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te se predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Zaključna ocjena temelji se na profesionalnoj odluci učitelja, njegovoj stručnoj procjeni o učenikovim postignućima tijekom cijele nastavne/školske godine. Razina »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, koja je definirana ovim predmetnim kurikulom, služi kao okvir i pomoć pri izvođenju zaključne ocjene.Pritom je nužno voditi računa o unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja, o odabiru valjanih i pouzdanih metoda i oblika vrednovanja te sigurnosti i transparentnosti procesa vrednovanja – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblici, sastavnice i trajanje usmenih i pismenih provjera, načini i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju. Učenike je od početka nastavne godine potrebno informirati o očekivanim odgojno-obrazovnim ishodima.
Na kraju nastavne godine zaključna ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovu napretku i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi u ovome predmetu obuhvaćaju sadržaje iz različitih područja obuhvaćenih poučavanjem (jezik, književnost, povijest, geografija, likovna i glazbena kultura). Potrebno je uzeti u obzir i to da će učenici, prema svojim interesima i sposobnostima, pokazati stečene kompetencije na način koji njima najviše odgovara, pri čemu će pokazivati veću ili manju sklonost prema određenome području predmeta. Stoga zaključna ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti pojedinih vještina. Za zaključnu se ocjenu u određenoj mjeri mogu uzeti u obzir informacije prikupljene vrednovanjem za učenje (npr. učenički radovi i projekti).
Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna ocjena proizlazi iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena prema sljedećoj postotnoj zastupljenosti:
• Razumijem, govorim, pišem 50 %
• Čitam i stvaram 25 %
• Ja sam – tradicija i kultura 25 %.
Budući da je pohađanje nastave Makedonskoga jezika i kulture otvoreno učenicima s različitim razinama znanja ili bez prethodnoga znanja, kao i to da se u nastavni proces mogu uključiti u bilo kojemu razredu, učitelj nužno prilagođava očekivane ishode te u skladu s prilagodbom poučavanja provodi i cjelovito vrednovanje.
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA OSNOVNU I SRIJEDNJU ŠKOLU
Drugaruvanje, Đorđi Delčev
Aj, pogodi, Đorđi Delčev
Jasna ja pozdravuva tatkovinata, Đorđi Delčev
Želba, Đorđi Delčev
Kokiče, Đorđi Delčev
Pčela, Đorđi Delčev
Koj što znae?, Đorđi Delčev
Tri cveta, Đorđi Delčev
Dve sonca, Đorđi Delčev
Vo srceto..., Đorđi Delčev
Tri mravki, Đorđi Delčev
Učitelka, Đorđi Delčev
Dogledanje, Đorđi Delčev
Džudžeto i džinot, Eli Makazlieva
Srećno dete, Eli Makazlieva
Moite čuvstva, Eli Makazlieva
Proletna pesna, Eli Makazlieva
Godišni vreminja, Eli Makazlieva
Kalendar, Eli Makazlieva
Patuvalki-sonuvalki, Eli Makazlieva
Četiri sezoni, Eli Makazlieva
8 Septemvri, Eli Makazlieva
Boite na esenta, Eli Makazlieva
11 Oktomvri, Eli Makazlieva
Šumata vo docna esen, Eli Makazlieva
Podgotvi se za zima, Eli Makazlieva
Zimski igri, Eli Makazlieva
Januarska prikazna, Eli Makazlieva
Vodata se vrti vo krug, Eli Makazlieva
Igrite na vodata, Eli Makazlieva
Glineni proizvodi, Eli Makazlieva
Zasadi drvo, zasadi cvet, Eli Makazlieva
Proletno budenje, Eli Makazlieva
Majčiniot jazik, Eli Makazlieva
Leto, Eli Makazlieva
Juni, Eli Makazlieva
Ako odiš na plaža, Eli Makazlieva
Vinožito, Eli Makazlieva
Letno ovošje, Eli Makazlieva
Bonton na ruček, Eli Makazlieva
Bonton za zbor, Eli Makazlieva
Semejno steblo, Eli Makazlieva
Sedmičen kalendar, Eli Makazlieva
Kako se odnsevuam vo soobraćajot, Eli Makazlieva
Prirodni pojavi-godišni vreminja, Eli Makazlieva
Što li da bidam?, Marija Bogatinovska
Moite razgovori so dedo, Marija Bogatinovska
Mala i golema rabota, Marija Bogatinovska
Najubavite prikazni, Marija Bogatinovska
Plan za leten raspust, Marija Bogatinovska
Gledaj i uči!, Marija Bogatinovska
Golgeter, Velko Nedelkovski
Kakov i čij e nebeskiot svod, Cane Andreevski
Mili milenici, Velko Nedelkovski
Otkačena igra, Marija Petrovska
Zarzavati, Vasil Mukaetov
Koj e najvažen?, Alma Hot Rastoder
Sekoe dete, Vasil Mukaetov
Ona što site go znaat, Vlado Dimovski
Zimnica, Vlado Dimovski
… osum, devet, deset!... Baram!, Vlado Dimovski
Ajde da ja gušneme proletta, Vlado Dimovski
Faćaj, letaat kori!, Vlado Dimovski
Budenjeto na utroto, Gorjan Petrevski
Proletna prošetka, Gorjan Petrevski
Lastovicite i decata, Gorjan Petrevski
Želbata na vnukot, Gorjan Petrevski
Stariot časovnik, Gorjan Petrevski
Site sme tuka, na edno mesto, Vasil Mukaetov
Koj e Dedo Mraz?, Marija Bogatinovska
Zimskata soba na Roj, Aneta Velkova
Najubaviot podarok za mama, Magde Antova
Drugarstvo, Vasil Kunovski
Gavranot i lisicata, Ezop
Oro, Stojan Tarapuza
Prviot žolt list, F. Kamalov
Nasmevki, Makedonka Jančevska
Brojenica, Slavka Maneva
Đebovite na Zvonko, Milenko Ratković
Ljubeznost, Slobodan Janković
Trite mravki, narodna prikazna
Kako se meri..., D. Alački
Pesot i kućata, narodna prikazna
Se što raste, Đorđi Delčev
Zbor do zbor – rečenica, Jovan Strezovski
Na krajot, Stojan Tarapuza
Po azbučen red, Evgenija Šuplinova
Vselenski Dedo Mraz, Vančo Polazarevski
Zapirka, Stojan Tarapuza
Lj i Nj, Rajko Jovčevski
Krienka, Rajko Jovčevski
Nova, nova godino, Nenad Đambazov
Zelkata, Petre M. Andreevski
Matematičar, Slavka Arsova
Patot kon rekata, Gorjan Petrevski
Bojata na bonbonata, Hristina Šećeroska
Crveni obetki, Kiro Donev
Nefatliviot Zoki Poki, Olivera Nikolova
Drugarki, Sofe Šterjovski
Skazna za pčelata, Gorjan Petrevski
Sè e naše, Vidoe Podgorec
Ljubov, Hristina Šećeroska
Što može esenta, Stojan Tarapuza
Srceto na Matej, Nikola Madžirov
Žolta e bojata na srećata, Biljana Loteska
Najubaviot grad, Boško Smaćoski
Kralot i selanecot, Kiro Donev
Dali zborot „čao“ e na makedonski, Slavka Arsova
Ubava si, tatkovino, Savo Kostadinovski
Breza i dab, Kiro Donev
Najubavata snegulka, Maja Bogoevska
Dedo Mraz, Vančo Polazarevski
Poraka-preporaka, Aleksandar Kujunđiski
Bidi srekna zvezdička, Radmila Kostova-Mila
Mnogu sakam zdrava hrana, Naum Popeski
Što ni nosi april, Kiro Donev
Za mesecite, Snežana Petrova-Džambazova
Kapi, Velko Nedelkovski
Gatanki, Magde Angelova
Gatanki, Magde Angova
Bonton vo timska rabota, Jadranka Klisarova
Mudruvanje, Cane Andreevski
Klupa za poddrška, Elizabeta Petrović
Bliznaci-umnici, Gorjan Petreski
Detski son, Stojan Tarapuza
Najdobri drugarki zasekogaš, Ana Buntevska
Planinite makedonski, Aleksandar Kujundžiski
Dekemvri, Blaže Koneski
Otkačena igra, Marija Petrovska
Neobično begstvo, Dimitar Alački
Krug, Velko Nedelkovski
Čovekot što mu pomognal na čovekot..., makedonska narodna prikazna
Mrzlivata žena, makedonska narodna prikazna
Heroj, Svetlana Hristova -Jocić
Gradot na princezata pastrmka, Srbo Ivanovski
Novoto dete, Gligor Popovski
Makedonski pejzaži, Savo Kostadinovski
Zmejot od Pelister, Biljana Stojanovska
Mojata tatkovina, Liljana Atanasova
Pesna za solunskite braća, Vidoe Podgorec
Septemvri, Stojan Tarapuza
Marija posakuva želba, Žarko Kujundžiski
Noć koga pađaat zvezdite, Makedonka Jančevska
Nad dvete ezera, Boris Bojadžiski
Veligdenska radost, Gorjan Petrevski
Dobro so dobro se vraća, makedonska narodna prikazna
Legenda za Dojranskoto Ezero, makedonska legenda
Pelisterski oči, Apostol Pop Jovanovski
Časovnikot na Simon, Klementina Petruševska
Detelinki – belinki, Martina Dukoska
Bajka za Nova godina, Svetlana Darudova
Magijata na drugarstvoto, Alma Rastoder
Gordelivata žirafa, Ana Đorđević
Volšeben let, Mimoza Todorovska
Papagalot i kučeto, Vlado Janevski
Talkačkata, Svetlana Darudova
Psalm za m-lle Lili, Aco Karamanov
A toj letaše ponatamu, Aco Karamanov
Pesni za tatkovinata (ciklus), Nikola J. Vapcarov
Proštalna, Nikola J. Vapcarov
Pretsmrtno, Nikola J.Vapcarov
Melanholija, Katica Ćulavkova
Oda na makedonskiot jazik, Katica Ćulavkova
Son na studena ploča, Slavko Janevski
Tančerka na dlanka, Slavko Janevski
Cvetovi, Slavko Janevski
Sterna, Blaže Koneski
Odzemanje na silata, Blaže Koneski
Vezilka, Blaže Koneski
Teškoto, Blaže Koneski
Angelot na Sveta Sofija, Blaže Koneski
Ubavite ženi, Blaže Koneski
Ima dolu edna krv, Aco Šopov
Nebidnina, Aco Šopov
Vo tišina, Aco Šopov
Ljubov, Aco Šopov
Gledač vo pepelta, Aco Šopov
Našinska, Gane Todorovski
Nerezi, Gane Todorovski
Spokoen čekor, Gane Todorovski
Ljubov, Gane Todorovski
Božilak, Gane Todorovski
Doždovi, Mateja Matevski
Dzvona, Mateja Matevski
Taa, Ante Popovski
Vardar, Ante Popovski
Makedonija, Ante Popovski
Ljubovna, Ante Popovski
Denicija (ciklus), Petre M. Andreevski
Plus-minus, Lidija Dimkovska
Kluč na svetot, Radovan Pavlovski
Pramolnja, Radovan Pavlovski
Mladičot što spie napladne, Radovan Pavlovski
Zrno, Radovan Pavlovski
Tišina, Nikola Madžirov
Senkite ne odminuvaat, Nikola Madžirov
Strelki od časovnikot, Nikola Madžirov
Koga nekoj zaminuva sè što e sozdadeno se vraća, Nikola Madžirov
Da ne vidam, Svetlana Hristova-Jocić
Visoka voda, Svetlana Hristova-Jocić
Da se oslobodam, Svetlana Hristova-Jocić
So čaj, Vesna Acevska
Temnite seništa na Emil Dikinson, Vesna Acevska
Radovi, Liljana Dirijan
Mojot čovek, Liljana Dirijan
Koncert za miris i orkestar, Liljana Dirijan
Esensko ovošje, Eleonora Strezovska
Broenka, M. Janušev
Si igrame restoran, M. Janušev
Čestitka, pesna, Duško Avramov
Knigite, Elin Pelin
Maja kaj zabolekar, Stojanka Grozdanova
Najgolemoto srce, Ivančo Mitrevski
Vo bunarot, narodna prikazna
Sosedi, Velko Nedelkovski
Torba so zlatnici,Vera Bužarova
Vodeničarot Narcis, Nada Nikolovska Katin
Vo potraga po izgubeni glagoli, Nataša Acevska
Zamokot na pridavki, Nataša Acevska
Pravopis, Nataša Acevska
A-B-V-G-D-Đ-E-Ž...., Aleksandar Kujundžiski
Stihovi za knigata, Aleksandar Kujundžiski
Koga čovek se rađa, Alekso Lozanovski
Pismo do najdobrata majka, Vesna Nastoska
Novogodišna zdravica, Vesna Nastoska
Silata na zborovite, Slavka Arsova
Silata na zborovite i tvoeto odnesuvanje, Ubavi Zborovi, Vidoe Podgorec
Racinovata ljubov, Petar Stojčevski
Apteka vo vreća, Kiro Donev
Kolku boli navredata, Gorjan Petrevski
Dvajca drugari, makedonska narodna prikazna
Moma Tantelina i volkot, makedonska narodna prikazna
Sončeva devojka, makedonska narodna prikazna
Vrapčeška rabota, Tome Arsovski (spored narodna pesna)
Novogodišna zdravica, makedonska narodna pesna
Zbirajte se dečinja, makedonska narodna pesna
Itar Pejo mu vadi zab na selanec, Stale Popov
Tatkovina, Ante Popovski
Te imame samo tebe, Slavka Arsova
Tamu e našata reka, Petre M. Andreevski
Ropstvo, Kole Nedelkovski
Ilindenska pesna, Vasil Kunoski
Cvetovi, Slavko Janevski
Vardar, Boško Smaćoski
Ohrid, Tome Bogdanovski
Izlegol Delčev vojvoda, makedonska narodna pesna
Biser balkanski, Jovan Pavlovski
Srećna Nova godina, B. Mirkulovska
Srceto na tatkovinata, G. Popovski
Kaži mi mamo, Veligden što e?, T. Arsovska
T’ga za jug, Konstantin Miladinov
Cveće za tatkovinata, Gligor Popovski
Što e toa tatkovina, Vidoe Podgorec
Tažačka za vojvodata, Eftim Kletnikov
Boj se bie na Mečkin Kamen, narodna pesna
Kon rodot za jazikot, Petar Preradović (Prepjevao: Gogo Ivanovski)
Učitelot, Petre M. Andreevski (Na Sveti Kliment Ohridski)
Kolku e mila zemjata naša, Gogo Ivanovski
Rodna zemjo, Lazo Karovski
Zbogum, Gondža Bojadžiu (Majka Tereza)
Rakuvanje, Blaže Koneski
Kaži mi, Nikola Kirov Majski
Krajot moj vo moite gradi bie, Gane Todorovski
Čuvajte go ova što vi go dadov, Lazo Karovski
Pogledite na Krste Petkov Misirkov za makedonskiot jazik, Krste Petkov Misirkov
Ohrid, Kiro Donev
Na ezero (pesni), Aco Šopov
Podarok za majka, Grigor Prličev
Mesečinata nad Pelagonija, Dušan Kostić
Pesna i kodifikacija na makedonskiot literaturen (standarden jazik), Blaže Koneski
Što e tatkovina, Boško Smaćoski
Narodni poslovici i pogovorki
Prvite vesnici i spisanija voMakedonija, Vojo Veljanovski
Od posetata na Sidnej i Melburn, Slave Nikolovski-Katin
Zakletva, Slavko Dimovski
Makedonija go zagubi svojot najgolem sin, Dimitar Vlahov
Smrtta na Goce Delčev, narodna pesna
Deloto na braćata Manaki
Vo dnite teški da bideš veren, Kole Nedelkovski
M’lskavici, Kole Nedelkovski
Peš po svetot, Kole Nedelkovski
Majko, navečer treba večera, Ivan Cankar
Stojan i Liljana, narodna pesna
Ubaviot zbor vleguva pravo vo srceto, Nada Zekmanova-Jakimova
Bistra, Genadi Bolinovski
Biserčinja od našeto narodno tvoreštvo
Voved vo makedonskiot jazik, Violeta Ajdinska Papazovska
Zapoznavanje i pozdravuvanje, Violeta Ajdinska Papazovska
Broevi, redni broevi, datumu i kolku čini, Violeta Ajdinska Papazovska
Zemji, narodi i jazici, Violeta Ajdinska Papazovska
Naporen den i obvrski, Violeta Ajdinska Papazovska
Praznici i podaroci, rodenden i pokani, Violeta Ajdinska Papazovska
Slobodno vreme ‒ na izlet, Violeta Ajdinska Papazovska
Vremenska prognoza, Violeta Ajdinska Papazovska
Makedonska tradicionalna kujna i makedonski recepti, Violeta Ajdinska Papazovska
Na Galička svadba, Violeta Ajdinska Papazovska
Zapoznajte ja Makedonija, Violeta Ajdinska Papazovska
Ajde da zapeeme, Violeta Ajdinska Papazovska
Anatomija na čuvstvata ‒ Muzika, Liljana Stoilkovska Andonovska
Anatomija na čuvstvata, Sreća, Liljana Stoilkovska Andonovska
Te sakam do neboto i nazad, Ana Buntevska
Poezija za vozrasni, Savo Kostadinovski
Prikazna za veterot Severko, Vančo Nikoleski
Tri leba, Analfi Ištvan
Vrne sneg, Stojan Tarapuza
Vesna i Dživko, Kiro Donev
Rodenden, Aleksandar Popovski
Veligdenska pesna, Slavka Maneva
Dvorec, Stojan Tarapuza
Zvezdeni zlatnici, Braća Grim
Rodniot jazik e gerdan biseren, Vidoe Podgorec
Doždot e mojot prijatel, Nada Zidar-Bogadi
Septemvrisko rakuvanje, P. Milenkovski
Posledniot list, Gorjan Petrevski
Alo, Zoki, kako si?, Naum Popeski
Esen, Makedonka Jančevska
Volšebnoto penkalo, Nenad Džambazov
Složna družina, Slavka Maneva
Na mojata majka, Nenad Džambazov
Kamen cvet, Kiro Donev
Aprilska, Risto Davčevski
Navreda, Gorjan Petreski
Veligden, Naum Popeski
Lisicata, ežot i krtot, makedonska narodna prikazna
Pesna za Vardar, Pero Milenkoski
Na bregovite na Ohridskoto Еzero, Branislav Nušić
Ubav zbor, Vasil Tocinovski
Najveselata noć, Vasil Kunoski
Leten povik, Eli Mazaklieva
Rađanje na najubavata pesna, Ana Matovska Smilevska
Silata na zborovite, Slavka Arsova
Silata na zborovite i tvoeto odnesuvanje, Slavka Arsova
Ubavi zborovi, Vidoe Podgorec
Racinovata ljubov, Petar Stojčevski
Lenka, Kosta Solev Racin
Denovi, Kosta Solev Racin
Kopačite, Kosta Solev Racin
Vatromet, Kosta Solev Racin
Apteka vo vreća, Kiro Donev
Kolku boli navredata, Gorjan Petrevski
Dvajca drugari, makedonska narodna prikazna
Moma Tantelina i volkot, makedonska narodna prikazna
Sončeva devojka, makedonska narodna prikazna
Vrapčeška rabota, Tome Arsovski (spored narodna pesna)
Novogodišna zdravica, makedonska narodna pesna
Zbirajte se dečinja, makedonska narodna pesna
Itar Pejo mu vadi zab na selanec, Stale Popov
Tatkovina, Ante Popovski
Te imame samo tebe, Slavka Arsova
Tamu e našata reka, Petre M. Andreevski
Ropstvo, Kole Nedelkovski
Ilindenska pesna, Vasil Kunoski
Cvetovi, Slavko Janevski
Siljan Štrkot, Marko Cepenkov
Sproti Ilinden, Mite Bogoevski
Anđelot na Sveta Sofija, Blaže Koneski
Rađanje na zborot, Aco Šopov
Makedonija, Ante Popovski
Az, buki, vedi, Vidoe Podgorec
Panonski legendi (odlomak)
Vezilka, Blaže Koneski
Dedo mi, Milčo Mančevski
Zapirka, Točka, Izvičnik, Prašalnik, Dve točki, Tri točki, Stojan Tarapuza
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Kurikul za nastavni predmet Makedonski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske (model C)
Sadržaj
UVOD
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA PO MODELU C
OPIS DOMENA
RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
ČITAM I STVARAM
JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Osnovna škola
1. razred OŠ − 3 sata
2. razred OŠ − 3 sata
3. razred OŠ − 3 sata
4. razred OŠ − 3 sata
5. razred OŠ − 3 sata
6. razred OŠ − 3 sata
7. razred OŠ − 3 sata
8. razred OŠ − 3 sata
RASPORED JEZIČNIH SADRŽAJA PO RAZREDIMA
Srednja škola
1. razred − 3 sata
2. razred − SŠ − 3 sata
3. razred SŠ – 3 sata
4. razred SŠ – 3 sata
RASPORED JEZIČNIH SADRŽAJA PO RAZREDIMA
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C
Uloga učitelja i nastavnika
Materijali i izvori
Okružje za učenje
Grupiranje učenika
Vrijeme poučavanja i učenja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA OSNOVNU I SRIJEDNJU ŠKOLU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
UVOD
Pred vama je Nacionalni kurikul nastavnoga predmeta Makedonskog jezika i kulture po modelu C (MJK). Nacionalni kurikuli nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnoga kurikula određen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem.
Svi nacionalni kurikulski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao središnjemu sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima kurikulski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna očekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih djelatnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja i onih proizišlih iz prakse. Nacionalnim kurikulima nastavnih predmeta određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-
-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, učenje i poučavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i vrednovanjem usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnoga kurikula čine strukturu sadržaja određenoga predmeta i protežu se tijekom cijeloga razdoblja poučavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta određeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni/konceptu predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem učenika u odgojno-obrazovnome sustavu usložnjavaju. Tijekom godina učenja ishodi čine zaokruženu i logičku cjelinu poučavanja i učenja u određenoj predmetnoj domeni/konceptu, odnosno ukupno iskustvo učenja u određenome predmetu, kao cjelina tijekom svih godina poučavanja i učenja.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina u kojoj uz oblikovani ishod slijedi njegova razrada, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razine njegove usvojenosti. Čitanje ishoda stoga mora obuhvatiti sve navedene komponente.
Razrada ishoda uključuje preciznije određene aktivnosti i sadržaje u okviru pojedinoga ishoda ili skupine ishoda. Za sve ishode određene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije određuju dubinu i širinu svakoga ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja, čime se omogućuje kvalitetnije planiranje i provedba vrednovanja. Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u većini kurikula nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-
-obrazovnih ishoda.
Poznata je izreka da „ vrijediš onoliko koliko jezika govoriš “. Ipak, iako je danas važno govoriti barem jedan strani jezik, nikako ne bismo smjeli zanemariti ni svoj, materinski jezik.
Jezik je bitan dio kulturnoga, nacionalnoga, ali i osobnoga identiteta. Tim jezikom izgovaramo prve riječi, priče i pjesme, izražavamo svoje misli, osjećaje i doživljaje, njime govore naši roditelji i prijatelji. Iako materinskim jezikom ovladavamo u obiteljskome okružju, i njega je potrebno učiti.
Milosrđe na materinskom jeziku je naša dužnost i naše pravo. Dužni smo milovati svoj jezik zato što je naš, baš kao i naša domovina. Jedan narod koji je izgubio jezik izgleda kao čovjek koji se izgubio i ne zna kamo ide niti tko je! (K. P. Misirkov)
U neprestanoj utrci s vremenom i za profitom, čemu veći dio čovječanstva danas robuje, u eri globalizacije koja poništava mnoge posebnosti naroda i zemalja, zamjenjujući ih često upitnim vrijednostima, mnoge se kulture prepleću i razvijaju pod utjecajem drugih kulturnih obrazaca. Ipak, svaka od njih mora zadržati dio svoje autentičnosti. Suština duhovnoga razvoja jednoga naroda na najbolji se način razumije proučavanjem kulturne baštine i tradicije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Makedonci na prostoru Hrvatske imaju dugu tradiciju življenja u suživotu s većinskim hrvatskim narodom i pripadnicima drugih nacionalnih manjina. Žive na području velikoga broja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Makedonci su jedna od dvadest dvije službeno priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Južnoslavenski su narod, a njihova je matična država Republika Sjeverna Makedonija. Govore makedonskim jezikom i koriste se makedonskim ćiriličnim pismom. Zahvaljujući demokratskim načelima i visokim standardima zastupljenima u postojećim normativnim okvirima Republike Hrvatske, Makedonci u Hrvatskoj uživaju visoku razinu zaštite i ostvarivanja svojih manjinskih prava, koja se uglavnom temelje na dva ključna čimbenika: identitetu i integraciji.
U cilju dugoročnoga opstanka u svome nacionalnom i tradicionalnom identitetu Makedoncima u Hrvatskoj omogućeno je pravo na odgoj i obrazovanje na makedonskome jeziku i pismu kojim se služe, a ostvaruje se na temelju Ustava Republike Hrvatske i Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina te Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Odgoj i obrazovanje ima iznimno važnu ulogu u očuvanju i razvijanju makedonskoga identiteta. Modelom C omogućit će se učenje makedonskoga jezika i kulture pod uvjetima i na način propisan posebnim programom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina koje donosi nadležno ministarstvo. Kurikul predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C namijenjen je učenicima pripadnicima makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a nastava je istodobno otvorena i za ostale učenike koji žele naučiti makedonski jezik i upoznati makedonsku kulturu. Nastavni predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskoga područja kao jezik makedonske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama. Predmet je u izravnoj vezi s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.
Struktura Kurikula nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C zbog kompleksnosti i preglednosti podijeljen je u tri međusobno povezane domene: 1. Razumijem, govorim, pišem; 2. Čitam i stvaram i 3. Ja sam – tradicija i kultura.
Područja se tijekom procesa poučavanja i učenja uzajamno isprepleću. Za svako područje određeni su odgojno-obrazovni ishodi koji su proizišli iz ciljeva. Kurikul također polazi od činjenice da je struktura učenika u razredima ili odgojno-obrazovnim skupinama vrlo heterogena, da je čine učenici različitoga predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine i različitih interesa i obrazovnih potreba. Zbog toga su odgojno-obrazovni ishodi oblikovani dovoljno široko i učitelj/nastavnik prilagođava ih konkretnoj situaciji i svakomu učeniku, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja makedonskoga jezika i kulture.
Kratka oznaka predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C je MJK.
Po uspješnome završetku srednjoškolskoga obrazovanja učenici imaju mogućnost nastaviti školovanje na Filozofskome fakultetu, Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Zagrebu ili, ako to žele, u Republici Sjevernoj Makedoniji.
Studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci mogu odabrati kolegije iz makedonskoga jezika, književnosti i kulture koje nudi Lektorat za makedonski jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na preddiplomskome studiju Hrvatski jezik i književnost, na diplomskome studiju Hrvatski jezik i književnost te na Sveučilišnome diplomskom prevoditeljskom studiju (u okviru općega modula).
Jezik je naša jedina domovina. Sve dok ga čuvamo i njegujemo, možemo smatrati da imamo i domovinu. Kao kuća, kao dom, kao ognjište. (Blaže Koneski)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C omogućuje učenicima modeliranje i stvaranje vlastite vrijednosti, razumijevanje svoga podrijetla, kulture i običaja – upoznavanje kulturnoga nasljeđa te učenje jezika u govoru i pismu – go vornom i pisanom komunikacijom na standardnome makedonskom jeziku.
Učenici:
1. razvijaju čitalačku pismenost, čitalačku kulturu i čitalačke navike na tekstovima različitih sadržaja i vrsta
2. komuniciraju pisano i usmeno služeći se makedonskim jezikom i pismom
3. upoznaju, njeguju, čuvaju i promiču makedonsku kulturu i baštinu kao dio nacionalnoga i kulturnoga identiteta u doticaju s pojedinim djelima makedonske književnosti, kazališne, filmske i ostalih umjetnosti, u skladu s dobi i interesima
4. poznavanjem i učenjem pridonose očuvanju materijalne i nematerijalne baštine svoga naroda te izgrađuju osobni identitet
5. uče o makedonskoj povijesnoj i kulturnoj baštini te geografskim obilježjima Republike Sjeverne Makedonije kao odrednicama osobnoga i nacionalnoga identiteta
6. kreativno se izražavaju likovnim, glazbenim i književnim stvaranjem, iskazuju svoj doživljaj umjetničkih djela, čime izgrađuju otvoreni duh za razumijevanje različitih kultura i načina života
7. osposobljavaju se za ulogu aktivnoga i odgovornoga građanina koji svojim aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj pridonosi njezinu očuvanju, a ujedno se potiče i na cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA PO MODELU C
Kurikul Makedonskoga jezika i kulture po modelu C podrazumijeva učenje o vlastitoj kulturi.
Predmet Makedonski jezik i kultura po modelu C uči se i poučava u tri međusobno povezane
domene:
1. Razumijem, govorim, pišem
2. Čitam i stvaram
3. Ja sam – tradicija i kultura.
Poučavanje u svim trima domenama učenicima omogućuje sveobuhvatno razumijevanje makedonskoga jezika, razvijanje komunikacijskih sposobnosti i vještina te sposobnost učinkovitoga služenja jezikom u različitim situacijama. Učitelji i nastavnici koriste se raznovrsnim metodama i materijalima da bi učenicima približili sadržaje odgojno-obrazovnih ishoda svih triju domena na stručno i metodički primjeren način, a u skladu s dobi i interesima. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija ovladavanjem jezičnih vještina slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i prevođenja te njihovim međudjelovanjem uz stalni razvoj aktivnoga rječnika. Domene su, baš kao i predmet u cjelini, u izravnoj vezi s ciljevima društveno-
-humanističkoga i umjetničkoga područja.
Učenici razvijaju vještine izražavanja, kritičkoga mišljenja, kreativnosti te sporazumijevanja i međuljudskoga djelovanja. Jezičnom se komunikacijom izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, razmjenjuju se ideje, mišljenja i osjećaji te vrijednosti, norme i običaji makedonske zajednice.
Odgojni sadržaji i njihovo povezivanje s obrazovnim temama podupiru izgradnju nacionalnoga identiteta učenika. Učeći o svojim korijenima, učenici uče cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštovanje onih koji ih okružju u sredini u kojoj žive i uče. Međukulturno obrazovanje teži razvijanju održivoga načina života u višekulturnome društvu izgradnjom razumijevanja, uzajamnoga poštovanja te dijaloga među pripadnicima različitih kultura. Sve tri domene zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja i pogleda na sebe i druge, čime se omogućuje primjeren razvoj sposobnosti gledanja iz perspektive drugih i drukčijih.
Bez jezika si nitko i ništa. (Vidoe Podgorec)
Izreka naglašava važnost jezične kompetencije i sposobnosti komunikacije u društvu. Jezikom se stvara identitet pojedinaca i skupine, pojedincu se omogućuje uključivost, pripadnost kulturi i društvu. Ova izreka podsjeća sve uključene u odgojno-obrazovni proces na važnost učenja jezika i razvijanja komunikacijskih vještina te važnost koju jezik ima u našim životima.
Tradicijska kultura neprocjenjiv je dio sveukupne kulture svakoga naroda, stoljećima čuvana i njegovana u okružju u kojemu je i nastala.
Tri međusobno povezane domene učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C daju učiteljima i nastavnicima autonomiju da sami odabiru teme i podteme svakoga područja (jezičnoga, književnoga i kulturnoga) u skladu s uvjetima izvođenja nastave, a ponajprije u skladu s dobi i interesima učenika, u cilju pobuđivanja znatiželje i motivacije svakoga učenika za usvajanje novih spoznaja, znanja i vještina.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
OPIS DOMENA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
Svrha je domene Razumijem, govorim, pišem samostalna usmena i pisana komunikacija učenika makedonskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom.
U ovoj su domeni ključni aspekti jezične kompetencije oni koji se često primjenjuju da bi se procijenile sposobnosti i vještine učenika na makedonskome jeziku u skladu s dobi. Ova domena pruža cjelovitu sliku o tome koliko učenik funkcionalno rabi jezik na svim razinama, od razumijevanja do komunikacije i izražavanja.
Učenici se osposobljavaju za uspješno služenje književnim jezikom u različitim oblicima njegove pisane i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik.
Ovladavanjem osnovnim zakonitostima makedonskoga jezika potiče se i ljubav prema materinskome jeziku, potreba njegova njegovanja i unapređivanja, kao i razumijevanje važnosti književnoga jezika za život zajednice makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ali i za osobni razvoj. Učenik doživljava jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju, ali i u životu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
ČITAM I STVARAM
Domena Čitam i stvaram, podjednako kao i ostale dvije, predstavlja važan aspekt jezične kompetencije, posebno u kontekstu razvijanja sposobnosti čitanja i pisanja. Ova domena uključuje sve vještine povezane s razumijevanjem pisanoga jezika, kao i sposobnost stvaranja pisanjem.
Ova se domena temelji na različitim vrstama polaznih tekstova, književnih i neknjiževnih. Tekstovi su sastavni dio svakodnevnoga života, pa je svrha ove domene upoznati učenike s njihovim različitim vrstama i oblicima te književnim stvaralaštvom makedonskih književnika. Osim razvijanja čitalačke sposobnosti, sposobnosti interpretacije i vrednovanja književnoga i neknjiževnoga teksta, cilj je i razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkoga mišljenja i vlastitoga stvaralaštva. Usavršavanjem tehnike čitanja i poticanjem pozitivnoga odnosa prema čitanju učenici će razvijati razumijevanje, vrednovanje i tumačenje različitih autorskih tekstova makedonske nacionalne književnosti, njihovo interpretiranje te izražavanje vlastitih stavova i razmišljanja. Čitanje tekstova na materinskome jeziku, osim što obogaćuje duh i razvija vokabular, pozitivno utječe na odnos učenika prema čitanju općenito. Upoznavanjem učenika s književnim stvaralaštvom makedonskih književnika razvija se osobni, nacionalni i kulturni identitet te njegovo razumijevanje u kontekstu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
Domena Ja sam – tradicija i kultura odnosi se na poučavanje, učenje i razumijevanje jezika u kontekstu njegovih kulturnih i tradicionalnih aspekata. Ova domena podrazumijeva istraživanje jezične raznolikosti, običaja, vjerovanja i kulturnih normi koje su povezane s Makedoncima.
Svrha je ove domene omogućiti učeniku uspoređivanje obilježja svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojemu živi s onima u Makedoniji. Učenikovo iskustvo i interes polazišta su učitelju i nastavniku za izbor sadržaja i metoda u oblikovanju odgojno-obrazovnoga procesa. Učenik stječe spoznaje o uzrocima i posljedicama vremena i prostora na običaje i način života, a izloženošću umjetničkim djelima nacionalne kulture, u skladu s dobi, razvija estetsku zrelost i kritičnost. Učenik proučava, istražuje, upoznaje i opisuje povijesne i važne ličnosti, razdoblja i događaje te upoznaje geografska obilježja i prirodnu raznolikost Makedonije. Integrirana nastava omogućuje upoznavanje i prihvaćanje sebe kao pojedinca s određenim identitetom u interakciji s okolinom te razvija spremnost za izazove koje donosi život u višekulturnoj zajednici i Europi bez granica. Odabrane teme omogućuju razvoj cjelokupne osobe i shvaćanje sintagme živjeti različitosti .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Domene Razumijem, govorim, pišem , Čitam i stvaram i Ja sam – tradicija i kultura sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena ostvaruju se usporedno, na temelju istih jezičnih sadržaja.
Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Makedonski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja.
Ishodi se postupno razvijaju po razredima. Predloženu razradu ishoda svaki učitelj i nastavnik autonomno oblikuje, dopunjuje i razrađuje sukladno dobi, sposobnostima, potrebama i interesima učenika uvažavajući pritom njihovo prethodno znanje i iskustvo o sadržajima poučavanja. Učitelj/nastavnik samostalno, stručno i metodički primjereno planira i oblikuje konkretne aktivnosti i sadržaje, odabire ili samostalno izrađuje materijale za učenje, primjenjuje strategije i metode poučavanja i potiče učenike na odabir strategija učenja kojima će najučinkovitije ostvarivati zadane odgojno-obrazovne ishode.
Ishodima se odgovara na najvažnije pitanje u cijelome odgojno-obrazovnom procesu: što učenici znaju, mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u određenoj odgojno-_
-obrazovnoj razini obrazovanja (razredu).
Ishodi se određuju kao znanja, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja.
Odgojno-obrazovne ishode čine: oblikovani ishod, njegova razrada i razine njegove usvojenosti. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njegovo optimalno ostvarivanje.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određene aktivnosti i sadržaje u okviru svakoga od navedenih ishoda. Sadržaji kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Čitam i stvaram polazni su tekstovi na makedonskome jeziku, različitih vrsta i funkcionalnih stilova, a književni su tekstovi predloženi iza tablice ishoda. U odabiru polaznih tekstova učitelj/nastavnik nužno uvažava dob i interese učenika te nudi mogućnost izbora (nudi se više različitih polaznih tekstova).
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, no učenik će svojim učenjem, aktivnošću, sposobnostima i vještinama pojedinim ishodom ovladati na svojoj razini. Nužnost je da u navedenome procesu učenikova učenja učitelj/nastavnik vodi brigu o tome da u procesu poučavanja učenik jest u središtu odgojno-obrazovnoga procesa.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina u četirima kategorijama (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). Ovdje se nalazi samo razina usvojenosti »dobar«, u skladu s dogovorenom metodologijom za izradu dokumenta.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
MJK OŠ
Makedonski jezik i kultura, osnovna škola
MJK SŠ
Makedonski jezik i kultura, srednja škola
A.
domena Razumijem, govorim, pišem
B.
domena Čitam i stvaram
C.
domena Ja sam – tradicija i kultura
A.1.
domena Razumijem, govorim, pišem, prvi razred
A.1.1.
domena Razumijem, govorim, pišem, prvi razred, prvi ishod
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Osnovna škola
Ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.1.1.
Učenik razumije upute i odgovara na pitanja.
Izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta, razgovara služeći se opsegom riječi primjereno dobi.
− razumije jednostavne upute i odgovara na pitanja
− pravilno izgovara glasove, glasovne skupove, riječi i rečenice
− primjenjuje osnovna načela vođenja razgovora: samostalno započinje razgovor, sudjeluje u njemu, pažljivo sluša sugovornika
− poštuje pravila uljudnoga obraćanja
− ukratko obrazlaže svoju ideju ili prijedlog
− razlikuje govorna obilježja učitelja, roditelja, prijatelja
− izgovara glasove, riječi, rečenice prema modelu
− započinje razgovor, postavlja i odgovara na pitanja prema vlastitim potrebama
− izražava potrebe, misli, osjećaje poštujući osnovna načela vođenja razgovora
MJK OŠ A.1.2.
Učenik odgovara ili govori odgovarajuće riječi i izraze u razgovoru.
Govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i iskustvom.
Oblikuje jednostavne smislene i prikladne rečenice.
− prepričava tekst, slikovnicu, kazališnu predstavu (lutkarsku), animirani film, radijsku ili televizijsku emisiju…
− priča o stvarnome događaju i priča događaj iz mašte
− opisuje na temelju promatranja osobe, predmete, biljke, životinje iz neposrednoga okružja (uočava, otkriva, uspoređuje…)
− poznaje značenje riječi kojima se služi u svakodnevnoj komunikaciji i u školskim tekstovima
− služi se antonimima
− koristi se smislenim rečenicama
− odgovara na postavljena pitanja
− govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom i dobi
MJK OŠ A.1.3.
Učenik preslikava grafijske slike – jednostavne riječi i kratke rečenice.
Učenik točno preslikava (prepisuje) riječi i rečenice.
Piše riječi, rečenice, kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
– preslikava slovo po slovo jednostavne poznate riječi ili fraze
– povezuje zvučnu sliku pojedinih fonema s njihovim grafijskim oblikom u riječima i kratkim rečenicama
− piše velikim tiskanim slovima
− prepisuje rečenice, kraće tekstove sa zadatkom
− samostalno sastavlja kratak opisni tekst (iznosi bitna obilježja)
− opisuje predmet ili biće na temelju promatranja ili sjećanja
− poštuje pravopisnu normu
− razlikuje i samostalno stvara rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, pravilno upotrebljava interpunkcijske znakove
− povezuje napisano slovo s glasom
− povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu
− oblikuje kratke rečenice tiskanim slovima
− oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
Napomena:
Ovladavanje ćiriličnim tiskanim slovima može biti odgođeno za drugi ili treći razred na temelju učiteljeve procjene.
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.1.1.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođene tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga makedonskog jezika.
− odabire ponuđene književne/neknjiževne tekstove i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− ovladava intonacijom standardnoga makedonskog jezika
− prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
− izražava svoj doživljaj teksta riječima, crtežom ili pokretom
− odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome interesu; ovladava intonacijom standardnoga makedonskog jezika i prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
MJK OŠ B.1.2.
Učenik razumije pročitani književni/neknjiževni tekst.
Priča o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u tekstu.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− objašnjava o čemu tekst govori i prepoznaje tekstne vrste prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi
− iznosi mišljenje o događaju i postupcima likova te ih uspoređuje s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
− stvara radove individualno, u paru ili u skupini
− izražava svoje misli i osjećaje nakon čitanja teksta
− usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu
MJK OŠ B.1.3.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
− izražava se na standardnome makedonskom jeziku
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku
− izražava se crtežom i pokretom prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− sastavlja vlastiti razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora (ako postoje)
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga vokabulara
− priča o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u tekstu, individualno ili u skupini
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.1.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i makedonskoga naroda.
Učenik razvija osjećaj pripadnosti svojoj kulturi i jeziku te poštovanje prema drugim kulturama.
− govori o sebi i svojoj obitelji
− govori o važnim obiteljskim proslavama, blagdanima (Božić, Uskrs, običaji, nacionalni blagdani)
− prepoznaje svoju ulogu i posebnost, posebnost drugih te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi
MJK OŠ C.1.2.
Učenik upoznaje makedonske dječje pjesme, brojalice.
− samostalno ili u skupini izvodi dječje pjesme, brojalice, napjeve, narodne igre i tradicionalne pjesme
− razlikuje tradicionalnu i modernu glazbu
− slušno opaža, glazbeno prepoznaje makedonsku glazbu
− glazbeni primjer izvodi samostalno i/ili u skupini
MJK OŠ C.1.3.
Učenik razvija zanimanje za tradicijske i kulturne vrednote svoga naroda.
Učenik likovno izražava tradiciju i kulturu na zadanu temu.
− prepoznaje likovne elemente makedonske narodne tradicije zavičaja te ih likovno interpretira različitim tehnikama
− koristi se različitim tehnikama, izrađuje tematske ukrase
− prepoznaje različite oblike umjetničkoga izražavanja
− izražava se likovnim jezikom unoseći kreativne elemente
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.2.1.
Učenik razumije, govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života, izražava misli i osjećaje poštujući načela vođenja razgovora.
− razumije upute i odgovara na postavljena pitanja
− razgovara poštujući načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje, sluša sugovornika, okončava razgovor
− poštuje pravila uljudnoga obraćanja
− u kratkim crtama iznosi svoju ideju, tvrdnju, tumačenje
− uočava razlike između zavičajnoga govora i jezika kojim se služi u nastavi makedonskoga jezika i kulture
− pravilno intonira rečenice s različitim komunikacijskim funkcijama
− oblikuje jesne i niječne rečenice
− služi se riječima suprotnoga značenja
− razgovara i govori o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštujući načela vođenja razgovora
− odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom
− samostalno pripovijeda kratku priču prema nizu slika
− pažljivo sluša sugovornika, ne prekida ga u govorenju
MJK OŠ A.2.2.
Učenik razumije i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
Opisuje na temelju promatranja i na temelju vlastitoga iskustva.
− prepričava kraći pripovjedni tekst
− svojim riječima prema planu opisuje predmet na osnovi neposrednoga promatranja
− opisuje lik prema planu opisa
− priča o zadanoj temi
− razumije slušni tekst, postavlja i odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom
− oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom
− upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio svoga aktivnog rječnika
MJK OŠ A.2.3.
Učenik piše tiskanim latiničnim ili ćiriličnim slovima rečenice poštujući pravopisnu normu. Učenik oblikuje kratak pisani tekst.
− povezuje glasove i slova u riječ, a riječi u rečenicu
− piše velika i mala slova
− piše latiničnim ili ćiriličnim slovima
− točno prepisuje riječi i rečenice
− uči i usvaja nove riječi
− piše kratke rečenice jednostavne strukture
− samostalno piše kratak opisni tekst primjeren početnomu opismenjavanju
− piše kraću priču na temelju zadanih riječi
− poštuje pravopisnu normu
− prepisuje riječi i rečenice
− pazi na pisanje velikoga i maloga početnog slova
− oblikuje i piše jednostavne riječi i rečenice latiničnim ili ćiriličnim slovima
− primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju svoga jezičnog razvoja
Napomena:
Ovladavanje ćiriličnim tiskanim slovima može biti odgođeno za treći razred na temelju učiteljeve procjene.
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u tekstu
− odabire tekstove među ponuđenima i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− prepoznaje intonaciju standardnoga makedonskog jezik
− govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja teksta
− izražava svoja zapažanja o pročitanome tekstu, navodi situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu
MJK OŠ B.2.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima potaknut tekstom.
− izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
− izražava se na standardnome jeziku
− dramatizira kraće tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− izražava se pokretom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno razvojnoj dobi
− razlikuje standardni makedonski jezik
− sastavlja vlastiti razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora (ako postoje)
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga vokabulara
− koristi se jezičnim vještinama govorenja, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.2.1.
Učenik opisuje jezičnu raznolikost.
Učenik uočava sličnosti i razlike u kulturi.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
− izdvaja i opisuje sličnosti i razlike uspoređujući svoju kulturu i način života svoje zemlje s kulturom i načinom života u matičnoj zemlji
− prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda (Dan makedonskoga jezika, Božić, Uskrs, sv. Ćiril i Metod, sv. Kliment i Naum, Dan materinjega jezika…)
− prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
− njeguje običaje (Božić, Uskrs...)
− opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi
− interpretira dječje pjesme i igre
− razlikuje tradicijske instrumente
− nabraja neka tradicionalna jela
MJK OŠ C.2.2.
Učenik upoznaje motive iz tradicije i kulturne baštine.
Učenik uočava i koristi se pojedinim izvorima, izražavajući se o njima na kreativan način, služeći se različitim tehnikama.
− koristeći se različitim likovnim tehnikama, ilustrira priču, pjesmu, izražava vlastiti doživljaj teme
− izrađuje i oblikuje ukrasne i funkcionalne predmete od prirodnih materijala
− rabi različite likovne materijale i postupke
− dovršava tekst crtežom
− samostalno ili u skupini oblikuje strip
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.3.1.
Učenik razumije, govori i razgovara u skladu sa zadanom ili odabranom temom.
Govori o temama iz svoga života i okružja cjelovitom rečenicom.
Izražava svoje misli, potrebe, osjećaje, sluša sugovornika.
− pristojno razgovara, sluša sugovornika, ne prekida ga u govorenju
− prilagođava intonaciju pri izgovaranju riječi, rečenica, iskaza, tvrdnji
− razlikuje dijalog od monologa, neformalni od formalnoga dijaloga
− tijekom razgovora o nekoj temi iznosi svoje tvrdnje, mišljenja, ideje, obrazlaže ih, sluša sugovornike i uvažava njihovo mišljenje
− upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio svoga aktivnog rječnika
− razlikuje zavičajni govor od standardnoga makedonskog jezika kojim se služi na nastavi Makedonskoga jezika i kulture te zavičajni govor zamjenjuje standardnim jezikom
− razgovara i govori o zadanoj temi poštujući kulturu govorenja i slušanja
− izražava svoje potrebe, misli i osjećaje
− u paru oblikuje dijaloge neformalne i formalne komunikacije
MJK OŠ A.3.2.
Učenik govori kraći (jednostavan) tekst.
Postavlja i odgovara na pitanja.
Prepričava slušni tekst.
− prepričava slušni tekst radi unapređenja svojih usmenih jezičnih vještina i sposobnosti
− sažeto prepričava pripovjedne tekstove, iznosi ključne elemente i slijedi tijek događaja
− opisuje lik: izgled, ponašanje
− opisuje prirodu na temelju neposrednoga promatranja
− sluša i procjenjuje govor u televizijskim i radijskim emisijama za djecu
− pripovijeda na zadanu temu ili slobodno odabrani događaj
− sažeto izvještava o prošlome događaju (izlet, posjet knjižnici...)
− koristi se sinonimima da bi izbjegao ponavljanje
− govori kratke tekstove
− služi se riječima i rečenicama u skladu sa situacijom i temom
− opisuje osobe, prostor, ključne događaje
MJK OŠ A.3.3.
Učenik piše vođenim pisanjem riječi, rečenice te jednostavne tekstove u skladu s temom.
Učenik piše različite jednostavne tekstove: čestitka, razglednica.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u skladu sa stupnjem jezičnoga razvoja.
− razlikuje pojmove na primjerima: glas, slovo, slog, riječ, rečenica i tekst
− piše tiskanim ćiriličnim slovima
− primjenjuje usvojenu pravopisnu normu
− piše jasnim i točno oblikovanim rečenicama, oblikuje raznovrsne sintaktičke konstrukcije
− piše vođenim pisanjem prema kompozicijskome planu
− piše kratak pripovjedni tekst o zadanoj ili samostalno odabranoj temi; jasno strukturira tekst
− sastavlja opisni tekst: opis lika (izgled, ponašanje, karakter), opis prirode; jasno strukturira tekst
− oblikuje vijest ili obavijest o nekome događaju
− samostalno piše čestitke, razglednice, pismo; adresira ih
− piše veliko početno slovo u imenima iz svoga okružja: naseljenih mjesta, voda, knjiga
− služi se sinonimima
− u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− piše kratke tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
− grafički strukturira tekst poštujući pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja
− prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.3.1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
Izražava svoja zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
Prepoznaje tekst prema obliku, vrsti i sadržaju.
− izriče i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
− izražava sadržaj i svoj doživljaj teksta riječima, crtežom i/ili pokretom
− odabire književne i neknjiževne tekstove među ponuđenima i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− služi se osnovnim elementima dobre dikcije standardnoga makedonskog jezika te prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
− iskazuje svoje misli i zapažanja o pročitanome tekstu te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
− postavlja i odgovara na pitanja o tekstu
− ovladava elementima dobre dikcije standardnoga makedonskog jezika
MJK OŠ B.3.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
Radi na temu koja mu je bliska, koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima samostalno, u paru ili skupini.
− izražava se na standardnome jeziku
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome jeziku prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− izražava se pokretom i/ili crtežom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom standardnoga jezika i zavičajnoga govora
− piše kraće sastavke na standardnome jeziku
− proširuje svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru (ako postoji)
− koristi se svojim rječnikom prema potrebi
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip na osnovi pročitanoga teksta
− piše kraće sastavke na makedonskome jeziku
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.3.1.
Učenik upoznaje i postaje svjestan svoje nacionalne pripadnosti.
Učenik uočava različitost osoba, njihovu važnost i važnost očuvanja zavičajne, odnosno nacionalne baštine.
− opisuje sličnosti i razlike uspoređujući makedonski jezik i kulturu s jezikom kojim je okružen
− demonstrira narodne običaje tijekom proslave blagdana
− izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, prezentaciju, ilustraciju, likovni rad, praktični rad...) u različitim tehnikama, uključujući digitalne
− opisuje ulogu i utjecaj posebnosti zavičaja te daje primjer utjecaja pojedinca na očuvanje baštine
MJK OŠ C.3.2.
Učenik se sa zanimanjem odnosi prema umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini.
Učenik uočava sličnosti i razlike između nacionalne kulture i života i zemlje u kojoj živi.
− opisuje sličnosti i razlike uspoređujući svoju kulturu i način života s kulturom i načinom života kojima je okružen u matičnoj zemlji
− uspoređuje narodne običaje, odijevanje
− ilustrira i likovno oblikuje priče i legende iz svoje nacionalne kulture
− izrađuje elemente domaće radinosti
− prepoznaje naziv skladbe tradicijske pjesme
− izvodi glazbeni napjev
− poznaje svoju nacionalnu kulturu i tradiciju
− oblikuje likovno rješenje na temu priče ili legende
− izrađuje elemente domaće radinosti
− prepoznaje skladbu te izvodi glazbeni napjev ili igru/kolo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.4.1.
Učenik razumije i raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi poštujući načela vođenja razgovora.
Iznosi i obrazlaže svoje mišljenje.
− razlikuje makedonski književni jezik (standardni/književni jezik kojim se govori u školi, kojim su napisane knjige, novine) od zavičajnoga govora
− sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje ideje, zapažanja
− ciljano i svrhovito razgovara poštujući usvojena načela vođenja razgovora
− iznosi i obrazlaže ideju, brani mišljenje, objašnjava tvrdnju primjereno dobi, uvažavajući sugovornika i poštujući pravo na različito mišljenje
− objašnjava i primjenjuje različita značenja riječi (višeznačnost) i izraza u govornim situacijama
− izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja njihovo značenje na temelju konteksta i provjerava pretpostavljeno značenje s učiteljem i drugim učenicima
− slušajući, izdvaja bitne podatke iz teksta prema unaprijed dobivenim smjernicama, pitanjima ili uputi
− postavlja pitanja različitih tipova (pitanja da/ne , pitanja tko/što , pitanja gdje/kako/kada , pitanje zašto ) u vezi sa slušanim sadržajem
MJK OŠ A.4.2.
Učenik govori i prepričava kratke tekstove jednostavnih struktura usklađene sa svrhom govorenja.
Učenik opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima.
− razlikuje različite svrhe govorenja: predstavljanje, zahvale, čestitanja, isprike, prijedlozi
− sažeto prepričava pripovjedne i obavijesne tekstove, kazališne predstave za djecu
− poštuje kronološki slijed događaja izdvajajući ključne događaje i informacije
− opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
− samostalno izlaže na temelju zadanoga istraživanja
− sluša i procjenjuje govor u televizijskim i radijskim emisijama za djecu
− određuje značenje nepoznatih riječi na osnovi konteksta u kojemu se koriste
− govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja
− prepričava tekst na temelju bilježaka
− razgovijetno govori i točno intonira rečenice
MJK OŠ A.4.3.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavne strukture u skladu sa svrhom.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
− piše tiskanim/pisanim ćiriličnim slovima
− primjenjuje usvojenu pravopisnu normu
− piše cjelovitim i jasnim rečenicama, varira jezični izraz (red riječi u rečenici, vrste i duljinu rečenice)
− sastavlja opis složenijih odnosa među stvarima, bićima, pojavama; jasno strukturira tekst
− piše pripovjedni tekst prema planu i samostalno odabranoj temi jasno raspoređujući sadržaj (uvod, zaplet, rasplet) i odlomke
− izvještava o sebi, piše kratak autobiografski tekst
– odgovara na postavljena jednostavna pitanja
– točno piše nazive dana u tjednu, nazive mjeseci i brojeve
– točno rabi dvotočku i zarez u nabrajanju
− piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem
− piše različite jednostavne tekstove: čestitka, e-poruka, vijest, vremenska prognoza, pozivnica, razglednica
Napomena:
Ovladavanje ćiriličnim pisanim slovima može biti odgođeno za kasnije na temelju učiteljeve procjene.
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
Učenik izražava vlastito mišljenje o događajima u tekstu i postupcima likova služeći se tekstom.
− uočava različite stavove i vrijednosti u tekstu i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom
− odabire tekstove za razvijanje čitalačkih navika i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu
− objašnjava razloge zbog kojih mu se neki tekst sviđa ili ne sviđa nudeći konkretan primjer iz teksta
− prepoznaje glavne ideje teksta i povezuje ih sa stvarnošću
− objašnjava razloge vlastitoga odabira teksta za čitanje i izražava svoje mišljenje o pročitanome te preporučuje tekstove za čitanje
− iskazuje i objašnjava svoje misli i zapažanja o pročitanome tekstu i povezuje sadržaj, temu i motive s vlastitim iskustvom
− odabire tekstove za čitanje prema interesu te objašnjava razloge vlastitoga izbora
− izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− izražava sadržaj i svoj doživljaj teksta riječima, crtežom i/ili pokretom
MJK OŠ B.4.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima potaknut tekstom.
Učenik iz teksta izdvaja važne podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi.
− služi se standardnim jezikom
− dramatizira tekstove prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima
− izražava doživljaj o tekstu
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom makedonskoga jezika primjereno dobi
− piše kraće pjesme i sastavke na standardnome makedonskom jeziku
− prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti napredak
− proširuje svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru (ako postoji)
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda
− upotrebljava podatke u različite svrhe: proširuje sadržaje učenja, priprema se za pisanje pisanim slovima
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip
− piše kraće sastavke i pjesme na makedonskome jeziku
− oblikuje radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost i samostalnost na temelju vlastitih sposobnosti i jezičnih vještina
− dolazi do podataka kombinirajući različite izvore: tiskani izvori, audiozapisi i videozapisi te digitalni izvori
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.4.1.
Učenik opisuje ulogu i utjecaj posebnosti zavičaja.
Određuje položaj i obilježja Makedonije.
− opisuje oblik granice i državne simbole Hrvatske i Makedonije (himna, zastava, grb)
− imenuje i pokazuje na zemljovidu najznačajnija mjesta i kulturno-
-povijesne spomenike
− imenuje, opisuje i uspoređuje izgled svoga zavičaja s nekim reljefima u Makedoniji
− koristi se različitim izvorima informacija
− objašnjava položaj Hrvatske i Makedonije, snalazi se na zemljovidu
− objašnjava što prikazuje određeni simbol i njegovo značenje
MJK OŠ C.4.2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.
− razgovara i iznosi stavove o pripadnosti svomu narodu
− izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima
− opisuje najvažnije narodne običaje i najpoznatije osobe
− izdvaja događaje iz povijesti zavičaja
− imenuje zaštićena područja svoga zavičaja
− likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći se različitim tehnikama i materijalima
− prepoznaje i izvodi glazbeno-
-izražajne elemente skladbe
− iskazuje osobne doživljaje i dojmove u interpretaciji himne i pjesme povezane s blagdanima
− oblikuje likovni rad na zadanu temu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.5.1.
Učenik razumije tekst i razgovara o zadanoj temi.
Raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi.
− raspravlja, izlaže ideju i brani stav
− služi se riječima u osnovnome i prenesenome značenju
− u razgovoru/izlaganju služi se riječima iz razlikovnoga rječnika
− služi se sinonimima
− poštuje pravila komunikacijskoga bontona
− uočava važnost jezika za očuvanje identiteta
− iskazuje svoje misli i zapažanja te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
− raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te poštuje pravila komunikacijskoga bontona
MJK OŠ A.5.2.
Učenik govori i pripovijeda kratke tekstove u skladu s temom.
Učenik razgovara o pročitanome tekstu.
− primjenjuje različite govorne činove: zahtjev, isprika, zahvala i poziv
− razgovara radi razmjene informacija
− pripovijeda kronološki nižući događaje
− razgovijetno govori i točno intonira rečenice
– prepoznaje obilježja poetskih tekstova: stih, strofa, ritam, zvučnost, slikovitost, ponavljanje u stihu, pjesničke slike
− učenik govori o pročitanim i slušanim tekstovima u skladu s interesima, potrebama i vlastitim iskustvom
− razgovara o pročitanome tekstu s učiteljem i drugim učenicima iznoseći doživljaj i mišljenje
MJK OŠ A.5.3.
Učenik piše i sastavlja tekstove jednostavnije strukture u skladu sa svrhom te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
Učenik povezuje riječi u rečenice, a rečenice u tekst.
− primjenjuje usvojenu pravopisnu normu
− piše tekst prema planu pisanja
− sastavlja opis prema zadanoj temi (osoba, prostor)
− izdvaja naslov, piše u skladu s temom
− piše pismo (službeno, osobno)
− oblikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu; jesnu i niječnu rečenicu
− piše veliko početno slovo: prva riječ u rečenici, imena i prezimena ljudi, adresa stanovanja, imena naseljenih mjesta u užemu okružju
− povezuje riječi i rečenice u logičku cjelinu
− upotrebljava riječi i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom
− piše tekstove poštujući pravopisnu normu
− piše u skladu s usvojenim pravopisnim pravilima
− piše velika i mala početna slova
− povezuje riječi i rečenice u tekst
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.5.1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
Učenik prosuđuje književni/neknjiževni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe.
− obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnoga/ neknjiževnoga teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe
− uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
− uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s mišljenjima drugih
− opisuje vlastiti doživljaj teksta, povezuje ga sa svijetom oko sebe i uspoređuje ga s mišljenjima drugih učenika
MJK OŠ B.5.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
Učenik uočava odlomke teksta i prepoznaje uvod, središnji dio i završetak.
− istražuje i izražava se o temi koja mu je bliska usmenim spontanim govorom
− dramatizira tekstove na standardnome makedonskom jeziku prema vlastitome interesu; osmišljava scenografiju
− izražava se pokretom i plesom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom makedonskoga standardnog jezika i zavičajnoga govora u pisanju kraćih pjesama i sastavaka
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda prepoznajući ih kao jednakovrijedne iako funkcionalno drukčije
− prepoznaje početak, središnji dio i završetak teksta
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip
− piše kraće sastavke i pjesme na makedonskome jeziku
− uočava dijelove teksta
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.5.1.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitoga identiteta i njeguje pozitivan odnos prema makedonskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama.
Učenik opisuj e značenje pojmova kultura i baština .
− prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenoga materijala
− od prikupljenoga materijala odabire teme iz povijesti Makedonaca (prapovijesno i antičko doba na prostoru današnje Makedonije i Hrvatske, nalazišta i lokaliteti na području Makedonije i Hrvatske te doseljavanje Slavena) koje predstavlja u obliku malih projekata
− povezuje prikupljene informacije, opisuje slikovni materijal te provodi vlastiti mali projekt; na temelju prikupljenoga materijala donosi zaključke o svome identitetu i rad predstavlja ostalim učenicima
− prepoznaje značenje pojmova kultura i baština i povezuje ih sa svakodnevnim životom i običajima koji su mu poznati
MJK OŠ C.5.2.
Učenik istražuje i uspoređuje različita obilježja geografskoga prostora Makedonije.
− pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnome gradu i regijama
− opisuje položaj i način života pojedinih društvenih skupina
− opisuje položaj Makedonije i Hrvatske
− izdvaja i pokazuje na zemljovidu prirodno-geografske regije Makedonije
MJK OŠ C.5.3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela glazbene i likovne umjetnosti.
− prepoznaje i razlikuje zvučne značajke folklorne glazbe
− izrađuje plakat/prezentaciju, digitalnu animaciju i izlaže o glazbenome ili likovnome umjetniku te iznosi svoje mišljenje
− upoznaje elemente makedonskih narodnih nošnji
− prepoznaje kontekst izvedbe tradicijske glazbe, razlikuje vokalnu i instrumentalnu tradiciju, prepoznaje karakteristična glazbala po izgledu i obilježju tona
− prepoznaje djelo likovne umjetnosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
6. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.6.1.
Učenik sluša i razumije tekst.
Učenik prepričava te izdvaja ključne riječi prema smjernicama i uputama.
− razumije cjelovit sadržaj slušanoga teksta
− razumije upute i odgovara na pitanja
− sluša i razumije pročitane, ispričane ili izgovorene tekstove
− o slušanome tekstu vodi kratke bilješke prema uputama
− prepričava kraći slušani tekst služeći se bilješkama
− slušajući tekst, zapisuje nepoznate riječi
− uočava u sadržajima poučavanja događaje u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
− sluša, razumije i prepričava kratki tekst; izdvaja ključne riječi
− uočava događaje u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
MJK OŠ A.6.2.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
Učenik pripovijeda kronološki nižući događaje.
− razlikuje različite svrhe govorenje: osobna, obrazovna i javna
− sažeto prepričava
− opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
− poštuje kronološki slijed događaja izdvajajući ključne događaje i informacije
− opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
− pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitome izboru
− drži se teme
− određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na osnovi konteksta u kojemu se rabe
− služi se riječima i izrazima u osnovnome i prenesenome značenju
− oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja
− pripovijeda kronološki nižući događaje
MJK OŠ A.6.3.
Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
Učenik piše i oblikuje tekstove primjenjujući pravopisnu normu.
Učenik uočava jezične razlike u formalnim i neformalnim komunikacijskim situacijama.
− piše opisni tekst (subjektivan i objektivan)
− piše jasnim, cjelovitim, točno oblikovanim rečenicama
− jasno strukturira tekst (uvodni, središnji i završni dio)
− primjenjuje pravopisnu normu
− služi se fondom riječi primjereno za svoju dob
− piše obavijesti i kraće izvještaje o školskim događajima
− uočava razliku između razgovora kod kuće (neformalno) i razgovora u školi (formalno)
− oblikuje i piše tekstove primjenjujući pravopisnu normu
− služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi
− uočava i prepoznaje riječi razgovornoga i standardnoga makedonskog jezika
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.6.1.
Učenik iskazuj e doživljaj teksta (zadanoga ili samostalno odabranoga).
Učenik razlikuje medije primjerene svojoj dobi i interesima.
− povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u književnome/ neknjiževnome tekstu
− obrazlaže značenje odabranoga književnog/neknjiževnog teksta i povezuje ga s vlastitim iskustvom
− preporučuje tekst drugim učenicima
− pretražuje mrežne portale na poveznicama koje dobiva od učitelja
− uspoređuje tekstove iz različitih medija i izdvaja temeljne sličnosti i razlike
− iskazuje doživljaj teksta, povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u tekstu
− uočava svrhu teksta, obrazlaže razloge vlastitoga odabira teksta
− uočava sličnosti i razlike između teksta, predstave, filma, radijske i televizijske emisije
MJK OŠ B.6.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
Učenik obrazlaže doživljaj teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe.
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom makedonskoga jezika primjereno dobi
− dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
− piše kraće pjesme i sastavke na standardnome makedonskom jeziku
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga leksika
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda prepoznajući da su jednakovrijedne
− komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
− izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− uočava različite svrhe čitanja (učenje, užitak, informiranje i sl.)
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip
− piše kraće pjesme i sastavke na makedonskome jeziku
− izražava doživljaj teksta
− uočava svrhe čitanja
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.6.1.
Učenik uočava i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Makedonije.
− opisuje određenu povijesnu ličnost, iznosi svoje spoznaje te tumači razloge njezine važnosti danas
− provodi učeničke projekte o zanimljivostima Makedonije
− uspoređuje i opisuje geografska obilježja Makedonije
− analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu
− izlaže svoj rad o povijesnim i geografskim obilježjima Makedonije
− odabire povijesnu/geografsku temu, opisuje povijesni razvoj makedonske države i važnost pojedinih povijesnih ličnosti / geografska obilježja
− svoj rad izlaže samostalno ili u skupini
MJK OŠ C.6.2.
Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicije važna u kulturi makedonskoga naroda.
− opisuje značajke pojedinoga glazbenog djela i iznosi svoj dojam i mišljenje
− promatra, istražuje i opisuje likovna ostvarenja makedonske kulturne baštine
− izlaže rad o odabranome djelu te iznosi mišljenje o njegovim značajkama
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
− prepoznaje djela makedonske kulturne baštine te uočava osnovne značajke
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
7. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.7.1.
Učenik razumije srednje duge tekstove.
Učenik reproducira i tumači kratke i jednostavne tekstove poznate tematike.
− razgovara o zadanoj temi
− drži se teme i osnovne ideje koju potkrepljuje odgovarajućim detaljima
− organizira govor prema trodijelnoj strukturi: uvod, središnji dio i završetak
− služi se primjerenim riječima, sintagmama i rečenicama odabirući odgovarajući stil u skladu s komunikacijskom situacijom i temom
− sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi
− primjereno komunikacijskoj situaciji sluša i govori
− uočava važnost i primjereno rabi elemente neverbalne komunikacije
− poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim komunikacijskim situacijama
− izlaže vlastito mišljenje i brani ideju
− prepoznaje pjesničke slike, uočava personifikaciju i onomatopeju u književnome tekstu
− razumije srednje dug tekst poznate tematike
− uz povremenu pomoć prepričava kratke tekstove
− sluša uputu i postupa prema njoj
− odgovara na pitanja, uglavnom cjelovitom rečenicom
− obrazlaže vlastito mišljenje
MJK OŠ A.7.2.
Učenik govori i sudjeluje u neplaniranome i planiranome kratkom razgovoru.
Učenik pripovijeda događaje.
– postavlja pitanja i odgovara na njih koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama
– sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga
– sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
– prepoznaje književnost kao umjetnost riječi
– govori primjereno komunikacijskoj situaciji
− uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru
– pripovijeda kronološki nižući događaje
– razgovara radi razmjene informacija
MJK OŠ A.7.3.
Učenik piše tekstove strukturirajući ih s obzirom na vrstu teksta.
Učenik piše i oblikuje tekstove u skladu s temom i planom pisanja.
− piše tekst prema planu pisanja
− piše jasnim i cjelovitim rečenicama
− služi se fondom riječi primjereno dobi
− poštuje pravopisna pravila
− piše bilješke o temi
− pripovijeda kronološki nižući događaje i povezujući rečenice tako da sljedeća proizlazi iz prethodne
− ispravlja svoj tekst, kritički čita napisano, popravlja tekst i ispravlja pogreške
− oblikuje i piše tekstove u skladu s temom i planom pisanja
− izražava svoj doživljaj dijela teksta ili teksta u cjelini riječima, crtežom ili pokretom
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.7.1.
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta.
Učenik povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom.
Učenik tumači književni/ neknjiževni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva.
− izriče doživljaj nakon slušanja/čitanja teksta
− tumači književni/neknjiževni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva primjenjujući književnoteorijska znanja
− svoj doživljaj teksta uspoređuje s doživljajima drugih učenika i učitelja
− objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima
− obrazlaže vlastiti izbor književnih i neknjiževnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja s obzirom na tematiku, likove i način izlaganja
− u slušanim/čitanim tekstovima uočava etičke vrijednosti i o njima zauzima stav
− zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
− tumači tekst i otkriva njegovo značenje s obzirom na žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo
− objašnjava vlastiti izbor teksta s obzirom na tematiku i likove
− izražava mišljenje o postupcima likova i uspoređuje njihove postupke s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
MJK OŠ B.7.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i/ili sposobnostima.
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku; osmišljava scenografiju
− izražava se pokretom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
− služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom makedonskoga standardnog jezika i zavičajnoga govora
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome standardnom jeziku
– uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst i crta strip
− piše pjesme i sastavke na makedonskome jeziku
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.7.1.
Učenik izgrađuje pozitivan stav o važnosti nasljeđa i vlastitoga identiteta kao makedonskoga, europskoga građanina i građanina svijeta iskazujući poštovanje prema drugima i drukčijima.
Učenik navodi sličnosti i razlike među različitim kulturama i opisuje raznolikost kulturnoga nasljeđa.
− raspravlja o važnosti identiteta Makedonaca
– obilježava posebne datume, dane, makedonske blagdane i praznike te ih usvaja kao dio vlastite kulture razvijajući svijest o svome makedonskom podrijetlu
− izvještava o obilježjima makedonskih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura
− promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Makedonije
− izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju makedonske države
− opisuje važne bitke i događaje u povijesti Makedonije
− izdvaja i opisuje važnost makedonskih velikana (glumci, znanstvenici, sportaši)
– iz različitih multimedijskih izvora izdvaja važne činjenice o Makedoniji, makedonskoj kulturi i kulturnoj baštini, o demografskim i gospodarskim posebnostima, o važnim događajima i osobama iz makedonske povijesti te o djelima i osobama makedonske likovne i glazbene umjetnosti
− navodi i imenuje sličnosti i razlike pojedinih kultura
− opisuje raznolikost kulturnoga nasljeđa i važnost očuvanja nacionalne kulture
− izdvaja sličnosti i razlike uspoređujući svoju kulturu s kulturom učenika kojima je okružen
− pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi
− izrađuje plakat/prezentaciju, digitalnu animaciju, izlaže i predstavlja svoj rad
MJK OŠ C.7.2.
Učenik upoznaje i istražuje primjere umjetničke glazbe i likovne umjetnosti, prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
– vokalno izvodi autorske i tradicijske makedonske pjesme
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili medijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija, montažu i obradu videozapisa)
− učenik se uključuje i aktivno sudjeluje u aktivnostima; us poređuje klasičnu, tradicijsku i popularnu glazbu
− sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi)
− likovno izražava svoju kulturnu baštinu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
8. razred OŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK OŠ A.8.1.
Učenik razumije, reproducira i tumači srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.
– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
– prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome jednostavnom i prilagođenom tekstu
– razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
– planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama
– opisuje poznate situacije, radnje i odnose, prepričava događaje
– pripovijeda kronološki nižući događaje
– opširnije izvještava o poznatim temama
– razlikuje različite svrhe govorenja: osobna i javna
– razgovara radi razmjene informacija
– razgovijetno govori i točno intonira rečenice
– razlikuje pripovjedne tehnike: pripovijedanje o događajima, opisivanje, dijalog
− učenik razumije, govori i razgovara o pročitanim i slušanim tekstovima u skladu s interesima, potrebama i iskustvom
− prikladno povezuje i uspoređuje informacije i ideje iz tekstova sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
− uočava i tumači autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja
MJK OŠ A.8.2.
Učenik govori i sudjeluje u kratkome neplaniranom i planiranom srednje dugom razgovoru.
Učenik izražava vlastiti doživljaj teksta.
Učenik komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta.
– postavlja i odgovara na pitanja
– sudjeluje u kratkim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga
– sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike
– izražava vlastiti doživljaj teksta
– razlikuje književne tekstove prema lirskim, epskim i dramskim obilježjima
– uočava različite stavove i vrijednosti u tekstu i uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
– komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugome razgovoru
− povezuje tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva ili razmišljanja
− komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
MJK OŠ A.8.3.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje jezična znanja.
− piše u skladu s pravopisnom normom
– povezuje nekoliko rečenica u logičnu cjelinu
– pokušava samostalno produktivno uporabiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– pravilno piše poznate i učestale riječi, upotrebljava interpunkcijske znakove
– primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima
– pripovijeda kronološki nižući događaje povezujući rečenice tako da sljedeća proizlazi iz prethodne
– o slušanome tekstu vodi bilješke i objašnjava značenje
– uz povremenu pomoć piše srednje dug tekst
– oblikuje tekst i primjenjuje jezična, gramatička i pravopisna znanja na čestim primjerima
B. ČITAM I STVARAM
MJK OŠ B.8.1.
Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe.
– izražava doživljaj teksta
– imenuje i prepričava događaje u kronološkome slijedu radi cjelovitoga razumijevanja
– uočava strukturu književnoga teksta
– tumači različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja na specifičnosti u književnome tekstu
– opisuje figurativni jezik pjesništva
− uočava različite stavove i vrijednosti u tekstu i uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
– komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
– prepoznaje glavne ideje teksta i povezuje ih sa stvarnošću
− objašnjava odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem teksta
− prosuđuje tekst i obrazlaže vlastita stajališta
– izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
MJK OŠ B.8.2.
Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva te ga kritički vrednuje .
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i sposobnostima potaknut tekstom.
− komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje teksta
− prepoznaje glavne ideje teksta i povezuje ih sa stvarnošću
− izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
− uočava književnost kao umjetnost riječi
– prosuđuje različite osobine likova na temelju njihova govora, njihova razmišljanja, emocionalnih i psihičkih reakcija, moralnih stavova i njihova međusobnog odnosa
− dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
– uspoređuje problematiku književnoga teksta s vlastitim iskustvom
– donosi zaključke o književnome tekstu i potkrepljuje ih dokazima
– tumači vlastita stajališta o književnome tekstu
– prosuđuje književne i neknjiževne tekstove
− dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na makedonskome i hrvatskome jeziku
− uočava različite svrhe čitanja (učenje, užitak, informiranje i sl.)
− razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
− interpretira tekst, iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
− ilustrira tekst
− stvaralački se izražava
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK OŠ C.8.1.
Učenik opisuje značenje pojmova kultura i baština , prepoznaje i opisuje nacionalne i kulturne motive koji su mu poznati iz svakodnevnoga života, tradicije, umjetnosti i medija.
Učenik upoznaje i istražuje povijesna razdoblja Makedonije.
Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno − globalno, tradicionalno − moderno, većinsko − manjinsko, duhovno − materijalno, makedonski identitet − višekulturnost.
− upoznaje pojmove kultura i baština
− prepoznaje značenje pojmova kultura i baština i povezuje ih sa svakodnevnim životom i običajima
koji su mu poznati
− uspoređuje kulturu i baštinu Makedonije i Hrvatske
− upoznaje i istražuje dosege u područjima znanosti, umjetnosti, tehnike, kulture i sporta Makedonaca
− prepoznaje glazbeni primjer i navodi autora
− upoznaje i istražuje povijesna razdoblja Makedonije
– razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje u svim jezičnim djelatnostima na makedonskome jeziku te otvoreno prihvaća prilike za korištenje makedonskoga jezika izvan nastave i za upoznavanje s makedonskom kulturom u autentičnome okružju
− sudjeluje u kulturno-
-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− potiče razvoj tolerancije
− opisuje pojmove kultura i baština , nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkoga, znanstvenoga, kulturnoga, sportskoga postignuća, posebnosti ili prirodne ljepote)
− povezuje nove informacije o Makedoniji, makedonskoj kulturi, kulturi makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu
− sudjeluje u kulturno-
-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturne institucije u stvarnome ili digitalnome okružju
MJK OŠ C.8.2.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe.
− izrađuje rad u kojemu odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim?, Što mogu naučiti od drugih?, Kako pridonosim napretku zajednice?, Kako drugi utječu na mene?, Kako ja utječem na druge?
− opisuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi i svijetu te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta
− donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
− uočava na zemljovidu gradove, planine i rijeke u Makedoniji i one gradove s kojima je obiteljski povezan
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
RASPORED JEZIČNIH SADRŽAJA PO RAZREDIMA
1. razred
− piše prvu riječ u rečenici velikim početnim slovom
− piše velikim početnim slovom vlastita imena i prezimena ljudi
− piše rečenični znak točku na kraju rečenice
2. razred
− u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
− piše veliko početno slovo na početku rečenice, u imenima, prezimenima, imenima naseljenih mjesta u bližemu okružju
− piše rečenične znakove na kraju rečenice
3. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta
− primjenjuje pravila o pisanju višečlanih imena s kojima dolazi u doticaj
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− osobne zamjenice
− brojevi
4. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− upotrebljava oznake za mjerne jedinice
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, zemljopisnih imena u zavičaju
− primjenjuje pravilo o pisanju višečlanih imena s kojima dolazi u doticaj
− prepoznaje i primjenjuje imenice i pridjeve
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− pravilno piše kratice (dr., itn.)
− piše oznake za mjerne jedinice
− pravilno piše jesne i niječne rečenice (riječca ne )
− pravilno piše riječcu li u upitnim rečenicama
− piše rečenični znak točku, uskličnik, upitnik na kraju rečenice
− brojevi
5. razred
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, pripadnika naroda, zemljopisnim imenima u zavičaju, nebeskih tijela
− pravilno piše pokrate imena (EU, RM, MANU...)
− piše dvotočku, trotočku, zarez u nabrajanju, zagrade, točku
− razlikuje upravni i neupravni govor
− brojevi
− prepoznaje i primjenjuje zamjenice i glagole
6. razred
− piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (zemljopisna imena u širemu okružju, imena stanovnika)
− piše pravopisne znakove radi pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
− piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
− piše dvotočku, trotočku, zarez u nabrajanju, zagrade, točku sa zarezom, navodnike, spojnicu i crticu
− brojevi
− prepoznaje i primjenjuje zamjenice, pridjeve, glagole, veznike i čestice
7. razred
− pravilno piše suglasnike i samoglasnike
− primjenjuje pravilo za akcentuaciju na trećemu slogu
− prepoznaje i pravilno upotrebljava broj imenica, vrste zamjenica (pokazne, upitne), lice, broj i vrijeme glagola, vrste priloga i veznika
− prepoznaje i upotrebljava upravni i neupravni govor
− nabraja i piše riječi s istim, suprotnim ili različitim leksičkim značenjem
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenici i točno sastavlja različite vrste rečenica
− točno upotrebljava interpunkcijske znakove
− upotrebljava kratice i pokrate
8. razred
− pravilno označava naglaskom jednosložne, dvosložne, trosložne i višesložne riječi
− točno piše vrste imenica: opće i vlastite, konkretne i apstraktne, zbirne i materijalne
− određuje vrstu imenica u zadanome tekstu i piše primjere različitih vrsta imenica
− prepoznaje i navodi oblike roda i broja imenica te određuje rod i broj imenica u zadanome tekstu
− razlikuje i točno piše osobne zamjenice i pokazne zamjenice
− točno piše zemljopisno i drugo nazivlje
− brojevi
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenici i točno sastavlja različite vrste rečenica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Srednja škola
Ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred SŠ – 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK SŠ A.1.1.
Učenik istražuje standardni jezik kao sredstvo umjetničkoga izražavanja.
Učenik razumije i reproducira kratak i jednostavan tekst.
− istražuje standardni jezik i argumentira u čemu se sve ogleda njegovo normiranje ili standardizacija
− uspoređuje nestandardne jezične inačice sa standardnima
− smješta razvoj standardnoga jezika Makedonaca u društveni, povijesni i kulturni kontekst
− zapisuje riječi i sastavlja svoj razlikovni rječnik i razumije dugi tekst
− analizira glavnu poruku teksta i izdvaja ključne informacije
− razlikuje bitne od nebitnih informacija i reproducira kratak i jednostavan tekst
− s razumijevanjem se služi riječima sukladno temi u oblikovanju govorenih tekstova
− istražuje, uspoređuje, analizira i argumentira specifičnosti standardnoga jezika te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
− razumije kratak tekst, ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć
− reproducira kratak i jednostavan tekst
MJK SŠ A.1.2.
Učenik govori i oblikuje opisne i pripovjedne tekstove koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
Učenik piše kratak tekst poznate tematike prema smjernicama.
− određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govorenja u slobodno odabranoj temi
− oblikuje natuknice, koncept i logički strukturiran tekst prema obilježjima odabrane vrste teksta
− govori opisne i pripovjedne testove
− prilagođava naglasak i intonaciju različitim komunikacijskim situacijama
− primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta, kratkih opisa događaja i osobnih iskustava
− pravilno piše većinu poznatih riječi i uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove
− piše kratak tekst uz povremenu pomoć
− oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
− sudjeluje u različitim oblicima dužega razgovora uz povremenu pomoć
− uz povremenu pomoć piše kratak tekst uz manje pogreške
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.1.1.
Učenik samostalno odabire i čita s razumijevanjem različite tipove tekstova iz različitih izvora.
− odabire književni tekst za čitanje, vodi dnevnik čitanja, organizira klub čitatelja te drugima daje prijedloge za čitanje
− čita, doživljava i tumači književni tekst
− komentira svoje stavove, interese i navike povezane s pročitanim
− navodi osnovna obilježja stilskoga razdoblja pročitanoga književnog teksta
− odabire i čita književne tekstove te vodi dnevnik čitanja
− tumači književni tekst
− obrazlaže svoje stavove o pročitanome
MJK SŠ B.1.2.
Učenik interpretira književni tekst iz narodne i/ili suvremene makedonske književnosti, povezuje ga s tematskim, žanrovskim i stilskim obilježjima.
Učenik obrazlaže svoj stav o tekstu.
− interpretira književni tekst iz narodne i/ili suvremene makedonske književnosti i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima vrste, žanra ili razdoblja
− obrazlaže svoje razumijevanje teksta
− primjenjuje ranije stečene osnovne književno-teorijske pojmove potrebne za interpretaciju književnoga teksta
− uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice
− interpretira književni tekst, prepoznaje njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja i oblikuje vlastite radove
− obrazlaže svoje mišljenje i stav
MJK SŠ B.1.3.
Učenik istražuje rasprostranjenost makedonskih dijalekata u Makedoniji i u Hrvatskoj.
− istražuje rasprostranjenost makedonskih dijalekata,
prikuplja materijale iz različitih izvora
− istražuje, sastavlja, opisuje rasprostranjenost i uočava govornu raznolikost makedonskoga jezika na dijalektološkoj mapi
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.1.1.
Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje svoje kulture i kultura različitih zajednica te osvješćuje višekulturnost.
– opisuje obilježja suvremene Makedonije te se aktivno uključuje u upoznavanje svoje kulture i kultura različitih zajednica
– razvija samopouzdanje u jezičnim djelatnostima na makedonskome jeziku te se sa zanimanjem izravno susreće s makedonskom kulturom u autentičnome okružju
− uspoređuje sličnosti i razlike između makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te iznosi zaključke o svim tim kulturama i vlastitoj kulturi
− koristeći se različitim izvorima informacija, odabire teme o kojima stvara mapu, zbirku, portfolio, PPT i slično
− učenik se uključuje u debatu i raspravu u skupini
− iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
MJK SŠ C.1.2.
Učenik odabire različite tehnike kreativnoga izražavanja na makedonskome jeziku.
Učenik stvara i dizajnira radove na zadanu/odabranu temu .
− odabire, priprema, stvara i dizajnira radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i slično)
− u skladu s interesima javno nastupa i sudjeluje u projektima u razredu, školi ili izvan nje
− vokalno izvodi autorske i tradicijske makedonske pjesme
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− među ponuđenima odabire temu te stvara i dizajnira umne mape služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
− u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj odabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u razredu, u školi ili izvan nje
MJK SŠ C.1.3.
Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno − globalno, tradicionalno − moderno, moderno − postmoderno, većinsko − manjinsko, duhovno − materijalno, makedonski identitet − višekulturnost.
− potiče razvoj tolerancije
− objašnjava nastanak i razvoj predrasuda
− osmišljava projekt na temu ljudskih i manjinskih prava primjenjiv u svojoj okolini
− objašnjava pojam kulturnoga identiteta na vlastitome primjeru
− prepoznaje ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina
− navodi načine i postupke integracije nacionalnih manjina
− osmišljava projekt na temu ljudskih i manjinskih prava te ih proučava i predstavlja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred SŠ − 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK SŠ A.2.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst.
− objašnjava i procjenjuje važnost rada utemeljitelja standardnoga makedonskog jezika i kulture
− iznosi osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga makedonskog jezika i pravopisa
− iznosi mišljenje i/ili stav i objašnjava ih na jednostavan i smislen način
− razumije izgovorene riječi i ispravno intonira rečenice
− odgovara na pitanja i postavlja pitanja
− razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima
− razumije osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga jezika i pravopisa te prepoznaje i objašnjava razlikovne riječi
− prepoznaje glavnu poruku i ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć
MJK SŠ A.2.2.
Učenik govori, oblikuje i piše kratke izlagačke tekstove i usklađuje govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
− odabire temu o kojoj će pisati, izlagati ili govoriti
− priprema i oblikuje vlastite radove na zavičajnome govoru ili dijalektu
− sastavlja jednostavniji govoreni ili pisani tekst koji je logičan, dobro strukturiran i stilski skladan
− s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u oblikovanju pisanih i govorenih tekstova
− iskazuje stečenu vještinu govorenja
− govori pred slušateljstvom o temama iz područja jezika, književnosti i kulture
− zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
− pravilno piše poznate riječi i tekst o zadanoj temi
− uglavnom točno piše interpunkcijske znakove i primjenjuje pravopisna pravila
− oblikuje i govori izlagačke tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
− uz povremenu pomoć piše tekst o zadanoj temi
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem različite kratke tekstova iz različitih izvora.
Učenik interpretira kratak književni tekst.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav o književnome tekstu na temelju čitateljskoga iskustva.
− čita s razumijevanjem i obrazlaže svoje razumijevanje teksta
− obrazlaže i vrednuje književni tekst
− izražava svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori i interpretira kratak književni tekst
− primjenjuje više metoda, gledišta i komparativni pristup u tumačenju književnoga teksta
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
− izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
− priprema dramsko-scenske igre
− učenik čita i obrazlaže svoje razumijevanje kratkoga teksta te izražava svoje mišljenje i zapažanja o njemu
− uz pomoć interpretira kratak tekst i priprema vlastite radove
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i dramsko-scenskim izvedbama
MJK SŠ B.2.2.
Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.
Učenik vrednuje tekst tumačeći utjecaj teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti.
− istražuje i objašnjava društveno-povijesni put do standardnoga makedonskog jezika i kulturni kontekst tekstova
− prepoznaje, vrednuje i uspoređuje vrijednosti baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva
− navodi osnovna obilježja stilskih razdoblja makedonske književnosti i povezuje ih s pročitanim književnim tekstovima
− objašnjava na koji način i u kojoj mjeri tekst utječe na oblikovanje učenikovih stavova i vrijednosti
− objašnjava društveno-
-povijesni i kulturni kontekst i njihov utjecaj na značenje književnoga teksta
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.2.1.
Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje različitih zajednica i kultura te osvješćuje višekulturnost.
Učenik razlikuje nacionalni od nadnacionalnoga (europskog) identiteta.
– informira se o aktualnostima o makedonskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (televizijske i radijske emisije, makedonski manjinski tisak i sl.)
– upoznaje se s pojmom međukulturnosti
– uspoređuje kulturne obrasce (način života i vrijednosti, moja kultura nekada i sada, moja kultura – kultura drugih naroda)
– razvija samopouzdanje u svim jezičnim djelatnostima na makedonskome jeziku te se sa zanimanjem izravno susreće s makedonskom kulturom u autentičnome okružju
– uočava pripadnost svoje kulture zapadnomu civilizacijskom krugu na konkretnim primjerima (mitovi, legende, poslovice, priče, predaje i sl.) i iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
− koristeći se različitim izvorima informacija, odabire teme o kojima raspravlja/debatira
− istražuje o makedonskoj kulturi, kulturi makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj u različitim kontekstima te opisuje sličnosti i razlike među kulturama i u suodnosu s vlastitom
− iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
MJK SŠ C.2.2.
Učenik uočava važnost makedonskoga identiteta.
Učenik povezuje i upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja o makedonskoj kulturi.
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih europskih naroda, njihovu međusobnu povezanost i utjecaj
− raspravlja o važnosti identiteta Makedonaca
− izvještava o obilježjima makedonskih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura
− promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Makedonije
− izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju makedonske države
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i slično)
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− među ponuđenima odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih kultura
− povezuje i upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-
-scenske i plesne aktivnosti te samostalno / u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje
MJK SŠ C.2.3.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe i svijeta.
− opisuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu i uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture
− surađuje s učenicima koji uče makedonski jezik u Hrvatskoj i u svijetu
− sudjeluje u projektima s učenicima iz drugih škola
− sudjeluje uživo/ online u razgovoru s važnim osobama iz Makedonije
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta
− uspoređuje svoju nacionalnu kulturu s ostalim kulturama i donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred SŠ – 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM , PIŠEM
MJK.SŠ A.3.1.
Učenik razumije srednje duge tekstove.
Učenik reproducira i obrazlaže razumijevanje srednje dugih tekstova poznate tematike.
Učenik govori i raspravlja o zadanoj temi u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
− učenik s razumijevanjem organizira debatu na zadanu temu
− organizira timove, istražuje zadanu temu
− raspravlja u skladu sa zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
− istražuje
− govori u skladu s govornom ulogom
− razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova
− izriče tezu
− služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove i riječi
− primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
− planira govorenje tekstova u skladu s određenom strukturom
− učenik razumije srednje duge tekstove poznate tematike
− učenik obrazlaže poznate tekstove u skladu s interesima, potrebama i iskustvom
− učenik govori o zadanoj temi i raspravlja prema zadanim uputima radi uvjeravanja sugovornika
− svoje stavove i ideje procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
MJK SŠ A.3.2.
Učenik objašnjava, piše i tumači razloge nastajanja ili zastarijevanja riječi.
Učenik povezuje tekstove sa suvremenim temama.
Učenik piše srednje dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
− tumači jezična i izvanjezična obilježja slušanoga teksta
− tumači jezična i govorna obilježja na temelju slušanoga i pisanoga teksta
− prepoznaje i objašnjava jezične i izvanjezične razloge nastajanja ili zastarijevanja riječi
− razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja
− razlikuje arhaizme, historizme i neologizme na primjerima
− upoznaje rječnike makedonskoga jezika te se zna njima koristiti
− zapisuje riječi i sastavlja svoj razlikovni rječnik
− oblikuje natuknice, nacrt i logički strukturira tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori ili piše
− piše srednje duge tekstove u skladu s određenom strukturom
– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
− objašnjava jezične i izvanjezične razloge nastajanja i zastarijevanja riječi
− odabire riječi prikladne kontekstu te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
− povezuje odlomke u tekst, uređuje i piše srednje dug tekst
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.3.1.
Učenik analizira i objašnjava utjecaj društveno-povijesnoga i kulturnoga konteksta na primjeru književnoga teksta.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst.
Učenik analizira i interpretira tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i znanja o vrstama tekstova.
− istražuje i interpretira društveno-
-povijesni i kulturni kontekst tekstova romantizma, realizma i moderne
− prepoznaje, procjenjuje i razvija stav prema poetikama romantizma, realizma i moderne, uspoređuje ih, obrazlaže i objašnjava razliku na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva
− prepoznaje prvi makedonski rječnik i prvu makedonsku gramatiku
− povezuje tematiku i problematiku književnoga teksta
− analizira i uspoređuje tekstove makedonske i svjetske književne
− navodi osnovna obilježja stilskih razdoblja makedonske književnosti i povezuje ih s pročitanim književnim tekstovima
− uspoređuje književne tekstove iste tematike
− objašnjava društveno-
-povijesni i kulturni kontekst
− čita tekstove s razumijevanjem prema zadanoj ili samostalno odabranoj temi
− primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste
− analizira i interpretira književni tekst prema temi
MJK SŠ B.3.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima.
Učenik obrazlaže odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem tekstova.
− dramatizira kraće tekstove
− postavlja scenografiju
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
− piše kraći sinopsis
− priprema dramsko-scenske oblike
− raspravlja o likovima na temelju izgleda, osobina, govora, razmišljanja, emocionalnih i psihičkih reakcija te društvenoga statusa (psihološka, etička, socijalna karakterizacija)
− razlikuje monolog i unutarnji monolog
− izražava vlastitu procjenu etičke, estetske i idejne razine teksta
− iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju dramsko-scenskih oblika
− stvaralački se izražava
− prosuđuje tekst i obrazlaže vlastita stajališta
– izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.3.1.
Učenik raspravlja o različitim informacijama o Makedoniji, složenim elementima makedonske kulture i kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Učenik obrazlaže važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti.
Učenik imenuje tekstove i događaje važne za razvoj makedonskoga jezika tijekom makedonske povijesti.
− uočava povezanost i uvjetovanost razvoja makedonskoga jezika s razvojem nacionalnoga identiteta i kulture
− utvrđuje sličnosti i razlike između hrvatske i makedonske kulture te kulture nacionalne manjine u Hrvatskoj
− opisuje položaj makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i pokazuje zanimanje za upoznavanjem doprinosa pojedinaca, Makedonaca ili Hrvata makedonskoga podrijetla, hrvatskoj kulturi i znanosti
− raspravlja o Makedoniji
− odabire i u paru ili skupini istražuje jednu od osoba važnu za razvoj makedonskoga jezika i kulture, a potom rezultate rada predstavlja u javnome nastupu
− uočava brojnost i korisnost suvremenih tiskanih i digitalnih jezičnih priručnika, posebice za razvoj vlastitoga izražavanja
− obrazlaže sličnosti i razlike između makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te tumači i iznosi zaključke o vlastitoj kulturi i ostalim kulturama
− integrira u cjelovitu sliku različite informacije o Makedoniji i različite elemente makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj
MJK SŠ C.3.2.
Učenik se koristi i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja o makedonskoj kulturi i kritički ih prosuđuje.
Učenik stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura i dizajnira za mrežne stranice, školski list ili scenska djela o temama vezanima za nacionalnu kulturu.
Učenik razumije značenje usmene književnosti kao dijela baštine i tradicije.
− priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i slično)
− u skladu s interesima javno nastupa i sudjeluje u projektima u razredu, školi ili izvan nje
− izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura makedonskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
− uočava sličnosti i razlike u tekstovima makedonske književnosti i baštine u odnosu na tekstove književnosti i baština u okružju
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome ili digitalnome okružju
− povezuje tekstove s društvenim kontekstom
− prepoznaje elemente usmene predaje u drugim umjetnostima
− o elementima svoje baštine izvještava učenike i razmjenjuje iskustva i stavove
− istražuje i razumije značenje i funkciju UNESCO-a, zaštitu materijalne i nematerijalne baštine u Makedoniji i svijetu
− među ponuđenima odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
− u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz nastavnikov poticaj, koristeći se različitim tehnikama, kreativno se i stvaralački ostvaruje u različitim glazbenim, dramsko-scenskim i plesnim aktivnostima te samostalno ili u skupini javno nastupa u školi i/ili izvan nje
MJK SŠ C.3.3.
Učenik uočava vezu između makedonske kulturne baštine i vlastitoga kulturnog identiteta.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe.
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih europskih naroda, njihovu međusobnu povezanost i utjecaj na umjetnost
− zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
− opisuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu
− izrađuje intervju/upitnik/anketu/portfolio s temama: procesi globalizacije, razvoj društva, migracije stanovništva, razvoj arhitekture, umjetnost kao izraz identiteta, interkulturalizam, raznolikosti u mojemu zavičaju, diskriminacija, narodni običaji, povijest Makedonije, znameniti Makedonci i sl.
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta
− uočava vezu između makedonske kulturne baštine i uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama
− uočava na zemljovidu makedonske gradove, planine i rijeke te gradove s kojima je obiteljski povezan
− donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred SŠ – 3 sata
A. RAZUMIJEM, GOVORIM, PIŠEM
MJK SŠ A.4.1.
Učenik razumije i razgovara o zadanoj i slobodno odabranoj temi te ju procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Učenik primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja i obrazlaže svoje mišljenje.
− učenik razumije zadanu ili slobodno odabranu temu
− učenik razgovara u skladu s odabranom ili zadanom temom
− samostalno sudjeluje u organiziranju debate o slobodno odabranoj temi
− prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta razgovora i rasprave
− organizira raspravu i dogovor oko odabira tema i obrazlaže svoje mišljenje
− organizira timove, priprema se, piše argumente o odabranoj ili zadanoj temi
− zapaža, uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive i korisne informacije i ideje
− točno izgovara glasove i riječi (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara naglasne cjeline i naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi i vrsti razgovora
− točno se služi stručnim leksikom i standardnim jezikom u skladu s temom razgovora
− usmjerava razgovor koji je prihvatljiv svim sugovornicima i uočava potrebe, osjećaje i vrijednosti sugovornika radi izricanja pozitivnih i nedvosmislenih poruka
− uočava i otklanja agresivne, negativne i prosudbene implikacije
− primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
− priprema se prema zadanim uputama
− razumije i razgovara radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom
− primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja
− razgovara radi donošenja zaključaka u skladu s komunikacijskim bontonom
− prema smjernicama samostalno razgovara i primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja
− raspravlja radi donošenja zaključaka i zajedničkih odluka
− obrazlaže svoje mišljenje o tekstu
MJK SŠ A.4.2.
Učenik oblikuje, govori i piše tekstove po izboru.
Primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta.
− oblikuje i govori različite vrste tekstova o zadanoj ili samostalno odabranoj temi
− oblikuje koncept i logički strukturira tekst
− govori u skladu s govornom ulogom
− piše tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja pojedinoga funkcionalnog stila
− piše komentar, kritiku, molbu, žalbu, zahtjev, prijavu, priloge, izvješća s održanih natjecanja, sastavlja zapisnik i poslovni životopis
− s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju govorenih tekstova
− zapisuje riječi i sastavlja svoj razlikovni rječnik
− samostalno oblikuje, govori, piše tekstove i crta strip
− primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnoga stila u skladu s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima
− prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
B. ČITAM I STVARAM
MJK SŠ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi raspravljačke tekstove složenih struktura i kritički ih procjenjuje.
Učenik procjenjuje, uspoređuje i kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima.
Učenik sudjeluje u govornoj interakciji.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i sposobnostima potaknut tekstom.
− procjenjuje, uspoređuje i kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima avangardne i suvremene književnosti
− čita raspravljačke tekstove prema osobnome interesu i prema nastavnikovu odabiru
− čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i tumači obilježja teksta
− čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i elektroničkome obliku
− prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim znanjima
− vlada književnom terminologijom i primjenjuje ju u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
− uspješno objašnjava značenja riječi, čita tečno i točno
− procjenjuje je li književni tekst dobro strukturiran, jesu li ideje izložene precizno i jasno
− uspoređuje i primjenjuje nove informacije iz teksta
– sudjeluje u spontanim razgovorima
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u razgovorima o odabranim temama
− izražava svoj doživljaj teksta
− izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
− izražava svoje mišljenje i stavove o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva i potkrepljuje ih primjerima
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome makedonskom jeziku; osmišljava scenografiju
− čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i tumači obilježja teksta
− samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
− prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te izdvaja izravno navedene informacije i ideje u tekstu
− stvaralački se izražava na temelju čitateljskoga iskustva i sudjeluje u govornoj interakciji
− procjenjuje, uspoređuje probleme i ideje u književnome tekstu i vlada književnom terminologijom
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u razgovorima
− kritički tumači medijske tekstove te prepoznaje skrivene stavove i mišljenja u medijskim porukama
C. JA SAM – TRADICIJA I KULTURA
MJK SŠ C.4.1.
Učenik razumije značenje usmene književnosti kao dijela baštine i tradicije.
Učenik raspravlja o različitim spoznajama o Makedoniji i o složenim elementima makedonske kulture i kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Učenik argumentira važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti.
− argumentira važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti
− razumije utjecaj usmene književnosti u drugim umjetnostima
− istražuje i izvještava suučenike i razmjenjuje iskustva i stavove o povijesnim elementima kulturne baštine
− raspravlja o položaju makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i o različitim spoznajama o Makedoniji, pokazuje zanimanje za upoznavanje doprinosa pojedinaca, Makedonaca ili Hrvata makedonskoga podrijetla, hrvatskoj kulturi i znanosti
− istražuje povijesnu, materijalnu i nematerijalnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a u Makedoniji
− raspravlja i obrazlaže sličnosti i razlike između makedonske kulture, kulture makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te tumači zaključke o njima i suodnosu s vlastitom kulturom
− argumentira važnost i karakter višejezičnosti i multikulturalnosti
MJK SŠ C.4.2.
Učenik opisuje povijesni razvoj makedonskoga naroda i jezika.
Učenik uočava doprinos makedonskih znanstvenika i umjetnika u europskome i svjetskome kontekstu.
Učenik stvara i dizajnira za mrežne stranice, školski list (blogove/kolumne) ili scenska djela o temama vezanima za nacionalnu kulturu.
– iznosi argumentirane stavove o elementima makedonske kulture i opisuje povijesni razvoj makedonskoga naroda i jezika
− uočava elemente makedonske baštine i baštine drugih europskih naroda, njihovu međusobnu povezanost i utjecaj na druge umjetnosti
− samostalno istražuje različita znanstvena i umjetnička područja
− samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost o temama vezanima za nacionalnu kulturu
− u skladu s interesima, samostalno ili u skupini, javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje
− sudjeluje u kulturno-umjetničkome događaju, na manifestaciji i/ili posjećuje kulturnu instituciju u stvarnome i/ili digitalnome okružju
− sudjeluje u projektima škole i izvan nje
− izlaže o rezultatima istraživanja u nekome od oblika javnoga nastupa i različitoga vremenskog trajanja
− analizira vlastite stavove o kulturi makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj te povezuje elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost
− opisuje ulogu i položaj Makedonije u Europi i povijesni razvoj makedonskoga naroda i jezika
− među ponuđenima odabire temu te stvara i oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i digitalnim alatima
MJK SŠ C.4.3.
Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno − globalno, tradicionalno − moderno, moderno − postmoderno, većinsko − manjinsko, duhovno − materijalno, makedonski identitet − višekulturnost.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe i svijeta.
− istražuje prema vlastitome interesu značajne makedonske znanstvenike i umjetnike uočavajući njihov doprinos unutar makedonskoga, hrvatskoga, europskoga i svjetskoga konteksta
− potiče razvoj tolerancije
− objašnjava nastanak i razvoj predrasuda
− osmišljava projekt o temi vezanoj za ljudska i manjinska prava koji je primjenjiv u vlastitome okružju
− objašnjava pojam kulturnoga identiteta na vlastitome primjeru
− uspoređuje državno uređenje Makedonije i njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu
− zaključuje o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
− donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drukčijih
− istražuje pojmove kultura i baština, nacionalni simbol (u vidu osobe, mjetničkoga, znanstvenoga, kulturnoga, sportskoga postignuća, posebnosti ili prirodne ljepote)
− uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
RASPORED JEZIČNIH SADRŽAJA PO RAZREDIMA
1. razred
− piše rečenične znakove na kraju rečenice
− piše veliko početno slovo u imenima i prezimena, imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, pripadnika naroda, zemljopisnih imena u zavičaju, imenima nebeskih tijela
− pravilno piše pokrate naziva (EU, RM, MANU...)
− piše dvotočku, trotočka, zarez u nabrajanju, zagrade, točku sa zarezom
− razlikuje upravni i neupravni govor
− brojevi
− prepoznaje suglasnike i samoglasnike
− prepoznaje i primjenjuje imenice, zamjenice, pridjeve, glagole
2. razred
− u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
− piše veliko početno slovo na početku rečenice, u imenima, prezimenima, imenima naseljenih mjesta, rijeka u bližemu okružju
− piše rečenične znakove na kraju rečenice
− pravilno piše suglasnike i samoglasnike
− piše u skladu s pravopisnom normom
− piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (zemljopisno nazivlje u širemu okružju, imena stanovnika)
− piše pravopisne znakove radi pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
− piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
− piše dvotočku, trotočka, zarez u nabrajanju, zagrade, točku sa zarezom, navodnike, spojnicu, crticu
− brojevi
− prepoznaje i primjenjuje imenice, zamjenice, pridjeve, glagole, veznike, čestice
3. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, ustanova, blagdana i praznika, časopisa
− primjenjuje pravila o pisanju višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− prepoznaje i primjenjuje zamjenice, pridjeve, glagole, veznike, čestice
− osobne zamjenice
− brojevi
− pravilno piše suglasnike i samoglasnike
− primjenjuje pravilo za naglašavanje
− prepoznaje i pravilno ih upotrebljava: vrste zamjenica (pokazne, upitne); lice, broj i vrijeme glagola; vrste priloga i veznika
− prepoznaje i navodi oblike roda i broja imenica
− prepoznaje i upotrebljava upravni u neupravni govor
− nabraja i piše riječi s istim, suprotnim ili različitim leksičkim značenjem
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenici i točno sastavlja različite vrste rečenica
− točno upotrebljava pravopisne znakove
− upotrebljava kratice i pokrate
4. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− upotrebljava oznake za mjerne jedinice
− piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, zemljopisnih imena u zavičaju, knjiga i časopisa
− primjenjuje pravilo o pisanju višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
− prepoznaje i primjenjuje imenice, pridjeve, zamjenice, glagole, brojeve, veznike, usklike i čestice
− piše rečenični znak točku, uskličnik, upitnik na kraju rečenice
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− pravilno piše kratice (dr., itd…)
− točno upotrebljava pravopisne znakove
− piše oznake za mjerne jedinice
− pravilno piše jesne i niječne rečenice (riječca ne )
− pravilno piše riječcu li u upitnim rečenicama
− pravilno označava jednosložne, dvosložne, trosložne i višesložne riječi znakom za naglasak
− točno piše vrste imenica: opće i vlastite, konkretne i apstraktne, zbirne i materijalne
− određuje vrstu imenica u zadanome tekstu i piše primjere različitih vrsta imenica
− prepoznaje i navodi oblike roda i broja imenica te rodnu sklonost imenica u zadanome tekstu
− razlikuje i točno piše osobne zamjenice i pokazne zamjenice
− točno piše zemljopisna i druga imena
− prepoznaje subjekt i predikat u rečenicu i točno sastavlja različite vrste rečenica
− primjenjuje pravilo za naglaske i naglasne cjeline
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Makedonski jezik ključno je nastavno područje predmeta, ali i bitan element u širemu kontekstu obrazovanja. Dublje i šire poznavanje jezika omogućuje i kvalitetnije povezivanje sadržaja drugih nastavnih predmeta. Učenjem makedonskoga jezika učenici razvijaju komunikacijske vještine, bolje razumiju kulturu i povijest Makedonije, razvijaju sposobnosti analiziranja i interpretiranja tekstova. Osim toga, makedonski jezik ima važnu ulogu u očuvanju identiteta i kulturnoga nasljeđa makedonskoga naroda.
Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima (A, B i/ili C model) i posebnim oblicima školovanja.
Predmet Makedonski jezik i kultura – model C dio je jezično-komunikacijskoga područja i podrazumijeva usvajanje znanja o sebi i drugima, odgovornoga ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavanje različitih vrijednosti, uvjerenja i ponašanja te svijest o nužnosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda i diskriminacije. Učenici stječu znanje na standardnome makedonskom jeziku, razvijaju čitateljske interese, literarne sposobnosti i sposobnost kritičkoga pristupa. To je područje najvažnije zato što je jezik podloga svim ostalim područjima.
Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura – model C učenik razvija komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio za suočavanje s novim životnim situacijama. Time se ostvaruje i veza s društveno-humanističkim područjem. Učenjem o povijesti makedonskoga naroda pridonosi se razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo do danas, procesa koji utječu na oblikovanje osobnoga i kolektivnoga identiteta, razvoj vještina razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se povezivanjem s pojedinim ishodima likovne kulture i glazbene kulture i umjetnosti. Tim sadržajima učenici bogate i oplemenjuju sliku o sebi i svijetu, razvijaju kreativnost kao način razmišljanja i djelovanja. Kod učenika se njeguju individualne sposobnosti, potreba za likovnim izražavanjem tradicionalnim likovnim tehnikama, postupcima i materijalima kao i suvremenim vizualnim medijima.
Učenjem o glazbi i aktivnostima u kulturnome životu svoje sredine i manjinske zajednice učenicima se omogućuje sudjelovanje u očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga nasljeđa.
U domeni Ja sam – tradicija i kultura očituje se povezanost s nastavnim sadržajima predmeta Priroda i društvo, Povijest i Geografija, što Makedonski jezik i kulturu povezuje s prirodoslovnim područjem.
Međupredmetne teme osmišljene su da bi omogućile intergraciju različitih nastavnih predmeta i promovirale interdisiplinarno učenje.
U predmet Makedonski jezik i kultura integrirane su sljedeće međupredmetne teme: Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Druge međupredmetne teme ostvaruju se izborom sadržaja na makedonskome jeziku.
Razvijanjem odgovornosti, društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancije, uvažavanjem različitosti i usvajanjem znanja o ljudskim pravima i odgovornostima predmet je povezan s Građanskim odgojem i obrazovanjem.
Poveznica s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj ostvaruje se poticanjem na prihvaćanje odgovornosti, sudjelovanjem u javnim nastupima, suradnjom s drugima, upravljanjem vlastitim emocijama i ponašanjem, razvijanjem empatije, uvažavanja i prihvaćanja različitosti.
U svrhu traženja informacija, dijeljenja i objavljivanja sadržaja te zadovoljavanja kulturnih potreba, komunikacijska tehnologija omogućuje različita iskustva učenja, pridonosi razvijanju odgovornosti i vlastitoga integriteta.
Makedonski jezik i kultura po modelu C sadržajno je i metodološki blisko povezan s predmetom Hrvatski jezik te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenje je svrhovitije. U kasnijim ciklusima takav je način rada još potrebnije usklađivati s interesima i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim potrebama i/ili mogućim profesionalnim putovima.
S obzirom na to da je makedonski jezik jezik makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama, što će, među ostalim, pridonijeti poticanju svjesnosti o potrebi i važnosti cjeloživotnoga obrazovanja. Zbog bliske povijesne, ali i suvremene povezanosti Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije, makedonski je jezik sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, kao i drugih građana Republike Hrvatske.
Makedonski jezik omogućuje učenicima da integriraju znanje iz različitih predmeta, razvijaju kritičko mišljenje i prepoznaju međusebne veze između različitih znanstvenih disciplina. Takvim interdisciplinarnim pristupom učenici stječu seobuhvatnije razumijevanje različitih tema i primjenjuju svoje vještine u svakodnevnim situacijama, što pridonosi njihovu cjelokupnom obrazovanju i razvoju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C
Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura po modelu C može biti izazovno, ali je važno za održavanje veza s domovinom. Stoga učitelji i nastavnici poučavanjem nužno trebaju osiguravati poticajno i podržavajuće okružje za učenike. U vezi s poučavanjem predmeta Makedonski jezik i kultura bitno je naglasiti da sve domene, sadržaje i ishode valja međusobno povezivati i usklađivati da bi se u što većoj mjeri osigurala cjelovitost i povezanost učeničkoga iskustva tijekom učenja.
Za što kvalitetnije ostvarivanje opisanih ciljeva nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura – model C, bitno je u procesu poučavanja osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive, otvorene i integrirane metodičke scenarije učenja s različitim aktivnostima koji potiču interes, daju konkretan smisao onomu što se uči i omogućuju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se s ishodima domena Razumijem, govorim, pišem, Čitam i stvaram i Ja sam – tradicija i kultura.
U prvome razredu nastave Makedonskoga jezika i kulture nije zastupljeno pisano izražavanje jer učenici makedonske nacionalnosti pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku i prvo usvajaju latinično pismo. Nakon obrade latiničnoga pisma počinje se s pisanim izražavanjem. Učenje makedonskoga govora s elementima nacionalne kulture u prvome i drugome razredu treba se odvijati putem igre i učeniku mora predstavljati zadovoljstvo, a ne obvezu jer su djeca u ovoj dobi sposobna vjerno reproducirati ono što čuju.
Nastava mora biti organizirana tako da se svakomu učeniku omoguće što češće verbalne aktivnosti jer se samo na taj način može produktivno ovladati govorom. U ostvarivanju tih zadataka učitelj mora maksimalno motivirati učenike koristeći se odgovarajućim audiovizualnim nastavnim sredstvima, ilustracijama, filmom, slikama, fotografijama, televizijskim emisijama. Učitelj treba poticati učenike da i oni pronalaze izvore kao moguća nastavna sredstva povezana s temom koja se obrađuje (razglednice, slikovnice, slike, zemljovide, tradicijske predmete, crteže).
Upoznavanje elemenata nacionalne kulture Makedonaca uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem tradicije, običaja i književnosti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Uloga učitelja i nastavnika
Tijekom učenja i poučavanja Makedonskoga jezika i kulture iznimno je važna uloga učitelja. Poticanje učenikova interesa za makedonski jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika.
Učitelj je vodič, mentor, kreativac, inicijator i organizator u nastavnome procesu. Pruža smjernice i potporu za postizanje ciljeva i razvoj jezičnih vještina, planira nastavu, prepoznaje različite potrebe i stilove učenja učenika te prilagođava nastavu, pruža podršku u emocionalnome razvoju, potiče interkulturnu svjesnost, toleranciju, otvorenost i empatiju prema drugima.
Uloga je učitelja omogućiti cjelovit razvoj svakoga učenika poštovanjem njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okružja.
Učitelj jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja makedonskoga jezika u kojemu učenik slobodno i bez straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji, što mu omogućuje doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje makedonskim jezikom.
Učitelj mora učenicima pružiti emocionalnu, socijalnu i intelektualnu podršku, a odnos između njega i učenika mora biti suradnički i fleksibilan, s jasno određenim pravilima rada, ponašanja i međusobnoga uvažavanja.
Učiteljeva je odgovornost organizirati i voditi odgojno-obrazovni proces koji uključuje različite metode i oblike rada, tehnike poučavanja i omogućavnje različitih stilova učenja te ponudu različitih sadržaja i, kada god je to moguće, mogućnost slobode izbora. Učitelj motivira učenika na povezivanje osobnoga iskustva s novim informacijama te razvoj kompetencija, ovladavanje vještinama, usvajanje znanja i osiguravanje temelja cjeloživotnoga učenja. Učitelj treba učeniku pružati brojne mogućnosti za praktičan rad, kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema, razvoj komunikacijskih vještina, stavova i vrijednosti.
Učitelj treba podržavati i poticati učenike na to da se tradicijskim motivima koriste u oblikovanju različitih i svrsishodnih estetskih rješenja u izradi svakodnevnih uporabnih i ukrasnih predmeta.
Od učitelja se očekuje profesionalan pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Učitelj treba kontinuirano pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito neformalno i formalno profesionalno razvijati, individualno i u oblicima rada koje osiguravaju institucije.
Važna je uloga učitelja vrednovanje učenika. Učitelj mora pružiti potpunu i pravodobnu informaciju o uspješnosti učenja i napretku učenika u cilju njegova usmjeravanja u tome procesu načinima koji potiču i ohrabruju da bi se razvijalo učenikovo samo pouzdanje i osjećaj uspješnosti, kao važnih preduvjeta individualnoga napretka. U čitelj bitno utječe na učenikova postignuća tako da se uspješnost rada učitelja zapravo očituje u uspjehu njegovih učenika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Materijali i izvori
Učitelj odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz različitih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Makedonski jezik i kultura povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta potičući multidisciplinarnost.
Tijekom poučavanja učitelj određuje broj književnih tekstova prema broju sati u tjednu i prema dostupnosti tekstova, vodeći računa o žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama) i raznolikoj tematskoj zastupljenosti povezujući ih s interesima učenika i njihovom životnom stvarnošću. U stvaralačkome izražavanju učenika i stvaranju vlastitoga razlikovnog rječnika ostvarivanje se ishoda prati, ali ne podliježe sumativnomu vrednovanju.
Neki se ishodi mogu ostvariti radom na projektima, u izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa školskom knjižnicom, ustanovama, manjinskim i ostalim udrugama te primjenom pristupa učenju otkrivanjem (istraživačko učenje, debatne skupine, projektni rad). Projekt može uključivati samostalno ili vođeno istraživanje različitih materijala i informacija, upotrebu različitih komunikacijskih tehnologija, predavanja uživo iz gradova koje učenici upoznaju i istražuju (Viber, mrežni seminar, konferencijska veza i slično). Iskustveno učenje nudi učitelju mogućnost uporabe praktičnih radova i prikaza tradicije i običaja u svakodnevnome životu. Na taj način mogu se stvarati zbirke slikovnoga materijala, kuharice, albumi fotografija, zbirke igara i običaja.
U ostvarivanju ishoda iz likovnoga područja poželjno je rabiti prirodne materijale i razvijati ekološku svijest.
Nastavni materijali koji se odabiru trebaju učenicima biti smisleni i razumljivi, poticati na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja, čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Okružje za učenje
U okružju za učenje treba se osigurati potpora učenicima, interaktivnost i uključenost, raznovrsni materijali, upotreba tehnologije, različiti oblici rada (suradnja među učenicima), individualizacija i kreativnost.
Uspjeh u učenju i poučavanju makedonskoga jezika i kulture u velikoj mjeri ovisi o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšemu napretku. U takvu je okružju učenje i poučavanje usmjereno na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima. To je okružje u kojemu se njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, a u takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Različita okružja, u učionici i izvan nje, pridonose bogatstvu iskustva i uspješnosti učenja.
Upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji pridonose stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućuje nam i povezanost s učenicima ili stručnjacima u drugim mjestima i različitim dijelovima države, Europe i svijeta. Pozitivno i poticajno okružje za učenje ostvaruje se i međusobnim povjerenjem i uvažavanjem sudionika u procesu učenja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osjećaj sigurnosti kod učenika potiče aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Grupiranje učenika
Učitelj ima slobodu primijeniti različite oblike organizacije rada i učenja kao što je rad u paru, grupni rad, male istraživačke skupine, suradničko učenje tijekom kojega su učenici grupirani na različite načine da bi se što bolje iskoristio potencijal svih učenika u pojedinome razrednom odjelu, osigurao napredak svakoga učenika i razvoj njegove osobnosti. Međuvršnjačkim učenjem i poučavanjem učenik stječe i primjenjuje znanja i vještine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mišljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za učenje i suradnju.
Bitno je svaki oblik grupiranja učenika unaprijed isplanirati s jasno određenim uputama, zadatcima i ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini na temelju različitih metoda samovrednovanja i vrednovanja.
Svaki razredni odjel sadržava određene potencijale koje učitelj mora prepoznati i uzeti u obzir tijekom planiranja i ostvarivanja nastavnoga procesa u cilju što uspješnijega učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja valja voditi računa o razrednome odjelu kao cjelini, ali i o učenicima kao pojedincima koji znanja, vještine i stavove stječu u skladu sa svojim individualnim osobinama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Vrijeme poučavanja i učenja
Nastava Makedonskoga jezika i kulture poučava se unutar satnice od dva do pet sati tjedno te se prema broju sati prilagođava dubina i širina unutar nastavnih tema i sadržaja te odabir i količina tekstova. Kurikul Makedonskoga jezika i kulture po modelu C izrađen je na temelju tri sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Preporuka je osigurati posebnu učionicu ili kabinet, no ako nema mogućnosti za posebnu učionicu, kabinet ili koji drugi stalni prostor, poželjno je učitelju osigurati mogućnost izlaganja učeničkih radova, crteža i plakata na panoima.
U ostvarivanju ishoda kurikula poželjna je i suradnja s udrugama i društvima koji se brinu o očuvanju nacionalne kulture Makedonaca, s kulturno-umjetničkim društvima, lokalnom zajednicom i sličnim organizacijama. Te organizacije mogu pružiti podršku pri nabavi nastavnih materijala, zvučnih zapisa, tekstova, knjiga i videomaterijala na makedonskome jeziku.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama i darovitih učenika, kurikul se prilagođava u skladu sa smjernicama.
Odgojno-obrazovni rad na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju učitelji i nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine, učitelji razredne nastave, nastavnici makedonskoga jezika, nastavnici povijesti, geografije, pedagozi, logopedi, i oni koji su stekli pedagoške kompetencije programima pedagoško-psihološko-
-didaktičko-metodičke izobrazbe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU MAKEDONSKI JEZIK I KULTURA – MODEL C
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Makedonski jezik i kultura – m odel C u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju.
Služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika, kao pomoć i motivacija u poboljšanju učenja te kao povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Učitelj vrednovanje treba iznimno pažljivo planirati kao dio procesa učenja i poučavanja, uskladiti ga s ciljevima i očekivanim ishodima učenja te ga, zbog složenosti sadržaja i aktivnosti u ovome predmetu, provoditi poštujući kognitivnu, društveno-
-afektivnu i psihomotoričku jedinstvenost i interese svakoga učenika.
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Makedonski jezik i kultura su znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar triju domena: A, Razumijem, govorim, pišem, B. Čitam i stvaram i C. Ja sam – tradicija i kultura .
Elementi vrednovanja su:
1. slušanje s razumijevanjem
2. govorenje
3. čitanje s razumijevanjem
4. pisanje
5. makedonska kultura.
Elementi slušanje s razumijevanjem, govorenje, čitanje s razumijevanjem i pisanje obuhvaćaju sposobnost aktivnoga služenja standardnim makedonskim jezikom u usmenome i pisanome izražavanju, razumijevanje pročitanoga teksta, komunikacija s učiteljem, drugim učenicima i izvornim govornicima makedonskoga jezika. Ti se elementi vrednuju u svim domenama učenja i poučavanja Makedonskoga jezika i kulture sustavnim praćenjem i procjenjivanjem napredovanja svakoga učenika.
Element makedonska kultura obuhvaća vrednovanje istraživačkih vještina i stvaralačkih sposobnosti učenika u svim domenama, praćenjem aktivnosti učenika i/ili rezultata tih aktivnosti te razumijevanja i znanja povijesnih i geografskih sadržaja vezanih za Makedoniju.
Elementi ocjenjivanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi i prethodnome znanju učenika. Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom. Pri vrednovanju je nužno voditi računa o tome da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom. Jezične strukture sastavni su dio četiriju jezičnih vještina (slušanje, govor, čitanje i pisanje) te se ovladanost njima vrednuje integrirano, kao jedan od kriterija uspješne ostvarenosti ishoda unutar domene.
U svim se domenama primjenjuju tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika (provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, predstavljanje učeničkih radova i učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja), a služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira brojčanom ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja i razmjeni iskustava te usvojenosti znanja, vještina i stavova. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima, a ne s postignućima drugih učenika. Cilj je vrednovanje za učenje motivacija učenike na daljnji rad.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika. Njime se učenike potiče na ovladavanje strategijama planiranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje. U procesu vrednovanja kao učenja učenik procjenjuje vlastito razumijevanje i poznavanje različitih postupaka i metoda kojima razvija svoje sposobnost unutar međupredmetne teme Učiti kako učiti, što je u ovome predmetu vrlo bitno zbog brojnih sadržaja koji se učeniku nude u svim trima domenama, a zbog kratkoće vremena nemoguće ih je sve ostvariti na nastavi. Stoga je važno da učenik samostalno i prema osobnome interesu odabire sadržaje koje će potom samostalno dublje istraživati i učiti.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode. Rezultira brojčanom ocjenom. Provodi se kontinuirano, tijekom i/ili na kraju određenoga razdoblja. Potrebno je kombinirati pismeno i usmeno vrednovanje. Mogu se primijeniti zadatci zatvorenoga i otvorenoga tipa. Posebno se preporučuju zadatci otvorenoga tipa u kojima učenici mogu izraziti vlastitu kreativnost i interpretaciju, kao što su izrada plakata, dnevnika, crteža, mentalne mape, istraživački radovi i dr.
Sva tri pristupa vrednovanju trebaju biti raspoređena tijekom cijele nastavne godine, kontinuirano, trebaju biti različita da bi omogućila učenicima da u različitim prilikama pokažu svoj napredak.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te se predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Zaključna ocjena temelji se na profesionalnoj odluci učitelja, njegovoj stručnoj procjeni o učenikovim postignućima tijekom cijele nastavne/školske godine. Razina »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, koja je definirana ovim predmetnim kurikulom, služi kao okvir i pomoć pri izvođenju zaključne ocjene. Pritom je nužno voditi računa o unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja, o odabiru valjanih i pouzdanih metoda i oblika vrednovanja te sigurnosti i transparentnosti procesa vrednovanja – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblici, sastavnice i trajanje usmenih i pismenih provjera, načini i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju. Učenike je od početka nastavne godine potrebno informirati o očekivanim odgojno-obrazovnim ishodima.
Na kraju nastavne godine zaključna ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovu napretku i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi u ovome predmetu obuhvaćaju sadržaje iz različitih područja obuhvaćenih poučavanjem (jezik, književnost, povijest, geografija, likovna i glazbena kultura). Potrebno je uzeti u obzir i to da će učenici, prema svojim interesima i sposobnostima, pokazati stečene kompetencije na način koji njima najviše odgovara, pri čemu će pokazivati veću ili manju sklonost prema određenome području predmeta. Stoga zaključna ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti pojedinih vještina. Za zaključnu se ocjenu u određenoj mjeri mogu uzeti u obzir informacije prikupljene vrednovanjem za učenje (npr. učenički radovi i projekti).
Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna ocjena proizlazi iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena prema sljedećoj postotnoj zastupljenosti:
• Razumijem, govorim, pišem 50 %
• Čitam i stvaram 25 %
• Ja sam – tradicija i kultura 25 %.
Budući da je pohađanje nastave Makedonskoga jezika i kulture otvoreno učenicima s različitim razinama znanja ili bez prethodnoga znanja, kao i to da se u nastavni proces mogu uključiti u bilo kojemu razredu, učitelj nužno prilagođava očekivane ishode te u skladu s prilagodbom poučavanja provodi i cjelovito vrednovanje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA OSNOVNU I SRIJEDNJU ŠKOLU
Drugaruvanje , Đorđi Delčev
Aj, pogodi , Đorđi Delčev
Jasna ja pozdravuva tatkovinata , Đorđi Delčev
Želba , Đorđi Delčev
Kokiče , Đorđi Delčev
Pčela , Đorđi Delčev
Koj što znae? , Đorđi Delčev
Tri cveta , Đorđi Delčev
Dve sonca , Đorđi Delčev
Vo srceto ..., Đorđi Delčev
Tri mravki , Đorđi Delčev
Učitelka , Đorđi Delčev
Dogledanje , Đorđi Delčev
Džudžeto i džinot , Eli Makazlieva
Srećno dete , Eli Makazlieva
Moite čuvstva , Eli Makazlieva
Proletna pesna , Eli Makazlieva
Godišni vreminja , Eli Makazlieva
Kalendar , Eli Makazlieva
Patuvalki-sonuvalki , Eli Makazlieva
Četiri sezoni , Eli Makazlieva
8 Septemvri , Eli Makazlieva
Boite na esenta , Eli Makazlieva
11 Oktomvri , Eli Makazlieva
Šumata vo docna esen , Eli Makazlieva
Podgotvi se za zima , Eli Makazlieva
Zimski igri , Eli Makazlieva
Januarska prikazna , Eli Makazlieva
Vodata se vrti vo krug , Eli Makazlieva
Igrite na vodata , Eli Makazlieva
Glineni proizvodi , Eli Makazlieva
Zasadi drvo, zasadi cvet , Eli Makazlieva
Proletno budenje , Eli Makazlieva
Majčiniot jazik , Eli Makazlieva
Leto , Eli Makazlieva
Juni , Eli Makazlieva
Ako odiš na plaža , Eli Makazlieva
Vinožito , Eli Makazlieva
Letno ovošje , Eli Makazlieva
Bonton na ruček , Eli Makazlieva
Bonton za zbor , Eli Makazlieva
Semejno steblo , Eli Makazlieva
Sedmičen kalendar , Eli Makazlieva
Kako se odnsevuam vo soobraćajot , Eli Makazlieva
Prirodni pojavi-godišni vreminja , Eli Makazlieva
Što li da bidam? , Marija Bogatinovska
Moite razgovori so dedo , Marija Bogatinovska
Mala i golema rabota , Marija Bogatinovska
Najubavite prikazni , Marija Bogatinovska
Plan za leten raspust , Marija Bogatinovska
Gledaj i uči! , Marija Bogatinovska
Golgeter , Velko Nedelkovski
Kakov i čij e nebeskiot svod , Cane Andreevski
Mili milenici , Velko Nedelkovski
Otkačena igra , Marija Petrovska
Zarzavati , Vasil Mukaetov
Koj e najvažen? , Alma Hot Rastoder
Sekoe dete , Vasil Mukaetov
Ona što site go znaat , Vlado Dimovski
Zimnica , Vlado Dimovski
… osum, devet, deset!... Baram! , Vlado Dimovski
Ajde da ja gušneme proletta , Vlado Dimovski
Faćaj, letaat kori! , Vlado Dimovski
Budenjeto na utroto , Gorjan Petrevski
Proletna prošetka , Gorjan Petrevski
Lastovicite i decata , Gorjan Petrevski
Želbata na vnukot , Gorjan Petrevski
Stariot časovnik , Gorjan Petrevski
Site sme tuka, na edno mesto , Vasil Mukaetov
Koj e Dedo Mraz? , Marija Bogatinovska
Zimskata soba na Roj , Aneta Velkova
Najubaviot podarok za mama , Magde Antova
Drugarstvo , Vasil Kunovski
Gavranot i lisicata , Ezop
Oro , Stojan Tarapuza
Prviot žolt list , F. Kamalov
Nasmevki , Makedonka Jančevska
Brojenica , Slavka Maneva
Đebovite na Zvonko , Milenko Ratković
Ljubeznost , Slobodan Janković
Trite mravki , narodna prikazna
Kako se meri.. ., D. Alački
Pesot i kućata , narodna prikazna
Se što raste , Đorđi Delčev
Zbor do zbor – rečenica , Jovan Strezovski
Na krajot , Stojan Tarapuza
Po azbučen red , Evgenija Šuplinova
Vselenski Dedo Mraz , Vančo Polazarevski
Zapirka , Stojan Tarapuza
Lj i Nj , Rajko Jovčevski
Krienka , Rajko Jovčevski
Nova, nova godino , Nenad Đambazov
Zelkata , Petre M. Andreevski
Matematičar , Slavka Arsova
Patot kon rekata , Gorjan Petrevski
Bojata na bonbonata , Hristina Šećeroska
Crveni obetki , Kiro Donev
Nefatliviot Zoki Poki , Olivera Nikolova
Drugarki , Sofe Šterjovski
Skazna za pčelata , Gorjan Petrevski
Sè e naše , Vidoe Podgorec
Ljubov , Hristina Šećeroska
Što može esenta , Stojan Tarapuza
Srceto na Matej , Nikola Madžirov
Žolta e bojata na srećata , Biljana Loteska
Najubaviot grad , Boško Smaćoski
Kralot i selanecot , Kiro Donev
Dali zborot „ čao “ e na makedonski , Slavka Arsova
Ubava si, tatkovino , Savo Kostadinovski
Breza i dab , Kiro Donev
Najubavata snegulka , Maja Bogoevska
Dedo Mraz , Vančo Polazarevski
Poraka-preporaka , Aleksandar Kujunđiski
Bidi srekna zvezdička , Radmila Kostova-Mila
Mnogu sakam zdrava hrana , Naum Popeski
Što ni nosi april , Kiro Donev
Za mesecite , Snežana Petrova-Džambazova
Kapi , Velko Nedelkovski
Gatanki , Magde Angelova
Gatanki , Magde Angova
Bonton vo timska rabota , Jadranka Klisarova
Mudruvanje , Cane Andreevski
Klupa za poddrška , Elizabeta Petrović
Bliznaci-umnici , Gorjan Petreski
Detski son , Stojan Tarapuza
Najdobri drugarki zasekogaš , Ana Buntevska
Planinite makedonski , Aleksandar Kujundžiski
Dekemvri , Blaže Koneski
Otkačena igra , Marija Petrovska
Neobično begstvo , Dimitar Alački
Krug , Velko Nedelkovski
Čovekot što mu pomognal na čovekot ..., makedonska narodna prikazna
Mrzlivata žena , makedonska narodna prikazna
Heroj , Svetlana Hristova -Jocić
Gradot na princezata pastrmka , Srbo Ivanovski
Novoto dete , Gligor Popovski
Makedonski pejzaži , Savo Kostadinovski
Zmejot od Pelister , Biljana Stojanovska
Mojata tatkovina , Liljana Atanasova
Pesna za solunskite braća , Vidoe Podgorec
Septemvri , Stojan Tarapuza
Marija posakuva želba , Žarko Kujundžiski
Noć koga pađaat zvezdite , Makedonka Jančevska
Nad dvete ezera , Boris Bojadžiski
Veligdenska radost , Gorjan Petrevski
Dobro so dobro se vraća , makedonska narodna prikazna
Legenda za Dojranskoto Ezero , makedonska legenda
Pelisterski oči , Apostol Pop Jovanovski
Časovnikot na Simon , Klementina Petruševska
Detelinki – belinki , Martina Dukoska
Bajka za Nova godina , Svetlana Darudova
Magijata na drugarstvoto , Alma Rastoder
Gordelivata žirafa , Ana Đorđević
Volšeben let , Mimoza Todorovska
Papagalot i kučeto , Vlado Janevski
Talkačkata , Svetlana Darudova
Psalm za m-lle Lili , Aco Karamanov
A toj letaše ponatamu , Aco Karamanov
Pesni za tatkovinata (ciklus), Nikola J. Vapcarov
Proštalna , Nikola J. Vapcarov
Pretsmrtno , Nikola J.Vapcarov
Melanholija , Katica Ćulavkova
Oda na makedonskiot jazik , Katica Ćulavkova
Son na studena ploča , Slavko Janevski
Tančerka na dlanka , Slavko Janevski
Cvetovi , Slavko Janevski
Sterna , Blaže Koneski
Odzemanje na silata , Blaže Koneski
Vezilka , Blaže Koneski
Teškoto , Blaže Koneski
Angelot na Sveta Sofija , Blaže Koneski
Ubavite ženi , Blaže Koneski
Ima dolu edna krv , Aco Šopov
Nebidnina , Aco Šopov
Vo tišina , Aco Šopov
Ljubov , Aco Šopov
Gledač vo pepelta , Aco Šopov
Našinska , Gane Todorovski
Nerezi , Gane Todorovski
Spokoen čekor , Gane Todorovski
Ljubov , Gane Todorovski
Božilak , Gane Todorovski
Doždovi , Mateja Matevski
Dzvona , Mateja Matevski
Taa , Ante Popovski
Vardar , Ante Popovski
Makedonija , Ante Popovski
Ljubovna , Ante Popovski
Denicija (ciklus), Petre M. Andreevski
Plus-minus , Lidija Dimkovska
Kluč na svetot , Radovan Pavlovski
Pramolnja , Radovan Pavlovski
Mladičot što spie napladne , Radovan Pavlovski
Zrno , Radovan Pavlovski
Tišina , Nikola Madžirov
Senkite ne odminuvaat , Nikola Madžirov
Strelki od časovnikot , Nikola Madžirov
Koga nekoj zaminuva sè što e sozdadeno se vraća , Nikola Madžirov
Da ne vidam , Svetlana Hristova- Jocić
Visoka voda , Svetlana Hristova-Jocić
Da se oslobodam , Svetlana Hristova-Jocić
So čaj , Vesna Acevska
Temnite seništa na Emil Dikinson , Vesna Acevska
Radovi , Liljana Dirijan
Mojot čovek , Liljana Dirijan
Koncert za miris i orkestar , Liljana Dirijan
Esensko ovošje , Eleonora Strezovska
Broenka , M. Janušev
Si igrame restoran , M. Janušev
Čestitka , pesna, Duško Avramov
Knigite , Elin Pelin
Maja kaj zabolekar , Stojanka Grozdanova
Najgolemoto srce , Ivančo Mitrevski
Vo bunarot , narodna prikazna
Sosedi , Velko Nedelkovski
Torba so zlatnici ,Vera Bužarova
Vodeničarot Narcis , Nada Nikolovska Katin
Vo potraga po izgubeni glagoli , Nataša Acevska
Zamokot na pridavki , Nataša Acevska
Pravopis , Nataša Acevska
A-B-V-G-D-Đ-E-Ž ...., Aleksandar Kujundžiski
Stihovi za knigata , Aleksandar Kujundžiski
Koga čovek se rađa , Alekso Lozanovski
Pismo do najdobrata majka , Vesna Nastoska
Novogodišna zdravica , Vesna Nastoska
Silata na zborovite , Slavka Arsova
Silata na zborovite i tvoeto odnesuvanje , Ubavi Zborovi, Vidoe Podgorec
Racinovata ljubov , Petar Stojčevski
Apteka vo vreća , Kiro Donev
Kolku boli navredata , Gorjan Petrevski
Dvajca drugari , makedonska narodna prikazna
Moma Tantelina i volkot , makedonska narodna prikazna
Sončeva devojka , makedonska narodna prikazna
Vrapčeška rabota , Tome Arsovski (spored narodna pesna)
Novogodišna zdravica , makedonska narodna pesna
Zbirajte se dečinja , makedonska narodna pesna
Itar Pejo mu vadi zab na selanec , Stale Popov
Tatkovina , Ante Popovski
Te imame samo tebe , Slavka Arsova
Tamu e našata reka , Petre M. Andreevski
Ropstvo , Kole Nedelkovski
Ilindenska pesna , Vasil Kunoski
Cvetovi , Slavko Janevski
Vardar , Boško Smaćoski
Ohrid , Tome Bogdanovski
Izlegol Delčev vojvoda , makedonska narodna pesna
Biser balkanski , Jovan Pavlovski
Srećna Nova godina , B. Mirkulovska
Srceto na tatkovinata , G. Popovski
Kaži mi mamo, Veligden što e? , T. Arsovska
T’ga za jug , Konstantin Miladinov
Cveće za tatkovinata , Gligor Popovski
Što e toa tatkovina , Vidoe Podgorec
Tažačka za vojvodata , Eftim Kletnikov
Boj se bie na Mečkin Kamen , narodna pesna
Kon rodot za jazikot , Petar Preradović (Prepjevao: Gogo Ivanovski)
Učitelot , Petre M. Andreevski (Na Sveti Kliment Ohridski)
Kolku e mila zemjata naša , Gogo Ivanovski
Rodna zemjo , Lazo Karovski
Zbogum , Gondža Bojadžiu (Majka Tereza)
Rakuvanje , Blaže Koneski
Kaži mi , Nikola Kirov Majski
Krajot moj vo moite gradi bie , Gane Todorovski
Čuvajte go ova što vi go dadov , Lazo Karovski
Pogledite na Krste Petkov Misirkov za makedonskiot jazik , Krste Petkov Misirkov
Ohrid , Kiro Donev
Na ezero (pesni) , Aco Šopov
Podarok za majka , Grigor Prličev
Mesečinata nad Pelagonija , Dušan Kostić
Pesna i kodifikacija na makedonskiot literaturen (standarden jazik) , Blaže Koneski
Što e tatkovina , Boško Smaćoski
Narodni poslovici i pogovorki
Prvite vesnici i spisanija vo Makedonija , Vojo Veljanovski
Od posetata na Sidnej i Melburn , Slave Nikolovski-Katin
Zakletva , Slavko Dimovski
Makedonija go zagubi svojot najgolem sin , Dimitar Vlahov
Smrtta na Goce Delčev , narodna pesna
Deloto na braćata Manaki
Vo dnite teški da bideš veren , Kole Nedelkovski
M’lskavici , Kole Nedelkovski
Peš po svetot , Kole Nedelkovski
Majko, navečer treba večera , Ivan Cankar
Stojan i Liljana , narodna pesna
Ubaviot zbor vleguva pravo vo srceto , Nada Zekmanova-Jakimova
Bistra , Genadi Bolinovski
Biserčinja od našeto narodno tvoreštvo
Voved vo makedonskiot jazik , Violeta Ajdinska Papazovska
Zapoznavanje i pozdravuvanje , Violeta Ajdinska Papazovska
Broevi, redni broevi, datumu i kolku čini , Violeta Ajdinska Papazovska
Zemji, narodi i jazici , Violeta Ajdinska Papazovska
Naporen den i obvrski , Violeta Ajdinska Papazovska
Praznici i podaroci, rodenden i pokani , Violeta Ajdinska Papazovska
Slobodno vreme ‒ na izlet , Violeta Ajdinska Papazovska
Vremenska prognoza , Violeta Ajdinska Papazovska
Makedonska tradicionalna kujna i makedonski recepti , Violeta Ajdinska Papazovska
Na Galička svadba , Violeta Ajdinska Papazovska
Zapoznajte ja Makedonija , Violeta Ajdinska Papazovska
Ajde da zapeeme , Violeta Ajdinska Papazovska
Anatomija na čuvstvata ‒ Muzika , Liljana Stoilkovska Andonovska
Anatomija na čuvstvata, Sreća , Liljana Stoilkovska Andonovska
Te sakam do neboto i nazad , Ana Buntevska
Poezija za vozrasni , Savo Kostadinovski
Prikazna za veterot Severko , Vančo Nikoleski
Tri leba , Analfi Ištvan
Vrne sneg , Stojan Tarapuza
Vesna i Dživko , Kiro Donev
Rodenden , Aleksandar Popovski
Veligdenska pesna , Slavka Maneva
Dvorec , Stojan Tarapuza
Zvezdeni zlatnici , Braća Grim
Rodniot jazik e gerdan biseren , Vidoe Podgorec
Doždot e mojot prijatel , Nada Zidar-Bogadi
Septemvrisko rakuvanje , P. Milenkovski
Posledniot list , Gorjan Petrevski
Alo, Zoki, kako si? , Naum Popeski
Esen , Makedonka Jančevska
Volšebnoto penkalo , Nenad Džambazov
Složna družina , Slavka Maneva
Na mojata majka , Nenad Džambazov
Kamen cvet , Kiro Donev
Aprilska , Risto Davčevski
Navreda , Gorjan Petreski
Veligden , Naum Popeski
Lisicata, ežot i krtot , makedonska narodna prikazna
Pesna za Vardar , Pero Milenkoski
Na bregovite na Ohridskoto Еzero , Branislav Nušić
Ubav zbor , Vasil Tocinovski
Najveselata noć , Vasil Kunoski
Leten povik , Eli Mazaklieva
Rađanje na najubavata pesna , Ana Matovska Smilevska
Silata na zborovite , Slavka Arsova
Silata na zborovite i tvoeto odnesuvanje , Slavka Arsova
Ubavi zborovi , Vidoe Podgorec
Racinovata ljubov , Petar Stojčevski
Lenka , Kosta Solev Racin
Denovi , Kosta Solev Racin
Kopačite , Kosta Solev Racin
Vatromet , Kosta Solev Racin
Apteka vo vreća , Kiro Donev
Kolku boli navredata , Gorjan Petrevski
Dvajca drugari, makedonska narodna prikazna
Moma Tantelina i volkot, makedonska narodna prikazna
Sončeva devojka, makedonska narodna prikazna
Vrapčeška rabota , Tome Arsovski ( spored narodna pesna )
Novogodišna zdravica, makedonska narodna pesna
Zbirajte se dečinja, makedonska narodna pesna
Itar Pejo mu vadi zab na selanec , Stale Popov
Tatkovina , Ante Popovski
Te imame samo tebe , Slavka Arsova
Tamu e našata reka , Petre M. Andreevski
Ropstvo , Kole Nedelkovski
Ilindenska pesna , Vasil Kunoski
Cvetovi , Slavko Janevski
Siljan Štrkot , Marko Cepenkov
Sproti Ilinden , Mite Bogoevski
Anđelot na Sveta Sofija , Blaže Koneski
Rađanje na zborot , Aco Šopov
Makedonija , Ante Popovski
Az, buki, vedi , Vidoe Podgorec
Panonski legendi (odlomak)
Vezilka , Blaže Koneski
Dedo mi , Milčo Mančevski
Zapirka, Točka, Izvičnik, Prašalnik, Dve točki, Tri točki , Stojan Tarapuza
Denovi , Stojan Tarapuza
Bukvi , Gane Todorovski
Glagolica , Ante Popovski
Liceto na zborovite , Petre M. Andreevski
Posledniot makedonski guslar , Rade Siljan
Majka , Josip Kocev
Makedonec , Duško Avramov
Makedonka , Duško Avramov
O, Solunski braća , Duško Avramov
Pred godini mnogu , Duško Avramov
Vo Razlog i Kresna , Duško Avramov
Najsvetlata zvezda , Duško Avramov
Jas sum tvoe dete , Duško Avramov
Makedonska zemja , Duško Avramov
Iselenici , Duško Avramov
Zaden šepot , Duško Avramov
Nezaboraven den , Duško Avramov
Vo zenici za’rte noćta , Duško Avramov
Zemja, Ilindenska , Nikola Jonkov Vapcarov
Se si doađa na svoe , Suzana Božinovska
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH