Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet Albanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)
Ukupno komentara: 0
Ukupno općih komentara: 0
Ukupno nadopuna teksta: 0
Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet Albanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)
Ukupno komentara: 0
Ukupno općih komentara: 0
Ukupno nadopuna teksta: 0
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET ALBANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET ALBANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Albanci u Hrvatskoj jedna su od dvadeset i dvije nacionalne manjine priznate Ustavom, zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj živi 13 817 deklariranih Albanaca prema popisu stanovništva iz 2021. godine.
Njegovanje i čuvanje nacionalnoga identiteta osnovno je ljudsko pravo. Prvi i najbitniji čimbenik albanskoga identiteta je albanski jezik. „Jezik je najjasniji odraz jedne nacionalnosti i njezine kulture. Razina bogatstva i čistoće jezika pokazatelj je razine ove kultureˮ (Eqrem Çabej). Pripadnici albanske manjine u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina ostvaruju pravo za odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu prema modelu C i posebnim oblicima školovanja.
Kurikul predmeta Albanski jezik i kultura(model C) s ciljevima, svrhom i modernom metodologijom djelovanja integrirani je kurikul koji povezuje opće i posebne sadržaje, a namijenjen je učenicima Albancima koji žive u Hrvatskoj te je otvoren i prilagođen i za druge učenike nealbance koji iskažu zanimanje za učenje albanskoga jezika i albanske kulture. Učenje albanskoga jezika i kulture, osim stjecanja jezično-govornih kompetencija, uključuje i stjecanje znanja o Republici Albaniji, Republici Kosovu i njihovoj kulturi; o albanskoj književnosti, albanskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, svakodnevnome životu albanskoga društva te njegovanje tradicije i običaja albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Učenici albanskoga jezika i kulture po modelu C uglavnom se obrazuju na hrvatskom jeziku, a učenik spoznaje i vještine stečene u predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost koje nadograđuje u predmetu Albanski jezik i kultura po modelu C. „Albanski jezik ima takvo bogatstvo riječi i pun je vitalnosti i života pa se na njega mogu prevesti klasici bilo kojega naroda, bilo kojega vremenaˮ (Gjergj Fishta).
Poučavanje albanskoga jezika omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj, djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima vezanima uz kulturu i tradiciju albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Kurikul također polazi od činjenice da je struktura učenika u odgojno-obrazovnim skupinama vrlo heterogena, da je čine učenici različitoga predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine, različitih zanimanja i obrazovnih potreba. Zbog toga su odgojno-obrazovni ishodi dovoljno široko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji, odnosno svakom učeniku individualno, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja albanskoga jezika i kulture.
Predmet Albanski jezik i kultura po modelu C vrlo je složenoga karaktera, a zbog preglednosti je podijeljen u tri domene: Govorim i pišem albanskim jezikom, Čitam i stvaram, Istražujemo kulturu i medij.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Prije svega, podrazumijeva se da se učenici:
− osposobe da komuniciraju na albanskome jeziku u smislu različitih situacija u razgovoru, pisanju, čitanju, uključujući i umjetničku komunikaciju;
− da savladavaju, razumiju i cijene tradiciju, vrijednosti i postignuća nacije u književnosti, drugim umjetnostima te drugim materijalnim i duhovnim djelatnostima;
− da savladavaju, razumiju i analiziraju kritičkim metodama važne događaje iz povijesti albanskoga naroda, kao dio opće povijesti čovječanstva;
− da upoznaju, razumiju, analiziraju i prosuđuju osnovne jezične, kulturne, povijesne, zemljopisne i društvene osobitosti prostora gdje živi albanska nacija;
− da upoznaju i razumiju značenje terminologije, imenovanja, koncepata i karakterističnih izraza za jezik, povijest, zemljopis, tradiciju i kulturu nacije;
− da razviju vrijednosti, pozitivne poglede i stavove prema nacionalnim dostignućima i da poštuju postojeće razlike u smislu klase, spola, etničke pripadnosti, kulture, religije;
− da se osposobe za ulogu aktivnoga i odgovornoga građanina koji svojom aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj doprinosi njezinu očuvanju te očuvanju albanske kulture i tradicije u budućnosti, a ujedno ima razvijenu potrebu za cjeloživotno učenje.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Jezik predstavlja izuzetno značajno sredstvo putem kojega izražavamo sebe, ostvarujemo komunikaciju i stupamo u interakciju sa svijetom oko sebe, te na taj način podržava individualni i društveni razvoj svakoga pojedinca. Kroz proces učenja i poučavanja unutar širega područja jezika i komunikacije, učenici aktivno razvijaju svoje jezične vještine i sposobnosti za učinkovito komuniciranje. Osim toga, razvijaju svoje zanimanje za čitanje, razvijaju kritičko razmišljanje u vezi s medijima i sadržajima s kojima dolaze u kontakt, što im pomaže da bolje razumiju raznovrsne tekstove s kojima se susreću.
Osim stjecanja vještina jezične kompetencije, učenici također uče o svojemu kulturnom porijeklu, razvijajući duboko poštovanje prema svojemu jeziku i narodu, dok istovremeno razvijaju razumijevanje i poštovanje prema drugim kulturama i narodima.
Unutar ovoga šireg područja razvijaju se i komunikacijske vještine, kao i socijalne vještine, kritičko razmišljanje i kreativnost. Učenici prolaze kroz različite razvojne faze tijekom obrazovnoga procesa, a obrazovni plan i program za albanski jezik i kulturu strukturiran je oko tri glavne domene:
A. Govorim i pišem albanskim jezikom
B. Čitam i stvaram
C. Istražujemo kulturu i medij
Kroz ove domene učenici stječu sveobuhvatno razumijevanje jezika, književnosti i kulture, pružajući im temelj za uspješno integriranje u suvremenome društvu, razvijajući tako svoj intelektualni kapacitet te doprinoseći bogatstvu kulturnoga i jezičnoga nasljeđa.
Domena Govorim i pišem albanskim jezikom obuhvaća sve aspekte komunikacijsko-funkcionalne pismenosti. Naglašava albanski jezik kao ključno sredstvo komunikacije s ciljem razvoja recepcijskih i produkcijskih jezičnih vještina za razmjenu informacija, ideja i vrijednosti.
Učenici razvijaju jezične kompetencije, uključujući razumijevanje jezika, sociolingvističke aspekte, pragmatičke vještine te strategijske kompetencije za učinkovitu upotrebu jezika u različitim kontekstima.
Ova domena potiče kreativnost i stvaralački izraz putem pisanja tekstova na albanskom jeziku, potičući razmjenu ideja i tumačenje značenja. Komunikacija se odvija ne samo u učionici, već i u stvarnim situacijama koristeći različite medije.
Učenici razvijaju socijalizacijske vještine, učeći uspješnu komunikaciju s drugima u različitim situacijama. Ovladavanjem albanskim jezikom, postaju samopouzdaniji i cijene vrijednost svojih komunikacijskih sposobnosti.
Znanja i vještine stečene u ovoj domeni primjenjuju se izvan učionice, potičući upotrebu albanskoga jezika u stvarnome životu te potrebu za kontinuiranim učenjem tijekom cijeloga života.
Domena Čitam i stvaram temelji se na književnosti. Književnost, kao umjetnost izražavanja jezikom, igra značajnu ulogu u našemu svakodnevnom životu. Glavni cilj ove domene je upoznati učenike s književnim djelima albanskih autora i potaknuti njihovu kreativnost putem vlastitih čitalačkih iskustava. Osim što razvija njihovu sposobnost čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih tekstova, ova domena također promiče razvoj verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkoga razmišljanja i stvaralaštva.
Kroz usavršavanje tehnika čitanja i promicanje pozitivnoga odnosa prema čitanju, učenici će razviti dublje razumijevanje književnih djela albanske nacionalne književnosti. Bit će potaknuti na tumačenje tih tekstova te izražavanje vlastitih mišljenja i stavova. Čitanje na materinskom jeziku ne samo da obogaćuje rječnik i duh, već također gradi pozitivan odnos prema čitanju uopće.
Upoznavanjem učenika s književnim radom albanskih pisaca, promovira se osobni i nacionalni kulturni identitet, što značajno doprinosi boljem razumijevanju opće kulturnog nasljeđa.
Domena Istražujemo kulturu i medijpredstavlja izuzetno bogato i obuhvatno područje koje promiče razumijevanje, cijenjenje i usvajanje albanske kulture u najširem smislu. Ova domena ima za cilj educirati učenike o albanskoj povijesnoj i kulturnoj baštini, kao i o geografskim osobitostima Republike Albanije, Republike Kosova i ostalim albanskim područjima.
Jedan od ključnih aspekata ove domene je integracija medijske kulture i umjetničkoga izražavanja. Učenici imaju priliku prakticirati albanske narodne plesove, recitirati, pjevati i izvoditi dramske tekstove na albanskome jeziku. Ovo je izvanredna prilika za razvoj njihovih umjetničkih talenata, ali također i za dublje uranjanje u albansku kulturu.
Osim toga, učenici istražuju važne trenutke i likove iz albanske opće povijesti, kao i razvoj albanske likovne i glazbene umjetnosti. Ovo pruža učenicima dublje razumijevanje povijesti i doprinos kulture Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja svjetskoj kulturnoj baštini.
Osim toga, ova domena promiče svijest o pripadanju i aktivnoj ulozi u društvu, kako u lokalnoj, tako i u široj zajednici. Poseban naglasak stavlja se na albansku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj, što pridonosi međukulturnoj suradnji i razumijevanju.
Domene u organizaciji Kurikula nastavnoga predmeta Albanski jezik i kultura po modelu C – grafički prikaz
Proces obrazovanja, od prvoga do osmoga razreda osnovne škole i od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole, obuhvaća razvoj odgojno-obrazovnih ishoda. Ovi ishodi čine srž obrazovanja i sastoje se od tri ključne komponente: sam ishod, njegova razrada i razine usvojenosti.
Na putu obrazovanja, učenici se postupno upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima obrazovanju u okvirima tri glavne domene: Govorim i pišem albanskim jezikom, Čitam i stvaram te Istražujemo kulturu i medij. Ove domene su dinamične i isprepliću se, pružajući učenicima široku perspektivu načina razmišljanja i razumijevanja svijeta oko sebe. Lingvistički sadržaji, uključujući leksik i gramatiku, sustavno se obrađuju i nadograđuju kroz različite školske godine, stvarajući temelje za složenije jezične vještine u višim razredima.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ishoda pruža strukturu za razumijevanje njihova razvoja. Okomito čitanje omogućuje uvid u sve odgojno-obrazovne ishode u tri domene, dok vodoravno čitanje otkriva kako se svaki pojedini ishod razvija tijekom godina, od prvoga do osmoga razreda osnovne škole te prvoga i četvrtoga razreda srednje škole. Ključne oznake kod ishoda olakšavaju orijentaciju i razumijevanje njihovih karakteristika.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pružaju nijansiranu sliku postignuća učenika. Kroz četiri kategorije – zadovoljavajuća, dobra, vrlodobra i izvrsna – opisuje se širina znanja, dubina razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina te usvojenosti stavova. Važno je napomenuti da razina dobar u ovom kontekstu ne odražava školsku ocjenu, već služi kao mjerilo za procjenu opsega i dubine ishoda na kraju svakoga razreda.
Iako se od učenika očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, važno je naglasiti da će to biti na različitim razinama usvojenosti prilagođenima individualnom napretku svakoga učenika. Ovaj sustav omogućuje fleksibilnost i podršku učenicima u njihovu obrazovnom putovanju.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
AJK OŠ
Albanski jezik i kultura, osnovna škola
AJK SŠ
Albanski jezik i kultura, srednja škola
A.
domena Govorim i pišem albanskim jezikom
B.
domena Čitam i stvaram
C.
domena Istražujemo kulturu i medij
A.1.
domena Govorim i pišem albanskim jezikom, prvi razred
A.1.1.
domena Govorim i pišem albanskim jezikom, prvi razred, prvi ishod
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.1.1.
Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta, razgovara služeći se fondom riječi primjereno uzrastu.
− pravilno izgovara glasove, glasovne skupove, riječi i rečenice
− primjenjuje osnovna načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje u njemu, pažljivo sluša sugovornika
− poštuje pravila uljudnoga obraćanja
− ukratko obrazlaže svoju ideju ili prijedlog
− razlikuje govorne značajke učitelja, roditelja, prijatelja
Učenik izgovara glasove, riječi, rečenice prema modelu; započinje razgovor, pita i odgovara na pitanja prema vlastitim potrebama; izražava potrebe, misli, osjećaje poštujući osnovna načela vođenja razgovora.
AJK OŠ A.1.2.
Učenik govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i iskustvom.
− prepričava tekst, slikovnicu, animirani film, radijsku ili televizijsku emisiju…
− prepričava stvaran doživljaj i događaj iz mašte
− opisuje na temelju promatranja osobe, predmete, biljke, životinje iz neposrednoga okružja (uočava, otkriva, uspoređuje…)
− poznaje značenje riječi kojima se služi u svakodnevnoj komunikaciji i školskim tekstovima
Učenik govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom.
AJK OŠ A.1.3.
Učenik piše kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
− piše velikim tiskanim slovima
− prepisuje riječi i rečenice
− prepoznaje, izgovara i piše posebne slogove iz albanske abecede (Ë,Gj, Q, Ç, Sh, Th, Dh, X, Y, Xh, Ll, Zh)
− opisuje predmet ili biće na temelju promatranja ili sjećanja (iznosi bitna obilježja)
− popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
− samostalno piše čestitku i kratku poruku
− poštuje pravopisnu normu
− razlikuje i samostalno stvara rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, pravilno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik piše riječi i oblikuje kratke rečenice tiskanim slovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: učenikov zavičaj, školski pribor i učionica, brojevi, boje, obitelj, godišnja doba, domaće životinje, nazivi dana u tjednu, posebni datumi.
Preporučeni jezični sadržaji:
Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nastava jezičnih sadržaja, bilo da se radi o leksičkim ili gramatičkim strukturama, temelji se na poticanju aktivne govorne komunikacije i učenju iz stvarnih situacija kroz raznolike pedagoške pristupe. Raznolikost sredstava koja se koriste u ovome kontekstu uključuje mimiku, geste, pokrete, likovni izraz, igre, pjesme i dramatizaciju, čime se osigurava sveobuhvatan i angažirajući pristup učenju jezika, koristeći vizualne i auditivne stimulanse.
Novi jezični sadržaji uvode se polazeći od već poznatih elemenata jezika, prilagođavajući ih razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Ovaj pristup potiče višejezičnost, omogućavajući učenicima da razvijaju svoje jezične vještine unutar njihova već postojećega jezičnog okvira.
Učitelj ima ključnu ulogu u organizaciji aktivnosti govorenja i razgovora. Kroz strukturirane komunikacijske situacije, učenici aktivno sudjeluju u govornim činovima, potičući spontanu i prirodnu uporabu jezika. Ove aktivnosti osmišljene su s ciljem stvaranja poticajnoga okruženja gdje jezično učenje postaje dinamičan proces koji se odvija kroz interakciju i primjenu jezika u stvarnim situacijama. Uz to, naglašava se važnost stvaranja poticajnoga okvira za učenje, potičući učenike da aktivno sudjeluju u procesu jezičnoga stvaralaštva.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− prepričava o čemu tekst govori i prepoznaje književne vrste prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi
− iznosi mišljenje o postupcima likova te ih uspoređuje s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
Učenik izražava svoje misli i osjećaje nakon čitanja teksta; usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu.
AJK OŠ B.1.2.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođeno tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga albanskog jezika.
− odabire ponuđene književne/neknjiževne tekstove i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome zanimanju
− ovladava intonacijom standardnoga albanskog jezika
− prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
Učenik odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome zanimanju; ovladava intonacijom standardnoga albanskog jezika i prilagođava čitanje tekstnoj situaciji.
AJK OŠ B.1.3.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
− izražava se na zavičajnome govoru
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome albanskom jeziku
− izražava se crtežom i pokretom prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima
− sastavlja vlastiti rječnik u koji unosi riječi na albanskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga rječnika
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
Medijski sadržaji: albanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Klubi i fëmijëve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.1.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i albanskoga naroda.
− govori o sebi i svojoj obitelji
− govori o značajnim obiteljskim proslavama blagdana (Bajram, Uskrs, zimski običaji, Božić, nacionalni praznici)
Učenik prepoznaje svoju ulogu i osobitost, kao i ulogu i osobitost drugih te zanimanja i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi.
AJK OŠ C.1.2.
Učenik upoznaje zvučne primjere glazbenih igara, dječjih pjesama.
− samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene oblike, brojalice, narodne igre i dječje pjesme
− razlikuje tradicionalnu i modernu glazbu
Učenik slušno opaža glazbeno-izražajne elemente i prepoznaje skladbu; glazbeni primjer izvodi samostalno i/ili u skupini.
AJK OŠ C.1.3.
Učenik se likovno izražava na zadanu temu.
− prepoznaje likovne elemente albanske narodne tradicije te ih likovno interpretira različitim tehnikama
− koristeći se različitim tehnikama, izrađuje tematske ukrase; orao – nacionalni simbol Albanaca (zastava) i zastava Republike Kosova sa simbolima
Učenik prepoznaje različite oblike umjetničkoga izražavanja; izražava se likovnim jezikom unoseći kreativne elemente u izraz.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram.
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalnom zajednicom i ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
− u kratkim crtama iznosi svoju ideju, tvrdnju, objašnjava je
− uočava razlike između zavičajnoga govora i standardnoga jezika kojim se služi u nastavi albanskoga jezika i kulture
− pravilno intonira rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, potvrdne ili niječne
− služi se umanjenicama, uvećanicama, riječima suprotnoga značenja, riječima istoga značenja
Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštujući načela vođenja razgovora.
AJK OŠ A.2.2.
Učenik prepričava kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
− prepričava kraći pripovjedni ili obavijesni tekst, kazališnu predstavu, animirani film, televizijsku ili radijsku emisiju na temelju upute, izdvaja važne ili zanimljive detalje
− svojim riječima prema planu opisuje predmet na osnovi neposrednoga promatranja
− opisuje lik prema planu opisa
− prepričava na zadanu temu
Učenik oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
AJK OŠ A.2.3.
Učenik piše pisanim slovima rečenice i kratke tekstove poštujući pravopisnu normu.
− piše pisanim slovima
− prepoznaje, izgovara i piše pisanim slovima slogove iz albanske abecede (Ë,Gj, Q, Ç, Sh, Th, Dh, X, Y, Xh, Ll, Zh)
− gradi nove riječi
− piše kratke rečenice jednostavne strukture
− samostalno piše kratak opisni tekst: prema planu opisa i na osnovi neposrednoga promatranja opisuje predmet ili lik
− samostalno piše poruku, čestitku, pozivnicu, razglednicu
− piše kraću priču na temelju zadanih riječi
− poštuje pravopisnu normu
− sastavlja i piše rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, niječnosti ili potvrdnosti
Učenik oblikuje i piše jednostavne rečenice i/ili kratke tekstove pisanim slovima; primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: učenikov zavičaj, brojevi, obitelj, škola, životinje, godišnja doba, igračke, doba dana, tijelo, odjeća i obuća, hrana i piće, posebni datumi.
Preporučeni jezični sadržaji:
Funkcije: uljudno ophođenje, imenovanje (osobe, životinje, predmeta, radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti), brojenje. Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup poučavanju jezičnih sadržaja, bilo da se radi o leksičkim ili gramatičkim strukturama, fokusira se na bogatu govornu komunikaciju i učenje iz stvarnih situacija. Ovaj pristup integrira različite pedagoške metode kako bi pružio sveobuhvatno iskustvo učenja, koristeći se raznovrsnim zornim sredstvima.
Mimika, geste, pokreti, likovni izraz, igra, pjesma i dramatizacija postaju ključni elementi nastave, potičući aktivno sudjelovanje učenika. Kroz ove metode, učitelj stvara dinamično okruženje koje olakšava učenje jezika kroz iskustveni pristup.
Uvođenje novih jezičnih sadržaja temelji se na prethodno poznatim elementima, prilagođavajući ih specifičnoj razini jezičnoga razvoja i iskustvu svakoga pojedinog učenika. Istovremeno, naglašava se važnost poticanja višejezičnosti, omogućavajući učenicima da razvijaju svoje jezične vještine unutar konteksta već postojećih jezičnih znanja.
Organizacija aktivnosti govorenja i razgovaranja predstavlja ključni segment nastave. Kroz pažljivo osmišljene komunikacijske situacije, učenici imaju priliku aktivno sudjelovati u govornim činovima, simulirajući stvarne situacije. Ovo potiče prirodan razvoj jezičnih kompetencija, a istovremeno pruža priliku učenicima da primijene stečena znanja u stvarnome životu.
U konačnici, ovakav pristup nastavi ne samo da olakšava usvajanje jezičnih sadržaja već, potiče i razvoj širega skupa vještina, uključujući komunikacijske, socijalne i kreativne aspekte jezičnoga obrazovanja.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− odabire tekstove među ponuđenima i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome zanimanju
− prepoznaje intonaciju standardnoga albanskog jezika
Učenik izražava svoja zapažanja o pročitanome tekstu, povezuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu.
AJK OŠ B.2.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
− izražava se na zavičajnome govoru
− dramatizira kraće tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome albanskom jeziku prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima
− izražava se pokretom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno razvojnoj dobi
− razlikuje standardni albanski jezik i zavičajni jezik pri usmenome i pisanome izražavanju
− sastavlja vlastiti razlikovni rječnik u koji unosi riječi na albanskome i hrvatskome jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga rječnika
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst.
AJK OŠ B.2.3.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
– iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
– prepoznaje temu književnoga teksta
– povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
– izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom
– navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
– iskazuje mišljenje o događajima i postupcima likova u priči
– izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
– objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa
Učenik izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
Medijski sadržaji: albanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Klubi i fëmijëve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.2.1.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
− prepoznaje obilježja tradicije svojega naroda ili kraja u kojemu živi
− interpretira dječje pjesme i igre
− izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
− razlikuje tradicijske instrumente
− prepoznaje folklorne elemente interijera
− prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
− posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama (Dani albanske kulture, Dan materinskoga jezika, nacionalni praznici: Dan zastave Republike Albanije i Dan neovisnosti Republike Kosova)
− njeguje običaje (Božić, Uskrs, Bajram), običajne igre i pjesme iz zavičaja
Učenik izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje iz povijesti Albanaca i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi iz prošlosti albanskoga naroda.
AJK OŠ C.2.2.
Učenik uočava i koristi se pojedinim izvorima i informacijama iz svoje okoline izražavajući se o njima na kreativan način i služeći se različitim tehnikama.
− koristeći se različitim likovnim tehnikama, ilustrira priču, pjesmu ili knjigu, izražava vlastiti doživljaj teme
− izrađuje i oblikuje ukrasne i funkcionalne predmete od prirodnih materijala
Učenik rabi likovne materijale i primjenjuje postupke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram.
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se pruža prilika za izražavanje kreativnosti i dokazivanje kroz kreativni izraz. Aktivnosti se mogu ostvarivati kako individualno, tako i timskim radom.
Učitelj cijeni samostalnost i inicijativnost učenika te poštuje njihove individualne sposobnosti. Aktivnosti i sadržaji u ovome ishodu prilagođeni su uzrastu i zanimanjima učenika, fizičkomu okruženju (lokalnoj zajednici i ponudi društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja), te potiču korištenje digitalnih resursa dostupnih svima, bez obzira na mjesto školovanja ili prebivališta.
Cilj ishoda je potaknuti osobni razvoj i aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s posebnim naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Učenik razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove u govornome i pisanome obliku.
– učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica, pokazuje razumijevanje za konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove zadane tematike
– pokazuje predznanje o tekstu koji sluša
– prepoznaje pojedinosti i glavna pitanja teksta koji sluša
– daje jednostavne sudove o tekstu
– određuje poruku teksta
– pronalazi problem i rješenje koje se predlaže u tekstu koji sluša
Učenik uz povremenu pomoć razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove u govornome i pisanome obliku.
AJK OŠ A.3.2.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice, razlikuje početni dio, glavni dio i završni dio zadanoga teksta.
– oblikuje i pravilno izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove koristeći odgovarajuće glasovne kvalitete kao što su: naglasak, ritam, visina, intonacija
– izražava svoje osjećaje i emocije bogatim rječnikom koristeći frazeološke izraze, poslovice, slikovite riječi i sl.
– imenuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije nizom od nekoliko kratkih i vrlo jednostavnih uvježbanih rečenica
– recitira napamet naučene dijelove
– dobro se služi standardnim jezikom u govoru
Učenik uz povremenu pomoć pravilno izgovara poznate riječi i kratke rečenice.
AJK OŠ A.3.3.
Učenik sudjeluje u razgovoru na nastavnom satu koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje u skupnim raspravama postavljanjem pitanja, odgovaranjem i suradnjom s drugima
– govori u skladu s društvenim normama i vrijednostima, u različitim komunikacijskim situacijama u razredu
– pravilno koristi neverbalne elemente kao što su: geste, mimika, kontakt očima pri govoru
– samouvjereno i pouzdano iznosi svoja razmišljanja, iskustva i argumente
– potiče skupne rasprave dajući svoj doprinos
– raspravlja zajedno u skupini kako bi postigao cilj zadatka nudeći svoje ideje, rješenja i perspektive
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
AJK OŠ A.3.4.
Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
− primjenjuje usvojenu pravopisnu normu
– sastavlja opisni tekst: voljenih osoba, omiljenih junaka knjiga ili filmova, prirode, igara itd.
– piše uvod ili završetak drugih pročitanih bajki ili priča
– piše pripovjedni tekst o temi filma ili knjige
– pripovijesti u prvome licu, o proživljenim, zanimljivim ili posebnim događajima
– pisanje priča na temelju nekih fotografija ili ključnih riječi
– piše upute, adrese, blagdanske čestitke, jednostavne argumente, pisma isprike, tjedne planove i najave itd.
– poštuje odgovarajući obrazac ili model, npr. pri pisanju pisma ili obavijesti, piše početne i završne rečenice i potpisuje se.
Učenik piše kratke tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi; grafički strukturira tekst poštujući pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: učenikov zavičaj, brojevi, godišnja doba, priroda, kalendar – nazivi mjeseca, strane svijeta, dom, kupovina, koliko je sati, sport, slobodno vrijeme, briga o zdravlju, promet, posebni datumi.
Preporučeni jezični sadržaji:
Funkcije: opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje, vremena, prirode, doma), postavljanje pitanja, imenovanje, pripovijedanje (što se dogodilo).
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika, istovremeno se potiče višejezičnost.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.3.1.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
– iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
– prepoznaje temu književnoga teksta
– povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
– izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom
– navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
– iskazuje mišljenje o događajima i postupcima likova u priči
Učenik izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom.
AJK OŠ B.3.2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst i zadane dijelove teksta.
– razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
– odgovara na pitanja (Tko? Što? Kada? Gdje? Zašto?) o događajima koji se zbivaju u priči, bajci, basni, legendi i sl.
– razlikuje glavne teme ili ideje u književnim tekstovima (poeziji, prozi ili dramskim tekstovima)
– prepričava književni tekst svojim riječima
– pronalazi u tekstu: rimu, personifikaciju, usporedbu, hiperbolu, epitet
– čita kratki književni tekst nekoliko puta i pokazuje dio koji mu se najviše sviđa i koji mu je ugodniji, te argumentira svoj izbor
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, uz povremenu pomoć usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta.
AJK OŠ B.3.3.
Učenik pronalazi podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi učenika.
– prepoznaje različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu te na obrazovnim mrežnim stranicama
– pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi
– izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te prenosi tekst u druge oblike ili medije
Učenik prima poruku iz različitih medija, uključuje nove informacije i izdvaja važne podatke te ih oblikuje u novi medijski sadržaj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
Medijski sadržaji: albanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Klubi i fëmijëve.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.3.1.
Učenik prepoznaje osnovne činjenice i značajke Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja, kao i albanske kulture te ih uspoređuje s hrvatskom kulturom.
– ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
– izdvaja prepoznatljiva obilježja Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja i pronalazi analogije u hrvatskoj kulturi, imenuje glavni grad
– imenuje i razlikuje albanske blagdane i običaje vezane uz njih
– razvija pozitivan odnos prema učenju albanskoga jezika i kulture za vrijeme rada s autentičnim materijalima kao što su albanske dječje i tradicionalne pjesme, animirani filmovi, bajke, lutkarske predstave, dječji časopisi itd.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje osnovna obilježja Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja te prepoznaje analogije u hrvatskoj kulturi.
AJK OŠ C.3.2.
Učenik proširuje svoje razumijevanije osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u izvođenju kratkih predstava
– izvodi albanske dječje i narodne pjesme, uključujući brojalice, te se igra uz njih s glazbom, prateći različite vrste pokreta kao što su mimika, geste i ples
– izvodi plesne korake tradicionalnih albanskih narodnih plesova.
– crta i boja, uređuje pano i školsku izložbu
Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram.
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja te tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Istražujemo kulturu i medij prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalnom zajednicom i ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Učenik razumije i reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.
– pokazuje predznanje o tekstu koji sluša
– određuje svrhu koju ima kada sluša tekst (sluša radi sastavljanja sažetka, sluša radi razjašnjavanja zadatka ili aktivnosti i sl.)
– odgovara na pitanja o sadržaju teksta
– razlikuje uvod, razvoj i kraj priče, bajke, priče i sl.
– sažima sadržaj teksta ilustrirajući ga detaljima, primjerima ili ilustracijama iz teksta, primjerice epizoda omiljenoga televizijskog programa pred malom skupinom
– sažima glavne teme književnoga djela koje se čita u razredu i sl. (kako bi pokazao da je razumio tekst)
– identificira pojedinosti i glavna pitanja teksta koji čujete
– postavlja pitanja o informacijama ili idejama koje čuje u prezentaciji kako bi razjasnio i razumio tekst
– predviđa što će se sljedeće dogoditi, slušajući dijelove priče (usmjereno slušanje)
– vodi bilješke o glavnim pitanjima
– povezuje sadržaj teksta koji sluša sa sadržajem knjiga, filmova, TV emisija ili predstava koje obrađuju istu temu
– donosi jednostavne sudove o tekstu
– formulira poruku teksta
Učenik uz povremenu pomoć razumije i reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.
AJK OŠ A.4.2.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru te razmjenjuje kratke i jednostavne rečenice.
– govori koristeći odgovarajuće glasovne kvalitete, kao što su: naglasak, visina glasa, intonacija itd.
– ocjenjuje tečnost u govoru
– određuje svrhu koju ima, kada govori ili razgovara s drugima, kao što je: argumentiranje svojih misli u skupnoj raspravi; nudi rješenja oko problema; daje informacije o temi itd.
– izražava svoje misli i osjećaje jednostavnim i razumljivim jezikom
– izvodi jednostavnu prezentaciju kojom pokazuje svoje iskustvo, prateći prezentaciju vizualnim pomagalima, kao što su: karte, popisi, fotografije i sl.
– izgovara napamet naučene dijelove s osjećajem
- dobro se služi standardnim jezikom u govoru
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom razgovoru.
AJK OŠ A.4.3.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
– piše tekstove poštujući strukturu: uvod, razrada i zaključak
– piše veliko početno slovo: imena naroda, stanovnika, država, geografskih cjelina, knjiga, filmova, novina
– piše fokusirajući se na temu koju obrađuje i logično povezuje rečenice u odlomku i odlomke između njih
– primjenjuje pravopisna pravila pri pisanju
– ispravlja pravopisne pogreške
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Promjenjive vrste riječi i njihove osnovne gramatičke kategorije. Sadržaji se nadovezuju na teme sadržaja prethodnih razreda.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnoga stava prema albanskome jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakoga učenika. Preporučuje se zadatak dovršavanja nedovršenoga kraja priče, korištenje učenikove mašte.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Treba primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i većim skupinama te rad u parovima u stilu simulirane konverzacije. Igranje po ulogama, pjevanje (skupno i pojedinačno), pantomima, pogađanje, maskiranje, igre riječima, rješavanje jezične zagonetke i križaljke, kao i igre pogađanja neki su od oblika koji su se pokazali učinkovitima i koje treba primjenjivati.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatomu i od lakšega prema težemu, primjereni razvojnoj dobi učenika, koji usmjeravaju učenika na razmišljanje vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem, a sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.
Nastava na satu odvija se na albanskome jeziku, a hrvatski jezik koristi se za usporedbu i lakši prijenos znanja.
Učitelj ima pravo kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima planiranoga i primjereno uvjetima.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.4.1.
Učenik izražava doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom.
– povezuje doživljaj i razumijevanje književnoga teksta s vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama na tekst
– povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
– pokazuje radoznalost, sklonost i znatiželju za komunikaciju s književnim tekstom
– razgovara s drugim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
– prepoznaje vrijedne poruke i mudre izreke
– argumentira vlastite doživljaje i zaključuje o uočenim vrijednostima književnoga teksta
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom.
AJK OŠ B.4.2.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
– odabire tekst koji čita ovisno o njegovoj namjeni, kao što su: rječnik za pojašnjenje i pronalaženje značenja riječi; dječja enciklopedija za dobivanje informacija; priča za zabavu itd.
– tečno čita tekst
– traži i pronalazi u rječniku značenje nepoznatih riječi koje čita
– odgovara na pitanja nastavnika o sadržaju teksta
– uspoređuje u tekstu dvije ili više ideja, pojmova, detalja i sl.
– razlikuje pojedine elemente oblika i sadržaja tekstova te pojašnjava njihovu funkciju
– opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
– prepoznaje glavne i sporedne likove u priči
– razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
– otkriva sličnosti i razlike između različitih tekstova koji obrađuju istu temu
Učenik čita književni tekst i uz povremenu pomoć prepričava tekst.
AJK OŠ B.4.3.
Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom, iskustvima i doživljajima.
− služi se zavičajnim govorom u usmenome i pisanome izražavanju
− dramatizira tekstove prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima
− izražava se i komunicira kroz geste i pokrete
− koristi jezične vještine i bogat rječnik na albanskome jeziku i dijalektu prikladnome za svoju dob
− piše kraće pjesme i sastavke na standardnome albanskom jeziku
– prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
– stvara različite individualne uratke: pripovijeda sadržaj književnoga teksta iz perspektive drugoga lika, vremena ili mjesta, izražajno čita književne tekstove, recitira/krasnoslovi, piše dnevnik, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše kraće sastavke i pjesme na albanskome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.4.1.
Učenik određuje položaj Albanije i Kosova na geografskoj karti.
− opisuje oblik granice i državne simbole Republike Hrvatske, Republike Albanije i Republike Kosova (himna, zastava, grb)
− imenuje i pokazuje na zemljovidu najvažnije kulturno-povijesne spomenike
− imenuje i uspoređuje izgled svojega zavičaja s nekim reljefima u Albaniji i Kosovu
Učenik se koristi različitim izvorima informacija; objašnjava položaj Republike Hrvatske, Republike Albanije i Republike Kosova; snalazi se na zemljovidu.
AJK OŠ C.4.2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.
− razgovara i iznosi stavove o pripadanju albanskomu narodu
− izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima
− opisuje najvažnije pučke običaje i najpoznatije osobe
− izdvaja važnije događaje iz zavičajne povijesti
− imenuje zaštićena područja svojega zavičaja
− likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći se različitim tehnikama i materijalima
Učenik opisuje važna postignuća znamenitih Albanaca, ustrojstvo Republike Hrvatske i Republike Albanije te njihova nacionalna obilježja; prepoznaje i izvodi glazbeno-izražajne elemente skladbe; oblikuje likovni rad na zadanu temu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram.
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalnom zajednicom i ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Učenik razumije sadržaj kratkoga i jednostavnoga teksta na zadanu temu.
− pokazuje razumijevanje sadržaja teksta
– prepoznaje glavnu misao i izdvaja ključne informacije u kratkome i jednostavnome tekstu
– postavlja pitanja i odgovara na pitanja
– prepričava kratak i jednostavan tekst
− uočava važnost jezika za očuvanje identiteta
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratak tekst na zadanu temu.
AJK OŠ A.5.2.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
– sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru na zadanu temu
– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igranju uloga
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
AJK OŠ A.5.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na zadanu temu.
– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku
– odgovora na postavljena pitanja
– pravilno piše poznate i učestale riječi
− sastavlja opis prema zadanoj temi (osoba, prostor, predmet)
− piše pismo (službeno, osobno)
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na zadanu temu te na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: moja obitelj, vrijeme, odjeća i obuća, zavičaj i domovina, šetnja gradom, zemlje i nacionalnosti, svijet oko mene, dječja književnost, značajni datumi.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, pisanje čestitki i razglednica, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, pisanje dijela priče koji nedostaje, pjevanje, recitiranje, gluma, pantomima, zagonetke, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, izrada prezentacija i plakata, kraća dramatizacija.
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom te pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika, istovremeno se potiče višejezičnost.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.5.1.
Učenik čita i prepričava s razumijevanjem književni i neknjiževni tekst.
– razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova
– izražajno čita književne tekstove
– povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom
– prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom i pokretom
– koristi nazive na albanskome jeziku za pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, igrokaz, dječji roman
Učenik uz povremenu pomoć učitelja čita i prepričava književni i neknjiževni tekst.
AJK OŠ B.5.2.
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu sa stvarnim životom.
– objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika
– izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom
– razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
– povezuje književni tekst s vlastitim iskustvom
Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoja zapažanja i misli te sudjeluje u razgovoru o tekstu.
AJK OŠ B.5.3.
Učenik pronalazi podatke zadane tematike iz književnoga i neknjiževnoga teksta iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
– prepoznaje ključni podatak u tekstu
– pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima
– kombinirajući izvore informacija prema svojim zanimanjima i potrebama, iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi podatke zadane tematike iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: kratka pripovijetka, bajka, dječje pjesme, kratke narodne poslovice, kratki igrokaz, dječji roman, strip u tiskanome i digitalnome udžbeniku, na mrežnim stranicama i u drugim izvorima.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o mogućnostima učenika.
Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.5.1.
Učenik istražuje albansku kulturu, njeguje pozitivan odnos prema albanskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama i nadograđuje prethodna znanja.
– prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenoga materijala
– od prikupljenoga materijala odabire teme iz povijesti Albanaca (prapovijesno i antičko doba na prostoru današnje Albanije i Kosova, nalazišta i lokaliteti na području Albanije i Kosova) koje predstavlja u obliku malih projekata
– sudjeluje u obilježavanju i objašnjava važnost posebnih datuma, dana te albanskih blagdana i praznika
– stječe pozitivan stav prema učenju albanskoga jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (albanska glazba, albanski filmovi, albanski časopisi, djela albanske dramske i likovne umjetnosti i kulturne baštine)
Učenik povezuje prikupljene informacije, na temelju prikupljenoga materijala donosi zaključke o svome identitetu,te opisuje najvažnije povijesne događaje i osobe albanske povijesti.
AJK OŠ C.5.2.
Učenik istražuje i uspoređuje različita obilježja geografskoga prostora Albanije i Kosova.
– pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnome gradu i regijama Albanije i Kosova
– opisuje položaj i način života Albanaca
Učenik opisuje položaj Albanije, Kosova i Hrvatske; izdvaja i pokazuje na zemljovidu prirodno-geografske i upravne regije Albanije i Kosova.
AJK OŠ C.5.3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela albanske glazbene, dramske i likovne umjetnosti.
– prepoznaje i razlikuje zvučne značajke albanske folklorne glazbe
– izrađuje plakat/prezentaciju i izlaže o glazbenome, dramskome i likovnome umjetniku te iznosi svoje mišljenje
– upoznaje elemente narodnih nošnji Albanaca
Učenik prepoznaje kontekst u kojemu se izvodi albanska tradicijska glazba, prepoznaje elemente albanskih narodnih nošnji; prepoznaje djela dramske i likovne umjetnosti.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Albanski folklor, dokumentarni film, igrani film, televizijska emisija, kazališne predstave na albanskome jeziku.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj potiče učenika na iskazivanje svojega stava o gledanome filmu ili predstavi za djecu, kao i na stvaralačke aktivnosti: raspravlja o gledanoj predstavi ili filmu, stvara svoj album fotografija, izvođenje kazališnih predstava.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Ishodom se potiče osobni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Učenik razumije i reproducira kratke i jednostavne tekstove poznate tematike.
– razlikuje različite svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te izdvaja glavnu poruku teksta
– opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
– oblikuje i izgovara kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
– pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitome izboru
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te uz povremenu pomoć govori kratke tekstove.
AJK OŠ A.6.2.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja
– sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga
– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru.
AJK OŠ A.6.3.
Učenik piše kratak tekst poznate tematike.
– oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku
– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica
– dopunjava različite jednostavne obrasce poznatim riječima
– pravilno piše poznate i učestale riječi
– odgovora na postavljena pitanja
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: književnost za djecu i mlade, okoliš, slobodno vrijeme, svijet oko mene, drugi i drugačiji, značajni datumi.
Usmeno opisivanje učionice, škole, mjesta u kojem žive, prostorije; promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije; glavni i razvijajući rečenični dijelovi.
Učenici uz pomoć rječnika mogu uspoređivati sličnosti albanskih i hrvatskih frazema, kao i poslovica te pokušati prevesti neke od učestalijih fraza i poslovica.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova:
priče i basne, prilagođeni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnomu razvoju učenika, pjesme (tradicionalne i suvremene), dijaloški i opisni tekstovi, članci/tekstovi za školarce.
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, pjevanje, recitiranje, gluma, pantomima, razne igre, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, izrada čestitke, plakata, brošure, kraća dramatizacija, snimanje kratkoga filma, izrada prezentacija.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaj književnoga teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe.
– izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst
– uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan
– pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njim i s vlastitim doživljajem
– razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču učenik kao da sudjeluje u stvarnome događaju)
– uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom čitanja
Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoja zapažanja i misli te na poticaj sudjeluje u razgovoru o tekstu.
AJK OŠ B.6.2.
Učenik prosuđuje književni tekst na temelju znanja i iskustva o svijetu oko sebe te objašnjavauočene ideje i problematiku.
– stvara vizualne prezentacije književnoga teksta
– poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke
– komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja
– uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
– prepoznaje glavne ideje književnoga teksta
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje književni tekst te objašnjava uočene ideje i problematiku.
AJK OŠ B.6.3
Učenik pronalazi potrebne informacije u skladu sa svojim potrebama i zanimanjima.
– razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne
– pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim zanimanjima i potrebama
– izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje
– služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija
– ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta
– provjerava točnost informacija, citira izvor informacija
Učenik pronalazi potrebne informacije uz pomoć učitelja.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom.
Preporučene vrste tekstova: kratke priče, pripovijetke, pjesme, legende.
Medijski sadržaji:
– digitalni dječji časopis Flasim shqip
– emisija Kiriki- shqip me fëmijë, Radio Orange Beč
– edukativni sadržaji na albanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i Istražujemo kulturu i medij.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.6.1.
Učenik istražuje i opisuje prirodno-društvena geografska obilježja Albanije i Kosova tedodatne informacije radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja (o vlastitoj kulturi i drugim kulturama).
– opisuje povijesne albanske ličnosti,dijela albanske kulturne baštine (likovna i glazbena umjetnost), provodi učeničke projekte o zanimljivostima Albanije i Kosova
– analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu (Iliri, naši preci; Srednji vijek, od Arbra do Albanaca; stvaranje albanskih država)
– obilježava i objašnjava važnost posebnih datuma, dana albanskih blagdana i praznika te običaja koji nisu uobičajeni za hrvatsku kulturu
– istražuje i opisuje osnovne činjenice i obilježja albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Učenik uz povremenu pomoć navodi i sažeto prepričava usvojene činjenice o albanskoj kulturi te povezuje činjenice povezane s albanskom kulturom i kulturom albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s hrvatskom kulturom.
AJK OŠ C.6.2.
Učenik povezuje i koristi osnovne tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– pjevanjem izvodi autorske i tradicijske albanske pjesme
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura albanskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem te oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija i programi za montažu)
Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i Čitam i stvaram.
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja, kao i i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij.
Preporučene vrste tekstova:
– putokaz Gjirokastra
– putokaz Shkodra
– putokaz Berati.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju i stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni samostalnost i samoinicijativnost učenika te poštuje njegove individualne mogućnosti. Važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.
Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život albanske zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Učenik razumije jednostavne tekstove i zna oblikovati tekst jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura.
– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
– prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome i jednostavno prilagođen tekstu
– razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama; opisuje poznate situacije, radnje i odnose te prepričava događaje
– razumije jednostavne sadržaje u časopisima, na radiju, televiziji ili na internetu
Učenik uz povremenu pomoć razumije srednje dugi tekst iz poznatoga okruženja i uz povremenu pomoć govori kraće tekstove.
AJK OŠ A.7.2.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome neplaniranom i planiranome kratkom razgovoru.
– postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se jednostavnim morfosintaktičkim strukturama
– sudjeluje u jednostavnim dijalozima i igrama uloga
– sudjeluje u planiranome i neplaniranome razgovoru poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru.
AJK OŠ A.7.3.
Učenik piše kratak tekst primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
– planira strukturu i sadržaj teksta
– piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
– koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
– primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: kultura i zabava, književnost za mlade, zdrav život, okoliš, prava djeteta, putovanja, drugi i drugačiji, slavni Albanci, značajni datumi.
Albanci u Osijeku i Grad Osijek, Albanci u Zagrebu, Albanci u Rijeci, Albanci u Zadru (uz osvrt na zadarske Arbanase), Albanci u Istri (gdje je zastupljenost albanske manjine dosta velika).
Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, zanimanjima i mogućnostima učenika istovremeno potičući višejezičnost.
Preporučeni gramatički sadržaji:
Sklonidba imenica, pridjeva i brojeva; Pravopis osnovnih i rednih brojeva; Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi; Funkcija riječi u rečenici.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika, a koji se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Dramatizacija teksta, naglasak je na govornoj komunikaciji, rješavanje radnih listova, individualno i u skupinama.
Preporučene aktivnosti:
pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, bojenje, razne igre, ples, vrlo jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, izrada čestitke, plakata, slikovnica.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.7.1.
Učenik tumači i prosuđuje književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva.
– tumači književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva
– objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
– obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja s obzirom na tematiku, likove i način izlaganja
– zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže svoje stavove i iskustva, interpretira tekst i iznosi stavove.
AJK OŠ B.7.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
– dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome albanskom jeziku, osmišljava scenografiju
– izražava se pokretom prema vlastitome zanimanju potaknut različitim iskustvima i doživljajima
– služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom albanskoga standardnog jezika i zavičajnoga govora
– piše pjesme i sastavke na standardnome albanskom jeziku
– dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na albanskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru
– kritički uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga rječnika
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše pjesme i sastavke na albanskome jeziku.
AJK OŠ B.7.3.
Učenik samostalno vrši odabir informacija iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost u skladu s postavljenim zadatkom.
– pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim zanimanjima i potrebama
– pronalazi potpune i provjerene informacije
– provjerava točnost prikupljenih informacija
– pronađene informacije uspoređuje i izabire ih prema korisnosti
Učenik uz povremenu pomoć vrši odabir informacija i izvršava zadatke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom.
Preporučene vrste tekstova: poslovice, mudre izreke, pripovijetka, pjesma, poezija, proza i dramska djela iz albanske književnosti, roman.
Medijski sadržaji:
– kazališne predstave za djecu
– dječja knjiga Nga sënduku i gjyshes
– albanski igrani i dokumentarni filmovi
– edukativni sadržaji na albanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem na albanskom jeziku ili Istražujemo kulturu i medij.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.7.1.
Učenik izgrađuje pozitivan stav o važnosti vlastitoga identiteta kao albanskoga, europskoga građanina i uspoređuje sličnosti i razlike između vlastite te albanske kulture i drugih kultura.
– raspravlja o važnosti identiteta za narod
– izrađuje turističke karte te opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika pojedinih regija Albanije, Kosova i Hrvatske u kojima žive Albanci
– izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Albanije do 20. stoljeća; važnost albanskih velikana (umjetnici, znanstvenici, sportaši)
– obilježava posebne datume, dane, albanske blagdane i praznike te ih globalno usvaja kao dio vlastite kulture razvijajući svijest o svojemu albanskom podrijetlu
– izvještava o obilježjima albanskih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura
– opisuje i tumači kulturno- -prosvjetnu djelatnost i značaj albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Učenik uz povremenu pomoć navodi i imenuje sličnosti i razlike među različitim kulturama.
AJK OŠ C 7.2.
Učenik prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– pjevanjem izvodi autorske i tradicijske albanske pjesme
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura albanskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija i programi za montažu i obradu videa)
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kulturne manifestacije albanskih udruga; Dani nacionalnih manjina; Dani albanske kulture; Dani kraljice Teute; manifestacija povodom Međunarodnog dana materinskoga jezika Pričaj mi na svom jeziku u Zagrebu;
Preporučeni mediji:
– digitalni časopis Flasim shqip
– televizijska emisija – Prizma, Manjinski mozaik
– televizijska emisija URA-RTSH
– emisija Larg dhe afër – Radio Tirana 1
– portal diasporashqiptare.al
– portal nacionalnemanjine.hr.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Istražujemo kulturu i medij prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalne zajednice i ponudi društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Učenik razumije i reproducira srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike.
– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
– prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome i jednostavnome te prilagođenome tekstu
– opisuje poznate situacije, radnje i odnose te prepričava događaje
– opširnije izvještava o poznatim temama
– prepoznaje kronološki tijek događaja
Učenik uz povremenu pomoć razumije srednje dug tekst poznate tematike te uz povremenu pomoć govori srednje duge tekstove.
AJK OŠ A.8.2.
Učenik sudjeluje u kratkome neplaniranom i planiranom srednje dugome razgovoru.
– postavlja i odgovara na pitanja
– sudjeluje u kratkim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga
–sudjeluje u kratkome neplaniranom razgovoru poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugome razgovoru.
AJK OŠ A.8.3.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike.
– primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke – povezuje nekoliko rečenica u logičnu cjelinu
– pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučana jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug tekst poznate tematike.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni gramatički sadržaji:
Rečenica i rečenični dijelovi; Nezavisna i zavisna rečenica; Usklađena složena rečenica; Književni jezik i narječja; Izravan i neizravan govor; Životopis; Intervju; Opis grada, sela; Opis zgrade; Monolog; Dijalog.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Osobni identitet; Vrijeme; Zanimanja i usluge; Stari zanati; Slavni Albanci i Albanke; Nacionalnosti i jezici; Ekologija; Umjetnost; Blagdani.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.8.1.
Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim tekstovima.
– imenuje i opisuje događaje u kronološkome slijedu radi cjelovitoga razumijevanja
– uočava strukturu književnoga teksta
– opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja na specifičnosti u književnome tekstu
– opisuje figurativni jezik pjesništva
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst.
AJK OŠ B.8.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
– dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
– izražava se pokretom i plesom prema vlastitome zanimanju potaknut različitim iskustvima i doživljajima
– služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom albanskoga jezika i zavičajnoga govora primjereno dobi
– piše pjesme i sastavke na standardnome albanskom jeziku
– dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječ na albanskome i hrvatskome jeziku, ali i na zavičajnome govoru (ako postoje)
– razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda sa sviješću da se radi o jednakovrijednim riječima
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše pjesme i sastavke na albanskome jeziku.
AJK OŠ B.8.3.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova sa svrhom komercijalizacije i oblikovanja stavova.
– objašnjava snagu medijskih poruka kojima je svakodnevno okružen i njihovutjecaj na vlastiti doživljaj stvarnosti i oblikovanje vlastitih stavova
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava medijske tekstove i njihove poruke.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Narodne i autorske balade, legende, poslovice, uzrečice; narodne priče, narodne pjesme, frazeologija, prevođenje jednostavnih tekstova s albanskoga na hrvatski jezik i obrnuto.
Stara i nacionalna renesansna književnost, suvremena književnost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
– dječji časopis Klubi i fëmijëve, časopis Flasim Shqip, časopis Iliria
– edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na albanskim internetskim stranicama.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.8.1.
Učenik kritički povezuje informacije o albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama u novim kontekstima.
– obilježava posebne datume, albanske blagdane i praznike kao dio vlastite kulture i uspoređuje ih s važnim datumima drugih kultura
– u različitim multimodalnim izvorima pronalazi i obrazlaže informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi i kulturnoj baštini, prirodno-geografskim i društveno-gospodarskim obilježjima, važnim događajima: povijest Albanaca, kneževina Arberija i Skenderbegova država, Albanci od renesanse do danas, osobe albanske likovne i glazbene umjetnosti
– izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
– opisuje, navodi i razumije uzroke i posljedice doseljavanja Arbanasa i Albanaca u Hrvatsku te povezuje te informacije s vlastitom obiteljskom poviješću
– razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje te otvoreno prihvaća prilike za korištenje albanskoga jezika izvan nastave i za upoznavanje s albanskom kulturom u autentičnome okruženju
Učenik uz povremenu pomoć povezuje nove informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.
AJK OŠ C.8.2.
Učenik razvija i koristi tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– pjevanjem izvodi autorske i tradicijske albanske pjesme
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura albanskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl., programi za obradu fotografija te programi za montažu i obradu videa)
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Folklorna tradicija i običaja Albanaca; Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa; Kulturne manifestacije albanskih udruga; Dani albanske kulture; Dani kraljice Teute; Manifestacija povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika Pričaj mi na svom jeziku u Zagrebu; Dan albanskoga kazališta; Putovanja.
Preporučeni mediji:
– virtualni posjet muzejima Albanije i Kosova
– televizijska emisija Manjinski mozaik, Prizma
– televizijska emisija URA – Radio-televizija Albanije
– televizijska emisija Larg dhe afër-Radio Tirana 1
– portal diasporashqiptare.al
– portal nacionalnemanjine.hr
– www.iliria.com.hr
– www. kazaliste-mergimtari.hr
–putokaz Gjirokastra
– putokaz Shkodra
– putokaz Berati
– putokaz Prizreni
– putokaz Prishtina.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK SŠ A.1.1.
Učenik razumije dug tekst i reproducira dug i jednostavan tekst.
– analizira glavnu poruku teksta i izdvaja ključne informacije
– prikazuje ukratko sadržaj teksta koji sluša ilustrirajući ga detaljima iz teksta
– planira, oblikuje i govori tekstove srednje dužine o poznatim temama
– interpretira informacije koje dobiva iz različitih izvora kao što su npr. televizija, internetske stranice i sl.
– svoje interpretacije slušanih tekstova podupire primjerima, idejama i detaljima iz teksta
– analizira tekst koji sluša
– vlastitim riječima definira glavne argumente teksta
– razlikuje uzrok i posljedicu
– razlikuje i raspravlja o različitim stajalištima u tekstu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i jednostavan tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.1.2.
Učenik sudjeluje u dužem planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
– razmjenjuje informacije i sudjeluje u dugim razgovorima o poznatim temama
– samostalno produktivno rabi uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– govori jasnom dikcijom, tečno i pravilnom intonacijom
– u govoru se služi standardnim jezikom
– izbjegava neprimjerenu uporabu riječi i jezičnih oblika koji štete albanskomu jeziku u govoru
– razlikuje književni i neknjiževni oblik
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dužega razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.1.3.
Učenik piše dug tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
– utvrđuje svrhu, temu i predmet pisanih radova
– prenosi informacije iz poznatih tekstova
– rabi neformalni stil pisanja tekstova
– rabi jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica u tekstu
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– primjenjuje gramatičko i pravopisno znanje tijekom pisanja
– služi se standardnim jezikom pri pisanju
– izbjegava gramatičke i pravopisne pogreške pri pisanju
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.1.1.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
– izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva
– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
– objašnjava u čemu uživa dok čita
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje i stav.
AJK SŠ B.1.2.
Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju.
– učenik razgovara o različitim interpretacijama teksta
– interpretira tekstove te daje argumente i primjere koji potkrepljuju njegovu interpretaciju
– donosi zaključke nakon čitanja i razumijevanja teksta
– ocjenjuje ideje prenesene tekstom, jezik i stil autora, dok argumentira svoje mišljenje
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– raspravlja o tome kako tekst djeluje na njega, njegov emocionalni svijet ili njegove osjećaje
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć učitelja interpretira tekst i oblikuje vlastite radove.
AJK SŠ B.1.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnom i profesionalnom zanimanju
– izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– grupira tekstove koje čita prema žanrovima i književnim vrstama
– razlikuje književni tekst od neknjiževnoga teksta
– utvrđuje ključne podatke
Učenik opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja informacije te odabire relevantne informacije iz različitih izvora.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.1.1.
Učenik raspravljao informacijama o albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama.
– proširuje spektar informacija o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi i kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– raspoznaje sličnosti i razlike između hrvatske kulture, albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– istražuje i opisuje obilježja suvremene Republike Albanije, Republike Kosova prateći aktualna događanja i važne pojedince
– analizira položaj albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj te istražuje doprinos pojedinaca albanskoga ili hrvatskoga podrijetla hrvatskoj kulturi i znanosti
– razvija samopouzdanje pri uporabi jezičnih vještina albanskoga jezika te pokazuje zanimanje u neposrednome susretu s albanskom kulturom u autentičnome okruženju
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže sličnosti i razlike između albanske kulture, kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te tumači zaključke o svim ovim kulturama i vlastitoj kulturi.
AJK SŠ C.1.2.
Učenik izabirerazličite tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– sudjeluje u raznolikim glazbenim, dramsko- -scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim sklonostima, bilo samostalno ili u skupini
– izvodi javne nastupe u razredu, školi ili izvan nje, prilagođavajući se vlastitim zanimanjima
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima, a potpomognut učiteljskim poticajem, odabire raznolike tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te hrabro izlazi pred publiku kako bi javno nastupao u školi ili izvan nje, samostalno ili u skupini.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Upoznavanje; Obitelj; Putovanja; Dnevni program; Odjeća i boje; Sati; Kalendar; Stanovanje; Albanski običaji vezani uz blagdane.
Prepričavanje i opisivanje sebe, svoje obitelji. Opisivanje svojega dnevnog programa i mjesta stanovanja. Uspoređivanje običaja i opisivanje blagdanskih običaja svoje obitelji.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Dramatizacija teksta u nastavi jezika naglašava govornu komunikaciju kao ključni element. Učenici će aktivno sudjelovati u dramatizaciji, stvarajući živopisne situacije koje potiču razvoj njihove govorne vještine. Osim toga, rješavanje radnih listova bit će dinamično iskustvo, provođeno kako individualno, tako i u skupinama, potičući suradnju i razmjenu ideja među učenicima.
Leksički sadržaji pažljivo će se birati, prilagođavajući se razvoju i dobi učenika, uzimajući u obzir i korelaciju s drugim nastavnim predmetima te međupredmetnim temama. U procesu odabira tema, učitelj će uzeti u obzir potrebe, zanimanja i mogućnosti svojih učenika, pružajući im personalizirano iskustvo učenja.
Poučavanje jezičnih struktura bit će integrirano, provodeći se u odgovarajućim komunikacijskim situacijama umjesto kao izolirani jezični fenomeni. Ovo prilagođavanje uzima u obzir dob učenika, njihov jezični razvoj te iskustva koja su stekli do toga trenutka.
Učitelj će, uzimajući u obzir dob učenika, prilagoditi svoje pristupe učenju, uključujući različite strategije ovisno o vrsti zadatka. Aktivno će upoznati učenike s različitim strategijama, demonstrirati primjere njihove učinkovite uporabe te poticati učenike da ih primjenjuju samostalno, stvarajući tako model koji poboljšava njihove učinke u učenju.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su: – Podrijetlo albanskoga jezika – Prvi dokumenti i zapisi na albanskom jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani) – Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika – Pravopis albanskoga jezika. Kongres albanskoga pravopisa. Načela na kojima se temelji pravopis albanskog jezika.
Učenik razumijedug i srednje složen tekst te govoridug tekst srednje razine složenosti.
– pokazuje razumijevanje teksta koji sluša
– sažima informacije koje su drugi usmeno iznijeli
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– ocjenjuje sadržaj i način usmenoga izlaganja
– odgovara primjereno u raspravi
– otkriva značenje novih riječi kroz kontekst u usmenoj komunikaciji
– razlikuje činjenice i stavove u tekstu
– vodi bilješke koje pokazuju namjerno slušanje
– razlikuje književni i neknjiževni oblik
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.2.2.
Učenik sudjelujeu različitim oblicima dugoga i srednje složenoga razgovora.
– razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima
– utvrđuje elemente komunikacije u govoru
– odgovara na pitanja i postavlja pitanja
– razlikuje obilježja govornoga jezika
– definira razlike između govornoga i pisanoga jezika
– koristi se pravilnom intonacijom, pravilnim naglaskom (riječi i rečenica), odgovarajućom jačinom glasa, kao i stankama kako bi impresionirao druge
– odabire riječi, izraze, odgovarajuću terminologiju i stilska sredstva za izražavanje svojih misli, ideja, osjećaja i mišljenja, kao i za utjecaj na publiku
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.2.3.
Učenik pišesrednje dug i srednje složen tekst.
– planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst
– obavlja definirane i potrebne korake tijekom pisanja, koristi se različitim strategijama za planiranje svojega pisanja, logički organizira misli i ideje, uređuje napisano koristeći se mišljenjima drugih
– piše jasno, osobnim stilom i na logičan način, tekstove za različite namjene i za različitu publiku
– piše tekstove različitih vrsta za osobne i službene potrebe, primjenjujući potrebne kriterije za svaku vrstu (oblik)
– primjenjuje gramatička, pravopisna i interpunkcijska pravila u svojim spisima i u procesu uređivanja
– rabi različite izvorne materijale koji mu pomažu tijekom procesa pisanja
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.2.1.
Učenik izražavasvoje mišljenje i obrazlažesvoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
– obrazlaže razumijevanje teksta
– parafrazira informacije dobivene iz različitih tekstova
– razlikuje i prosuđuje probleme različite prirode koji se odražavaju u različitim tekstovima
– analizira kako tekst određenoga vremenskog razdoblja ili određene kulture odražava povijesno-društvene i kulturne uvjete vremena
– razlikuje činjenice od mišljenja u tekstu, argumentirajući svoj odgovor
– razlikuje reference i prosuđuje vjerodostojnost teksta
– uspoređuje tekstove različitih vrsta
– uspoređuje književni tekst s neknjiževnim tekstom
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoj stav i obrazlaže ga.
AJK SŠ B.2.2.
Učenik interpretiraknjiževni tekst te se stvaralački izražavaprema vlastitome zanimanju.
– razgovara o različitim interpretacijama teksta
– objašnjava razliku između fiktivnoga i stvarnoga svijeta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.
AJK SŠ B.2.3.
Učenik čitas razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnome i profesionalnome zanimanju
– koristi se strategijama čitanja za prepoznavanje obilježja vrste i sadržaja tekstova
– koristi se grafičkim organizatorima u funkciji procesa razumijevanja teksta, parafrazira i sažima obrađene tekstove
– razumije različite vrste tekstova
– otkriva značenje riječi istražujući njezino podrijetlo, analizira i tumači druga i prenesena značenja koja riječ poprima u kontekstu
– rabi nastavne materijale i prati leksikon različitih tekstova kako bi obogatio rječnik
– analizira različite teme, otkrivajući figurativni jezik teksta
– prepoznaje činjenice i mišljenja u različitim tekstovima
– provodi istraživački rad, odabire informacije za različite svrhe, procjenjuje informacije koje su drugi odabrali, sažima različite materijale i donosi zaključke
Učenik opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja informacije te odabire relevantne informacije iz različitih izvora.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.2.1.
Učenik istražujeo albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama.
– istražuje nove informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi i kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj kako u školskome, tako i izvanškolskome okruženju
– analizira sličnosti i razlike između vlastite kulture, albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– prati aktualnosti u albanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj putem televizijskih emisija, radijskih programa, albanskoga manjinskog tiska i sličnih izvora
– razvija samopouzdanje u uporabi jezičnih vještina albanskoga jezika kako bi argumentirao vlastite stavove, te sa zanimanjem istražuje albansku kulturu u autentičnome okruženju
Učenik, s povremenom pomoći, provodi istraživanje o albanskoj kulturi i kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj u različitim kontekstima. Opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama i vlastitom, koristeći pri tome stečena saznanja.
AJK SŠ C.2.2.
Učenik povezujei rabirazličite tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– sudjeluje u raznovrsnim glazbenim, dramsko-scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim zanimanjima i sklonostima, bilo samostalno ili u skupini
– izvodi javne nastupe u razredu, školi ili izvan nje, prilagođavajući se vlastitim zanimanjima
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima, te potaknut učiteljevim poticajem, povezuje i rabi različite tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz raznolike glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te hrabro javno nastupa u školi ili izvan nje, samostalno ili u skupini.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Školski sustav i zanimanja; U restoranu; Hobiji i slobodno vrijeme; U gradu; Kod liječnika; U trgovini; Albanska tradicionalna kuhinja i usporedba s hrvatskom.
Prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja u restoranu, kod liječnika… Opisivanje bolesti i načina liječenja, opisivanje svojega slobodnog vremena i svojih hobija. Uspoređivanje tradicionalne kuhinje Hrvatske i Albanije, Kosova i ostalih albanskih područja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s jasnim ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Ova metoda integrira nastavu jezičnih struktura u odgovarajuće komunikacijske situacije, pridavajući posebnu pažnju tomu da se ne podučava izolirane jezične fenomene. Umjesto toga, prilagođava se dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Važno je napomenuti da termin uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati podršku nastavnika, poput postavljanja dodatnih pitanja, ali i podršku drugih učenika, rad prema predlošku ili korištenje udžbenika i slično.
Strategije učenja i uporabe jezika ne predstavljaju zaseban predmet, već su integrirane u nastavu koristeći iste jezične sadržaje koji doprinose ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijske jezične kompetencije. Učitelj ima ulogu upoznavanja učenika s različitim strategijama, prilagođavajući ih tipu zadatka, uzimajući u obzir dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja. Aktivno demonstrira primjere uporabe strategija i potiče učenike da ih primjenjuju, pružajući im model koji služi kao temelj za unapređenje njihovih učinkovitosti u učenju.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su: – Podrijetlo albanskoga jezika – Prvi dokumenti i zapisi na albanskome jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani) – Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika – Pravopis albanskoga jezika. Kongres albanskoga pravopisa. Načela na kojima se temelji pravopis albanskoga jezika.
Učenik razumijedug i složen tekst te govoridug tekst srednje razine složenosti.
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
– analizira namjeru govornika ili poruku koju čuje
– pokazuje kako izbor riječi i gesta otkriva namjeru govornika
– ocjenjuje vjerodostojnost govornika
– razlikuje bitnu od nebitne informacije
– govori duge i složene tekstove
– detaljno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje sadržaje te iznosi mišljenje ili stav o njima
– jasno predstavlja poznatu temu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje dug tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.3.2.
Učenik sudjelujeu dužemu neplaniranom razgovoru i dugome planiranom razgovoru.
– zauzima određeni stav tijekom skupne rasprave
– iznosi osobno mišljenje o predmetu o kojemu se raspravlja
– sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
– započinje, prati, održava i završava razgovor
– postavlja prava pitanja kada se raspravlja o različitim temama
– odgovara na tuđa pitanja dajući pojašnjenja i ilustracije
– identificira čimbenike (organizacija, stil, književna sredstva, izbor riječi, ton, sadržaj, gledište itd.) koji utječu na sastav njegove poruke
– prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.3.3.
Učenik pišedug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta (sastavak, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo)
– prati sve korake procesa pisanja
– pretražuje i odabire podatke iz različitih izvora (tiskanih i elektroničkih) kako bi potkrijepio svoje ideje u pisanome radu
– razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja
– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
– koristi se mišljenjima i prijedlozima drugih za uređivanje sadržaja i organizacije napisanoga
– koristi se znanjem interpunkcijskih pravila za uređivanje vlastitoga i tuđega zapisa
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.3.1.
Učenik izražavasvoje mišljenje i obrazlažesvoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
– obrazlaže razumijevanje teksta
– parafrazira informacije dobivene iz različitih tekstova
– razlikuje i prosuđuje probleme različite prirode koji se odražavaju u različitim tekstovima
– analizira kako tekst određenoga vremenskog razdoblja ili određene kulture odražava povijesno-društvene i kulturne uvjete vremena
– razlikuje činjenice od mišljenja u tekstu, argumentirajući svoj odgovor
– razlikuje reference i prosuđuje vjerodostojnost teksta
– uspoređuje tekstove različitih vrsta
– uspoređuje književni tekst s neknjiževnim tekstom
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoj stav.
AJK SŠ B.3.2.
Učenik interpretiraknjiževni tekst te se stvaralački izražavaprema vlastitome zanimanju.
– razgovara o različitim interpretacijama teksta
– objašnjava razliku između fiktivnoga i stvarnoga svijeta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.
AJK SŠ B.3.3.
Učenik čitas razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnom i profesionalnom zanimanju
– koristi se strategijama čitanja za prepoznavanje obilježja vrste i sadržaja tekstova
– koristi se grafičkim organizatorima u funkciji procesa razumijevanja teksta, parafrazira i sažima obrađene tekstove
– razumije različite vrste tekstova
– otkriva značenje riječi istražujući njezino podrijetlo, analizira i tumači druga i prenesena značenja koja riječ poprima u kontekstu
– rabi nastavne materijale i prati leksikon različitih tekstova kako bi obogatio rječnik
– analizira različite teme, otkrivajući figurativni jezik teksta
– prepoznaje činjenice i mišljenja u različitim tekstovima
– provodi istraživački rad, odabire informacije za različite svrhe, procjenjuje informacije koje su drugi odabrali, sažima različite materijale i donosi zaključke
Učenik uz povremenu pomoć odabire relevantne informacije, uspoređuje ih i povezuje s vlastitim iskustvom.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.3.1.
Učenik integrirarazličite informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu i različite elemente albanske kulture, kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
– objašnjava složenost vlastite, albanske i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
– poopćava vlastite ideje o vlastitoj, albanskoj i drugim kulturama te ih objašnjava integrirajući različite kulturne elemente
– pronalazi i predstavlja informacije o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Albaniji, Republici Kosovu i albanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj
– postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti albanskoga jezika te se sa zanimanjem izravno susreće s albanskom kulturom u autentičnome okruženju izražavajući svoje stavove, osjećaje i mišljenja
Učenik, uz povremenu pomoć, integrira različite informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu te različite elemente albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj u cjelovitu sliku. Dodatno, objašnjava sličnosti i razlike među tim aspektima, uspoređujući ih s vlastitom kulturom i drugim kulturama.
AJK SŠ C.3.2.
Učenik rabii prilagođavarazličite tehnike kreativnoga izražavanja na albanskom jeziku i kritički ih prosuđuje.
– sudjeluje u raznovrsnim glazbenim, dramsko- -scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim interesima i sklonostima, bilo samostalno ili u skupini
– izvodi javne nastupe u razredu, školi ili izvan nje, prilagođavajući se vlastitim zanimanjima.
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima, te potaknut učiteljevim poticajem, koristi i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz raznovrsne glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te hrabro nastupa pred publikom, bilo samostalno ili u skupini, kako u školi, tako i izvan nje.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Međuljudski odnosi; Godišnji odmor i izleti; Sport, Zdravlje i prevencija; Zanimanja, Računala i internet; Školski sustav u Albaniji, Kosovu i ostalim albanskim područjima.
Gramatičke teme: Glagoli kam i jam; Glagolske imenice; Kondicional; Buduće vrijeme; Stupnjevanje pridjeva...
Prepričavanje nekoga događaja s izleta, utakmice, obrazlaganje zbog čega je važno voditi zdrav život i baviti se sportom. Usporedba školskoga sustava u Hrvatskoj i Albaniji, Kosovu i ostalim albanskim područjima.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pri odabiru leksičkih sadržaja, učitelj će imati na umu razvoj i dob svojih učenika, nastojeći uskladiti gradivo s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Dodatno, pri izboru tema, učitelj će se voditi potrebama, zanimanjima i mogućnostima učenika, pružajući im priliku za angažirano učenje.
Učitelj će rabiti različite metode kako bi potaknuo raznolikost aktivnosti u učionici. To uključuje dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomimu, glumu, različite igre, ples, vrlo jednostavne kratke dijaloge s uvježbanim jezičnim sredstvima koji simuliraju stvarne komunikacijske situacije te projektni zadatci poput izrade čestitki, plakata ili skečeva.
Na receptivnoj razini, učenici će biti izloženi širem rasponu jezičnih struktura od onih navedenih, omogućavajući im da prošire svoje jezično znanje.
Kulturni sadržaji koji se uključuju u nastavu trebaju biti bliski iskustvu učenika, pružajući im priliku za usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi. Po potrebi, ti kulturni aspekti mogu se dodatno pojasniti na materinskome jeziku kako bi se osiguralo bolje razumijevanje. Ovo će dodatno obogatiti nastavni proces i povezati jezično učenje sa širim kulturnim kontekstom.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su: – Podrijetlo albanskoga jezika – Prvi dokumenti i zapisi na albanskome jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani) – Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika – Pravopis albanskoga jezika. Kongres albanskoga pravopisa. Načela na kojima se temelji pravopis albanskoga jezika.
Učenik razumijei reproduciraduge i složene govorne tekstove.
– planira, oblikuje i govori duge i složene tekstove
– opisuje, objašnjava, prepričava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način
– prepoznaje ključne riječi i izraze u tekstu
– prepoznaje glavnu ideju
– donositi zaključke o svrsi, temi, poruci i sl.
– osmišljava pitanja različitih razina o tekstu
– interpretira informacije koje dobiva iz različitih izvora
– određuje kako tekst djeluje na njega, kao što su: poticanje osjetila (boje, pokreti, zvučni efekti), doživljavanje emocija, prihvaćanje ili neprihvaćanje poruke
– interpretira zvučne i vizualne elemente koji pojačavaju značenje tekstova
– izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora
– jasno i strukturirano predstavlja poznatu temu
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– razlikuje književni i govorni oblik i situacije u kojima se rabi
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.4.2.
Učenik sudjelujeu dugoj i složenoj govornoj interakciji.
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima
– sudjeluje u spontanim razgovorima
– započinje i potiče razgovor u raznim situacijama
– služi se standardnim jezikom i bogatim rječnikom (usporedbe, metafore, poslovice, frazeološki izrazi i dr.)
– fokusira se na glavnu misao u govoru
– priprema i koristi vizualna pomagala tijekom izlaganja (fotografije, modeli, grafikoni, tablice, video zapisi i dr.)
– govori tečno i jasno
– prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu (književni i govorni oblik)
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.4.3.
Učenik pišeduge i složene tekstove.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o temi iz osobnoga života, službeno pismo ili elektronička pošta (prijava na posao, prijava za fakultet i sl.)
– stvara ili prikuplja prikladne ideje za pismeni rad koristeći različite strategije, kao što su: slobodno pisanje, razmjena ideja i mišljenja, konceptualna mapa, klaster itd.
– podržava ideje i poglede u tekstu, integrirajući vizualne i zvučne elemente, koji povećavaju jasnoću i utječu na čitatelja
– izražava osjećaje i misli pisanjem na teme koje sam odabere
– opisuje stvarne i zamišljene događaje, obrazlaže svoje stavove
– samostalno primjenjuje neformalni oblik pisanja tekstova, formalni oblik uz predložak
– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
– pravilno piše nepoznate riječi, ispravno rabi interpunkcijske znakove
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.4.1.
Učenik izražavasvoje mišljenje i obrazlažesvoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
– obrazlaže razumijevanje teksta
– parafrazira informacije dobivene iz različitih tekstova
– razlikuje i prosuđuje probleme različite prirode koji se odražavaju u različitim tekstovima
– analizira kako tekst određenoga vremenskog razdoblja ili određene kulture odražava povijesno-društvene i kulturne uvjete vremena
– razlikuje činjenice od mišljenja u tekstu, argumentirajući svoj odgovor
– razlikuje reference i prosuđuje vjerodostojnost teksta
– uspoređuje tekstove različitih vrsta
– uspoređuje književni tekst s neknjiževnim tekstom
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoj stav.
AJK SŠ B.4.2.
Učenik interpretiraknjiževni tekst te se stvaralački izražavaprema vlastitome zanimanju.
– učenik raspravlja i obrazlaže različite interpretacije teksta
– objašnjava razloge i posljedice različitih interpretacija teksta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.
AJK SŠ B.4.3.
Učenik čitas razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnome i profesionalnome zanimanju
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– utvrđuje ključne podatke
– izdvaja i tumači ideje, razlikuje činjenice od stavova
– sažima podatke u tekstu
– kategorizira i razvrstava pojedinosti navedene u tekstu
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
– prepoznaje značenje riječi iz konteksta
– osmišljava pitanja različitih razina o tekstu
– oblikuje pitanja za usmjeravanje istraživanja ili projekta
– kritički vrednuje tekst
– kritički se odnosi i vrednuje informacije iz stručne literature, interneta i tiska
Učenik uz povremenu pomoć analizira relevantne informacije, uspoređuje ih i kritički vrednuje.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.4.1.
Učenik raspravljao različitim informacijama o Republici Albaniji, Republici Kosovu i o složenim elementima albanske kulture, kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj te argumentiravažnost i značaj višejezičnosti i multikulturalnosti.
– iznosi argumentirane stavove o elementima albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu te njihovu promjenjivost
– analizira i raspravlja o različitim informacijama, trenutačnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Albaniji, Republici Kosovu, i u albanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj, o zadarskim Arbanasima te o hrvatsko-albanskim vezama kroz povijest
– izražava se sa samopouzdanjem na albanskome jeziku u stvarnim situacijama, aktivno sudjelujući u komunikaciji
– s radoznalošću izravno doživljava albansku kulturu u stvarnome okruženju te kritički prosuđuje različite stavove, ideje i vrijednosti
Učenik, uz povremenu pomoć, analizira vlastite stavove o elementima albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Također, povezuje elemente koji definiraju kulturu te objašnjava njihovu promjenjivost, istražujući kako se ti aspekti međusobno isprepliću i mijenjaju tijekom vremena.
ČJIK SŠ C.4.2.
Učenik se koristiširokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku i kritički ih prosuđuje.
– sudjeluje u raznolikim glazbenim, dramsko-scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim zanimanjima i sklonostima
– javno nastupa u razredu, u školi ili izvan nje, samostalno ili u skupini, prateći vlastita zanimanja
– razvija i demonstrira sposobnost estetske prosudbe i kritičkoga mišljenja u vezi s umjetničkim izražavanjem
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima te uz poticaj učitelja, koristi raznolike tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti, hrabro javno nastupajući samostalno ili u skupini, kako u školi, tako i izvan nje.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: U knjižnici; Dvorci i utvrde; Albanija, Kosovo i ostala albanska područja; Priroda; Obitelj; Putovanja; Kod liječnika; Slobodno vrijeme.
Prepričavanje nekoga događaja s izleta, iz stvarnoga života. Opis životnih situacija i odnosa. Obrazlaganje zbog čega je važno putovati i upoznavati nove kulture. Usporedba povijesti Albanije, Kosova i ostalih albanskih područja i Hrvatske. Albanci u Hrvatskoj.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pri odabiru leksičkih sadržaja, učitelj će pažljivo birati gradivo koje je primjereno razvoju i dobi učenika, uzimajući u obzir i korelaciju s drugim nastavnim predmetima te međupredmetnim temama. Tijekom procesa izbora tema, učitelj će se voditi potrebama, zanimanjima i sposobnostima učenika kako bi prilagodio nastavu njihovim individualnim karakteristikama.
Učitelj će uvesti učenike u institucije koje se brinu o očuvanju nacionalnoga identiteta Albanaca, uključujući sve albanske udruge, Vijeća albanske nacionalne manjine koje djeluju na području RH te Središnje knjižnice Albanaca. Također će istražiti knjige izdane na albanskome jeziku.U nastavi će se koristiti i emisijama poput Prizme i Manjinskog mozaika koje se bave tematikom nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Ishodi u domeni Međukulturne komunikacijske kompetencije bit će ostvareni kroz različita tematska područja. Aktivnosti i zadatci trebaju poticati učenike na usvajanje spoznaja o drugim kulturama, prepoznavanje različitih kulturnih fenomena te poticanje razmišljanja o vlastitome referentnom okviru.
Međukulturni susreti u nastavi trebaju biti približeni stvarnim situacijama, potičući učenike na razmišljanje o mogućim nesporazumima. Ove aktivnosti također trebaju poticati osvještavanje vlastitoga načina razmišljanja i poticanje učenika na osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Upoznavanjem učenika s različitim strategijama učenja, omogućava se njihova samoregulacija u procesu učenja. Učenici imaju priliku birati i koristiti strategije koje su najprimjerenije zadatku i njihovu osobnome stilu učenja, što gradi temelje za razvoj samostalnosti u učenju.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su: – Podrijetlo albanskog jezika – Prvi dokumenti i zapisi na albanskom jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani) – Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika – Pravopis albanskog jezika. Kongres albanskoga pravopisa. Načela na kojima se temelji pravopis albanskoga jezika.
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Pravo na odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina na njihovu jeziku i pismu u Republici Hrvatskoj osigurava se Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju ovo pravo putem tri osnovna modela (A, B i/ili C model) i posebnih oblika školovanja.
Kurikul predmeta Albanski jezik i kultura po modelu C proizlazi iz Ustava, relevantnih zakona te Nacionalnoga okvirnoga kurikula. Ovaj kurikul, kao sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja, naglašava razvoj jezično-komunikacijske kompetencije kao ključne za prijenos znanja, vještina i vrijednosti.
Albanski jezik, kao predmet i sredstvo poučavanja, povezan je s gotovo svim odgojno- -obrazovnim područjima. Kurikul je kompleksan, integrirajući se s predmetima društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja poput Prirode i društva, Povijesti, Geografije, Likovne kulture i Glazbene kulture te Umjetnosti.
Očekivanja iz međupredmetnih tema poput Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i društveni razvoj te Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije integrirana su u predmet Albanski jezik i kultura. Razvoj odgovornosti, identiteta, tolerancije te znanja o ljudskim pravima usko je povezan s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije potiče traženje informacija, dijeljenje sadržaja te zadovoljavanje kulturnih potreba, pridonoseći raznolikim iskustvima učenja te razvoju odgovornosti i integriteta.
Metodički scenariji, uključujući igre, igranje uloga, rješavanje problema, izradu projekata te posjete kulturnim i obrazovnim institucijama, ključni su za ostvarivanje ciljeva učenja i poučavanja predmeta. Ostale međupredmetne teme poput Učiti kako učiti, Zdravlje, Poduzetništvo i Održivi razvoj provode se kroz odabrane sadržaje na albanskome jeziku.
Preporučuje se suradnja s udrugama albanske kulture kako bi se potaknulo cjeloživotno obrazovanje, s obzirom na blisku povijesnu i suvremenu povezanost Republike Hrvatske i Republike Albanije. Albanski jezik podržava ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih i ostalih građana Republike Hrvatske.
Usmjerenost na učenika predstavlja ključno načelo suvremenoga pristupa poučavanju albanskoga jezika. Ovaj pristup uzima u obzir individualne osobine svakog učenika, njegove potrebe i zanimanja, potičući pritom kognitivni i etički razvoj. Svrha je osposobiti učenika za samostalno i cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole naglasak se stavlja na aktivnosti slušanja i govorenja, pri čemu se učenje i poučavanje temelje na uključivanju svih osjetila i igri. U višim razredima poučavanje se usmjerava prema kognitivnome pristupu, pružajući veću autonomiju učenicima.
Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, uključujući pristup rješavanju problema te učenje u izvanškolskome okruženju, ima značajno mjesto u svim razredima. Ovi oblici učenja ciljaju na smisleno povezivanje znanja, vještina i stavova te razvoj sposobnosti primjene u različitim problemskim situacijama. Kroz takav pristup, učenici se osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima albanskoga jezika.
Izuzetno važna uloga učitelja ističe se tijekom učenja i poučavanja Albanskoga jezika i kulture s naglaskom na učenika. Poticanje zanimanja za albanski jezik i održavanje motivacije ključni su za uspješno učenje, posebice u ranim fazama jezičnoga usvajanja.
Učitelj ima ulogu voditelja i animatora koji organizira iskustva učenja, usmjerava učenje i učenike te stvara ugodno i poticajno okružje u učionici. Također, odabire prikladne aktivnosti, prilagođava se stilovima učenja i individualnim razlikama učenika te pruža povratne informacije o napretku učenja.
Učitelj albanskoga jezika treba posjedovati visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju, metodičku stručnost te opće pedagoške, psihološke i didaktičke kompetencije. Prihvaćanje jezičnih pogrešaka učenika kao sastavnoga dijela učenja doprinosi ugodnomu okruženju bez stresa, potičući učenika na samopouzdano korištenje jezika.
Učitelj treba dobro poznavati kurikularnu vertikalu predmeta Albanski jezik i kultura kako bi izbjegao nagli prijelaz iz jednoga ciklusa u drugi. Osim toga, treba biti sposoban samostalno donositi odluke o primjeni kurikula, prilagođavajući se dobi učenika, njihovu predznanju jezika te odabiru sadržaja, materijala i metoda poučavanja.
Kontinuirano razmišljanje o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima, prilagodba pristupa i suradnja s roditeljima, kolegama i stručnjacima ključni su elementi profesionalnoga pristupa učitelja. Stalno praćenje suvremenih pristupa u metodici i didaktici, te redovito usavršavanje, dodatno su važni za održavanje kvalitete nastave.
Učitelj koristi strategije poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, povezivanje usvojenoga znanja i vještina, te njihovu primjenu u drugim područjima. Također, stvara uvjete koji potiču proces učenja, prilagođava se individualnim predispozicijama učenika i koristi različite oblike učenja.
Važan aspekt nastave albanskoga jezika je izloženost i uporaba jezika u različitim kontekstima. Učitelj potiče ovo iskustvo kroz raznovrsne aktivnosti, organiziranje izvanučioničke nastave, suradnju s izvornim govornicima i vanjskim suradnicima, te omogućavanje digitalne povezanosti učenika s govornicima albanskoga jezika diljem svijeta.
Učitelj primjenjuje moderne metode rada kao što su razne igre, dijalozi, rad s internetom, dramatizacija teksta i druge aktivnosti koje potiču aktivno sudjelovanje učenika. Sve ove strategije usmjerene su k ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i razvoju vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja učenika u procesu učenja i poučavanja predmeta Albanski jezik i kultura.
Učitelj ima ključnu ulogu u odabiru i izradi nastavnih materijala te korištenju resursa iz različitih izvora kako bi podržao planirane aktivnosti usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri tome, učitelj vodi računa o razvojnoj dobi učenika, njihovoj razini ovladanosti jezikom, te prati njihova zanimanja i potrebe. Integrirano učenje jezika i sadržaja potiče multidisciplinarnost, povezujući sadržaje predmeta Albanski jezik i kultura s drugim područjima i predmetima.
Uz odobrene udžbenike i pomoćna nastavna sredstva, učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Ovo uključuje i mogućnost korištenja autorskih udžbenika iz Republike Hrvatske ili originalnih udžbenika uvezenih iz Republike Albanije i Republike Kosova.
Važno je naglasiti značaj izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, primjerice putem televizijskih programa na albanskome jeziku ili programa namijenjenih učenju albanskoga jezika, kao i kroz različite multimedijske sadržaje na albanskome jeziku.
Učitelj potiče aktivnu ulogu učenika u procesu učenja i poučavanja, omogućujući im sudjelovanje u pronalaženju, odabiru i izradi vlastitih materijala, ali i izvora učenja. Nastavni materijali su prilagođeni učenicima, potiču istraživački pristup, poticanje kritičkoga i kreativnoga mišljenja te doprinose pozitivnomu razvoju učenika.
Okružje u kojem se uči albanski jezik i kultura ima ključan utjecaj na uspjeh učenja i poučavanja. Poticajno i raznoliko okružje doprinosi bržemu i lakšemu usvajanju novih znanja i vještina. U takvu okružju, žarište je na učeniku, gdje se učenik osjeća slobodnim izražavati, surađivati s drugim učenicima te učiti iz vlastitih grešaka. Znanja i vještine koje se stječu povezane su s učenikovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.
Ovo poticajno okružje njeguje kulturu zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik razvija humanost, prihvaća različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje, te se potiče kritičko razmišljanje, istraživanje i kreativnost.
Učenje albanskoga jezika ne ograničava se samo na školsko okružje, već uključuje i izvanškolske aktivnosti. Kontakt s govornicima albanskoga jezika, posjeti kulturnim institucijama, muzejima, izložbama, manjinskim udrugama, te školske ekskurzije u Republiku Albaniju i Republiku Kosovo dodatno obogaćuju iskustvo učenja.
Primjena suvremenih tehnologija također je bitan čimbenik u stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja za učenje. Učitelj ima ulogu u osiguravanju razrednih uvjeta koji potiču slobodnu i konstruktivnu komunikaciju. Pogreške se smatraju prilikama za učenje i važnim dijelom procesa ovladavanja albanskim jezikom. Ovakav pristup njeguje samopouzdanje učenika i pozitivnu sliku o sebi kao kompetentnome govorniku albanskoga jezika s međukulturnom osjetljivošću.
Predmet Albanski jezik i kultura u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu predstavlja jezik albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Nastava ovoga predmeta započinje od 1. razreda, ali postoji mogućnost uključivanja učenika u bilo kojem razredu, bez obzira na razinu njihova predznanja. Učenje albanskoga jezika i kulture preporučuje se započeti što ranije kako bi se stvorili temelji za postizanje visoke razine jezične kompetencije. Važno je pružiti učenicima raznolike prilike za izloženost albanskomu jeziku na različite načine.
Trajanje učenja varira ovisno o godini početka, pri čemu je rano učenje ključno za uspjeh. S obzirom na integriranu prirodu odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj posvećuje jednak naglasak svim domenama učenja. Ostvarivanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda prilagođeno je individualnim potrebama učenika, a učitelj određuje potrebno vrijeme kako bi svi postigli najvišu razinu usvojenosti u skladu sa svojim sposobnostima.
Učitelj naglašava važnost neformalnoga i formalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja. Osim formalnoga obrazovanja, učenje izvan učionice i kroz različite životne situacije doprinosi bogatstvu znanja i razvoju kompetencija učenika.
Rad u skupinama s manjim brojem učenika približno jednake dobi, sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom predstavlja objektivan preduvjet za kvalitetan proces učenja i poučavanja predmeta Albanskoi jezik i kultura. Ova praksa omogućava svakomu pojedincu aktivno sudjelovanje i izražavanje, što je ključno za razvoj komunikacijske kompetencije.
Preporučuje se da u skupini ne bude više od 10 učenika kako bi se osiguralo da svaki učenik ima dovoljno prilika za sudjelovanje i izražavanje. Pri osnivanju razrednih odjeljenja ili odgojno-obrazovnih skupina, trebalo bi uzeti u obzir specifičnosti albanskoga (manjinskog) jezika u osnovnim i srednjim školama. To uključuje razinu poznavanja jezika, dob učenika te njihova razvojna obilježja kako bi se osiguralo homogeno okružje koje podržava učinkovito učenje i poučavanje.
U nastavi Albanskoga jezika i kulture, učenicima se omogućuje razvijanje suradničkih vještina organiziranjem rada u paru ili skupinama, a darovitim pojedincima pruža se prilika za mentoriranje drugih učenika. Ova praksa doprinosi raznolikosti pristupa poučavanju i omogućuje prilagodbu nastave individualnim potrebama svakoga učenika.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Albanski jezik i kultura usklađeno je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. U sklopu kurikula predmeta, opisuju se elementi i pristupi vrednovanju, te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno- -obrazovnih ishoda.
Elementi vrednovanja u predmetu Albanski jezik i kultura obuhvaćaju znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domena Govorim i pišem albanskim jezikom, Čitam i stvaram te Istražujemo kulturu i medij. Ostvarenost ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom te dio ishoda iz domene Čitam i stvaram i Istražujemo kulturu i medij, koje se odnose na usvajanje znanja, iskazuje se opisno u prvome razredu prvoga polugodišta, odnosno opisno i brojčano od prvoga razreda u drugome polugodištu. Usvajanje ishoda iz Kulture i medija, koji se odnose na ovladavanje vještinama i razvoj stavova, te ishodi vezani uz kreativno izražavanje, vrednuju se isključivo opisno u svim odgojno-obrazovnim ciklusima, kako za osnovne, tako i za srednje škole.
Vrednovanje se provodi opisno i brojčano. Opisno vrednovanje obuhvaća praćenje razvoja učenikovih sposobnosti i vještina te njegov odnos prema radu, evidentirajući se u imenik u prostor za opisno praćenje. Brojčano vrednovanje uključuje praćenje razine usvojenosti znanja učenika, ocjenjujući se brojkom (ocjenom) od 1 do 5.
Elementi su ocjenjivanja za osnovnu školu:
1. razumijevanje slušanjem
2. usmeno izražavanje i stvaranje
3. pisano izražavanje i stvaranje
4. Kulturni sadržaji i aktivnost.
Elementi su ocjenjivanja za srednju školu:
1. komunikacijsko-jezična razina
2. samostalnost u ovladavanju jezikom
3. međukulturna komunikacijska kompetencija.
Učenička izvedba u predmetu Albanski jezik i kultura procjenjuje se temeljem prethodno utvrđenih kriterija za jezičnu vještinu. Ova procjena je usklađena s prethodno definiranim znanjima o jeziku i vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu.
U procjeni učeničke izvedbe, funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom. To znači da su kriteriji poput razumljivosti poruke i uspješne jezične interakcije važniji od kriterija točnosti izraza.
Prilikom vrednovanja, posebna pažnja posvećuje se činjenici da je ovladavanje jezičnim zakonitostima sredstvo za postizanje uspješne komunikacije, te da su pogreške u jezičnome izražavanju prihvatljive i očekivane kao sastavni dio procesa ovladavanja jezikom. Ovaj pristup promiče razumijevanje jezika kao alata za komunikaciju, a ne samo kao skupa pravila koja treba usvojiti.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje kontinuirano i sustavno prikupljanje te bilježenje informacija o postignućima učenika u odgojno-obrazovnome procesu. Ova vrsta vrednovanja ne rezultira ocjenama, već je usmjerena na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja.
Različite formalne i neformalne metode vrednovanja koriste se kako bi se dobile raznolike informacije o napretku učenika. To može uključivati postavljanje pitanja, provjere domaćih zadaća, kraće pisane provjere znanja, anegdotske zabilješke, opažanja učitelja te druge aktivnosti koje omogućuju prikupljanje informacija o ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda.
Važno je naglasiti da je svrha vrednovanja za učenje poticanje procesa učenja, razvoja metakognitivnih vještina, samo refleksije te unapređenje daljnjega poučavanja i učenja. Ova vrsta vrednovanja pridonosi dinamičnomu i prilagodljivomu obrazovnom okruženju koje potiče kontinuirani razvoj učenika.
Vrednovanje naučenoga u predmetu Albanski jezik i kultura prvenstveno je sumativno, s naglaskom na utvrđivanju razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom godine ili na kraju školske godine. Ovo vrednovanje također može imati formativnu i dijagnostičku svrhu, pridonoseći planiranju daljnjega učenja i poučavanja.
Cilj sumativnoga vrednovanja je donošenje ocjena koje odražavaju razinu postignuća učenika u skladu s definiranim razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj prilikom vrednovanja koristi različite oblike, poput usmenih i pisanih provjera znanja, učeničkih projekata, rasprava, eseja, simulacija itd. Ocjene se temelje na jednome ili više oblika vrednovanja, a način i kriteriji vrednovanja unaprijed su definirani kako bi bili jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Pri procjeni, učitelj razrađuje deskriptore koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Osim toga, oblici i sadržaji provjere usklađeni su sa zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima. Na taj način vrednovanje odražava sposobnost učenika da primijene svoje jezične vještine u različitim kontekstima.
Izvješćivanje o učenikovu napredovanju sustavan je proces koji pruža povratne informacije o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Kroz redovita izvješća, učitelj može dijeliti s učenicima, roditeljima i ostalim relevantnim stranama informacije o postignućima u različitim domenama. Ova izvješća obično sadrže ocjene, komentare o učenikovu radu, napredovanju i sudjelovanju u nastavi.
Osim toga, izvješća često uključuju i preporuke za poboljšanje. Učitelj može predlagati konkretne načine i postupke koji će pomoći učeniku da unaprijedi svoje razumijevanje gradiva, razvoj vještina ili bilo koji drugi aspekt učenja. Sustavno izvješćivanje ima važnu ulogu u komunikaciji između učitelja, učenika i roditelja, stvarajući partnerstvo usmjereno na podršku učenju i napretku učenika.
Prilikom određivanja završne ocjene, učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu kroz različite oblike vrednovanja u više vremenskih točaka tijekom odgojno-obrazovnih ciklusa. Ova praksa omogućava učitelju da dobije cjeloviti uvid u učenikovo razumijevanje gradiva i razvoj vještina tijekom vremena.
Važno je napomenuti da završna ocjena ne mora nužno proizlaziti iz aritmetičke sredine ocjena. Učitelj ima slobodu prilagoditi svoj pristup ocjenjivanju prema specifičnostima predmeta i individualnim potrebama učenika. Ocjene se temelje na razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena: Govorim i pišem albanskim jezikom, Čitam i stvaram te Istražujemo kulturu i medij.
S obzirom na otvorenost pohađanja nastave Albanskoga jezika i kulture učenicima s različitim razinama predznanja, kao i mogućnostima uključivanja u nastavni proces u bilo kojem ciklusu, učitelj prilagođava očekivane ishode individualno. To omogućuje pravedno vrednovanje koje uzima u obzir različite početne razine znanja učenika.
Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet Albanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET ALBANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Albanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Albanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET ALBANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)
Sadržaj
A.SVRHA I OPIS PREDMETA
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
OPIS DOMENA
Govorim i pišem albanskim jezikom
Čitam i stvaram
Istražujemo kulturu i medij
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Osnovna škola Albanski jezik i kultura
1. razred OŠ − 105 sati godišnje
2. razred OŠ – 105 sati godišnje
3. razred OŠ − 105 sati godišnje
4. razred OŠ − 105 sati godišnje
5. razred OŠ − 105 sati godišnje
6. razred OŠ − 105 sati godišnje
7. razred OŠ − 105 sati godišnje
8. razred OŠ − 105 sati godišnje
TABLICA PRAVOPISNIH PRAVILA ZA OSNOVNU ŠKOLU
Srednja škola Albanski jezik i kultura
1. razred SŠ – 105 sati godišnje
2. razred SŠ – 105 sati godišnje
3. razred SŠ – 105 sati godišnje
4. razred SŠ – 105 sati godišnje
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Iskustva učenja i poučavanja
Uloga učitelja
Materijali i izvori
Okruženje za učenje
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Grupiranje učenika
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje kao učenje
Izvješćivanje
Oblikovanje zaključne ocjene
PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KNJIŽEVNOSTI ZA OSNOVNU ŠKOLU
PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KNJIŽEVNOSTI ZA SREDNJU ŠKOLU
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Albanci u Hrvatskoj jedna su od dvadeset i dvije nacionalne manjine priznate Ustavom, zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj živi 13 817 deklariranih Albanaca prema popisu stanovništva iz 2021. godine.
Njegovanje i čuvanje nacionalnoga identiteta osnovno je ljudsko pravo. Prvi i najbitniji čimbenik albanskoga identiteta je albanski jezik. „Jezik je najjasniji odraz jedne nacionalnosti i njezine kulture. Razina bogatstva i čistoće jezika pokazatelj je razine ove kulture ˮ (Eqrem Çabej). Pripadnici albanske manjine u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina ostvaruju pravo za odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu prema modelu C i posebnim oblicima školovanja .
Kurikul predmeta Albanski jezik i kultura (model C) s ciljevima, svrhom i modernom metodologijom djelovanja integrirani je kurikul koji povezuje opće i posebne sadržaje, a namijenjen je učenicima Albancima koji žive u Hrvatskoj te je otvoren i prilagođen i za druge učenike nealbance koji iskažu zanimanje za učenje albanskoga jezika i albanske kulture. Učenje albanskoga jezika i kulture, osim stjecanja jezično-govornih kompetencija, uključuje i stjecanje znanja o Republici Albaniji, Republici Kosovu i njihovoj kulturi; o albanskoj književnosti, albanskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, svakodnevnome životu albanskoga društva te njegovanje tradicije i običaja albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Učenici albanskoga jezika i kulture po modelu C uglavnom se obrazuju na hrvatskom jeziku, a učenik spoznaje i vještine stečene u predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost koje nadograđuje u predmetu Albanski jezik i kultura po modelu C. „Albanski jezik ima takvo bogatstvo riječi i pun je vitalnosti i života pa se na njega mogu prevesti klasici bilo kojega naroda, bilo kojega vremena ˮ (Gjergj Fishta).
Poučavanje albanskoga jezika omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj, djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima vezanima uz kulturu i tradiciju albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Kurikul također polazi od činjenice da je struktura učenika u odgojno-obrazovnim skupinama vrlo heterogena, da je čine učenici različitoga predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine, različitih zanimanja i obrazovnih potreba. Zbog toga su odgojno-obrazovni ishodi dovoljno široko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji, odnosno svakom učeniku individualno, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja albanskoga jezika i kulture.
Predmet Albanski jezik i kultura po modelu C vrlo je složenoga karaktera, a zbog preglednosti je podijeljen u tri domene: Govorim i pišem albanskim jezikom, Čitam i stvaram, Istražujemo kulturu i medij.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Prije svega, podrazumijeva se da se učenici:
− osposobe da komuniciraju na albanskome jeziku u smislu različitih situacija u razgovoru, pisanju, čitanju, uključujući i umjetničku komunikaciju;
− da savladavaju, razumiju i cijene tradiciju, vrijednosti i postignuća nacije u književnosti, drugim umjetnostima te drugim materijalnim i duhovnim djelatnostima;
− da savladavaju, razumiju i analiziraju kritičkim metodama važne događaje iz povijesti albanskoga naroda, kao dio opće povijesti čovječanstva;
− da upoznaju, razumiju, analiziraju i prosuđuju osnovne jezične, kulturne, povijesne, zemljopisne i društvene osobitosti prostora gdje živi albanska nacija;
− da upoznaju i razumiju značenje terminologije, imenovanja, koncepata i karakterističnih izraza za jezik, povijest, zemljopis, tradiciju i kulturu nacije;
− da razviju vrijednosti, pozitivne poglede i stavove prema nacionalnim dostignućima i da poštuju postojeće razlike u smislu klase, spola, etničke pripadnosti, kulture, religije;
− da se osposobe za ulogu aktivnoga i odgovornoga građanina koji svojom aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj doprinosi njezinu očuvanju te očuvanju albanske kulture i tradicije u budućnosti, a ujedno ima razvijenu potrebu za cjeloživotno učenje.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Jezik predstavlja izuzetno značajno sredstvo putem kojega izražavamo sebe, ostvarujemo komunikaciju i stupamo u interakciju sa svijetom oko sebe, te na taj način podržava individualni i društveni razvoj svakoga pojedinca. Kroz proces učenja i poučavanja unutar širega područja jezika i komunikacije, učenici aktivno razvijaju svoje jezične vještine i sposobnosti za učinkovito komuniciranje. Osim toga, razvijaju svoje zanimanje za čitanje, razvijaju kritičko razmišljanje u vezi s medijima i sadržajima s kojima dolaze u kontakt, što im pomaže da bolje razumiju raznovrsne tekstove s kojima se susreću.
Osim stjecanja vještina jezične kompetencije, učenici također uče o svojemu kulturnom porijeklu, razvijajući duboko poštovanje prema svojemu jeziku i narodu, dok istovremeno razvijaju razumijevanje i poštovanje prema drugim kulturama i narodima.
Unutar ovoga šireg područja razvijaju se i komunikacijske vještine, kao i socijalne vještine, kritičko razmišljanje i kreativnost. Učenici prolaze kroz različite razvojne faze tijekom obrazovnoga procesa, a obrazovni plan i program za albanski jezik i kulturu strukturiran je oko tri glavne domene:
A. Govorim i pišem albanskim jezikom
B. Čitam i stvaram
C. Istražujemo kulturu i medij
Kroz ove domene učenici stječu sveobuhvatno razumijevanje jezika, književnosti i kulture, pružajući im temelj za uspješno integriranje u suvremenome društvu, razvijajući tako svoj intelektualni kapacitet te doprinoseći bogatstvu kulturnoga i jezičnoga nasljeđa.
OPIS DOMENA
Govorim i pišem albanskim jezikom
Domena Govorim i pišem albanskim jezikom obuhvaća sve aspekte komunikacijsko-funkcionalne pismenosti. Naglašava albanski jezik kao ključno sredstvo komunikacije s ciljem razvoja recepcijskih i produkcijskih jezičnih vještina za razmjenu informacija, ideja i vrijednosti.
Učenici razvijaju jezične kompetencije, uključujući razumijevanje jezika, sociolingvističke aspekte, pragmatičke vještine te strategijske kompetencije za učinkovitu upotrebu jezika u različitim kontekstima.
Ova domena potiče kreativnost i stvaralački izraz putem pisanja tekstova na albanskom jeziku, potičući razmjenu ideja i tumačenje značenja. Komunikacija se odvija ne samo u učionici, već i u stvarnim situacijama koristeći različite medije.
Učenici razvijaju socijalizacijske vještine, učeći uspješnu komunikaciju s drugima u različitim situacijama. Ovladavanjem albanskim jezikom, postaju samopouzdaniji i cijene vrijednost svojih komunikacijskih sposobnosti.
Znanja i vještine stečene u ovoj domeni primjenjuju se izvan učionice, potičući upotrebu albanskoga jezika u stvarnome životu te potrebu za kontinuiranim učenjem tijekom cijeloga života.
Čitam i stvaram
Domena Čitam i stvaram temelji se na književnosti. Književnost, kao umjetnost izražavanja jezikom, igra značajnu ulogu u našemu svakodnevnom životu. Glavni cilj ove domene je upoznati učenike s književnim djelima albanskih autora i potaknuti njihovu kreativnost putem vlastitih čitalačkih iskustava. Osim što razvija njihovu sposobnost čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih tekstova, ova domena također promiče razvoj verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkoga razmišljanja i stvaralaštva.
Kroz usavršavanje tehnika čitanja i promicanje pozitivnoga odnosa prema čitanju, učenici će razviti dublje razumijevanje književnih djela albanske nacionalne književnosti. Bit će potaknuti na tumačenje tih tekstova te izražavanje vlastitih mišljenja i stavova. Čitanje na materinskom jeziku ne samo da obogaćuje rječnik i duh, već također gradi pozitivan odnos prema čitanju uopće.
Upoznavanjem učenika s književnim radom albanskih pisaca, promovira se osobni i nacionalni kulturni identitet, što značajno doprinosi boljem razumijevanju opće kulturnog nasljeđa.
Istražujemo kulturu i medij
Domena Istražujemo kulturu i medij predstavlja izuzetno bogato i obuhvatno područje koje promiče razumijevanje, cijenjenje i usvajanje albanske kulture u najširem smislu. Ova domena ima za cilj educirati učenike o albanskoj povijesnoj i kulturnoj baštini, kao i o geografskim osobitostima Republike Albanije, Republike Kosova i ostalim albanskim područjima.
Jedan od ključnih aspekata ove domene je integracija medijske kulture i umjetničkoga izražavanja. Učenici imaju priliku prakticirati albanske narodne plesove, recitirati, pjevati i izvoditi dramske tekstove na albanskome jeziku. Ovo je izvanredna prilika za razvoj njihovih umjetničkih talenata, ali također i za dublje uranjanje u albansku kulturu.
Osim toga, učenici istražuju važne trenutke i likove iz albanske opće povijesti, kao i razvoj albanske likovne i glazbene umjetnosti. Ovo pruža učenicima dublje razumijevanje povijesti i doprinos kulture Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja svjetskoj kulturnoj baštini.
Osim toga, ova domena promiče svijest o pripadanju i aktivnoj ulozi u društvu, kako u lokalnoj, tako i u široj zajednici. Poseban naglasak stavlja se na albansku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj, što pridonosi međukulturnoj suradnji i razumijevanju.
Domene u organizaciji Kurikula nastavnoga predmeta Albanski jezik i kultura po modelu C – grafički prikaz
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Proces obrazovanja, od prvoga do osmoga razreda osnovne škole i od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole, obuhvaća razvoj odgojno-obrazovnih ishoda. Ovi ishodi čine srž obrazovanja i sastoje se od tri ključne komponente: sam ishod, njegova razrada i razine usvojenosti.
Na putu obrazovanja, učenici se postupno upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima obrazovanju u okvirima tri glavne domene: Govorim i pišem albanskim jezikom , Čitam i stvaram te Istražujemo kulturu i medij . Ove domene su dinamične i isprepliću se, pružajući učenicima široku perspektivu načina razmišljanja i razumijevanja svijeta oko sebe. Lingvistički sadržaji, uključujući leksik i gramatiku, sustavno se obrađuju i nadograđuju kroz različite školske godine, stvarajući temelje za složenije jezične vještine u višim razredima.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ishoda pruža strukturu za razumijevanje njihova razvoja. Okomito čitanje omogućuje uvid u sve odgojno-obrazovne ishode u tri domene, dok vodoravno čitanje otkriva kako se svaki pojedini ishod razvija tijekom godina, od prvoga do osmoga razreda osnovne škole te prvoga i četvrtoga razreda srednje škole. Ključne oznake kod ishoda olakšavaju orijentaciju i razumijevanje njihovih karakteristika.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pružaju nijansiranu sliku postignuća učenika. Kroz četiri kategorije – zadovoljavajuća , dobra , vrlo dobra i izvrsna – opisuje se širina znanja, dubina razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina te usvojenosti stavova. Važno je napomenuti da razina dobar u ovom kontekstu ne odražava školsku ocjenu, već služi kao mjerilo za procjenu opsega i dubine ishoda na kraju svakoga razreda.
Iako se od učenika očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, važno je naglasiti da će to biti na različitim razinama usvojenosti prilagođenima individualnom napretku svakoga učenika. Ovaj sustav omogućuje fleksibilnost i podršku učenicima u njihovu obrazovnom putovanju.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
AJK OŠ
Albanski jezik i kultura, osnovna škola
AJK SŠ
Albanski jezik i kultura, srednja škola
A.
domena Govorim i pišem albanskim jezikom
B.
domena Čitam i stvaram
C.
domena Istražujemo kulturu i medij
A.1.
domena Govorim i pišem albanskim jezikom , prvi razred
A.1.1.
domena Govorim i pišem albanskim jezikom , prvi razred, prvi ishod
Osnovna škola Albanski jezik i kultura
1. razred OŠ − 105 sati godišnje
Ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.1.1.
Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta, razgovara služeći se fondom riječi primjereno uzrastu.
− pravilno izgovara glasove, glasovne skupove, riječi i rečenice
− primjenjuje osnovna načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje u njemu, pažljivo sluša sugovornika
− poštuje pravila uljudnoga obraćanja
− ukratko obrazlaže svoju ideju ili prijedlog
− razlikuje govorne značajke učitelja, roditelja, prijatelja
Učenik izgovara glasove, riječi, rečenice prema modelu; započinje razgovor, pita i odgovara na pitanja prema vlastitim potrebama; izražava potrebe, misli, osjećaje poštujući osnovna načela vođenja razgovora.
AJK OŠ A.1.2.
Učenik govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i iskustvom.
− prepričava tekst, slikovnicu, animirani film, radijsku ili televizijsku emisiju…
− prepričava stvaran doživljaj i događaj iz mašte
− opisuje na temelju promatranja osobe, predmete, biljke, životinje iz neposrednoga okružja (uočava, otkriva, uspoređuje…)
− poznaje značenje riječi kojima se služi u svakodnevnoj komunikaciji i školskim tekstovima
Učenik govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom.
AJK OŠ A.1.3.
Učenik piše kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
− piše velikim tiskanim slovima
− prepisuje riječi i rečenice
− prepoznaje, izgovara i piše posebne slogove iz albanske abecede ( Ë , Gj , Q , Ç , Sh , Th , Dh , X , Y , Xh , Ll , Zh )
− opisuje predmet ili biće na temelju promatranja ili sjećanja (iznosi bitna obilježja)
− popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
− samostalno piše čestitku i kratku poruku
− poštuje pravopisnu normu
− razlikuje i samostalno stvara rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, pravilno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik piše riječi i oblikuje kratke rečenice tiskanim slovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: učenikov zavičaj, školski pribor i učionica, brojevi, boje, obitelj, godišnja doba, domaće životinje, nazivi dana u tjednu, posebni datumi.
Preporučeni jezični sadržaji:
Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nastava jezičnih sadržaja, bilo da se radi o leksičkim ili gramatičkim strukturama, temelji se na poticanju aktivne govorne komunikacije i učenju iz stvarnih situacija kroz raznolike pedagoške pristupe. Raznolikost sredstava koja se koriste u ovome kontekstu uključuje mimiku, geste, pokrete, likovni izraz, igre, pjesme i dramatizaciju, čime se osigurava sveobuhvatan i angažirajući pristup učenju jezika, koristeći vizualne i auditivne stimulanse.
Novi jezični sadržaji uvode se polazeći od već poznatih elemenata jezika, prilagođavajući ih razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Ovaj pristup potiče višejezičnost, omogućavajući učenicima da razvijaju svoje jezične vještine unutar njihova već postojećega jezičnog okvira.
Učitelj ima ključnu ulogu u organizaciji aktivnosti govorenja i razgovora. Kroz strukturirane komunikacijske situacije, učenici aktivno sudjeluju u govornim činovima, potičući spontanu i prirodnu uporabu jezika. Ove aktivnosti osmišljene su s ciljem stvaranja poticajnoga okruženja gdje jezično učenje postaje dinamičan proces koji se odvija kroz interakciju i primjenu jezika u stvarnim situacijama. Uz to, naglašava se važnost stvaranja poticajnoga okvira za učenje, potičući učenike da aktivno sudjeluju u procesu jezičnoga stvaralaštva.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.1.1.
Učenik razumije pročitani književni/neknjiževni tekst.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− prepričava o čemu tekst govori i prepoznaje književne vrste prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi
− iznosi mišljenje o postupcima likova te ih uspoređuje s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
Učenik izražava svoje misli i osjećaje nakon čitanja teksta; usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu.
AJK OŠ B.1.2.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođeno tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga albanskog jezika.
− odabire ponuđene književne/neknjiževne tekstove i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome zanimanju
− ovladava intonacijom standardnoga albanskog jezika
− prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
Učenik odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome zanimanju; ovladava intonacijom standardnoga albanskog jezika i prilagođava čitanje tekstnoj situaciji.
AJK OŠ B.1.3.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
− izražava se na zavičajnome govoru
− dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome albanskom jeziku
− izražava se crtežom i pokretom prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima
− sastavlja vlastiti rječnik u koji unosi riječi na albanskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga rječnika
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
Preporučene vrste tekstova: slikopriča, slikopjesma, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, brojalica.
Medijski sadržaji: albanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Klubi i fëmijëve .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.1.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i albanskoga naroda.
− govori o sebi i svojoj obitelji
− govori o značajnim obiteljskim proslavama blagdana (Bajram, Uskrs, zimski običaji, Božić, nacionalni praznici)
Učenik prepoznaje svoju ulogu i osobitost, kao i ulogu i osobitost drugih te zanimanja i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi.
AJK OŠ C.1.2.
Učenik upoznaje zvučne primjere glazbenih igara, dječjih pjesama.
− samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene oblike, brojalice, narodne igre i dječje pjesme
− razlikuje tradicionalnu i modernu glazbu
Učenik slušno opaža glazbeno-izražajne elemente i prepoznaje skladbu; glazbeni primjer izvodi samostalno i/ili u skupini.
AJK OŠ C.1.3.
Učenik se likovno izražava na zadanu temu.
− prepoznaje likovne elemente albanske narodne tradicije te ih likovno interpretira različitim tehnikama
− koristeći se različitim tehnikama, izrađuje tematske ukrase; orao – nacionalni simbol Albanaca (zastava) i zastava Republike Kosova sa simbolima
Učenik prepoznaje različite oblike umjetničkoga izražavanja; izražava se likovnim jezikom unoseći kreativne elemente u izraz.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram .
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalnom zajednicom i ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu .
2. razred OŠ – 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.2.1.
Učenik govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života, izražava misli i osjećaje poštujući načela vođenja razgovora.
− razgovara poštujući načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje, sluša sugovornika, okončava razgovor
− poštuje pravila uljudnoga obraćanja
− u kratkim crtama iznosi svoju ideju, tvrdnju, objašnjava je
− uočava razlike između zavičajnoga govora i standardnoga jezika kojim se služi u nastavi albanskoga jezika i kulture
− pravilno intonira rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, potvrdne ili niječne
− služi se umanjenicama, uvećanicama, riječima suprotnoga značenja, riječima istoga značenja
Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštujući načela vođenja razgovora.
AJK OŠ A.2.2.
Učenik prepričava kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
− prepričava kraći pripovjedni ili obavijesni tekst, kazališnu predstavu, animirani film, televizijsku ili radijsku emisiju na temelju upute, izdvaja važne ili zanimljive detalje
− svojim riječima prema planu opisuje predmet na osnovi neposrednoga promatranja
− opisuje lik prema planu opisa
− prepričava na zadanu temu
Učenik oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
AJK OŠ A.2.3.
Učenik piše pisanim slovima rečenice i kratke tekstove poštujući pravopisnu normu.
− piše pisanim slovima
− prepoznaje, izgovara i piše pisanim slovima slogove iz albanske abecede ( Ë , Gj , Q , Ç , Sh , Th , Dh , X , Y , Xh , Ll , Zh )
− gradi nove riječi
− piše kratke rečenice jednostavne strukture
− samostalno piše kratak opisni tekst: prema planu opisa i na osnovi neposrednoga promatranja opisuje predmet ili lik
− samostalno piše poruku, čestitku, pozivnicu, razglednicu
− piše kraću priču na temelju zadanih riječi
− poštuje pravopisnu normu
− sastavlja i piše rečenice različite po komunikacijskoj funkciji, niječnosti ili potvrdnosti
Učenik oblikuje i piše jednostavne rečenice i/ili kratke tekstove pisanim slovima; primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: učenikov zavičaj, brojevi, obitelj, škola, životinje, godišnja doba, igračke, doba dana, tijelo, odjeća i obuća, hrana i piće, posebni datumi.
Preporučeni jezični sadržaji:
Funkcije: uljudno ophođenje, imenovanje (osobe, životinje, predmeta, radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti), brojenje. Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pristup poučavanju jezičnih sadržaja, bilo da se radi o leksičkim ili gramatičkim strukturama, fokusira se na bogatu govornu komunikaciju i učenje iz stvarnih situacija. Ovaj pristup integrira različite pedagoške metode kako bi pružio sveobuhvatno iskustvo učenja, koristeći se raznovrsnim zornim sredstvima.
Mimika, geste, pokreti, likovni izraz, igra, pjesma i dramatizacija postaju ključni elementi nastave, potičući aktivno sudjelovanje učenika. Kroz ove metode, učitelj stvara dinamično okruženje koje olakšava učenje jezika kroz iskustveni pristup.
Uvođenje novih jezičnih sadržaja temelji se na prethodno poznatim elementima, prilagođavajući ih specifičnoj razini jezičnoga razvoja i iskustvu svakoga pojedinog učenika. Istovremeno, naglašava se važnost poticanja višejezičnosti, omogućavajući učenicima da razvijaju svoje jezične vještine unutar konteksta već postojećih jezičnih znanja.
Organizacija aktivnosti govorenja i razgovaranja predstavlja ključni segment nastave. Kroz pažljivo osmišljene komunikacijske situacije, učenici imaju priliku aktivno sudjelovati u govornim činovima, simulirajući stvarne situacije. Ovo potiče prirodan razvoj jezičnih kompetencija, a istovremeno pruža priliku učenicima da primijene stečena znanja u stvarnome životu.
U konačnici, ovakav pristup nastavi ne samo da olakšava usvajanje jezičnih sadržaja već, potiče i razvoj širega skupa vještina, uključujući komunikacijske, socijalne i kreativne aspekte jezičnoga obrazovanja.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
− izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
− odabire tekstove među ponuđenima i čita ih s razumijevanjem prema vlastitome zanimanju
− prepoznaje intonaciju standardnoga albanskog jezika
Učenik izražava svoja zapažanja o pročitanome tekstu, povezuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u tekstu.
AJK OŠ B.2.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
− izražava se na zavičajnome govoru
− dramatizira kraće tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome albanskom jeziku prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima
− izražava se pokretom
− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno razvojnoj dobi
− razlikuje standardni albanski jezik i zavičajni jezik pri usmenome i pisanome izražavanju
− sastavlja vlastiti razlikovni rječnik u koji unosi riječi na albanskome i hrvatskome jeziku, ali i riječi zavičajnoga govora
− uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga rječnika
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst.
AJK OŠ B.2.3.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
– iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
– prepoznaje temu književnoga teksta
– povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
– izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom
– navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
– iskazuje mišljenje o događajima i postupcima likova u priči
– izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
– objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa
Učenik izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
Preporučene vrste tekstova: slikopriča, slikopjesma, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, brojalica.
Medijski sadržaji: albanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Klubi i fëmijëve .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.2.1.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
− prepoznaje obilježja tradicije svojega naroda ili kraja u kojemu živi
− interpretira dječje pjesme i igre
− izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
− razlikuje tradicijske instrumente
− prepoznaje folklorne elemente interijera
− prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
− posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama (Dani albanske kulture, Dan materinskoga jezika, nacionalni praznici: Dan zastave Republike Albanije i Dan neovisnosti Republike Kosova)
− njeguje običaje (Božić, Uskrs, Bajram), običajne igre i pjesme iz zavičaja
Učenik izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje iz povijesti Albanaca i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi iz prošlosti albanskoga naroda.
AJK OŠ C.2.2.
Učenik uočava i koristi se pojedinim izvorima i informacijama iz svoje okoline izražavajući se o njima na kreativan način i služeći se različitim tehnikama.
− koristeći se različitim likovnim tehnikama, ilustrira priču, pjesmu ili knjigu, izražava vlastiti doživljaj teme
− izrađuje i oblikuje ukrasne i funkcionalne predmete od prirodnih materijala
Učenik rabi likovne materijale i primjenjuje postupke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram .
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se pruža prilika za izražavanje kreativnosti i dokazivanje kroz kreativni izraz. Aktivnosti se mogu ostvarivati kako individualno, tako i timskim radom.
Učitelj cijeni samostalnost i inicijativnost učenika te poštuje njihove individualne sposobnosti. Aktivnosti i sadržaji u ovome ishodu prilagođeni su uzrastu i zanimanjima učenika, fizičkomu okruženju (lokalnoj zajednici i ponudi društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja), te potiču korištenje digitalnih resursa dostupnih svima, bez obzira na mjesto školovanja ili prebivališta.
Cilj ishoda je potaknuti osobni razvoj i aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s posebnim naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
3. razred OŠ − 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.3.1.
Učenik razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove u govornome i pisanome obliku.
– učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica, pokazuje razumijevanje za konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove zadane tematike
– pokazuje predznanje o tekstu koji sluša
– prepoznaje pojedinosti i glavna pitanja teksta koji sluša
– daje jednostavne sudove o tekstu
– određuje poruku teksta
– pronalazi problem i rješenje koje se predlaže u tekstu koji sluša
Učenik uz povremenu pomoć razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove u govornome i pisanome obliku.
AJK OŠ A.3.2.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice, razlikuje početni dio, glavni dio i završni dio zadanoga teksta.
– oblikuje i pravilno izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove koristeći odgovarajuće glasovne kvalitete kao što su: naglasak, ritam, visina, intonacija
– izražava svoje osjećaje i emocije bogatim rječnikom koristeći frazeološke izraze, poslovice, slikovite riječi i sl.
– imenuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije nizom od nekoliko kratkih i vrlo jednostavnih uvježbanih rečenica
– recitira napamet naučene dijelove
– dobro se služi standardnim jezikom u govoru
Učenik uz povremenu pomoć pravilno izgovara poznate riječi i kratke rečenice.
AJK OŠ A.3.3.
Učenik sudjeluje u razgovoru na nastavnom satu koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.
– sudjeluje u skupnim raspravama postavljanjem pitanja, odgovaranjem i suradnjom s drugima
– govori u skladu s društvenim normama i vrijednostima, u različitim komunikacijskim situacijama u razredu
– pravilno koristi neverbalne elemente kao što su: geste, mimika, kontakt očima pri govoru
– samouvjereno i pouzdano iznosi svoja razmišljanja, iskustva i argumente
– potiče skupne rasprave dajući svoj doprinos
– raspravlja zajedno u skupini kako bi postigao cilj zadatka nudeći svoje ideje, rješenja i perspektive
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru uz povremenu pomoć.
AJK OŠ A.3.4.
Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
− primjenjuje usvojenu pravopisnu normu
– sastavlja opisni tekst: voljenih osoba, omiljenih junaka knjiga ili filmova, prirode, igara itd.
– piše uvod ili završetak drugih pročitanih bajki ili priča
– piše pripovjedni tekst o temi filma ili knjige
– pripovijesti u prvome licu, o proživljenim, zanimljivim ili posebnim događajima
– pisanje priča na temelju nekih fotografija ili ključnih riječi
– piše upute, adrese, blagdanske čestitke, jednostavne argumente, pisma isprike, tjedne planove i najave itd.
– poštuje odgovarajući obrazac ili model, npr. pri pisanju pisma ili obavijesti, piše početne i završne rečenice i potpisuje se.
Učenik piše kratke tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi; grafički strukturira tekst poštujući pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: učenikov zavičaj, brojevi, godišnja doba, priroda, kalendar – nazivi mjeseca, strane svijeta, dom, kupovina, koliko je sati, sport, slobodno vrijeme, briga o zdravlju, promet, posebni datumi.
Preporučeni jezični sadržaji:
Funkcije: opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje, vremena, prirode, doma), postavljanje pitanja, imenovanje, pripovijedanje (što se dogodilo).
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika, istovremeno se potiče višejezičnost.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.3.1.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
– iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
– prepoznaje temu književnoga teksta
– povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
– izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom
– navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
– iskazuje mišljenje o događajima i postupcima likova u priči
Učenik izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom.
AJK OŠ B.3.2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst i zadane dijelove teksta.
– razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
– odgovara na pitanja ( Tko? Što? Kada? Gdje? Zašto? ) o događajima koji se zbivaju u priči, bajci, basni, legendi i sl.
– razlikuje glavne teme ili ideje u književnim tekstovima (poeziji, prozi ili dramskim tekstovima)
– prepričava književni tekst svojim riječima
– pronalazi u tekstu: rimu, personifikaciju, usporedbu, hiperbolu, epitet
– čita kratki književni tekst nekoliko puta i pokazuje dio koji mu se najviše sviđa i koji mu je ugodniji, te argumentira svoj izbor
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, uz povremenu pomoć usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta.
AJK OŠ B.3.3.
Učenik pronalazi podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi učenika.
– prepoznaje različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu te na obrazovnim mrežnim stranicama
– pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi
– izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te prenosi tekst u druge oblike ili medije
Učenik prima poruku iz različitih medija, uključuje nove informacije i izdvaja važne podatke te ih oblikuje u novi medijski sadržaj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
Preporučene vrste tekstova: slikopriča, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, brojalica, kazalište lutaka, strip.
Medijski sadržaji: albanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Klubi i fëmijëve .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.3.1.
Učenik prepoznaje osnovne činjenice i značajke Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja, kao i albanske kulture te ih uspoređuje s hrvatskom kulturom.
– ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
– izdvaja prepoznatljiva obilježja Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja i pronalazi analogije u hrvatskoj kulturi, imenuje glavni grad
– imenuje i razlikuje albanske blagdane i običaje vezane uz njih
– razvija pozitivan odnos prema učenju albanskoga jezika i kulture za vrijeme rada s autentičnim materijalima kao što su albanske dječje i tradicionalne pjesme, animirani filmovi, bajke, lutkarske predstave, dječji časopisi itd.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje osnovna obilježja Republike Albanije, Republike Kosova i ostalih albanskih područja te prepoznaje analogije u hrvatskoj kulturi.
AJK OŠ C.3.2.
Učenik proširuje svoje razumijevanije osnovnih tehnika kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u izvođenju kratkih predstava
– izvodi albanske dječje i narodne pjesme, uključujući brojalice, te se igra uz njih s glazbom, prateći različite vrste pokreta kao što su mimika, geste i ples
– izvodi plesne korake tradicionalnih albanskih narodnih plesova.
– crta i boja, uređuje pano i školsku izložbu
Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram .
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja te tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Istražujemo kulturu i medij prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalnom zajednicom i ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
4. razred OŠ − 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.4.1.
Učenik razumije i reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.
– pokazuje predznanje o tekstu koji sluša
– određuje svrhu koju ima kada sluša tekst (sluša radi sastavljanja sažetka, sluša radi razjašnjavanja zadatka ili aktivnosti i sl.)
– odgovara na pitanja o sadržaju teksta
– razlikuje uvod, razvoj i kraj priče, bajke, priče i sl.
– sažima sadržaj teksta ilustrirajući ga detaljima, primjerima ili ilustracijama iz teksta, primjerice epizoda omiljenoga televizijskog programa pred malom skupinom
– sažima glavne teme književnoga djela koje se čita u razredu i sl. (kako bi pokazao da je razumio tekst)
– identificira pojedinosti i glavna pitanja teksta koji čujete
– postavlja pitanja o informacijama ili idejama koje čuje u prezentaciji kako bi razjasnio i razumio tekst
– predviđa što će se sljedeće dogoditi, slušajući dijelove priče (usmjereno slušanje)
– vodi bilješke o glavnim pitanjima
– povezuje sadržaj teksta koji sluša sa sadržajem knjiga, filmova, TV emisija ili predstava koje obrađuju istu temu
– donosi jednostavne sudove o tekstu
– formulira poruku teksta
Učenik uz povremenu pomoć razumije i reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.
AJK OŠ A.4.2.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru te razmjenjuje kratke i jednostavne rečenice.
– govori koristeći odgovarajuće glasovne kvalitete, kao što su: naglasak, visina glasa, intonacija itd.
– ocjenjuje tečnost u govoru
– određuje svrhu koju ima, kada govori ili razgovara s drugima, kao što je: argumentiranje svojih misli u skupnoj raspravi; nudi rješenja oko problema; daje informacije o temi itd.
– izražava svoje misli i osjećaje jednostavnim i razumljivim jezikom
– izvodi jednostavnu prezentaciju kojom pokazuje svoje iskustvo, prateći prezentaciju vizualnim pomagalima, kao što su: karte, popisi, fotografije i sl.
– izgovara napamet naučene dijelove s osjećajem
- dobro se služi standardnim jezikom u govoru
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom razgovoru.
AJK OŠ A.4.3.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
– piše tekstove poštujući strukturu: uvod, razrada i zaključak
– piše veliko početno slovo: imena naroda, stanovnika, država, geografskih cjelina, knjiga, filmova, novina
– piše fokusirajući se na temu koju obrađuje i logično povezuje rečenice u odlomku i odlomke između njih
– primjenjuje pravopisna pravila pri pisanju
– ispravlja pravopisne pogreške
Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Promjenjive vrste riječi i njihove osnovne gramatičke kategorije. Sadržaji se nadovezuju na teme sadržaja prethodnih razreda.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnoga stava prema albanskome jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakoga učenika. Preporučuje se zadatak dovršavanja nedovršenoga kraja priče, korištenje učenikove mašte.
Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.
Treba primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i većim skupinama te rad u parovima u stilu simulirane konverzacije. Igranje po ulogama, pjevanje (skupno i pojedinačno), pantomima, pogađanje, maskiranje, igre riječima, rješavanje jezične zagonetke i križaljke, kao i igre pogađanja neki su od oblika koji su se pokazali učinkovitima i koje treba primjenjivati.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatoga prema nepoznatomu i od lakšega prema težemu, primjereni razvojnoj dobi učenika, koji usmjeravaju učenika na razmišljanje vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem, a sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanoga izražavanja.
Nastava na satu odvija se na albanskome jeziku, a hrvatski jezik koristi se za usporedbu i lakši prijenos znanja.
Učitelj ima pravo kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima planiranoga i primjereno uvjetima.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.4.1.
Učenik izražava doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom.
– povezuje doživljaj i razumijevanje književnoga teksta s vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama na tekst
– povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
– pokazuje radoznalost, sklonost i znatiželju za komunikaciju s književnim tekstom
– razgovara s drugim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
– prepoznaje vrijedne poruke i mudre izreke
– argumentira vlastite doživljaje i zaključuje o uočenim vrijednostima književnoga teksta
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom.
AJK OŠ B.4.2.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst.
– odabire tekst koji čita ovisno o njegovoj namjeni, kao što su: rječnik za pojašnjenje i pronalaženje značenja riječi; dječja enciklopedija za dobivanje informacija; priča za zabavu itd.
– tečno čita tekst
– traži i pronalazi u rječniku značenje nepoznatih riječi koje čita
– odgovara na pitanja nastavnika o sadržaju teksta
– uspoređuje u tekstu dvije ili više ideja, pojmova, detalja i sl.
– razlikuje pojedine elemente oblika i sadržaja tekstova te pojašnjava njihovu funkciju
– opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
– prepoznaje glavne i sporedne likove u priči
– razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
– otkriva sličnosti i razlike između različitih tekstova koji obrađuju istu temu
Učenik čita književni tekst i uz povremenu pomoć prepričava tekst.
AJK OŠ B.4.3.
Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom, iskustvima i doživljajima.
− služi se zavičajnim govorom u usmenome i pisanome izražavanju
− dramatizira tekstove prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima
− izražava se i komunicira kroz geste i pokrete
− koristi jezične vještine i bogat rječnik na albanskome jeziku i dijalektu prikladnome za svoju dob
− piše kraće pjesme i sastavke na standardnome albanskom jeziku
– prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
– stvara različite individualne uratke: pripovijeda sadržaj književnoga teksta iz perspektive drugoga lika, vremena ili mjesta, izražajno čita književne tekstove, recitira/krasnoslovi, piše dnevnik, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip
− razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše kraće sastavke i pjesme na albanskome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
Preporučene vrste tekstova: slikopriča, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, brojalica, basna, kazalište lutaka, strip.
Medijski sadržaji:
– albanski animirani filmovi, filmske bajke
– albanske dječje mrežne stranice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Istražujemo kulturu i medij .
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.4.1.
Učenik određuje položaj Albanije i Kosova na geografskoj karti.
− opisuje oblik granice i državne simbole Republike Hrvatske, Republike Albanije i Republike Kosova (himna, zastava, grb)
− imenuje i pokazuje na zemljovidu najvažnije kulturno-povijesne spomenike
− imenuje i uspoređuje izgled svojega zavičaja s nekim reljefima u Albaniji i Kosovu
Učenik se koristi različitim izvorima informacija; objašnjava položaj Republike Hrvatske, Republike Albanije i Republike Kosova; snalazi se na zemljovidu.
AJK OŠ C.4.2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.
− razgovara i iznosi stavove o pripadanju albanskomu narodu
− izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima
− opisuje najvažnije pučke običaje i najpoznatije osobe
− izdvaja važnije događaje iz zavičajne povijesti
− imenuje zaštićena područja svojega zavičaja
− likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći se različitim tehnikama i materijalima
Učenik opisuje važna postignuća znamenitih Albanaca, ustrojstvo Republike Hrvatske i Republike Albanije te njihova nacionalna obilježja; prepoznaje i izvodi glazbeno-izražajne elemente skladbe; oblikuje likovni rad na zadanu temu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i/ili Čitam i stvaram .
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalnom zajednicom i ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
5. razred OŠ − 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.5.1.
Učenik razumije sadržaj kratkoga i jednostavnoga teksta na zadanu temu.
− pokazuje razumijevanje sadržaja teksta
– prepoznaje glavnu misao i izdvaja ključne informacije u kratkome i jednostavnome tekstu
– postavlja pitanja i odgovara na pitanja
– prepričava kratak i jednostavan tekst
− uočava važnost jezika za očuvanje identiteta
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratak tekst na zadanu temu.
AJK OŠ A.5.2.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
– sudjeluje u vrlo kratkome razgovoru na zadanu temu
– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igranju uloga
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
AJK OŠ A.5.3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst na zadanu temu.
– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku
– odgovora na postavljena pitanja
– pravilno piše poznate i učestale riječi
− sastavlja opis prema zadanoj temi (osoba, prostor, predmet)
− piše pismo (službeno, osobno)
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na zadanu temu te na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: moja obitelj, vrijeme, odjeća i obuća, zavičaj i domovina, šetnja gradom, zemlje i nacionalnosti, svijet oko mene, dječja književnost, značajni datumi.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, pisanje čestitki i razglednica, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, pisanje dijela priče koji nedostaje, pjevanje, recitiranje, gluma, pantomima, zagonetke, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, izrada prezentacija i plakata, kraća dramatizacija.
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom te pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika, istovremeno se potiče višejezičnost.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.5.1.
Učenik čita i prepričava s razumijevanjem književni i neknjiževni tekst.
– razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova
– izražajno čita književne tekstove
– povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom
– prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom i pokretom
– koristi nazive na albanskome jeziku za pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, igrokaz, dječji roman
Učenik uz povremenu pomoć učitelja čita i prepričava književni i neknjiževni tekst.
AJK OŠ B.5.2.
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu sa stvarnim životom.
– objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika
– izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom
– razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
– povezuje književni tekst s vlastitim iskustvom
Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoja zapažanja i misli te sudjeluje u razgovoru o tekstu.
AJK OŠ B.5.3.
Učenik pronalazi podatke zadane tematike iz književnoga i neknjiževnoga teksta iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
– prepoznaje ključni podatak u tekstu
– pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima
– kombinirajući izvore informacija prema svojim zanimanjima i potrebama, iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi podatke zadane tematike iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: kratka pripovijetka, bajka, dječje pjesme, kratke narodne poslovice, kratki igrokaz, dječji roman, strip u tiskanome i digitalnome udžbeniku, na mrežnim stranicama i u drugim izvorima.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o mogućnostima učenika.
Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.5.1.
Učenik istražuje albansku kulturu, njeguje pozitivan odnos prema albanskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama i nadograđuje prethodna znanja.
– prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenoga materijala
– od prikupljenoga materijala odabire teme iz povijesti Albanaca (prapovijesno i antičko doba na prostoru današnje Albanije i Kosova, nalazišta i lokaliteti na području Albanije i Kosova) koje predstavlja u obliku malih projekata
– sudjeluje u obilježavanju i objašnjava važnost posebnih datuma, dana te albanskih blagdana i praznika
– stječe pozitivan stav prema učenju albanskoga jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (albanska glazba, albanski filmovi, albanski časopisi, djela albanske dramske i likovne umjetnosti i kulturne baštine)
Učenik povezuje prikupljene informacije, na temelju prikupljenoga materijala donosi zaključke o svome identitetu, te opisuje najvažnije povijesne događaje i osobe albanske povijesti.
AJK OŠ C.5.2.
Učenik istražuje i uspoređuje različita obilježja geografskoga prostora Albanije i Kosova.
– pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnome gradu i regijama Albanije i Kosova
– opisuje položaj i način života Albanaca
Učenik opisuje položaj Albanije, Kosova i Hrvatske; izdvaja i pokazuje na zemljovidu prirodno-geografske i upravne regije Albanije i Kosova.
AJK OŠ C.5.3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela albanske glazbene, dramske i likovne umjetnosti.
– prepoznaje i razlikuje zvučne značajke albanske folklorne glazbe
– izrađuje plakat/prezentaciju i izlaže o glazbenome, dramskome i likovnome umjetniku te iznosi svoje mišljenje
– upoznaje elemente narodnih nošnji Albanaca
Učenik prepoznaje kontekst u kojemu se izvodi albanska tradicijska glazba, prepoznaje elemente albanskih narodnih nošnji; prepoznaje djela dramske i likovne umjetnosti.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Albanski folklor, dokumentarni film, igrani film, televizijska emisija, kazališne predstave na albanskome jeziku.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj potiče učenika na iskazivanje svojega stava o gledanome filmu ili predstavi za djecu, kao i na stvaralačke aktivnosti: raspravlja o gledanoj predstavi ili filmu, stvara svoj album fotografija, izvođenje kazališnih predstava.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Ishodom se potiče osobni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
6. razred OŠ − 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.6.1.
Učenik razumije i reproducira kratke i jednostavne tekstove poznate tematike.
– razlikuje različite svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te izdvaja glavnu poruku teksta
– opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
– oblikuje i izgovara kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
– pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitome izboru
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te uz povremenu pomoć govori kratke tekstove.
AJK OŠ A.6.2.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja
– sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga
– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru.
AJK OŠ A.6.3.
Učenik piše kratak tekst poznate tematike.
– oblikuje vrlo kratke i
vrlojednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica
– dopunjava različite jednostavne obrasce poznatim riječima
– pravilno piše poznate i učestale riječi
– odgovora na postavljena pitanja
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: književnost za djecu i mlade, okoliš, slobodno vrijeme, svijet oko mene, drugi i drugačiji, značajni datumi.
Usmeno opisivanje učionice, škole, mjesta u kojem žive, prostorije; promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije; glavni i razvijajući rečenični dijelovi.
Učenici uz pomoć rječnika mogu uspoređivati sličnosti albanskih i hrvatskih frazema, kao i poslovica te pokušati prevesti neke od učestalijih fraza i poslovica.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova:
priče i basne, prilagođeni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnomu razvoju učenika, pjesme (tradicionalne i suvremene), dijaloški i opisni tekstovi, članci/tekstovi za školarce.
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, pjevanje, recitiranje, gluma, pantomima, razne igre, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, izrada čestitke, plakata, brošure, kraća dramatizacija, snimanje kratkoga filma, izrada prezentacija.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika, ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaj književnoga teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe.
– izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst
– uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan
– pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njim i s vlastitim doživljajem
– razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču učenik kao da sudjeluje u stvarnome događaju)
– uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom čitanja
Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoja zapažanja i misli te na poticaj sudjeluje u razgovoru o tekstu.
AJK OŠ B.6.2.
Učenik prosuđuje književni tekst na temelju znanja i iskustva o svijetu oko sebe te objašnjava uočene ideje i problematiku.
– stvara vizualne prezentacije književnoga teksta
– poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke
– komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja
– uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
– prepoznaje glavne ideje književnoga teksta
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje književni tekst te objašnjava uočene ideje i problematiku.
AJK OŠ B.6.3
Učenik pronalazi potrebne informacije u skladu sa svojim potrebama i zanimanjima.
– razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne
– pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim zanimanjima i potrebama
– izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje
– služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija
– ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta
– provjerava točnost informacija, citira izvor informacija
Učenik pronalazi potrebne informacije uz pomoć učitelja.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom .
Preporučene vrste tekstova: kratke priče, pripovijetke, pjesme, legende.
Medijski sadržaji:
– digitalni dječji časopis Flasim shqip
– emisija Kiriki- shqip me fëmijë , Radio Orange Beč
– albanski animirani filmovi, filmske bajke, albanski igrani filmovi
– edukativni sadržaji na albanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i Istražujemo kulturu i medij .
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.6.1.
Učenik istražuje i opisuje prirodno-društvena geografska obilježja Albanije i Kosova te dodatne informacije radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja (o vlastitoj kulturi i drugim kulturama).
– opisuje povijesne albanske ličnosti, dijela albanske kulturne baštine (likovna i glazbena umjetnost), provodi učeničke projekte o zanimljivostima Albanije i Kosova
– analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu (Iliri, naši preci; Srednji vijek, od Arbra do Albanaca; stvaranje albanskih država)
– obilježava i objašnjava važnost posebnih datuma, dana albanskih blagdana i praznika te običaja koji nisu uobičajeni za hrvatsku kulturu
– istražuje i opisuje osnovne činjenice i obilježja albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Učenik uz povremenu pomoć navodi i sažeto prepričava usvojene činjenice o albanskoj kulturi te povezuje činjenice povezane s albanskom kulturom i kulturom albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s hrvatskom kulturom.
AJK OŠ C.6.2.
Učenik povezuje i koristi osnovne tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– pjevanjem izvodi autorske i tradicijske albanske pjesme
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura albanskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem te oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija i programi za montažu)
Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Istražujemo kulturu i medij mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom i Čitam i stvaram .
Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja, kao i i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Istražujemo kulturu i medij .
Preporučene vrste tekstova:
– putokaz Gjirokastra
– putokaz Shkodra
– putokaz Berati .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju i stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni samostalnost i samoinicijativnost učenika te poštuje njegove individualne mogućnosti. Važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.
Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život albanske zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
Preporučeni mediji:
– digitalni časopis Flasim shqip
– televizijska emisija – Prizma, Manjinski mozaik
– televizijska emisija URA-RTSH
– emisija Larg dhe afër – Radio Tirana 1 .
7. razred OŠ − 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.7.1.
Učenik razumije jednostavne tekstove i zna oblikovati tekst jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura.
– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
– prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome i jednostavno prilagođen tekstu
– razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama; opisuje poznate situacije, radnje i odnose te prepričava događaje
– razumije jednostavne sadržaje u časopisima, na radiju, televiziji ili na internetu
Učenik uz povremenu pomoć razumije srednje dugi tekst iz poznatoga okruženja i uz povremenu pomoć govori kraće tekstove.
AJK OŠ A.7.2.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome neplaniranom i planiranome kratkom razgovoru.
– postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se jednostavnim morfosintaktičkim strukturama
– sudjeluje u jednostavnim dijalozima i igrama uloga
– sudjeluje u planiranome i neplaniranome razgovoru poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru.
AJK OŠ A.7.3.
Učenik piše kratak tekst primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
– planira strukturu i sadržaj teksta
– piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu
– koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
– primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: kultura i zabava, književnost za mlade, zdrav život, okoliš, prava djeteta, putovanja, drugi i drugačiji, slavni Albanci, značajni datumi.
Albanci u Osijeku i Grad Osijek, Albanci u Zagrebu, Albanci u Rijeci, Albanci u Zadru (uz osvrt na zadarske Arbanase), Albanci u Istri (gdje je zastupljenost albanske manjine dosta velika).
Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, zanimanjima i mogućnostima učenika istovremeno potičući višejezičnost.
Preporučeni gramatički sadržaji:
Sklonidba imenica, pridjeva i brojeva ; Pravopis osnovnih i rednih brojeva ; Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi ; Funkcija riječi u rečenici .
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika, a koji se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Dramatizacija teksta, naglasak je na govornoj komunikaciji, rješavanje radnih listova, individualno i u skupinama.
Preporučene aktivnosti:
pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, bojenje, razne igre, ples, vrlo jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, izrada čestitke, plakata, slikovnica.
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.7.1.
Učenik tumači i prosuđuje književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva.
– tumači književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva
– objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
– obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja s obzirom na tematiku, likove i način izlaganja
– zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže svoje stavove i iskustva, interpretira tekst i iznosi stavove.
AJK OŠ B.7.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
– dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu na standardnome albanskom jeziku, osmišljava scenografiju
– izražava se pokretom prema vlastitome zanimanju potaknut različitim iskustvima i doživljajima
– služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom albanskoga standardnog jezika i zavičajnoga govora
– piše pjesme i sastavke na standardnome albanskom jeziku
– dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječi na albanskome i hrvatskome standardnom jeziku, ali i na zavičajnome govoru
– kritički uspoređuje svoj rječnik s rječnikom ostalih učenika radi bogaćenja vlastitoga rječnika
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše pjesme i sastavke na albanskome jeziku.
AJK OŠ B.7.3.
Učenik samostalno vrši odabir informacija iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost u skladu s postavljenim zadatkom.
– pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim zanimanjima i potrebama
– pronalazi potpune i provjerene informacije
– provjerava točnost prikupljenih informacija
– pronađene informacije uspoređuje i izabire ih prema korisnosti
Učenik uz povremenu pomoć vrši odabir informacija i izvršava zadatke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom .
Preporučene vrste tekstova: poslovice, mudre izreke, pripovijetka, pjesma, poezija, proza i dramska djela iz albanske književnosti, roman.
Medijski sadržaji:
– kazališne predstave za djecu
– dječja knjiga Nga sënduku i gjyshes
– albanski igrani i dokumentarni filmovi
– edukativni sadržaji na albanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Govorim i pišem na albanskom jeziku ili Istražujemo kulturu i medij .
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.7.1.
Učenik izgrađuje pozitivan stav o važnosti vlastitoga identiteta kao albanskoga, europskoga građanina i uspoređuje sličnosti i razlike između vlastite te albanske kulture i drugih kultura.
– raspravlja o važnosti identiteta za narod
– izrađuje turističke karte te opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika pojedinih regija Albanije, Kosova i Hrvatske u kojima žive Albanci
– izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Albanije do 20. stoljeća; važnost albanskih velikana (umjetnici, znanstvenici, sportaši)
– obilježava posebne datume, dane, albanske blagdane i praznike te ih globalno usvaja kao dio vlastite kulture razvijajući svijest o svojemu albanskom podrijetlu
– izvještava o obilježjima albanskih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura
– opisuje i tumači kulturno- -prosvjetnu djelatnost i značaj albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Učenik uz povremenu pomoć navodi i imenuje sličnosti i razlike među različitim kulturama.
AJK OŠ C 7.2.
Učenik prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– pjevanjem izvodi autorske i tradicijske albanske pjesme
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura albanskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija i programi za montažu i obradu videa)
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kulturne manifestacije albanskih udruga; Dani nacionalnih manjina; Dani albanske kulture; Dani kraljice Teute; manifestacija povodom Međunarodnog dana materinskoga jezika Pričaj mi na svom jeziku u Zagrebu;
Preporučeni mediji:
– digitalni časopis Flasim shqip
– televizijska emisija – Prizma, Manjinski mozaik
– televizijska emisija URA-RTSH
– emisija Larg dhe afër – Radio Tirana 1
– portal diasporashqiptare.al
– portal nacionalnemanjine.hr .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju.
Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Istražujemo kulturu i medij prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalne zajednice i ponudi društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu .
8. razred OŠ − 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK OŠ A.8.1.
Učenik razumije i reproducira srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike.
– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike
– prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugome i jednostavnome te prilagođenome tekstu
– opisuje poznate situacije, radnje i odnose te prepričava događaje
– opširnije izvještava o poznatim temama
– prepoznaje kronološki tijek događaja
Učenik uz povremenu pomoć razumije srednje dug tekst poznate tematike te uz povremenu pomoć govori srednje duge tekstove.
AJK OŠ A.8.2.
Učenik sudjeluje u kratkome neplaniranom i planiranom srednje dugome razgovoru.
– postavlja i odgovara na pitanja
– sudjeluje u kratkim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga
–sudjeluje u kratkome neplaniranom razgovoru poznate tematike
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugome razgovoru.
AJK OŠ A.8.3.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike.
– primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke – povezuje nekoliko rečenica u logičnu cjelinu
– pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučana jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dug tekst poznate tematike.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni gramatički sadržaji:
Rečenica i rečenični dijelovi ; Nezavisna i zavisna rečenica ; Usklađena složena rečenica ; Književni jezik i narječja ; Izravan i neizravan govor ; Životopis ; Intervju ; Opis grada, sela ; Opis zgrade ; Monolog ; Dijalog .
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:
Osobni identitet ; Vrijeme ; Zanimanja i usluge ; Stari zanati ; Slavni Albanci i Albanke ; Nacionalnosti i jezici ; Ekologija ; Umjetnost ; Blagdani .
B. ČITAM I STVARAM
AJK OŠ B.8.1.
Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim tekstovima .
– imenuje i opisuje događaje u kronološkome slijedu radi cjelovitoga razumijevanja
– uočava strukturu književnoga teksta
– opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja na specifičnosti u književnome tekstu
– opisuje figurativni jezik pjesništva
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst.
AJK OŠ B.8.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima.
– dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
– izražava se pokretom i plesom prema vlastitome zanimanju potaknut različitim iskustvima i doživljajima
– služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom albanskoga jezika i zavičajnoga govora primjereno dobi
– piše pjesme i sastavke na standardnome albanskom jeziku
– dopunjava svoj razlikovni rječnik u koji unosi riječ na albanskome i hrvatskome jeziku, ali i na zavičajnome govoru (ako postoje)
– razlikuje neknjiževne riječi od jezičnoga standarda sa sviješću da se radi o jednakovrijednim riječima
Učenik iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše pjesme i sastavke na albanskome jeziku.
AJK OŠ B.8.3.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova sa svrhom komercijalizacije i oblikovanja stavova.
– objašnjava snagu medijskih poruka kojima je svakodnevno okružen i njihov utjecaj na vlastiti doživljaj stvarnosti i oblikovanje vlastitih stavova
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava medijske tekstove i njihove poruke.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Narodne i autorske balade, legende, poslovice, uzrečice; narodne priče, narodne pjesme, frazeologija, prevođenje jednostavnih tekstova s albanskoga na hrvatski jezik i obrnuto.
Stara i nacionalna renesansna književnost, suvremena književnost.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova:
tradicionalne i suvremene pjesme, pripovijetka, anegdota, pjesma, igrokaz, strip, dijaloški tekst, neknjiževni tekst.
Medijski sadržaji:
– albanski igrani i dokumentarni filmovi
– dječji časopis Klubi i f ëmijëve , časopis Flasim Shqip , časopis Iliria
– edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na albanskim internetskim stranicama.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK OŠ C.8.1.
Učenik kritički povezuje informacije o albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama u novim kontekstima.
– obilježava posebne datume, albanske blagdane i praznike kao dio vlastite kulture i uspoređuje ih s važnim datumima drugih kultura
– u različitim multimodalnim izvorima pronalazi i obrazlaže informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi i kulturnoj baštini, prirodno-geografskim i društveno-gospodarskim obilježjima, važnim događajima: povijest Albanaca, kneževina Arberija i Skenderbegova država, Albanci od renesanse do danas, osobe albanske likovne i glazbene umjetnosti
– izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
– opisuje, navodi i razumije uzroke i posljedice doseljavanja Arbanasa i Albanaca u Hrvatsku te povezuje te informacije s vlastitom obiteljskom poviješću
– razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje te otvoreno prihvaća prilike za korištenje albanskoga jezika izvan nastave i za upoznavanje s albanskom kulturom u autentičnome okruženju
Učenik uz povremenu pomoć povezuje nove informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.
AJK OŠ C.8.2.
Učenik razvija i koristi tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
– pjevanjem izvodi autorske i tradicijske albanske pjesme
– izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura albanskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini
– predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega
– likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl., programi za obradu fotografija te programi za montažu i obradu videa)
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Folklorna tradicija i običaja Albanaca ; Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa ; Kulturne manifestacije albanskih udruga ; Dani albanske kulture ; Dani kraljice Teute ; Manifestacija povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika Pričaj mi na svom jeziku u Zagrebu ; Dan albanskoga kazališta ; Putovanja .
Preporučeni mediji:
– virtualni posjet muzejima Albanije i Kosova
– televizijska emisija Manjinski mozaik , Prizma
– televizijska emisija URA – Radio-televizija Albanije
– televizijska emisija Larg dhe afër-Radio Tirana 1
– portal diasporashqiptare.al
– portal nacionalnemanjine.hr
– www.iliria.com.hr
– www. kazaliste-mergimtari.hr
– putokaz Gjirokastra
– putokaz Shkodra
– putokaz Berati
– putokaz Prizreni
– putokaz Prishtina .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u albansku manjinsku zajednicu.
TABLICA PRAVOPISNIH PRAVILA ZA OSNOVNU ŠKOLU
1. razred
− piše prvu riječ u rečenici velikim slovom
− piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta koja su mu poznata
− piše rečenični znak na kraju rečenice
2. razred
− pravilno rabi točku i upitnik na kraju rečenice
− pravilno rabi veliko slovo na početku rečenice
− u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− pravilno rabi veliko slovo za imena ljudi, mjesta i životinja
− pravilno rastavlja riječi na kraju retka
− zapisuje riječima brojeve od 1 do 20
3. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− rabi oznake za mjerne jedinice
− piše veliko slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju, nebeskih tijela
− primjenjuje pravila pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
4. razred
− rastavlja riječi na slogove na kraju retka
− prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
− rabi oznake za mjerne jedinice
− piše veliko slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u zavičaju, nebeskih tijela
− primjenjuje pravilo pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
− piše dvotočku i zarez u nabrajanju
− pravilno piše pokrate višečlanih naziva
− razlikuje upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i navodnike u pisanju upravnoga govora
− pravilno piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
− piše oznake za mjerne jedinice
5. razred
− pravilno rabi interpunkcijske znakove
− pravilno rastavlja riječi na kraju retka
− pravilno piše niječne dijelove nuk i s’ u rečenici
− pravilno postavlja interpunkcijske znakove u dijalogu
− rabi veliko slovo na početku rečenice, kod vlastitih imenica i u drugim slučajevima, kao što su: nazivi ulica, ustanova i sl.
− pravilno piše množinu imenica muškoga roda kao što su shkëmb , mulli , lepur
− pravilno rabi izostavnik u upitnoj zamjenici ç’? i kod niječnoga participa s’
− ispravno piše datume
6. razred
− pravilno rabi točku, zarez i uskličnik u različitim vrstama rečenica
− rabi tri točke, kada je intonacija rečenice nedovršena
− pravilno piše samoglasnik ë u osnovi riječi
− pravilno zapisuje riječi koje imaju skupine samoglasnika i dvoglasnike - ie i - je
− pravilno zapisuje imenice koje imaju dva oblika množine prema različitome značenju
− pravilno zapisuje izvedene riječi s nastavcima -si , -ri , -ar , -tar , -tor , -shëm i sl.
− pravilno piše složenice, kada druga riječ počinje samoglasnikom
− pravilno piše priložene riječi
7. razred
− pravilno rabi dvotočku, navodnike, točku sa zarezom i zagradu
− pravilno piše zvučne suglasnike na kraju i u osnovi riječi
− pravilno zapisuje riječi koje počinju početnim suglasnicima sh- , zh- , ç-
− pravilno zapisuje riječi koje počinju početnim suglasnikom s- , z-
− pravilno piše suglasnik j
− pravilno piše suglasnik h
− pravilno zapisuje riječi s rr
− pravilno piše nj u osnovi i na kraju riječi
− pravilno piše suglasničke skupine mb , ng , nd , ngj
− pravilno piše upravni i neupravni govor
8. razred
− pravilno rabi interpunkcijske znakove
− pravilno zapisuje upravni i neupravni govor
− pravilno piše riječi koje sadržavaju skupinu ye , ua , ue
− pravilno piše riječi u kojima se susreću dva ista samoglasnika
− pravilno rabi izostavnik u kratkim oblicima osobne zamjenice
− pravilno piše neke vrste riječi stranoga podrijetla
− pravilno piše prednji član imenica, pridjeva i posvojnih zamjenica ( i , e , të , së )
− pravilno rabi čestice i prijedloge u slučajevima ponavljanja i neponavljanja
Srednja škola Albanski jezik i kultura
1. razred SŠ – 105 sati godišnje
Ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK SŠ A.1.1.
Učenik razumije dug tekst i reproducira dug i jednostavan tekst.
– analizira glavnu poruku teksta i izdvaja ključne informacije
– prikazuje ukratko sadržaj teksta koji sluša ilustrirajući ga detaljima iz teksta
– planira, oblikuje i govori tekstove srednje dužine o poznatim temama
– interpretira informacije koje dobiva iz različitih izvora kao što su npr. televizija, internetske stranice i sl.
– svoje interpretacije slušanih tekstova podupire primjerima, idejama i detaljima iz teksta
– analizira tekst koji sluša
– vlastitim riječima definira glavne argumente teksta
– razlikuje uzrok i posljedicu
– razlikuje i raspravlja o različitim stajalištima u tekstu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i jednostavan tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.1.2.
Učenik sudjeluje u dužem planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
– razmjenjuje informacije i sudjeluje u dugim razgovorima o poznatim temama
– samostalno produktivno rabi uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– govori jasnom dikcijom, tečno i pravilnom intonacijom
– u govoru se služi standardnim jezikom
– izbjegava neprimjerenu uporabu riječi i jezičnih oblika koji štete albanskomu jeziku u govoru
– razlikuje književni i neknjiževni oblik
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dužega razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.1.3.
Učenik piše dug tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
– utvrđuje svrhu, temu i predmet pisanih radova
– prenosi informacije iz poznatih tekstova
– rabi neformalni stil pisanja tekstova
– rabi jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica u tekstu
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
– primjenjuje gramatičko i pravopisno znanje tijekom pisanja
– služi se standardnim jezikom pri pisanju
– izbjegava gramatičke i pravopisne pogreške pri pisanju
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.1.1.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
– izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva
– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
– objašnjava u čemu uživa dok čita
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje i stav.
AJK SŠ B.1.2.
Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju.
– učenik razgovara o različitim interpretacijama teksta
– interpretira tekstove te daje argumente i primjere koji potkrepljuju njegovu interpretaciju
– donosi zaključke nakon čitanja i razumijevanja teksta
– ocjenjuje ideje prenesene tekstom, jezik i stil autora, dok argumentira svoje mišljenje
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– raspravlja o tome kako tekst djeluje na njega, njegov emocionalni svijet ili njegove osjećaje
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć učitelja interpretira tekst i oblikuje vlastite radove.
AJK SŠ B.1.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnom i profesionalnom zanimanju
– izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– grupira tekstove koje čita prema žanrovima i književnim vrstama
– razlikuje književni tekst od neknjiževnoga teksta
– utvrđuje ključne podatke
Učenik opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja informacije te odabire relevantne informacije iz različitih izvora.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.1.1.
Učenik raspravlja o informacijama o albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama.
– proširuje spektar informacija o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi i kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– raspoznaje sličnosti i razlike između hrvatske kulture, albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– istražuje i opisuje obilježja suvremene Republike Albanije, Republike Kosova prateći aktualna događanja i važne pojedince
– analizira položaj albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj te istražuje doprinos pojedinaca albanskoga ili hrvatskoga podrijetla hrvatskoj kulturi i znanosti
– razvija samopouzdanje pri uporabi jezičnih vještina albanskoga jezika te pokazuje zanimanje u neposrednome susretu s albanskom kulturom u autentičnome okruženju
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže sličnosti i razlike između albanske kulture, kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te tumači zaključke o svim ovim kulturama i vlastitoj kulturi.
AJK SŠ C.1.2.
Učenik izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– sudjeluje u raznolikim glazbenim, dramsko- -scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim sklonostima, bilo samostalno ili u skupini
– izvodi javne nastupe u razredu, školi ili izvan nje, prilagođavajući se vlastitim zanimanjima
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima, a potpomognut učiteljskim poticajem, odabire raznolike tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te hrabro izlazi pred publiku kako bi javno nastupao u školi ili izvan nje, samostalno ili u skupini.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Upoznavanje ; Obitelj ; Putovanja ; Dnevni program ; Odjeća i boje ; Sati ; Kalendar ; Stanovanje ; Albanski običaji vezani uz blagdane .
Gramatičke teme: Gramatički rod ; Zamjenice ; Glagol biti; Padeži .
Prepričavanje i opisivanje sebe, svoje obitelji. Opisivanje svojega dnevnog programa i mjesta stanovanja. Uspoređivanje običaja i opisivanje blagdanskih običaja svoje obitelji.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Dramatizacija teksta u nastavi jezika naglašava govornu komunikaciju kao ključni element. Učenici će aktivno sudjelovati u dramatizaciji, stvarajući živopisne situacije koje potiču razvoj njihove govorne vještine. Osim toga, rješavanje radnih listova bit će dinamično iskustvo, provođeno kako individualno, tako i u skupinama, potičući suradnju i razmjenu ideja među učenicima.
Leksički sadržaji pažljivo će se birati, prilagođavajući se razvoju i dobi učenika, uzimajući u obzir i korelaciju s drugim nastavnim predmetima te međupredmetnim temama. U procesu odabira tema, učitelj će uzeti u obzir potrebe, zanimanja i mogućnosti svojih učenika, pružajući im personalizirano iskustvo učenja.
Poučavanje jezičnih struktura bit će integrirano, provodeći se u odgovarajućim komunikacijskim situacijama umjesto kao izolirani jezični fenomeni. Ovo prilagođavanje uzima u obzir dob učenika, njihov jezični razvoj te iskustva koja su stekli do toga trenutka.
Učitelj će, uzimajući u obzir dob učenika, prilagoditi svoje pristupe učenju, uključujući različite strategije ovisno o vrsti zadatka. Aktivno će upoznati učenike s različitim strategijama, demonstrirati primjere njihove učinkovite uporabe te poticati učenike da ih primjenjuju samostalno, stvarajući tako model koji poboljšava njihove učinke u učenju.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su:
– Podrijetlo albanskoga jezika
– Prvi dokumenti i zapisi na albanskom jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani)
– Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika
– Pravopis albanskoga jezika . Kongres albanskoga pravopisa . Načela na kojima se temelji pravopis albanskog jezika .
2. razred SŠ – 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK SŠ A.2.1.
Učenik razumije dug i srednje složen tekst te govori dug tekst srednje razine složenosti.
– pokazuje razumijevanje teksta koji sluša
– sažima informacije koje su drugi usmeno iznijeli
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– ocjenjuje sadržaj i način usmenoga izlaganja
– odgovara primjereno u raspravi
– otkriva značenje novih riječi kroz kontekst u usmenoj komunikaciji
– razlikuje činjenice i stavove u tekstu
– vodi bilješke koje pokazuju namjerno slušanje
– razlikuje književni i neknjiževni oblik
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.2.2.
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i srednje složenoga razgovora.
– razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima
– utvrđuje elemente komunikacije u govoru
– odgovara na pitanja i postavlja pitanja
– razlikuje obilježja govornoga jezika
– definira razlike između govornoga i pisanoga jezika
– koristi se pravilnom intonacijom, pravilnim naglaskom (riječi i rečenica), odgovarajućom jačinom glasa, kao i stankama kako bi impresionirao druge
– odabire riječi, izraze, odgovarajuću terminologiju i stilska sredstva za izražavanje svojih misli, ideja, osjećaja i mišljenja, kao i za utjecaj na publiku
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i srednje složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.2.3.
Učenik piše srednje dug i srednje složen tekst.
– planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst
– obavlja definirane i potrebne korake tijekom pisanja, koristi se različitim strategijama za planiranje svojega pisanja, logički organizira misli i ideje, uređuje napisano koristeći se mišljenjima drugih
– piše jasno, osobnim stilom i na logičan način, tekstove za različite namjene i za različitu publiku
– piše tekstove različitih vrsta za osobne i službene potrebe, primjenjujući potrebne kriterije za svaku vrstu (oblik)
– primjenjuje gramatička, pravopisna i interpunkcijska pravila u svojim spisima i u procesu uređivanja
– rabi različite izvorne materijale koji mu pomažu tijekom procesa pisanja
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.2.1.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
– obrazlaže razumijevanje teksta
– parafrazira informacije dobivene iz različitih tekstova
– razlikuje i prosuđuje probleme različite prirode koji se odražavaju u različitim tekstovima
– analizira kako tekst određenoga vremenskog razdoblja ili određene kulture odražava povijesno-društvene i kulturne uvjete vremena
– razlikuje činjenice od mišljenja u tekstu, argumentirajući svoj odgovor
– razlikuje reference i prosuđuje vjerodostojnost teksta
– uspoređuje tekstove različitih vrsta
– uspoređuje književni tekst s neknjiževnim tekstom
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoj stav i obrazlaže ga.
AJK SŠ B.2.2.
Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju.
– razgovara o različitim interpretacijama teksta
– objašnjava razliku između fiktivnoga i stvarnoga svijeta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.
AJK SŠ B.2.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnome i profesionalnome zanimanju
– koristi se strategijama čitanja za prepoznavanje obilježja vrste i sadržaja tekstova
– koristi se grafičkim organizatorima u funkciji procesa razumijevanja teksta, parafrazira i sažima obrađene tekstove
– razumije različite vrste tekstova
– otkriva značenje riječi istražujući njezino podrijetlo, analizira i tumači druga i prenesena značenja koja riječ poprima u kontekstu
– rabi nastavne materijale i prati leksikon različitih tekstova kako bi obogatio rječnik
– analizira različite teme, otkrivajući figurativni jezik teksta
– prepoznaje činjenice i mišljenja u različitim tekstovima
– provodi istraživački rad, odabire informacije za različite svrhe, procjenjuje informacije koje su drugi odabrali, sažima različite materijale i donosi zaključke
Učenik opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja informacije te odabire relevantne informacije iz različitih izvora.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.2.1.
Učenik istražuje o albanskoj kulturi, kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama.
– istražuje nove informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu, albanskoj kulturi i kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj kako u školskome, tako i izvanškolskome okruženju
– analizira sličnosti i razlike između vlastite kulture, albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– prati aktualnosti u albanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj putem televizijskih emisija, radijskih programa, albanskoga manjinskog tiska i sličnih izvora
– razvija samopouzdanje u uporabi jezičnih vještina albanskoga jezika kako bi argumentirao vlastite stavove, te sa zanimanjem istražuje albansku kulturu u autentičnome okruženju
Učenik, s povremenom pomoći, provodi istraživanje o albanskoj kulturi i kulturi albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj u različitim kontekstima. Opisuje sličnosti i razlike među tim kulturama i vlastitom, koristeći pri tome stečena saznanja.
AJK SŠ C.2.2.
Učenik povezuje i rabi različite tehnike kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku.
– sudjeluje u raznovrsnim glazbenim, dramsko-scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim zanimanjima i sklonostima, bilo samostalno ili u skupini
– izvodi javne nastupe u razredu, školi ili izvan nje, prilagođavajući se vlastitim zanimanjima
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima, te potaknut učiteljevim poticajem, povezuje i rabi različite tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz raznolike glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te hrabro javno nastupa u školi ili izvan nje, samostalno ili u skupini.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Školski sustav i zanimanja ; U restoranu ; Hobiji i slobodno vrijeme ; U gradu ; Kod liječnika ; U trgovini ; Albanska tradicionalna kuhinja i usporedba s hrvatskom .
Gramatičke teme: Padeži ; Konjugacija glagola ; Imperativ .
Prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja u restoranu, kod liječnika… Opisivanje bolesti i načina liječenja, opisivanje svojega slobodnog vremena i svojih hobija. Uspoređivanje tradicionalne kuhinje Hrvatske i Albanije, Kosova i ostalih albanskih područja.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu s jasnim ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. Ova metoda integrira nastavu jezičnih struktura u odgovarajuće komunikacijske situacije, pridavajući posebnu pažnju tomu da se ne podučava izolirane jezične fenomene. Umjesto toga, prilagođava se dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Važno je napomenuti da termin uz pomoć u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati podršku nastavnika, poput postavljanja dodatnih pitanja, ali i podršku drugih učenika, rad prema predlošku ili korištenje udžbenika i slično.
Strategije učenja i uporabe jezika ne predstavljaju zaseban predmet, već su integrirane u nastavu koristeći iste jezične sadržaje koji doprinose ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijske jezične kompetencije . Učitelj ima ulogu upoznavanja učenika s različitim strategijama, prilagođavajući ih tipu zadatka, uzimajući u obzir dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja. Aktivno demonstrira primjere uporabe strategija i potiče učenike da ih primjenjuju, pružajući im model koji služi kao temelj za unapređenje njihovih učinkovitosti u učenju.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su:
– Podrijetlo albanskoga jezika
– Prvi dokumenti i zapisi na albanskome jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani)
– Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika
– Pravopis albanskoga jezika . Kongres albanskoga pravopisa. Načela na kojima se temelji pravopis albanskoga jezika.
3. razred SŠ – 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK SŠ A.3.1.
Učenik razumije dug i složen tekst te govori dug tekst srednje razine složenosti.
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura
– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
– analizira namjeru govornika ili poruku koju čuje
– pokazuje kako izbor riječi i gesta otkriva namjeru govornika
– ocjenjuje vjerodostojnost govornika
– razlikuje bitnu od nebitne informacije
– govori duge i složene tekstove
– detaljno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje sadržaje te iznosi mišljenje ili stav o njima
– jasno predstavlja poznatu temu
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje dug tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.3.2.
Učenik sudjeluje u dužemu neplaniranom razgovoru i dugome planiranom razgovoru.
– zauzima određeni stav tijekom skupne rasprave
– iznosi osobno mišljenje o predmetu o kojemu se raspravlja
– sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama
– započinje, prati, održava i završava razgovor
– postavlja prava pitanja kada se raspravlja o različitim temama
– odgovara na tuđa pitanja dajući pojašnjenja i ilustracije
– identificira čimbenike (organizacija, stil, književna sredstva, izbor riječi, ton, sadržaj, gledište itd.) koji utječu na sastav njegove poruke
– prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.3.3.
Učenik piše dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta (sastavak, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo)
– prati sve korake procesa pisanja
– pretražuje i odabire podatke iz različitih izvora (tiskanih i elektroničkih) kako bi potkrijepio svoje ideje u pisanome radu
– razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja
– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
– koristi se mišljenjima i prijedlozima drugih za uređivanje sadržaja i organizacije napisanoga
– koristi se znanjem interpunkcijskih pravila za uređivanje vlastitoga i tuđega zapisa
– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.3.1.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
– obrazlaže razumijevanje teksta
– parafrazira informacije dobivene iz različitih tekstova
– razlikuje i prosuđuje probleme različite prirode koji se odražavaju u različitim tekstovima
– analizira kako tekst određenoga vremenskog razdoblja ili određene kulture odražava povijesno-društvene i kulturne uvjete vremena
– razlikuje činjenice od mišljenja u tekstu, argumentirajući svoj odgovor
– razlikuje reference i prosuđuje vjerodostojnost teksta
– uspoređuje tekstove različitih vrsta
– uspoređuje književni tekst s neknjiževnim tekstom
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoj stav.
AJK SŠ B.3.2.
Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju.
– razgovara o različitim interpretacijama teksta
– objašnjava razliku između fiktivnoga i stvarnoga svijeta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.
AJK SŠ B.3.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnom i profesionalnom zanimanju
– koristi se strategijama čitanja za prepoznavanje obilježja vrste i sadržaja tekstova
– koristi se grafičkim organizatorima u funkciji procesa razumijevanja teksta, parafrazira i sažima obrađene tekstove
– razumije različite vrste tekstova
– otkriva značenje riječi istražujući njezino podrijetlo, analizira i tumači druga i prenesena značenja koja riječ poprima u kontekstu
– rabi nastavne materijale i prati leksikon različitih tekstova kako bi obogatio rječnik
– analizira različite teme, otkrivajući figurativni jezik teksta
– prepoznaje činjenice i mišljenja u različitim tekstovima
– provodi istraživački rad, odabire informacije za različite svrhe, procjenjuje informacije koje su drugi odabrali, sažima različite materijale i donosi zaključke
Učenik uz povremenu pomoć odabire relevantne informacije, uspoređuje ih i povezuje s vlastitim iskustvom.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.3.1.
Učenik integrira različite informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu i različite elemente albanske kulture, kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
– objašnjava složenost vlastite, albanske i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
– poopćava vlastite ideje o vlastitoj, albanskoj i drugim kulturama te ih objašnjava integrirajući različite kulturne elemente
– pronalazi i predstavlja informacije o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Albaniji, Republici Kosovu i albanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj
– postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti albanskoga jezika te se sa zanimanjem izravno susreće s albanskom kulturom u autentičnome okruženju izražavajući svoje stavove, osjećaje i mišljenja
Učenik, uz povremenu pomoć, integrira različite informacije o Republici Albaniji, Republici Kosovu te različite elemente albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj u cjelovitu sliku. Dodatno, objašnjava sličnosti i razlike među tim aspektima, uspoređujući ih s vlastitom kulturom i drugim kulturama.
AJK SŠ C.3.2.
Učenik rabi i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja na albanskom jeziku i kritički ih prosuđuje.
– sudjeluje u raznovrsnim glazbenim, dramsko- -scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim interesima i sklonostima, bilo samostalno ili u skupini
– izvodi javne nastupe u razredu, školi ili izvan nje, prilagođavajući se vlastitim zanimanjima.
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima, te potaknut učiteljevim poticajem, koristi i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz raznovrsne glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te hrabro nastupa pred publikom, bilo samostalno ili u skupini, kako u školi, tako i izvan nje.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Međuljudski odnosi ; Godišnji odmor i izleti ; Sport, Zdravlje i prevencija ; Zanimanja, Računala i internet ; Školski sustav u Albaniji, Kosovu i ostalim albanskim područjima .
Gramatičke teme: Glagoli kam i jam ; Glagolske imenice ; Kondicional ; Buduće vrijeme ; Stupnjevanje pridjeva ...
Prepričavanje nekoga događaja s izleta, utakmice, obrazlaganje zbog čega je važno voditi zdrav život i baviti se sportom. Usporedba školskoga sustava u Hrvatskoj i Albaniji, Kosovu i ostalim albanskim područjima.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pri odabiru leksičkih sadržaja, učitelj će imati na umu razvoj i dob svojih učenika, nastojeći uskladiti gradivo s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Dodatno, pri izboru tema, učitelj će se voditi potrebama, zanimanjima i mogućnostima učenika, pružajući im priliku za angažirano učenje.
Učitelj će rabiti različite metode kako bi potaknuo raznolikost aktivnosti u učionici. To uključuje dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomimu, glumu, različite igre, ples, vrlo jednostavne kratke dijaloge s uvježbanim jezičnim sredstvima koji simuliraju stvarne komunikacijske situacije te projektni zadatci poput izrade čestitki, plakata ili skečeva.
Na receptivnoj razini, učenici će biti izloženi širem rasponu jezičnih struktura od onih navedenih, omogućavajući im da prošire svoje jezično znanje.
Kulturni sadržaji koji se uključuju u nastavu trebaju biti bliski iskustvu učenika, pružajući im priliku za usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi. Po potrebi, ti kulturni aspekti mogu se dodatno pojasniti na materinskome jeziku kako bi se osiguralo bolje razumijevanje. Ovo će dodatno obogatiti nastavni proces i povezati jezično učenje sa širim kulturnim kontekstom.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su:
– Podrijetlo albanskoga jezika
– Prvi dokumenti i zapisi na albanskome jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani)
– Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika
– Pravopis albanskoga jezika . Kongres albanskoga pravopisa . Načela na kojima se temelji pravopis albanskoga jezika .
4. razred SŠ – 105 sati godišnje
A. GOVORIM I PIŠEM ALBANSKIM JEZIKOM
AJK SŠ A.4.1.
Učenik razumije i reproducira duge i složene govorne tekstove.
– planira, oblikuje i govori duge i složene tekstove
– opisuje, objašnjava, prepričava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način
– prepoznaje ključne riječi i izraze u tekstu
– prepoznaje glavnu ideju
– donositi zaključke o svrsi, temi, poruci i sl.
– osmišljava pitanja različitih razina o tekstu
– interpretira informacije koje dobiva iz različitih izvora
– određuje kako tekst djeluje na njega, kao što su: poticanje osjetila (boje, pokreti, zvučni efekti), doživljavanje emocija, prihvaćanje ili neprihvaćanje poruke
– interpretira zvučne i vizualne elemente koji pojačavaju značenje tekstova
– izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora
– jasno i strukturirano predstavlja poznatu temu
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
– razlikuje književni i govorni oblik i situacije u kojima se rabi
Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć. Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.
AJK SŠ A.4.2.
Učenik sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima
– sudjeluje u spontanim razgovorima
– započinje i potiče razgovor u raznim situacijama
– služi se standardnim jezikom i bogatim rječnikom (usporedbe, metafore, poslovice, frazeološki izrazi i dr.)
– fokusira se na glavnu misao u govoru
– priprema i koristi vizualna pomagala tijekom izlaganja (fotografije, modeli, grafikoni, tablice, video zapisi i dr.)
– govori tečno i jasno
– prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu (književni i govorni oblik)
– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice
Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugoga i složenoga razgovora uz povremenu pomoć.
AJK SŠ A.4.3.
Učenik piše duge i složene tekstove.
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o temi iz osobnoga života, službeno pismo ili elektronička pošta (prijava na posao, prijava za fakultet i sl.)
– stvara ili prikuplja prikladne ideje za pismeni rad koristeći različite strategije, kao što su: slobodno pisanje, razmjena ideja i mišljenja , konceptualna mapa, klaster itd.
– podržava ideje i poglede u tekstu, integrirajući vizualne i zvučne elemente, koji povećavaju jasnoću i utječu na čitatelja
– izražava osjećaje i misli pisanjem na teme koje sam odabere
– opisuje stvarne i zamišljene događaje, obrazlaže svoje stavove
– samostalno primjenjuje neformalni oblik pisanja tekstova, formalni oblik uz predložak
– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst
– pravilno piše nepoznate riječi, ispravno rabi interpunkcijske znakove
– ispravlja jezične pogreške (gramatičke, pravopisne, interpunkcijske)
Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.
B. ČITAM I STVARAM
AJK SŠ B.4.1.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.
– izražava dojam o književnome tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
– obrazlaže razumijevanje teksta
– parafrazira informacije dobivene iz različitih tekstova
– razlikuje i prosuđuje probleme različite prirode koji se odražavaju u različitim tekstovima
– analizira kako tekst određenoga vremenskog razdoblja ili određene kulture odražava povijesno-društvene i kulturne uvjete vremena
– razlikuje činjenice od mišljenja u tekstu, argumentirajući svoj odgovor
– razlikuje reference i prosuđuje vjerodostojnost teksta
– uspoređuje tekstove različitih vrsta
– uspoređuje književni tekst s neknjiževnim tekstom
– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i književnosti
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoj stav.
AJK SŠ B.4.2.
Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitome zanimanju.
– učenik raspravlja i obrazlaže različite interpretacije teksta
– objašnjava razloge i posljedice različitih interpretacija teksta
– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
– uspoređuje različite interpretacije teksta
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.
AJK SŠ B.4.3.
Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.
– čita tekstove prema osobnome i profesionalnome zanimanju
– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja
– izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
– utvrđuje ključne podatke
– izdvaja i tumači ideje, razlikuje činjenice od stavova
– sažima podatke u tekstu
– kategorizira i razvrstava pojedinosti navedene u tekstu
– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
– prepoznaje značenje riječi iz konteksta
– osmišljava pitanja različitih razina o tekstu
– oblikuje pitanja za usmjeravanje istraživanja ili projekta
– kritički vrednuje tekst
– kritički se odnosi i vrednuje informacije iz stručne literature, interneta i tiska
Učenik uz povremenu pomoć analizira relevantne informacije, uspoređuje ih i kritički vrednuje.
C. ISTRAŽUJEMO KULTURU I MEDIJ
AJK SŠ C.4.1.
Učenik raspravlja o različitim informacijama o Republici Albaniji, Republici Kosovu i o složenim elementima albanske kulture, kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj te argumentira važnost i značaj višejezičnosti i multikulturalnosti.
– iznosi argumentirane stavove o elementima albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj
– objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu te njihovu promjenjivost
– analizira i raspravlja o različitim informacijama, trenutačnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Albaniji, Republici Kosovu, i u albanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj, o zadarskim Arbanasima te o hrvatsko-albanskim vezama kroz povijest
– izražava se sa samopouzdanjem na albanskome jeziku u stvarnim situacijama, aktivno sudjelujući u komunikaciji
– s radoznalošću izravno doživljava albansku kulturu u stvarnome okruženju te kritički prosuđuje različite stavove, ideje i vrijednosti
Učenik, uz povremenu pomoć, analizira vlastite stavove o elementima albanske kulture i kulture albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Također, povezuje elemente koji definiraju kulturu te objašnjava njihovu promjenjivost, istražujući kako se ti aspekti međusobno isprepliću i mijenjaju tijekom vremena.
ČJIK SŠ C.4.2.
Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja na albanskome jeziku i kritički ih prosuđuje .
– sudjeluje u raznolikim glazbenim, dramsko-scenskim i plesnim aktivnostima prema vlastitim zanimanjima i sklonostima
– javno nastupa u razredu, u školi ili izvan nje, samostalno ili u skupini, prateći vlastita zanimanja
– razvija i demonstrira sposobnost estetske prosudbe i kritičkoga mišljenja u vezi s umjetničkim izražavanjem
Učenik, vođen vlastitim zanimanjima i sklonostima te uz poticaj učitelja, koristi raznolike tehnike kreativnoga izražavanja. Ostvaruje se kroz različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti, hrabro javno nastupajući samostalno ili u skupini, kako u školi, tako i izvan nje.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: U knjižnici ; Dvorci i utvrde ; Albanija, Kosovo i ostala albanska područja ; Priroda ; Obitelj ; Putovanja ; Kod liječnika ; Slobodno vrijeme .
Gramatičke teme: Množina padeža ; Glagolski vid ; Poredak riječi .
Prepričavanje nekoga događaja s izleta, iz stvarnoga života. Opis životnih situacija i odnosa. Obrazlaganje zbog čega je važno putovati i upoznavati nove kulture. Usporedba povijesti Albanije, Kosova i ostalih albanskih područja i Hrvatske. Albanci u Hrvatskoj.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Pri odabiru leksičkih sadržaja, učitelj će pažljivo birati gradivo koje je primjereno razvoju i dobi učenika, uzimajući u obzir i korelaciju s drugim nastavnim predmetima te međupredmetnim temama. Tijekom procesa izbora tema, učitelj će se voditi potrebama, zanimanjima i sposobnostima učenika kako bi prilagodio nastavu njihovim individualnim karakteristikama.
Učitelj će uvesti učenike u institucije koje se brinu o očuvanju nacionalnoga identiteta Albanaca, uključujući sve albanske udruge, Vijeća albanske nacionalne manjine koje djeluju na području RH te Središnje knjižnice Albanaca. Također će istražiti knjige izdane na albanskome jeziku. U nastavi će se koristiti i emisijama poput Prizme i Manjinskog mozaika koje se bave tematikom nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Ishodi u domeni Međukulturne komunikacijske kompetencije bit će ostvareni kroz različita tematska područja. Aktivnosti i zadatci trebaju poticati učenike na usvajanje spoznaja o drugim kulturama, prepoznavanje različitih kulturnih fenomena te poticanje razmišljanja o vlastitome referentnom okviru.
Međukulturni susreti u nastavi trebaju biti približeni stvarnim situacijama, potičući učenike na razmišljanje o mogućim nesporazumima. Ove aktivnosti također trebaju poticati osvještavanje vlastitoga načina razmišljanja i poticanje učenika na osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Upoznavanjem učenika s različitim strategijama učenja, omogućava se njihova samoregulacija u procesu učenja. Učenici imaju priliku birati i koristiti strategije koje su najprimjerenije zadatku i njihovu osobnome stilu učenja, što gradi temelje za razvoj samostalnosti u učenju.
Tekstovi koji će biti odabrani za rad s učenicima također bi se trebali baviti temama kao što su:
– Podrijetlo albanskog jezika
– Prvi dokumenti i zapisi na albanskom jeziku (Buzuku, Bardhi, Budi, Bogdani)
– Manastirski kongres i njegov značaj u povijesti pisma albanskoga jezika
– Pravopis albanskog jezika . Kongres albanskoga pravopisa . Načela na kojima se temelji pravopis albanskoga jezika .
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Pravo na odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina na njihovu jeziku i pismu u Republici Hrvatskoj osigurava se Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju ovo pravo putem tri osnovna modela (A, B i/ili C model) i posebnih oblika školovanja.
Kurikul predmeta Albanski jezik i kultura po modelu C proizlazi iz Ustava, relevantnih zakona te Nacionalnoga okvirnoga kurikula. Ovaj kurikul, kao sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja, naglašava razvoj jezično-komunikacijske kompetencije kao ključne za prijenos znanja, vještina i vrijednosti.
Albanski jezik, kao predmet i sredstvo poučavanja, povezan je s gotovo svim odgojno- -obrazovnim područjima. Kurikul je kompleksan, integrirajući se s predmetima društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja poput Prirode i društva, Povijesti, Geografije, Likovne kulture i Glazbene kulture te Umjetnosti.
Očekivanja iz međupredmetnih tema poput Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i društveni razvoj te Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije integrirana su u predmet Albanski jezik i kultura. Razvoj odgovornosti, identiteta, tolerancije te znanja o ljudskim pravima usko je povezan s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje .
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije potiče traženje informacija, dijeljenje sadržaja te zadovoljavanje kulturnih potreba, pridonoseći raznolikim iskustvima učenja te razvoju odgovornosti i integriteta.
Metodički scenariji, uključujući igre, igranje uloga, rješavanje problema, izradu projekata te posjete kulturnim i obrazovnim institucijama, ključni su za ostvarivanje ciljeva učenja i poučavanja predmeta. Ostale međupredmetne teme poput Učiti kako učiti , Zdravlje , Poduzetništvo i Održivi razvoj provode se kroz odabrane sadržaje na albanskome jeziku.
Preporučuje se suradnja s udrugama albanske kulture kako bi se potaknulo cjeloživotno obrazovanje, s obzirom na blisku povijesnu i suvremenu povezanost Republike Hrvatske i Republike Albanije. Albanski jezik podržava ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih i ostalih građana Republike Hrvatske.
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika predstavlja ključno načelo suvremenoga pristupa poučavanju albanskoga jezika. Ovaj pristup uzima u obzir individualne osobine svakog učenika, njegove potrebe i zanimanja, potičući pritom kognitivni i etički razvoj. Svrha je osposobiti učenika za samostalno i cjeloživotno učenje.
U nižim razredima osnovne škole naglasak se stavlja na aktivnosti slušanja i govorenja, pri čemu se učenje i poučavanje temelje na uključivanju svih osjetila i igri. U višim razredima poučavanje se usmjerava prema kognitivnome pristupu, pružajući veću autonomiju učenicima.
Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, uključujući pristup rješavanju problema te učenje u izvanškolskome okruženju, ima značajno mjesto u svim razredima. Ovi oblici učenja ciljaju na smisleno povezivanje znanja, vještina i stavova te razvoj sposobnosti primjene u različitim problemskim situacijama. Kroz takav pristup, učenici se osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima albanskoga jezika.
Uloga učitelja
Izuzetno važna uloga učitelja ističe se tijekom učenja i poučavanja Albanskoga jezika i kulture s naglaskom na učenika. Poticanje zanimanja za albanski jezik i održavanje motivacije ključni su za uspješno učenje, posebice u ranim fazama jezičnoga usvajanja.
Učitelj ima ulogu voditelja i animatora koji organizira iskustva učenja, usmjerava učenje i učenike te stvara ugodno i poticajno okružje u učionici. Također, odabire prikladne aktivnosti, prilagođava se stilovima učenja i individualnim razlikama učenika te pruža povratne informacije o napretku učenja.
Učitelj albanskoga jezika treba posjedovati visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju, metodičku stručnost te opće pedagoške, psihološke i didaktičke kompetencije. Prihvaćanje jezičnih pogrešaka učenika kao sastavnoga dijela učenja doprinosi ugodnomu okruženju bez stresa, potičući učenika na samopouzdano korištenje jezika.
Učitelj treba dobro poznavati kurikularnu vertikalu predmeta Albanski jezik i kultura kako bi izbjegao nagli prijelaz iz jednoga ciklusa u drugi. Osim toga, treba biti sposoban samostalno donositi odluke o primjeni kurikula, prilagođavajući se dobi učenika, njihovu predznanju jezika te odabiru sadržaja, materijala i metoda poučavanja.
Kontinuirano razmišljanje o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima, prilagodba pristupa i suradnja s roditeljima, kolegama i stručnjacima ključni su elementi profesionalnoga pristupa učitelja. Stalno praćenje suvremenih pristupa u metodici i didaktici, te redovito usavršavanje, dodatno su važni za održavanje kvalitete nastave.
Učitelj koristi strategije poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, povezivanje usvojenoga znanja i vještina, te njihovu primjenu u drugim područjima. Također, stvara uvjete koji potiču proces učenja, prilagođava se individualnim predispozicijama učenika i koristi različite oblike učenja.
Važan aspekt nastave albanskoga jezika je izloženost i uporaba jezika u različitim kontekstima. Učitelj potiče ovo iskustvo kroz raznovrsne aktivnosti, organiziranje izvanučioničke nastave, suradnju s izvornim govornicima i vanjskim suradnicima, te omogućavanje digitalne povezanosti učenika s govornicima albanskoga jezika diljem svijeta.
Učitelj primjenjuje moderne metode rada kao što su razne igre, dijalozi, rad s internetom, dramatizacija teksta i druge aktivnosti koje potiču aktivno sudjelovanje učenika. Sve ove strategije usmjerene su k ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i razvoju vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja učenika u procesu učenja i poučavanja predmeta Albanski jezik i kultura.
Materijali i izvori
Učitelj ima ključnu ulogu u odabiru i izradi nastavnih materijala te korištenju resursa iz različitih izvora kako bi podržao planirane aktivnosti usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri tome, učitelj vodi računa o razvojnoj dobi učenika, njihovoj razini ovladanosti jezikom, te prati njihova zanimanja i potrebe. Integrirano učenje jezika i sadržaja potiče multidisciplinarnost, povezujući sadržaje predmeta Albanski jezik i kultura s drugim područjima i predmetima.
Uz odobrene udžbenike i pomoćna nastavna sredstva, učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Ovo uključuje i mogućnost korištenja autorskih udžbenika iz Republike Hrvatske ili originalnih udžbenika uvezenih iz Republike Albanije i Republike Kosova.
Važno je naglasiti značaj izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, primjerice putem televizijskih programa na albanskome jeziku ili programa namijenjenih učenju albanskoga jezika, kao i kroz različite multimedijske sadržaje na albanskome jeziku.
Učitelj potiče aktivnu ulogu učenika u procesu učenja i poučavanja, omogućujući im sudjelovanje u pronalaženju, odabiru i izradi vlastitih materijala, ali i izvora učenja. Nastavni materijali su prilagođeni učenicima, potiču istraživački pristup, poticanje kritičkoga i kreativnoga mišljenja te doprinose pozitivnomu razvoju učenika.
Okruženje za učenje
Okružje u kojem se uči albanski jezik i kultura ima ključan utjecaj na uspjeh učenja i poučavanja. Poticajno i raznoliko okružje doprinosi bržemu i lakšemu usvajanju novih znanja i vještina. U takvu okružju, žarište je na učeniku, gdje se učenik osjeća slobodnim izražavati, surađivati s drugim učenicima te učiti iz vlastitih grešaka. Znanja i vještine koje se stječu povezane su s učenikovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.
Ovo poticajno okružje njeguje kulturu zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik razvija humanost, prihvaća različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje, te se potiče kritičko razmišljanje, istraživanje i kreativnost.
Učenje albanskoga jezika ne ograničava se samo na školsko okružje, već uključuje i izvanškolske aktivnosti. Kontakt s govornicima albanskoga jezika, posjeti kulturnim institucijama, muzejima, izložbama, manjinskim udrugama, te školske ekskurzije u Republiku Albaniju i Republiku Kosovo dodatno obogaćuju iskustvo učenja.
Primjena suvremenih tehnologija također je bitan čimbenik u stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja za učenje. Učitelj ima ulogu u osiguravanju razrednih uvjeta koji potiču slobodnu i konstruktivnu komunikaciju. Pogreške se smatraju prilikama za učenje i važnim dijelom procesa ovladavanja albanskim jezikom. Ovakav pristup njeguje samopouzdanje učenika i pozitivnu sliku o sebi kao kompetentnome govorniku albanskoga jezika s međukulturnom osjetljivošću.
Određeno vrijeme poučavanja i učenja
Predmet Albanski jezik i kultura u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu predstavlja jezik albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Nastava ovoga predmeta započinje od 1. razreda, ali postoji mogućnost uključivanja učenika u bilo kojem razredu, bez obzira na razinu njihova predznanja. Učenje albanskoga jezika i kulture preporučuje se započeti što ranije kako bi se stvorili temelji za postizanje visoke razine jezične kompetencije. Važno je pružiti učenicima raznolike prilike za izloženost albanskomu jeziku na različite načine.
Trajanje učenja varira ovisno o godini početka, pri čemu je rano učenje ključno za uspjeh. S obzirom na integriranu prirodu odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj posvećuje jednak naglasak svim domenama učenja. Ostvarivanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda prilagođeno je individualnim potrebama učenika, a učitelj određuje potrebno vrijeme kako bi svi postigli najvišu razinu usvojenosti u skladu sa svojim sposobnostima.
Učitelj naglašava važnost neformalnoga i formalnoga učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja. Osim formalnoga obrazovanja, učenje izvan učionice i kroz različite životne situacije doprinosi bogatstvu znanja i razvoju kompetencija učenika.
Grupiranje učenika
Rad u skupinama s manjim brojem učenika približno jednake dobi, sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom predstavlja objektivan preduvjet za kvalitetan proces učenja i poučavanja predmeta Albanskoi jezik i kultura. Ova praksa omogućava svakomu pojedincu aktivno sudjelovanje i izražavanje, što je ključno za razvoj komunikacijske kompetencije.
Preporučuje se da u skupini ne bude više od 10 učenika kako bi se osiguralo da svaki učenik ima dovoljno prilika za sudjelovanje i izražavanje. Pri osnivanju razrednih odjeljenja ili odgojno-obrazovnih skupina, trebalo bi uzeti u obzir specifičnosti albanskoga (manjinskog) jezika u osnovnim i srednjim školama. To uključuje razinu poznavanja jezika, dob učenika te njihova razvojna obilježja kako bi se osiguralo homogeno okružje koje podržava učinkovito učenje i poučavanje.
U nastavi Albanskoga jezika i kulture, učenicima se omogućuje razvijanje suradničkih vještina organiziranjem rada u paru ili skupinama, a darovitim pojedincima pruža se prilika za mentoriranje drugih učenika. Ova praksa doprinosi raznolikosti pristupa poučavanju i omogućuje prilagodbu nastave individualnim potrebama svakoga učenika.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU ALBANSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Albanski jezik i kultura usklađeno je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. U sklopu kurikula predmeta, opisuju se elementi i pristupi vrednovanju, te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno- -obrazovnih ishoda.
Elementi vrednovanja u predmetu Albanski jezik i kultura obuhvaćaju znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domena Govorim i pišem albanskim jezikom , Čitam i stvaram te Istražujemo kulturu i medij . Ostvarenost ishoda iz domene Govorim i pišem albanskim jezikom te dio ishoda iz domene Čitam i stvaram i Istražujemo kulturu i medij , koje se odnose na usvajanje znanja, iskazuje se opisno u prvome razredu prvoga polugodišta, odnosno opisno i brojčano od prvoga razreda u drugome polugodištu. Usvajanje ishoda iz Kulture i medija , koji se odnose na ovladavanje vještinama i razvoj stavova, te ishodi vezani uz kreativno izražavanje, vrednuju se isključivo opisno u svim odgojno-obrazovnim ciklusima, kako za osnovne, tako i za srednje škole.
Vrednovanje se provodi opisno i brojčano. Opisno vrednovanje obuhvaća praćenje razvoja učenikovih sposobnosti i vještina te njegov odnos prema radu, evidentirajući se u imenik u prostor za opisno praćenje. Brojčano vrednovanje uključuje praćenje razine usvojenosti znanja učenika, ocjenjujući se brojkom (ocjenom) od 1 do 5.
Elementi su ocjenjivanja za osnovnu školu:
1. razumijevanje slušanjem
2. usmeno izražavanje i stvaranje
3. pisano izražavanje i stvaranje
4. Kulturni sadržaji i aktivnost.
Elementi su ocjenjivanja za srednju školu:
1. komunikacijsko-jezična razina
2. samostalnost u ovladavanju jezikom
3. međukulturna komunikacijska kompetencija.
Učenička izvedba u predmetu Albanski jezik i kultura procjenjuje se temeljem prethodno utvrđenih kriterija za jezičnu vještinu. Ova procjena je usklađena s prethodno definiranim znanjima o jeziku i vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu.
U procjeni učeničke izvedbe, funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom. To znači da su kriteriji poput razumljivosti poruke i uspješne jezične interakcije važniji od kriterija točnosti izraza.
Prilikom vrednovanja, posebna pažnja posvećuje se činjenici da je ovladavanje jezičnim zakonitostima sredstvo za postizanje uspješne komunikacije, te da su pogreške u jezičnome izražavanju prihvatljive i očekivane kao sastavni dio procesa ovladavanja jezikom. Ovaj pristup promiče razumijevanje jezika kao alata za komunikaciju, a ne samo kao skupa pravila koja treba usvojiti.
Vrednovanje za učenje
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje kontinuirano i sustavno prikupljanje te bilježenje informacija o postignućima učenika u odgojno-obrazovnome procesu. Ova vrsta vrednovanja ne rezultira ocjenama, već je usmjerena na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja.
Različite formalne i neformalne metode vrednovanja koriste se kako bi se dobile raznolike informacije o napretku učenika. To može uključivati postavljanje pitanja, provjere domaćih zadaća, kraće pisane provjere znanja, anegdotske zabilješke, opažanja učitelja te druge aktivnosti koje omogućuju prikupljanje informacija o ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda.
Važno je naglasiti da je svrha vrednovanja za učenje poticanje procesa učenja, razvoja metakognitivnih vještina, samo refleksije te unapređenje daljnjega poučavanja i učenja. Ova vrsta vrednovanja pridonosi dinamičnomu i prilagodljivomu obrazovnom okruženju koje potiče kontinuirani razvoj učenika.
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje naučenoga u predmetu Albanski jezik i kultura prvenstveno je sumativno, s naglaskom na utvrđivanju razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom godine ili na kraju školske godine. Ovo vrednovanje također može imati formativnu i dijagnostičku svrhu, pridonoseći planiranju daljnjega učenja i poučavanja.
Cilj sumativnoga vrednovanja je donošenje ocjena koje odražavaju razinu postignuća učenika u skladu s definiranim razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj prilikom vrednovanja koristi različite oblike, poput usmenih i pisanih provjera znanja, učeničkih projekata, rasprava, eseja, simulacija itd. Ocjene se temelje na jednome ili više oblika vrednovanja, a način i kriteriji vrednovanja unaprijed su definirani kako bi bili jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Pri procjeni, učitelj razrađuje deskriptore koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Osim toga, oblici i sadržaji provjere usklađeni su sa zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima. Na taj način vrednovanje odražava sposobnost učenika da primijene svoje jezične vještine u različitim kontekstima.
Izvješćivanje
Izvješćivanje o učenikovu napredovanju sustavan je proces koji pruža povratne informacije o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Kroz redovita izvješća, učitelj može dijeliti s učenicima, roditeljima i ostalim relevantnim stranama informacije o postignućima u različitim domenama. Ova izvješća obično sadrže ocjene, komentare o učenikovu radu, napredovanju i sudjelovanju u nastavi.
Osim toga, izvješća često uključuju i preporuke za poboljšanje. Učitelj može predlagati konkretne načine i postupke koji će pomoći učeniku da unaprijedi svoje razumijevanje gradiva, razvoj vještina ili bilo koji drugi aspekt učenja. Sustavno izvješćivanje ima važnu ulogu u komunikaciji između učitelja, učenika i roditelja, stvarajući partnerstvo usmjereno na podršku učenju i napretku učenika.
Oblikovanje zaključne ocjene
Prilikom određivanja završne ocjene, učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu kroz različite oblike vrednovanja u više vremenskih točaka tijekom odgojno-obrazovnih ciklusa. Ova praksa omogućava učitelju da dobije cjeloviti uvid u učenikovo razumijevanje gradiva i razvoj vještina tijekom vremena.
Važno je napomenuti da završna ocjena ne mora nužno proizlaziti iz aritmetičke sredine ocjena. Učitelj ima slobodu prilagoditi svoj pristup ocjenjivanju prema specifičnostima predmeta i individualnim potrebama učenika. Ocjene se temelje na razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena: Govorim i pišem albanskim jezikom , Čitam i stvaram te Istražujemo kulturu i medij .
S obzirom na otvorenost pohađanja nastave Albanskoga jezika i kulture učenicima s različitim razinama predznanja, kao i mogućnostima uključivanja u nastavni proces u bilo kojem ciklusu, učitelj prilagođava očekivane ishode individualno. To omogućuje pravedno vrednovanje koje uzima u obzir različite početne razine znanja učenika.
PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KNJIŽEVNOSTI
ZA OSNOVNU ŠKOLU
PRVI RAZRED OŠ
Abetarja
Plotësor i abetares
Materiale të tjera ndihmëse për nxënësit
DRUGI RAZRED OŠ
Përralla, këngë dhe gjëegjëza për – fëmijë nga letërsia gojore shqiptare
Naim Frashëri: Të vegjlit
Agim Deva: Viti i Ri .
Tasim Gjokutaj: Kush e hëngri akulloren .
Rifat Kukaj: Shkopi magjik (poezi).
Arif Demolli: Zogu cicëron (prozë).
Adelina Mamaqi: Lodërzat e alfabetit .
Gaqo Bushaka: Çufoja dhe bubi kaçurel .
Astrit Bishqemi: Maçoku me celular .
Rrahman Dedaj: Tre diejt e Dianës (prozë).
Viron Kona: Eh, more bubulino .
TREĆI RAZRED OŠ
Përralla, këngë, anekdota dhe gjëegjëza për fëmijë nga letërsia gojore shqiptare
Sami Frashëri: Dheu është flori .
Bedri Dedja: Shkolla e pyllit .
Gaqo Bushaka: Ariu artist .
Naim Frashëri: Të vegjlit (poezia Zogu dhe djali ).
Asdreni: Poezi të zgjedhura .
Kostandin Kristoforidhi: Abetare (Ylli i vogël lart në qiell).
Ndre Mjeda: Dimri dhe plaku .
Fejzi Bojku: Zilet shkollore .
Hajro Ulqinaku: Magjia e detit .
Odhise Grillo: Historia e Skënderbeut .
Naum Prifti: Nëna e diellit .
Dritëro Agolli: Fabula (fabula Kali dhe gomari ).
Xhevat Beqaraj: Unë, dielli dhe retë .
Skënder Hasko: Dinakja me vesh të shpuar .
Abdullah Thaçi: Në pritje (poezi).
Agim Deva: Të mbjellim nga një dru (poezi).
Rifat Kukaj: Pjeshkët (prozë).
ČETVRTI RAZRED OŠ
Përralla, gjëegjëza, anekdota, legjenda, këngë nga letërsia gojore shqiptare
Naim Frashëri: Vjersha për mësonjëtoret e para (fabulat e Naimit).
Çajupi: Përralla të zgjedhura .
Faik Konica: Vepra (proza Bora ).
Ritat Kukaj: Kosova (poezi).
Ali Huruglica: Fëmija dhe zogu (poezi).
Zejnullah Halili: E bukura e nëndheut (prozë).
Ymr Shkreli: Muajt e vitit (poezi).
Vehbi Kikaj: Ti dëborë ke mbuluar malet (poezi).
Sulejman Salihu: Lindi udhëton për Kosovë .
Dritëro Agolli: Çudira dhe marrëzira .
Rushit Ramabaja: Çka tha Gjergji (prozë).
Rexhep Hoxha: Hëna e Zelandës së Re (fragment).
Bedri Dedja: Heroizmat e Fatbardh Pikaloshit .
Odhise Grillo: Gabimet e veshkaushit .
Ihrahim Rugova: Erdhi vjeshta (poezi).
Skënder Hasko: Maçoku i katrahurës .
Bardhyl Xhama: Zjarrfikësi i pyllit .
Kiço Blushi: Beni ecën vetë .
PETI RAZRED OŠ
Përralla, gjëegjëza, anekdota, legjenda, këngë nga letërsia gojore shqiptare.
Arif Demolli: Në kafaz tërë gaz .
Ernest Koliqi: Gjurmat e stinve (poezi Shën Gjergji ).
Mitrush Kuteli: Tregime të moçme shqiptare (tregimet Rozafati ose Ymer Agë UIqini ).
Dhori Qiriazi: Siç thonë njëherë...
Asdreni: Poezi të zgjedhura (poezia Betimi mbi flamur ).
Rexhep Hoxha: Plaku i liqenit (prozë).
Anton Pashku: Andrra e Afrimit (prozë).
Rrahman Dedaj: Medaljoni (prozë).
Migjeni: Novelat e qytetit të veriut (tregimi Luli i vocërr ).
Adem Gajtani: Këngë për princeshën e zogjve (poezi).
Agim Deva: Pikniku i rrugës (poezi).
Vehbi Kikaj: Këngët për nipin e vogël (poezi).
Vehbi Kikaj: Këngët për nipin e vogël (poezi).
Abdullah Thaçi: Pemë e vjetër, pemë e re (poezi).
Gaqo Bushaka: Përralla u la për nesër .
Martin Camaj: Vepra (proza Lepurushi).
Moikom Zeqo: Kalërosit dardanë .
Anton Nikë Berisha: E Bukura e Dheut (fragment).
Gani Xhafolli: Me atë yll ka biseduar edhe Agroni (prozë).
Vedat Kokona: Lulja dhe shega .
Xhevat Beqaraj: Shtëpia bubit .
Tasim Gjokutaj: Vajza që u bë bletë .
Bardhyl Xhama: Pse qau delfini ?
ŠESTI RAZRED OŠ
Përralla, gjëegjëza, anekdota, Iegjenda, këngë lirike dhc historike nga letërsia gojore shqiptare
Konstanilin Kristoforidhi: Gjahu i malësorëve .
Naim Frashëri: Histori e Skënderbeut .
Çajupi: Mëmëdheu .
Mitrush Kuteli: Tregime të moçme shqiptare (proza Fuqia e Mujit ).
Faik Konica: Vepra (proza poetike Anës liqenit ).
Migjeni: Novelat e qytetit të veriut (proza Zeneli ).
Qamil Batalli: Dy Teuta (prozë).
Nexhat Halimi: Mbrëmje në Ulqin (poezi).
Anton Pashku: Klithma (prozë).
Arif Demolli: Lushi si askush (fragment).
Ymer Elshani: Plaku me violinë (prozë).
Murat Isaku: Ndizni edhe një qiri (poezi).
Rrahman Dedaj: Zogu dhe kulla (prozë).
Lasgush Poradeci: Vallja e yjeve ose Ylli i zemrës (poezia Poradeci ).
Ferit Lamaj: Dhelpra, rrushtë dhe Ezopi .
Dritëro Agolli: Çudira dhe marrëzira .
Bilal Xhaferri: Vepra (poezia Baladë çame ).
Bardhosh Gaçe: Lumi im s’fle .
Dionis Bubani: Çapaçuli .
Bedri Dedja: Presidenti i Planetit të Kuq .
Anton Pashku: Një natë në det (prozë).
Xhevahir Spahiu: Zogj të kaltër .
Ismail Kadare: Princesha Argjiro .
SEDMI RAZRED OŠ
Përralla, gjëegjëza. Anekdota, Iegjenda, këngë lirike dhe historike nga letërsia gojore shqiptare. Kënga e Gjergj Elez Alisë
Zef Serembe: Vepra (poezia Detari ).
Jeronim De Rada: Skënderbeu i pafat .
Sami Frashëri: Besa e shqiptarit .
Pashko Vasa: O moj Shqypni .
Bajron: “Shtegtimet e Çajld Harold”
Filip Shiroka "Shko dallëndyshe”
Gjergj Fishta "Mrizi i zanave” (poezia "Gjuha shqype”)
Fan Noli "Album” (poezia "Himni i flamurit”)
Lumo Skëndo “Hi dhe shpuzë”
Lasgush Poradcci “Vallja e yjeve” (poezia “Kroi i fshatit tonë”)
Faik Konica "Vepra” (proza "Malli i atdheut")
Eenest Koliqi "Hija e maleve” (proza "Kërcimtarja e Dukagjinit”)
Mitrush Kuteli “Pylli i gështenjave” ose “Xinxifillua”
Anton Papleka "Legjenda e tregime të moçme shqiptare”
Mihal Hanxhari "Vepra” (poezia "Elegji për Kosovën”)
Xhevair Spahiu “Vepra” (poezia "Ligjërimi i bariut mbi qenin pa jetë”
Visar Zhiti “Si shkohet në Kosovë?”
Jusuf Gërvalla “Fluturojnë e bien" (poezi)
Nazmi Rrahmani “Rruga e shtëpisë sime”
Petro Marko “Shpella e piratëve”
Martin Camaj "Një fyell ndër male”
Iliaz Bobaj “Legjenda e Butrintit”
OSMI RAZRED OŠ
Përralla, gjëegjëza, anekdota, legjenda, këngë lirike dhe historike nga letërsia gojore shqiptare. Cikli i Kreshnikëve
Naim Frashëri “Bagëti e bujqësi”
Asdreni “Lulëkuqja” (mbledhur nga Xh. Spahiu”)
Mitrush Kuteli "Prozë dhe poezi e zgjedhur"
Migjeni "Vargjet e lira”
Lasgush Poradeci "Ylli i zemrës”
Ernest Koliqi “Tregtarë flamujsh”
Mehmet Kraja “Zhvarrimi” (prozë)
Kim Mehmeti “Lulehëna” (prozë)
Bilal Xhaferri "Vdekja në udhët e Çamërisë” (prozë)
Ali Asllani “Vepra” (poezia “Vajzat heqin valle”)
Ali Podrimja “Lum Lumi”
Rrahman Dedaj “E marta” (poezi)
Xhevahir Spahiu "Vepra” (poezia “Shkopi i Gjeçovit”)
Aleksandër Moisiu "Debutimi im në Burgteatër” (prozë)
Ekrem Kryeziu "Epoka para gjyqit”
Din Mehmeti “Që të rriten lulet e bardha” (poezi)
Rexhep Qosja “Beselam pse më flijojnë” (fragment drame)
Abdylazis Islami “Anija e kapitenit Balltar” (prozë).
Ramiz Kelmendi “Miniatura nga Turqia” (udhëpërshkrim)
Dritëto Agolli “Nënë Shqipëri”
Ismail Kadare "Kronikë në gur”
Fatos Arapi “Antologji personale”
Ali Podrimja “Lum Lumi” (poezia “Me jetue”).
Qerim Ujkani “Kthimi i ushtarit në shtëpi” (poezi)
Arif Demolli “Vdekja e Akanit” (prozë)
Zejnullah Rrahmani "Drita e diellit” (prozë)
Eqrem Basha “Baladë për njeriun që zgjohej me shpresë” (poezi)
Agim Spahiu “Këtu” (poezi)
Azem Shkreli “Nata e mërgimtarëve” (poezi)
Sabri Hamiti "Vaji për Prishtinën” (poezi)
Bardhyl Xhama “Djaloshi që kapte rrufetë”
Klara Kodra "Ku janë zanat"
Andrea Petromilo “Qielli i murrëtyer i së dielës”
PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KNJIŽEVNOSTI
ZA SREDNJU ŠKOLU
Marin Barleti, Rrethimi i mureve
Pjetër Budi, Madhështi e njerëzve
Pjetër Bogdani, Rruzullimi
Hasan Zyko Kamberi, Paraja (poezi)
De Rada, Këngët e Milosaos
Naim Frashëri, Fjalët e qiririt
Ndre Mjeda, Zoga (fragment poeme)
Asdreni, Lulja e vetëm (poezi)
Gjergj Fishta, Lidhja e Prizrenit
Fan Noli, Anës Lumenjve
Lasgush Poradeci, Vdekja e nositit
Mitrush Kuteli, Natë qershori
Et’hem Haxhiademi, Fragment tragjedie
Josip Rela, Nita (fragment drame)
Migjeni, Studenti në shtëpi
Ernest Koliqi, Duert e nanës (prozë)
Jakov Xoxa, Adili dhe Vita (frg. Proze)
Beqir Musliu, Skënderbeu (poezi)
Anton Pashku, Lutjet e mbrëmjes (prozë)
Bilal Xhaferri, Përtej largësive
Ismail Kadare, Pallati i ëndrrave
Rexhep Qosja, Laneti
Vath Koreshi, Fragment proze
Azem Shkreli, Motiv nga Kosova
Ali Podrimja, Fatet (poezi)
Fatos Kongoli, Fragment nga romani “ I humburi”
Sabri Hamiti, Ikja e barbarëve
Teki Dërvishi, Zhvarrimi
Esat Mekuli, Popullit tim
Vaso Pasha, O moj Shqypni
Zef Serembe, Vrull
Andon Zako Çajupi, Fshati im
Aleks Stavre Drenova, Lulëkuqja
Fan s. Noli, Shpellë e Dragobisë
Enver Gjergjeku, Sofra
Dritëro Agolli, Piramidat
Din Mehmeti, Që të rriten lulet e bardha
Martin Camaj, Poezi
Letërsi shqipe e vjetër: Zgjedhje (Barleti, Budi, Bogdani, Nezim Frakulla)
Letërsi romantike: Zgjedhje (Jeronim De Rada, Naim Frashëri, Zef Serembe etj.)
Letërsi moderne: Zgjedhje (Gjergj Fishta, Lasgush Poradeci, Mitrush Kuteli, Ernest Koliqi, Migjeni etj.)
Letërsi bashkëkohore: Zgjedhje (Ismail Kadare, Azem Shkreli, Fatos Arapi, Ali Podrimja, Sabri Hamiti, Fatos Kongoli, Dritëro Agolli, Zejnullah Rrahmani etj.).