Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet Talijanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)
Ukupno komentara: 0
Ukupno općih komentara: 0
Ukupno nadopuna teksta: 0
Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet Talijanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)
Ukupno komentara: 0
Ukupno općih komentara: 0
Ukupno nadopuna teksta: 0
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Model C pojavljuje se kao predmet Talijanski jezik i kultura. Riječ je o predmetu koji obuhvaća talijanski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu i likovnu kulturu koji se odnose na Republiku Italiju i Talijansku nacionalnu zajednicu na području povijesnog nastajanja.
Za talijansku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj izrazito je bitno očuvanje jezika i kulture koji su stoljećima prisutni u nekim dijelovima Republike Hrvatske, a gdje je Talijanska nacionalna zajednica priznata kao autohtona, što je istovremeno i preduvjet za očuvanje nacionalnoga identiteta.
Poučavanje predmeta Talijanski jezik i kultura učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija talijanskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti usmenoga i pisanoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija, mišljenja, osjećaja i vrijednosti pri uporabi svakodnevnoga jezika te jezika struke. Integrirana didaktika koju pruža nastavni predmet Talijanski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulture pripadnika talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te Talijana u matičnoj državi Republike Italije, a istodobno pojačava nacionalni identitet Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja. Sve to pridonosi očuvanju talijanskoga jezika, kulture i običaja, tj. njihovu daljnjem prenošenju.
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C namijenjen je djeci pripadnicima talijanske manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju talijansko podrijetlo, a nastava je istovremeno otvorena i za ostalu djecu koja žele učiti talijanski jezik i upoznati talijansku kulturu. Učenici usvajaju standardni jezik na razini materinskoga jezika, odnosno zakonitosti kulturnoga jezičnog ophođenja te se upoznaju s djelima talijanske književnosti, čime stječu uvid u talijansku kulturu. Predmet Talijanski jezik i kultura po Modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskog područja kao jezik talijanske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Predmet je i u izravnoj vezi s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Svaki odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nadovezuje na prethodno stečena znanja i vještine.
Talijanski jezik i kultura kao manjinski jezik po modelu C ne ubraja se u izbornu nastavu te mu se pristupa kao drugom materinskom jeziku. Odabirom manjinskog materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati. Poučavanje drugog materinskog jezika od temeljnog je značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i svojim učincima poučavanje prelazi okvire znanja sadržaja samog predmeta, omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (kognitivni i socijalno-emotivni), djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima vezanim uz kulturu i tradiciju Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj. Jezik, također, odražava identitet naroda koji njime govori i ključni je medij kojim se prenosi i njeguje njegovo kulturno i povijesno nasljeđe.
Osim stjecanja temeljnih jezično-govornih kompetencija (uključujući oblike mišljenja i rada, sposobnost korištenja alatima i strategijama učenja te osobnu, socijalnu i međukulturnu kompetenciju), poučavanje Talijanskog jezika i kulture uključuje i stjecanje znanja o Republici Italiji i njezinoj kulturi u širem smislu (književnost, povijesno-kulturna i prirodna baština, svakodnevni život talijanskog suvremenog društva) te upoznavanje povijesti, njegovanje tradicije i običaja Talijanske nacionalne zajednice na područjima povijesnog nastajanja u Republici Hrvatskoj. Ovakvo kompleksno i integrirano učenje i poučavanje Talijanskog jezika i kulture pridonosi boljem shvaćanju života talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i života u Republici Italiji te razvoju osjećaja osobne pripadnosti talijanskoj kulturi. Sve zajedno pridonosi očuvanju jezičnog i kulturnog identiteta, tradicije i običaja Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Jezik je sredstvo izražavanja i komuniciranja. Ovladanost jezikom temelj je cjeloživotnog učenja te su ciljevi kurikula predmeta Talijanski jezik i kultura u funkciji razvoja osam kompetencija, čije su stjecanje Europski parlament i Vijeće Europe proglasili temeljem procesa cjeloživotnog učenja. Prva je od tih vještina komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksičke i izražajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima. U tom kontekstu, učenje i poučavanje predmeta omogućit će učeniku da:
–uspješno koristi talijanski jezik u govoru i pismu u različitim komunikacijskim i životnim situacijama putem različitih medija i u različite svrhe;
–razvija čitalačku pismenost, čitalačku kulturu i čitalačke navike na tekstovima različitih sadržaja i vrsta;
–prepoznaje talijansku povijesnu i kulturnu baštinu te geografska obilježja Republike Italije kao jednu od odrednica vlastitog osobnog i nacionalnog identiteta;
–vlada znanjem o osnovnim obilježjima talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i suvremenog talijanskog društva u usporedbi s drugim jezicima i kulturama i to s razumijevanjem, uvažavanjem i poštovanjem drugih i drugačijih uz osjećaj pripadnosti talijanskoj autohtonoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj;
–se osposobljava za ulogu aktivnog i odgovornog građanina koji svojom aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj doprinosi njenom očuvanju te očuvanju talijanske kulture i tradicije u budućnosti, a ujedno ima razvijenu potrebu za cjeloživotno učenje.
Predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C uči se i poučava u tri međusobno povezane domene:
A. Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija/ (SMS-SŠ)
B. Leggo e creo / Čitam i stvaram/ (SE-OŠ) // Letteratura / Književnost (SMS-SŠ)
C. Cultura e media / Kultura i medija
Domene su utemeljene na primarnoj ljudskoj potrebi za komunikacijom s drugima u zajednici, na razvoju višestruke čitalačke pismenosti i društveno-kulturnoj svijesti. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija, ovladavanje jezičnim vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, promišljanja o jeziku i prevođenja te njihovo međudjelovanje uz stalan razvoj aktivnog rječnika. Domene su ujedno i u izravnoj vezi s ciljevima društveno-humanističkog i umjetničkog područja. Svaka od ovih domena u svojem nazivu izražava osnovnu ideju i cilj učenja i poučavanja predmeta Talijanski jezik i kultura, važnost aktivne uporabe talijanskoga jezika u komunikaciji s drugima te važnost otkrivanja stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja. Učenik otkriva radost i užitak čitanja te postaje svjestan doživljaja svijeta kroz estetsku vrijednost jezika uz razvoj kritičke pismenosti prema izgovorenom, napisanom i pročitanom izričaju te, na kraju, važnosti kulture kao neodvojive kategorije naroda. Ovladavajući jezikom, učenik stječe samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti, a raznovrsnim se načinima i metodama rada osobito potiče i razvija suradnja.
Poučavanje i učenje predmeta Talijanski jezik i kultura podrazumijeva inzistiranje na poštovanju različitosti, ravnopravnoj podjeli zadataka i preuzimanju odgovornosti uz uvažavanje različitih stavova, vrijednosti i mišljenja te je usmjereno na razvijanje pozitivnog odnosa prema višejezičnosti i prema poštovanju kulturnih različitosti.
Tri međusobno povezane domene učenja i poučavanja Talijanskog jezika i kulture po modelu C daju učiteljima/nastavnicima autonomiju da sami odabiru teme i podteme svakog područja (jezičnog, književnog i kulturnog) u skladu s uvjetima izvođenja nastave, a ponajprije u skladu s interesima učenika, što doprinosi pobuđivanju znatiželje i motivacije za usvajanje novih spoznaja, znanja i vještina. Usvajanjem ovih domena razvijaju se i druge kompetencije potrebne u nizu drugih predmeta i međupredmetnih tema (Hrvatski jezik, strani jezici, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost, Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti, Uporaba komunikacijsko-informacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj itd.).
Domena A– Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija (SMS-SŠ) proteže se od prvog do osmog razreda kao Parlo e scrivo / Govorim i pišem, a u prvom razredu srednje škole razvija se u domeni Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija, prirodnom nastavku koji podrazumijeva razvoj komunikacijsko-funkcionalne pismenosti te obuhvaća jezik kao temeljno sredstvo komunikacije u svrhu ovladavanja recepcijskim i produkcijskim jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem zbog razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. U okviru ove domene oblikuju se i razvijaju jezične, sociolingvističke, pragmatičke i strategijske kompetencije. Učenici stječu kompetencije stvaralaštva i kreativnosti, stvaraju tekstove različitih sadržaja na talijanskom jeziku u različite svrhe. Razmjenom ideja, mišljenja, osjećaja, tumačenjem planova, interpretacijom značenja te izravnom interakcijom s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama, učenici razvijaju i socijalne vještine. Ovladavajući jezikom, učenik stječe samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Učenici stečena znanja i vještine primjenjuju u svakodnevnom životu te aktivno koriste talijanski jezik u govoru i pismu u interakciji s drugim govornicima talijanskog jezika. Učenici ujedno razvijaju potrebu cjeloživotnog učenja i usavršavanja talijanskog jezika.
Domena B – Leggo e creo / Čitam i stvaram (SE-OŠ) // Letteratura / Književnost (SMS-SŠ) koja se proteže od prvog do osmog razreda kao Leggo e creo / Čitam i stvaram, a u prvom razredu srednje škole razvija se u domeni Letteratura / Književnost, prirodnom nastavku koji podrazumijeva razvoj čitalačke pismenosti, odnosno razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova talijanskih autora i autora talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Čitanje je jedna od temeljnih jezičnih djelatnosti, a važno je, osim u učenju materinskog i stranog jezika, i u ostalim nastavnim predmetima te u svakodnevnom životu za daljnje školovanje i djelovanje u zajednici i životu nacionalne manjine. Učenici se čitanjem upoznaju s osnovnim književnim vrstama, uče o njihovim specifičnim obilježjima, produbljuju shvaćanje književnosti te iznose vlastita stajališta o pročitanom djelu. Uče razlikovati književnu fikciju od stvarnosti. Postupno stječu i razvijaju naviku čitanja i sposobnost recepcije, interpretacije i stvaranja književnog teksta. Učenici dolaze do spoznaja i doživljaja koji mogu pozitivno utjecati na njihove stavove i životne vrijednosti. Osim čitanja književnih djela koja služe umjetničkom doživljaju jezika, u nastavi je nužno koristiti i neknjiževne tekstove za razumijevanje riječi i shvaćanje poruke tj. sadržaja. Čitanje neknjiževnih tekstova pridonosi razumijevanju kulture čitanja i povezivanju nastave sa životnim potrebama. Čitanjem se potiču maštovitost i radoznalost, razvija se način izražavanja i kritičko mišljenje, potiče se rješavanje problema, donošenje odluka te informacijska, digitalna i medijska pismenost. Učenika se usmjerava i na samostalno prikupljanje informacija iz različitih izvora, na rad s književnim izvorima i tekstovima različitog tipa. Bogaćenjem vlastitog rječnika učenik razvija samopouzdanje u javnim nastupima te razvija pozitivan odnos prema književnosti i drugim oblicima umjetnosti koji se temelje na umjetničkom tekstu.
Domena C – Cultura e media / Kultura i mediji podrazumijeva poimanje talijanske kulture u najširem smislu i obuhvaća usvajanje znanja o povijesnoj i kulturnoj baštini Republike Italije i Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja.
Ova domena obuhvaća i teme medijske kulture te elemente umjetničkog područja i umjetničkog izražavanja: uvježbavanje i izvođenje talijanskih narodnih plesova, recitacija, pjesama i dramskih tekstova na talijanskom jeziku. Učenici se upoznaju s velikanima i značajnim događajima talijanske opće povijesti, talijanske likovne i glazbene umjetnosti i osnovnim geografskim obilježjima Republike Italije što pridonosi razumijevanju i produbljivanju znanja, vrijednosti i stavova društveno-humanističkog i umjetničkog područja kurikula. Učenici istražuju talijansku opću povijest, povijest likovne i glazbene umjetnosti i geografska obilježja Republike Italije u različitim izvorima te razvijaju kritičko mišljenje, razumiju ljudsko djelovanje i iskustvo u prošlosti i suvremenosti, snalaze se u vremenu i prostoru. Učenici stečena znanja i vještine primjenjuju u svakodnevnom životu, rješavaju probleme, aktivno sudjeluju u kreiranju vlastite budućnosti te su osposobljeni za međuljudsku i međukulturnu suradnju njegujući socijalne vrednote. Učenici slobodno izražavaju svoje misli, osjećaje, iskustva, stavove i vrijednosti oblikovanjem ideja i komunikacijom putem umjetnosti, razvijaju maštu i oplemenjuju vlastiti emocionalni razvoj te stječu samopouzdanje. Učenici razvijaju svijest o pripadanju i vlastitoj aktivnoj ulozi odgovornog građanina u društvu, lokalnoj i široj zajednici, a posebice u Talijanskoj nacionalnoj zajednici u Republici Hrvatskoj.
Kako predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C kao primarni cilj učenja i podučavanja podrazumijeva poticanje učenika na govor i razgovor na talijanskom materinskom jeziku, od iznimne je važnosti da se u razvoju svih domena vodi izuzetna briga o pravilnom izgovoru specifičnih fonema talijanskog jezika te da slušanje i pravilan izgovor budu prepoznati kao neizostavne domene koje se razvijaju tijekom cjelokupnog školovanja učenika.
D. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Talijanski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja te se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole.
Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema različitim vještinama koje učenik treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti „dobar“.
Ishodi se određuju kao znanje, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja. Oni iskazuju što se od učenika očekuje u određenoj predmetnoj domeni te pojedinoj godini poučavanja predmeta. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje.
Razrada ishoda provodi se u sve složenijim sadržajima i aktivnostima što učenicima omogućuje razvijanje vještina, znanja, kompetencija, vrijednosti i stavova. U razradi individualnih ishoda preciznije su određeni sadržaji i aktivnosti samog ishoda.
Razina usvojenosti »dobar« općenito ukazuje na prosječnu razinu usvojenosti za dani ishod. Polazeći od ove razine učenja, učitelj/nastavnik će konstruirati brojčanu skalu vrijednosti određenu kriterijima vrednovanja za više ili niže razine, dodjeljivanjem ocjene koja odgovara brojčanoj skali od jedan (1) do pet (5). Razina usvojenosti »dobar« neizravno određuje ocjenu dobar za usvojeno znanje, sposobnosti, vještine i općeprihvaćen stav.
Nastava predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C izvodi se u fondu od dva do pet školskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture talijanske nacionalne manjine. U ovome dokumentu nalazi se razrada utemeljena na tri sata tjedno.
Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
A.
Domena: Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija (SS-SŠ)
B.
Domena: Leggo e creo / Čitam i stvaram (SE-OŠ) // Letteratura / Književnost (SS-SŠ)
C.
Domena:Cultura e media / Kultura i mediji
LIC SE A.1.1.
Domena: Parlo e scrivo / Govorim i pišem, prvi razred osnovne škole, ishod jedan
LIC SMS A.1.1.
Domena: Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija, prvi razred srednje škole, ishod jedan
od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A. Govorim i pišem
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.1.1.
Učenik reproducira riječi i kratke rečenice na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu.
LIC SE A.2.1.
Učenik govori rečenice i kratke tekstove poznate tematike na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu.
LIC SE A.3.1.
Učenik sluša, razumije i prepričava tekstove primjerene uzrastu.
LIC SE A.4.1.
Učenik govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.1.2.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru.
LIC SE A.2.2.
Učenik sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru uz zadanu temu primjerenu uzrastu.
LIC SE A.3.2.
Učenik sudjeluje vođenom razgovoru u skladu s jezičnom normom, izražava vlastite misli i osjećaje.
LIC SE A.4.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje.
Tehnika pisanja
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.1.3.
Učenik piše riječi i kratke rečenice jasnim rukopisom poštujući pravopisnu normu.
LIC SE A.2.3.
Učenik piše rečenice i / ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima uz pomoć smjernica poštujući pravopisnu normu.
LIC SE A.3.3.
Učenik uz pomoć smjernica oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima.
LIC SE A.4.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura i raznih vrsta o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima; izražava doživljaje i osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.1.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan pročitani tekst primjeren njegovoj dobi.
LIC SE B.2.1.
Učenik razumije jednostavan pročitani tekst i iskazuje doživljaje o književnom / neknjiževnom tekstu.
LIC SE B.3.1.
Učenik izražava doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva.
LIC SE B.4.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.1.2.
Učenik čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
LIC SE B.2.2.
Učenik čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili tekst prema vlastitom interesu.
LIC SE B.3.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu te izražava mišljenja i osjećaje.
LIC SE B.4.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.1.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitome interesu i iskustvu.
LIC SE B.2.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitim interesima i osobnom iskustvu.
LIC SE B.3.3.
Učenik se kreativno izražava te uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima.
LIC SE B.4.3.
Učenik se kreativno izražava, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te potiče vlastito kritičko mišljenje.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.1.1.
Učenik uočava i prepoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i talijanske kulture.
LIC SE C.2.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji te uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.3.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture.
LIC SE C.4.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture.
LIC SE C.1.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu i za Talijansku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj.
LIC SE C.2.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu.
LIC SE C.3.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu te njeguje svoj pozitivan stav prema talijanskoj kulturi i identitetu.
LIC SE C.4.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A. Govorim i pišem
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.5.1.
Učenik aktivno sluša i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane i/ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
LIC SE A.6.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom i prema smjernicama.
LIC SE A.7.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju.
LIC SE A.8.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju.
Usmena interakcija
LIC SE A.5.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli i osjećaje.
LIC SE A.6.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke u skladu s temom, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva.
LIC SE A.7.2.
Učenik sudjeluje u komunikcijskim situacijama, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom.
LIC SE A.8.2.
Učenik sudjeluje u komunikcijskim situacijama, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.5.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svrhom i svojim iskustvima te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
LIC SE A.6.3.
Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
LIC SE A.7.3.
Učenik piše tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i prema smjernicama, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
LIC SE A.8.3.
Učenik piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.5.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.7.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.8.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači i vrednuje tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.5.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.6.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.7.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.8.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.5.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
LIC SE B.6.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
LIC SE B.7.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
LIC SE B.8.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.5.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture; istražuje talijansku kulturnu baštinu.
LIC SE C.6.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije i istražuje talijansku kulturnu baštinu.
LIC SE C.7.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
LIC SE C.8.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
LIC SE C.5.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj i njezinu kulturnu baštinu.
LIC SE C.6.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
LIC SE C.7.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
LIC SE C.8.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja prepisivanjem jednostavnih, poznatih riječi i kratkih rečenica.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: igra memory, pravilan poredak slova u riječi, slušanje pravilnog izgovora riječi i pravilno pisanje odslušane riječi.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.1.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan pročitani tekst primjeren njegovoj dobi.
-prepoznaje i izdvaja osnovne informacije vezane za pročitani tekst
-izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom tekstu (mimikom i/ili gestom)
-odgovara na kratka pitanja vezana uz pročitani tekst
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratak i jednostavan pročitani tekst.
LIC SE B.1.2.
Učenik čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
-čita riječi, rečenice ili kratak tekst poznate tematike
-čita/ili uvježbava čitati kratak tekst izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
LIC SE B.1.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitome interesu i iskustvu.
-izražava svoje osjećaje crtežom ili riječima
-prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u tekstu
-uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: pravilan poredak slika po redoslijedu događaja, traženje uljeza i sl..
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.1.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.1.1.
Učenik uočava i prepoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i talijanske kulture.
-govori o sebi i svojoj obitelji i običajima
-uočava i prepoznaje posebnosti i načine obilježavanja talijanskih blagdana
-prepoznaje tipična talijanska imena i prezimena
-prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture primjerene njegovoj dobi
-pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke i legende)
-primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.1.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu i za Talijansku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj.
-razlikuje razne vrste medija primjerene dobi (razni audiovizualni materijali)
-aktivno koristi različite sadržaje primjerene dobi (narodne igre, gluma, pjesmice, brojalice, slikovne kartice, slikopriče)
-prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj prateći razne audiovizualne sadržaje
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio-filmskih bajki, slušanje dječjih pjesmica i brojalica.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 2. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.2.1.
Učenik govori rečenice i kratke tekstove poznate tematike na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu.
-pravilno izgovara riječi i rečenice nakon odslušanog teksta obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
-povezuje riječi/rečenice sa slikovnim prikazima
-razumije konkretne kratke i jednostavne tekstove poznate tematike
-odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu
-reproducira rečenice nakon odslušanog teksta služeći se fondom riječi primjerenom njegovoj dobi
-opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta služeći se fondom riječi primjerenom njegovoj dobi
Učenik uz povremenu pomoć govori rečenice nakon odslušanog teksta poznate tematike.
Usmena interakcija
LIC SE A.2.2.
Učenik sudjeluje u jednostavnom vođenom razgovoru uz zadanu temu primjerenu uzrastu.
-sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru na zadanu temu
-reproducira brojalice i pjesmice
-koristi osnovne komunikacijske obrasce
-predstavlja sebe i druge u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
-oblikuje i odgovara na kratka i jednostavna pitanja
-opisuje tijek događaja na zadanu temu služeći se fondom riječi primjerenim njegovoj dobi
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.2.3.
Učenik piše rečenice i/ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima uz pomoć smjernica poštujući pravopisnu normu.
-uočava razliku između talijanskog i hrvatskog pisma
-pravilno piše velika i mala pisana slova talijanskog pisma
-prepisuje poznate riječi i rečenice
-popunjava obrasce osobnim podatcima
-samostalno piše kratak tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove
-primjenjuje novousvojene pravopisne norme
Učenik uz povremenu pomoć piše rečenice i/ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Dnevna rutina; Obitelj; Škola; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje jednostavnih uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem rečenica.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: igra memory, pravilni poredak slova u riječi i riječi u rečenici, slušanje pravilnog izgovora riječi/rečenica i pravilno pisanje odslušanih riječi/rečenica.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.2.1.
Učenik razumije jednostavan pročitani tekst i iskazuje doživljaje o književnom / neknjiževnom tekstu.
-izdvaja osnovne informacije vezane uz pročitani tekst
-izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu
-uspoređuje tekst sa svojim iskustvima
-postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana uz pročitani tekst
Učenik uz povremenu pomoć razumije jednostavan pročitani tekst.
LIC SE B.2.2.
Učenik čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili tekst prema vlastitom interesu.
-čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili prema vlastitom interesu.
-čita ili uvježbava čitati kratak tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć čita pravilno i izražajno tekst poznate tematike.
LIC SE B.2.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitim interesima i osobnom iskustvu.
-iskazuje svoje osjećaje crtežom ili dramatizacijom
-prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u tekstu
-uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim njegovoj dobi
Vidi Preporukeza ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: digitalne igre vezane za pravilan poredak slika po redoslijedu događaja, traženje uljeza, nadopuna teksta poznatim riječima.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.2.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.2.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji te uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
-uočava i navodi načine obilježavanja talijanskih blagdana i događaja u obitelji
-uočava razlike između tradicijskih igara nekad i danas
-imenuje i primjenjuje tradicijske igre
-prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture primjerene njegovoj dobi
-pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke i legende)
-primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.2.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu.
-razlikuje razne vrste medija primjerene dobi (razni audiovizualni materijali)
-aktivno koristi različite sadržaje primjerene dobi (narodne igre, gluma, pjesmice, brojalice, slikovne kartice, slikopriče)
-prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Imenuje tradicijska jela koja se pripremaju u vrijeme blagdana, navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio-filmskih bajki, slušanje dječjih pjesmica i brojalica.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka, kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem rečenica i /ili kratkog teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: rješavanje digitalnih križaljki, pravilni poredak riječi u rečenici, slušanje pravilnog izgovora rečenica i pravilno pisanje odslušanih rečenica.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.3.1.
Učenik izražava doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva.
-izdvaja osnovne informacije vezane za pročitani tekst
-razumije značenje novih riječi nakon pročitanog teksta
-izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu (uočava i uspoređuje sa svojim iskustvima)
-postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
Učenik uz povremenu pomoć razumije i tumači pročitani tekst na temelju vlastitog iskustva.
LIC SE B.3.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu te izražava mišljenja i osjećaje.
-čita tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
-čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
-izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
-pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
-razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
-izražava svoja mišljenja i osjećaje o pročitanom tekstu i uspoređuje događaje sa svojim iskustvima
-čita književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz povremenu pomoć čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu.
LIC SE B.3.3.
Učenik se kreativno izražava te uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima.
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
-iskazuje svoje osjećaje crtežom, dramatizacijom ili kratkim osvrtom
-prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
-preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine)
-istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, opisni tekst, brojalica, pjesma, igrokaz/dijalog.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka i basna, književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: digitalne igre vezane za nadopunu teksta novim riječima i izradu jednostavnog stripa, kratak kviz znanja o pročitanom tekstu.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.3.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.3.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture.
-uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja
-uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju
-uočava razlike između tradicijskih igara i plesova nekad i danas
-imenuje i primjenjuje tradicijske igre i plesove
-imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
-primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.3.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu te njeguje svoj pozitivan stav prema talijanskoj kulturi i identitetu.
-stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme i bajke, legende)
-sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
-prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani/animirani film i dječji filmovi, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka i basna, kazališna predstava.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio/filmskih bajki te igranje raznih kvizova o obrađenim sadržajima, slušanje i pjevanje dječjih pjesmica uz karaoke.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 4. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.4.1.
Učenik govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
-sluša i razumije tekstove i izdvaja ključne informacije
-globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se dječjim rječnikom
-odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja
-pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
-zapisuje bilješke tijekom/nakon slušanog teksta
-samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom
Učenik uz povremenu pomoć govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.4.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje.
-sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme
-odgovara na pitanja postavljena od strane učitelja / učenika koristeći vokabular poznate tematike
-postavlja pitanja vezana za tekst poznate tematike
-samostalno i /ili na temelju predloška prepričava / opisuje na zadanu temu koristeći nove riječi
-iskazuje svoje mišljenje i osjećaje o zadanoj temi i uspoređuje ju sa primjerima iz svakodnevnog života
-poštuje pravila komunikacije u razgovoru (sluša sugovornike i govori kad ima riječ)
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenim razgovorima, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.4.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura i raznih vrsta o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo.
-oblikuje tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom
-samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak)
-primjenjuje pravopisnu normu (veliko i malo slovo, interpunkcija, pravopis)
-opisuje životinje, ljude, predmete i događaje u neposrednoj blizini izražavajući vlastite doživljaje i osjećaje
Učenik uz povremenu pomoć piše tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Slobodno vrijeme; Obitelj; Škola; Obilježavanje Blagdana i praznika i njihova obilježja.
Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje, pisanje čestitke, razglednice i kratke poruke, opisivanje predmeta ljudi i životinja.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji animirani/igrani film, audio/filmska bajka i basna, kazališna predstava.
Preporučene gramatičke strukture: određeni i neodređeni član, jednina/množina i rod imenica i pridjeva, glagoli (sadašnje, prošlo i buduće vrijeme).
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja kroz oblikovanje kratkog teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: korištenje elektroničke pošte, rješavanje digitalnih križaljka, pravilni poredak rečenica ili dijelova kratkog teksta, pravilno pisanje gramatičkih struktura u rečenici.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.4.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
-razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć dječjeg rječnika
-postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
-prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
-prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta
-izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje.
LIC SE B.4.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti odabrane prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-čita tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
-izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
-pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
-razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
-samostalno čita, razumije i svoja mišljenja i osjećaje o pročitanom tekstu
-čita književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
-čita odabrano književno djelo, prepričava ga svojim vršnjacima te argumentira svoj stav o njemu
Učenik uz povremenu pomoć čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti odabrane prema vlastitom izboru.
LIC SE B.4.3.
Učenik se kreativno izražava, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
-iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
-prepričava svoje događaje iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
-preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine)
-istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
-izražava svoje mišljenje te ga uspoređuje s tuđim
-razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
Vidi Preporukeza ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, opisni tekst, brojalica, pjesma, igrokaz/dijalog, autori Talijanske nacionalne zajednice.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka i basna, novinarski članak.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine primjerene dobi: digitalne igre vezane za nadopunu teksta novim riječima, osmišljavanje i izrada jednostavnog stripa, kratki kviz znanja o pročitanom tekstu, osmišljavanje i izrada video isječka o zadanoj temi.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.4.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.4.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture.
-uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja
-uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju
-primjenjuje tradicijske igre i plesove
-imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbe, sportaše i sportove, glumce, autore...)
-prepoznaje državne simbole Republike Italije i Republike Hrvatske (himna, zastava i grb)
-imenuje i uspoređuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike i prirodna bogatstva obiju država
-primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske i hrvatske kulture.
LIC SE C.4.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti.
-stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme i bajke, legende)
-sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova
-stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
-prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Talijanske zajednice, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
-proučava talijanske državne granice i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 5. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.5.1.
Učenik aktivno sluša i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane i/ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
-aktivno sluša i razumije tekstove i izdvaja važne informacije
-globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se rječnikom
-odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja
-pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/;
-zapisuje bilješke tijekom/nakon slušanog teksta
-samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom
Učenik uz povremenu pomoć razumije i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.5.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli i osjećaje.
-sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme
-odgovara na učiteljska/učenička pitanja koristeći vokabular poznate tematike
-postavlja pitanja vezana za tekst poznate tematike
-samostalno i/ili na temelju predloška prepričava/opisuje/argumentira na zadanu temu koristeći nove riječi
-iskazuje svoje mišljenje i osjećaje o zadanoj temi i uspoređuje ju s primjerima iz svakodnevnog života
-poštuje pravila komunikacije u razgovoru
-komunicira na suradnički način
-razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okružje)
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u jednostavnim komunikacijskim situacijama i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te komunicira na suradnički način.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.5.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svrhom i svojim iskustvima te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
-oblikuje tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom
-samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak)
-izdvaja naslov, drži se teme
-primjenjuje pravopisnu normu
-piše pozivnicu, čestitku, osobnopismo
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje tekstove jednostavnih struktura poštujući jezičnu i pravopisnu normu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Jezici i nacionalnosti; Izvanškolske aktivnosti; Vrijeme; Škola; U gradu; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: predstavljanje, opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje, davanje i izvršavanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva, sinteza informacija (bilješke, sažetak), opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji animirani/igrani film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju ishodi u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.5.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
-razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
-postavlja i / ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
-prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
-prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta
-izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
-uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.5.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
-izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
-pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
-razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
-samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
-čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
-čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst.
LIC SE B.5.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
-iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
-osmišljava scenografiju, izražava se pokretom i plesom
-prepričava događaje iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
-preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine)
-istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
-izražava svoje mišljenje te ga uspoređuje s tuđim
-razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
-osmišljava kratak dramsko-scenski tekst
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, dječje i druge pjesme, igrokaz, dječji roman, strip, autori Talijanske nacionalne zajednice.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, audio/filmska bajka i basna, dječji časopis "Arcobaleno", talijanske dječje edukativne internetske stranice.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.5.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.5.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture; istražuje talijansku kulturnu baštinu.
-uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja
-uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju
-primjenjuje tradicijske igre i plesove
-imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
-prepoznaje državne simbole Republike Italije i Republike Hrvatske (himna, zastava i grb)
-imenuje i uspoređuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike i prirodna bogatstva obiju država
-primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
-istražuje talijansku kulturnu baštinu
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske i hrvatske kulture.
LIC SE C.5.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i njezinu kulturnu baštinu.
-stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, legende)
-sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
-stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
-prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno",
časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino"), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 5. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 6. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.6.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom i prema smjernicama.
-aktivno sluša, razumije tekstove i izdvaja važne informacije
-razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se rječnikom
-odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja
-pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
-sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje teksta
-samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć razumije i govori tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.6.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke u skladu s temom, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva.
-sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme
-odgovara na učiteljska/učenička pitanja koristeći leksik poznate tematike
-samostalno i/ili na temelju predloška prepričava/opisuje na zadanu temu koristeći nove riječi
-iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja
-poštuje pravila komunikacije u razgovoru
-razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okružje)
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u komunikacijskim situacijama i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te komunicira na suradnički način.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.6.3.
Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
-planira strukturu i sadržaj teksta
-piše tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom
-samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak)
-izdvaja naslov, drži se teme, povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu
Učenik uz povremenu pomoć piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i poštujući jezičnu i pravopisnu normu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Osobni identitet; Države, jezici i nacionalnosti; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Slobodno vrijeme; Zanimanja; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje pri svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drukčijih ljudi, kultura i običaji, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
-razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
-postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
-prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
-prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta
-koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja
-izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
-uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje.
LIC SE B.6.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
-izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
-pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
-razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
-samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
-čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
-čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst.
LIC SE B.6.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
-iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
-osmišljava scenografiju, izražava se pokretom i plesom
-prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
-piše kraće pjesme i sastavke
-preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način
-istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
-izražava svoje mišljenje, argumentira ga te ga uspoređuje s tuđim
-razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
-osmišljava kratak dramsko-scenski tekst
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: kratka pripovijetka, dječje i druge pjesme, kratki igrokaz, dječji roman, strip, autori Talijanske nacionalne zajednice.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, audio/filmska bajka i basna, dječji časopis "Arcobaleno", edukativni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.6.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.6.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije i istražuje talijansku kulturnu baštinu.
-navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja
-istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju
-primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove
-imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbe, sportaše i sportove, glumce, autore...)
-prepoznaje državne simbole Republike Italije (himna, zastava i grb)
-imenuje i opisuje najvažnije kulturno povijesne spomenike Republike Italije
-istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije
-primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.6.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
-stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, legende)
-sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
-stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
-prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino"), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 6. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 7. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.7.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku, unaprijed pripremljenu, argumentaciju.
-aktivno sluša i razumije tekst, izdvaja važne informacije
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom
-izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi
-priprema i govori jednostavni tekst određenu temu vodeći računa o publici kojoj se obraća
Učenik uz pomoć učitelja i/ili smjernica vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku argumentaciju pripremljenu unaprijed.
Usmena interakcija
LIC SE A.7.2.
Učenik sudjeluje u komunikativnoj interakciji, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom.
-sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi poštujući pravogovorne norme
-iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja logičkim i kronološkim slijedom
-uvažava tuđe mišljenje
-poštuje pravila komunikacije u raspravi
-samostalno ili na temelju predloška opisuje/ argumentira na zadanu temu koristeći nove riječi
Učenik uz pomoć smjernica sudjeluje u komunikacijskoj situaciji poštujući pravila pristojne komunikacije.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.7.3.
Učenik piše tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i prema smjernicama, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
-piše tekstove složenijih struktura u skladu s temom i prema planu poštujući pravopisnu normu
-piše tekstove raznih vrsta (recepti, pravila igre, uputstva)
Učenik uz pomoć smjernica piše tekstove raznih vrsta i složenijih struktura u skladu s temom te koristi tehnike pisanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svakodnevica (talijanska kuhinja); Okolina (znamenitosti, prirodne ljepote i turistička odredišta Republike Italije); Vrijeme (klimatske promjene); Zdrav život i slobodno vrijeme; Volontiranje; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: razumijevanje svijeta tehnologije, opisivanje slobodnog vremena, kreativno izražavanje, izražavanje savjeta, uljudno ophođenje pri svakodnevnim susretima, opisivanje stvarnog i izmišljenog, raspravljanje, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.7.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga /neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
-razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
-postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
-prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenog dobi
-prepoznaje vrijedne poruke i argumentira ih nakon pročitanog teksta
-koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja
-izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima primjenjujući književnoteorijska znanja
-uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.7.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
-izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
-pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
-razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
-samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
-čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
-čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
-čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst.
LIC SE B.7.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
-iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
-osmišljava scenografiju; izražava se pokretom i plesom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
-prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
-piše pjesme i sastavke
-preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način
-istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
-izražava svoje mišljenje, argumentira ga te ga uspoređuje s tuđim
-razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
-osmišljava kratak dramsko-scenski tekst prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, pjesma, igrokaz, roman, strip i neknjiževni tekstovi, autori Talijanske nacionalne zajednice, Carlo Collodi, "Pinocchio" i tekstovi suvremenih talijanskih autora.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani i dokumentarni film, dječji časopis "Arcobaleno", časopis "Panorama", dnevne novine "La Voce del Popolo", dnevne novine koje se tiskaju u Italiji, edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.7.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.7.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
-navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja
-istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju
-primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove
-imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
-prepoznaje simbole talijanske države: grb i zastavu
-imenuje i opisuje najvažnije kulturno povijesne spomenike Republike Italije
-istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije
-iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima
Učenik uz povremenu pomoć istražuje i opisuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.7.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
-stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, pripovijetke, legende)
-sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
-stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
-prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Republici Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino"), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 7. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 8. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.8.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju.
-aktivno sluša i razumije tekst, izdvaja važne informacije
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom
-izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi
-priprema i govori cjelovit argumentirani tekst vodeći računa o publici kojoj se obraća
-izražajno govori tekst poštujući pravogovornu normu
Učenik uz pomoć smjernica vodi organizirani usmeni razgovor, procjenjuje slušani tekst i raspravlja o određenoj temi koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju.
Usmena interakcija
LIC SE A.8.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskoj situaciji, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom.
-sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi poštujući pravogovorne norme
-iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja logičkim i kronološkim slijedom
-argumentirano obrazlaže svoje i uvažava tuđe mišljenje
-poštuje pravila komunikacije u raspravi
-izražajno govori tekst u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća
Učenik uz pomoć smjernica sudjeluje u komunikacijskoj situaciji poštujući pravila pristojne komunikacije.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.8.3.
Učenik piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
-piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva
-piše kreativno na različite teme poštujući pravopisnu normu
-piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života
-piše biografiju, reportažu i putopis
Učenik uz pomoć smjernica piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i koristi tehnike pisanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Osobni identitet; Talijanske povijesne ličnosti; Škola i posao; Praznici; Masovni mediji i društvene mreže; Mladi i prijateljstvo; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: razgovori o putovanjima, opisivanje mjesta, razmjena informacija o zdravom načinu života, primjena kreativnosti u znanosti, izražavanje aktivnih i pasivnih radnji, uljudno ophođenje, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji, raspravljanje.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.8.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga /neknjiževnoga teksta i tumači i vrednuje tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
-razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
-postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
-prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
-prepoznaje vrijedne poruke i argumentira ih nakon pročitanog teksta
-vrednuje tekst
-koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja
-izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
-uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
-promišlja o svrsi teksta, obilježjima pripadajućega žanra i autora
Učenik uz povremenu pomoć tumači i vrednuje tekst, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.8.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
-samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
-izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
-obogaćuje svoj rječnik
-pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
-razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
-samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
-čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
-čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
-čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst.
LIC SE B.8.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
-iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
-osmišljava scenografiju; izražava se pokretom i plesom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
-služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom talijanskog jezika i dijalekta primjereno dobi
-prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
-piše pjesme i sastavke uz prethodno upoznavanje s metodologijom pisanja kraćih književnih oblika
-preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način
-istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
-osmišljava kratak dramsko-scenski tekst prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, igrokaz, roman, strip i neknjiževni tekstovi, autori Talijanske nacionalne zajednice, tekstovi suvremenih talijanskih autora.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani i dokumentarni film, dječji časopis "Arcobaleno", časopis "Panorama", dnevne novine "La Voce del Popolo", dnevne novine koje se tiskaju u Italiji, edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.8.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.8.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
-navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja
-istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju
-primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove
-imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
-prepoznaje himnu talijanske države
-imenuje i opisuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike Republike Italije
-istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije
-iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima
Učenik uz povremenu pomoć istražuje i opisuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.8.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
-stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, pripovijetke, legende)
-sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
-stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
-prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino"), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenjem jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 8. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 1. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Jezik i komunikacija
LIC SMS A.1.1.
Učenik razumije čitani i slušani tekst o temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa.
-razlikuje opisne, pripovjedne i upućivačke slušane, pisane i audiovizualne tekstove
-razlikuje monološke i dijaloške vrste tekstova
-razumije usmene poruke u formalnim i neformalnim situacijama
-razvija pravilnu akcentuaciju, artikulaciju i intonaciju riječi
-čita brzo i točno
-čita naglas i u sebi
-razlikuje namjenu teksta
-razumije obilježja teksta
-sažima sadržaj teksta
-prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije
-vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja
Učenik uz pomoć nastavnika prepoznaje i opisuje osnovna obilježja i namjenu te navodi osnovne informacije opisnih, pripovjednih i upućivačkih tekstova.
LIC SMS A. 1.2.
Učenik govori i sudjeluje u komunikacijskoj situaciji o temama iz područja osobnoga interesa.
-primjenjuje pravogovorna pravila talijanskoga standardnoga jezika
-govori prema stvarnim komunikacijskim situacijama i prema smjernicama
-prepričava
-izražava vlastito mišljenje
-prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
-tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju
-prikuplja, organizira i sažima informacije i oblikuje usmeni tekst
-govori i sudjeluje u komunikacijskoj situaciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i govori u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.1.3.
Učenik piše tekst o temi iz područja osobnoga interesa.
-primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
-sažima, dopunjuje i preoblikuje tekst prema smjernicama
-oblikuje opisne, pripovjedne i upućivačke tekstove
-parafrazira tekstove
-prikuplja, organizira informacije i oblikuje pisani tekst
-piše kreativne tekstove
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
-primjenjuje oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima
-primjenjuje oblike dramsko-scenskog izražavanja
-predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
-izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.1.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
-primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
-primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
-osvješćuje potrebu za jezičnim znanjem
-stvara naviku uporabe pravogovornih i pravopisnih normi za ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije
-razvija čitateljske navike
-prepoznaje različite jezične sustave i jezike
-koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
-služi se jezičnim priručnicima (rječnik, gramatika, pravopis) u tiskanome i u digitalnome obliku
-služi se općejezičnim i jednojezičnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
-istražuje tiskane i elektroničke medije
-razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Moj svijet, Moje slobodno vrijeme; Važni datumi i obilježavanja; Talijanska kuhinja i prehrambene navike; Talijanska moda i modni dizajneri; Talijanski gradovi i regije; Aktualne društvene teme.
Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni i upućivački tekst (osobni dnevnik, intervju, biografija, recept, osobni profil na društvenim mrežama, blog, internetski forum).
Jezično-komunikacijske funkcije: opisati i usporediti (osobe, prostor, predmete, prirodu); izraziti slaganje i neslaganje, pitati informacije; dati informacije;prepričati (doslovno, informativno, kreativno); izreći uputu.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje. Ishod LIC SMS A.1.4. se ostvaruje individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike za primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.1.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
B. Književnost
LIC SMS B.1.1.
Učenik razumije književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
-razlikuje književne i neknjiževne tekstove
-razlikuje književne tekstove koji pripadaju različitim stilovima i razdobljima
-razlikuje i opisuje književne žanrove i osnovna obilježja
-prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine srednjeg vijeka (Trecenta)
-povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom
-istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture srednjeg vijeka
-izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu
-usvaja tehnike potrebne za jezičnu, sadržajnu i stilsku analizu teksta
-prepoznaje osnovna i prenesena značenja
-čita i interpretira po ulogama
Učenik uz pomoć nastavnika prepoznaje i opisuje žanr, temu i osnovna obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Trecento).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni autori:Dante Alighieri, Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik čita književni tekst prema odabiru nastavnika. Popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu, a nastavnik odabire i nudi djela sukladno učeničkim interesima, mogućnostima i potrebama.
Potiče se kreativan i komunikacijski pristup u interpretaciji književnih djela: zajedničko čitanje po poglavljima, slušanje audiopriča, gledanje adaptacija književnih djela, gledanje kazališnih predstava, crtanje stripa, korištenje dramskih metoda i tehnika, snimanje kratkometražnih filmova i sl.. Aktivnosti se mogu organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u grupama ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
C. Kultura i mediji
LIC SMS C.1.1.
Učenik opisuje činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
-istražuje i opisuje obilježja suvremene Republike Italije, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
-opisuje sličnosti i razlike talijanske i hrvatske kulture
-istražuje talijanske tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale
-istražuje tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale Talijanske nacionalne zajednice
-opisuje položaj Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
-prepoznaje vrijednost kulture Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
-upoznaje tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice
-posjećuje talijansku kulturnu instituciju i kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
Učenik uz pomoć nastavnika opisuje osnovna obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Made in Italy;Talijanska kuhinja i prehrambene navike; Talijanska moda i modni dizajneri; Talijanski gradovi i regije; Aktualne društvene teme; Prisutnost Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Djelatnost Talijanske nacionalne zajednice: očuvanje jezika, identiteta i kulture.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i tradicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 2. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Jezik i komunikacija
LIC SMS A.2.1.
Učenik analizira čitani i slušani tekst s temom iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa.
-razlikuje opisne, pripovjedne, upućivačke i izlagačke slušane, pisane i audiovizualne tekstove
-razlikuje namjenu teksta
-analizira karakteristike, strukturu i vrstu teksta
-povezuje i sažima ideje teksta
-prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije
-vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja
-oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja ili čitanja
Učenik uz pomoć nastavnika analizira obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih tekstova te opisuje osnovne informacije izlagačkog teksta.
LIC SMS A.2.2.
Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i osobnoga interesa.
-primjenjuje pravogovorna pravila talijanskoga standardnoga jezika
-priča prema stvarnim komunikacijskim situacijama i prema smjernicama
-prepričava
-razgovara o zadanoj/poznatoj temi
-prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
-tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju
-prikuplja, organizira i sažima informacije i oblikuje tekst
-govori i sudjeluje u komunikativnoj interakciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i razgovara u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.2.3.
Učenik piše tekst na teme iz svakodnevnoga života i osobnoga interesa.
-primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
-prema smjernicama oblikuje opisne, pripovjedne, upućivačke i izlagačke tekstove
-parafrazira tekstove
-prikuplja, organizira informacije i oblikuje pisani tekst
-piše kreativne tekstove
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
-oblikuje radove služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja
-predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
-izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.2.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
-primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
-primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
-osvješćuje potrebu za jezičnim znanjem
-uspoređuje različite jezične sustave i jezike
-koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
-služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
-istražuje tiskane i elektroničke medije
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Osobni i društveni identitet; Živjeti zdravo; Znanost i inovacije; Zanimanja; Made in Italy; Aktualne društvene teme.
Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački i izlagački tekst (osobni dnevnik, autobiografija, reportaža, izvješće, uputa).
Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti emocije, govoriti o prošlosti i o budućnosti, staviti u odnos sadašnjost i prošlost, izraziti mišljenje i obrazložiti izbor, ispričati kronološkim redom.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje.
Ishod LIC SMS A.2.4. ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera).
Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.2.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
B. Književnost
LIC SMS B.2.1.
Učenik analizira književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
-razlikuje književne tekstove koji pripadaju različitim stilovima i razdobljima
-razlikuje i opisuje književne žanrove i osnovna obilježja
-istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture u doba humanizma, renesanse i baroka
-prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine u doba humanizma, renesanse i baroka (Quattrocento, Cinquecento, Seicento)
-povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom
-izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu
-objašnjava osnovna i prenesena značenja
-uspoređuje različite interpretacije teksta
-promišlja o tekstu povezujući ga s vlastitim iskustvom
-primjenjuje tehnike potrebne za jezičnu, sadržajnu i stilsku analizu teksta
Učenik uz pomoć nastavnika opisuje i analizira žanr, temu i osnovna obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Quattrocento, Cinquecento, Seicento).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni autori: Baldassarre Castiglione, Lorenzo il Magnifico, Nicolò Machiavelli; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire tekstove i ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik čita književni tekst prema odabiru nastavnika. Popis preporučenih autora i naslova nalazi se u Prilogu, a nastavnik odabire i nudi djela sukladno učeničkim interesima, mogućnostima i potrebama.
Potiče se kreativan i komunikacijski pristup interpretaciji književnih djela: zajedničko čitanje po poglavljima, slušanje audiopriča, gledanje adaptacija književnih djela, gledanje kazališnih predstava, crtanje stripa, korištenje dramskih metoda i tehnika, snimanje kratkometražnih filmova i sl.. Aktivnosti se mogu organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u skupinama ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima/sadržajima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
C. Kultura i mediji
LIC SMS C.2.1.
Učenik analizira činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
-uspoređuje talijansku i hrvatsku tradiciju i običaje
-pronalazi informacije o talijanskoj kulturi i Talijanskoj nacionalnoj zajednici u hrvatskim medijima
-informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice
-posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
-istražuje talijanske tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale
-istražuje tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale Talijanske nacionalne zajednice
-prepoznaje vrijednost kulture Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
-upoznaje tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz pomoć nastavnika analizira osnovne činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Made in Italy; Izražavanje i jezik mladih; Talijanski znanstvenici; Turističke destinacije u Italiji; Umjetnost i arhitektura; Aktualne društvene teme; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Djelatnost Talijanske nacionalne zajednice: očuvanje jezika, identiteta i kulture.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i radicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 3. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Jezik i komunikacija
LIC SMS A.3.1.
Učenik tumači čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
-razlikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
-analizira karakteristike, strukturu i vrstu teksta
-povezuje i sažima ideje teksta
-razlikuje i tumači pouzdane i nepouzdane informacije
-vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja
-oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja ili čitanja
Učenik uz pomoć nastavnika tumači obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih i izlagačkih tekstova te analizira osnovne informacije raspravljačkog teksta.
LIC SMS A.3.2.
Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
-izražava se u skladu s temom i logičnom kompozicijom govora, poštujući morfosintaktičku točnost i pravogovorna pravila
-prepričava, priča i izvještava
-određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave, navodi argumente i zaključke
-raspravlja o zadanoj/poznatoj temi
-prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
-tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju
-prikuplja, vrednuje, organizira i sažima informacije i oblikuje usmeni tekst
-govori i sudjeluje u komunikacijskoj interakciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i raspravlja u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.3.3.
Učenik piše tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
-primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
-prema smjernicama oblikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
-prikuplja, vrednuje, organizira informacije i oblikuje tekst
-primjenjuje načela jezične prikladnosti, povezanosti, jasnoće i ispravnosti
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.3.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
-oblikuje rad služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja
-predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
-izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.3.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
-primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
-primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
-razmišlja o strukturi talijanskoga jezika i uspoređuje s drugim jezicima
-primjenjuje strategije za razvoj vlastite jezične produkcije
-razvija čitateljsku naviku i kritičko mišljenje
-koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
-služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
-istražuje i prosuđuje tiskane i elektroničke medije
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Tradicionalno i moderno; Svijet kazališta; Turističke destinacije i održivi razvoj; Izgradnja održive budućnosti;Aktualne društvene teme.
Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački i raspravljački tekst (zamolba, problemski članak, komentar, kazališni tekst, blog, podcast, reklama).
Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti mišljenje i stav; iznijeti činjenice, asocijacije i prosudbe; izraziti želju; izraziti pretpostavku; argumentirati.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje.
Ishod LIC SMS A.3.4 ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija).
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera).
Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.3.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
B. Književnost
LIC SMS B.3.1.
Učenik tumači književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
-razlikuje i analizira različite vrste književnog teksta primjenjujući prethodno stečeno znanje
-istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture u doba prosvjetiteljstva i romantizma (Settecento, Ottocento)
-prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine u doba prosvjetiteljstva i romantizma
-povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom
-izražava vlastiti literarni doživljaj teksta
-izražava i potkrjepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
Učenik uz pomoć nastavnika opisuje i tumači žanr, temu i obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Settecento, Ottocento).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni autori: Ugo Foscolo, Cesare Beccaria, Carlo Goldoni, Ludovico Ariosto, Alessandro Manzoni, Giacomo Leopardi; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik samostalno čita jedan književni tekst prema odabiru nastavnika (popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu) i predstavlja ga usmeno, pisano, vizualizacijama ili kreativnim uratkom. Aktivnost se može organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u grupama ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
C. Kultura i mediji
LIC SMS C.3.1.
Učenik tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
-u interkulturalnom kontekstu prepoznaje i opisuje sličnosti i razlike talijanske kulture i kulture drugih zemalja u okruženju
-istražuje i tumači informacije prikazane u talijanskim medijima i u medijima Talijanske nacionalne zajednice
-istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
-pronalazi informacije o talijanskoj kulturi i Talijanskoj nacionalnoj zajednici u hrvatskim medijima
-informira se o aktualnim događanjima i važnim osobama Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice
-posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
-analizira tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz pomoć nastavnika tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme:Ulična umjetnost kao način izražavanja; Umjetnički i književni parkovi u Italiji; Talijanski umjetnici i umjetnici Talijanske nacionalne zajednice; Zaštita materijalne i nematerijalne talijanske kulturne baštine; Talijanske dnevne novine i časopisi; Svijet kazališta; Made in Italy; Aktualne društvene teme; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Zaštita autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i radicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 4. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Jezik i komunikacija
LIC SMS A.4.1.
Učenik vrednuje čitani i slušani tekst s temom iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
-razlikuje i analizira različite vrste tekstova primjenjujući prethodno stečeno znanje (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
-analizira i vrednuje književne i neknjiževne tekstove
-osvješćuje razliku između standardnoga talijanskoga jezika i dijalekata Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
-razlikuje i analizira fonetska, morfološka, rječnička i druga obilježja dijalekata
-kritički vrednuje informacije
Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova.
LIC SMS A.4.2.
Učenik raspravlja o emama iz svakodnevnog života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
-izražava se u skladu s temom i logičnom kompozicijom govora, poštujući morfosintaktičku točnost i pravogovorna pravila
-govori poštujući obilježja raspravljačkog teksta
-raspravlja u skladu s temom i ulogom
-prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
-govori i sudjeluje u komunikativnoj interakciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i raspravlja u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.4.3.
Učenik piše tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
-primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
-prema smjernicama oblikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
-oblikuje tekst primjenjujući pravopisna i jezična pravila lokalnog dijalekta
-sastavlja multimedijalne tekstove o kulturnim, obrazovnim i aktualnim temama
-pisano komunicira prerađujući usvojena znanja za razvoj vlastitog mišljenja
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
-oblikuje rad služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja
-predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
-izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.4.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
-primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
-primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
-razmišlja o strukturi talijanskoga jezika i lokalnog dijalekta
-primjenjuje strategije za razvoj vlastite jezične produkcije
-razvija literarni ukus i kritičko mišljenje
-koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
-služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
-istražuje i prosuđuje tiskane i elektroničke medije
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Multikulturalnost i višejezičnost; Stereotipi i predrasude; Žensko pismo; Zaštita i promicanje ljudskih prava; Prirodna i kulturna baština; Građanin kao pripadnik talijanske nacionalne manjine; Građani izvan granica:pripadnici nacionalne manjine, građani Hrvatske, Europske unije i svijeta; Obrazovanje i svijet rada; Aktualne društvene teme.
Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti pretpostavku i posljedicu; izraziti mogućnost, nadu i želju; dati savjet i prijedlog; izraziti mišljenje; prepričati iskustvo; protumačiti; argumentirati.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje.
Ishod LIC SMS A.4.4. ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija).
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno.
Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te na primjenu prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.4.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
B. Književnost
LIC SMS B.4.1.
Učenik vrednuje književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
-opisuje doprinos talijanske književnosti
-objektivno i subjektivno prosuđuje tekst
-istražuje i opisuje obilježja društvenih i kulturnih pojava u Italiji u XX. i XXI. stoljeću
-istražuje i opisuje obilježja društvenih i kulturnih pojava u XX. stoljeću unutar Talijanske nacionalne zajednice
-vrednuje tradicionalne književne tekstove
-vrednuje estetsku dimenziju
-poznaje osnovne faze koje su obilježile razvoj talijanske književnosti u odnosu na društvene i kulturne uvjete razvoja
-povezuje tekst s aktualnom situacijom
Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje žanr, temu i obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni autori: Alberto Moravia, Andrea Camilleri, Luigi Pirandello, Umberto Eco, Italo Calvino, Cesare Pavese, Elio Vittorini; talijanske suvremene autorice: Michela Murgia, Elena Ferrante, Margaret Mazzantini, Igiaba Scego; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik samostalno čita jedan književni tekst prema odabiru nastavnika (popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu) i predstavlja ga usmeno, pisano, vizualizacijama ili kreativnim uratkom. Aktivnost se može organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u skupini ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
C. Kultura i mediji
LIC SMS C.4.1.
Učenik vrednuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju.
-razlikuje i opisuje činjenice o kulturnoj, povijesnoj i jezičnoj baštini Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj
-analizira i raspravlja o različitim informacijama, o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj te o hrvatsko-talijanskim vezama kroz povijest
-primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije
-stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
-sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava vlastita iskustva, osjećaje i mišljenje
-u interkulturalnom kontekstu prepoznaje i opisuje sličnosti i razlike talijanske kulture i kulture drugih zemalja u okruženju
-posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
-donosi prosudbe o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje činjenice lokalne, nacionalne i međunarodne kulturne tradicije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Spoj umjetnosti: književnost, kino i kazalište; Migracije i suvremeno društvo; Obrazovni sustav i svijet rada; Revalorizacija industrijske baštine; Nastanak Talijanske nacionalne zajednice; Iseljavanje lokalnog stanovništva nakon Drugog svjetskog rata; Zaštita autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i radicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj vokabulara.
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Pravo na obrazovanje na materinskom jeziku pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj definirano je Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoje ustavno pravo na obrazovanje kroz tri osnovna modela (A, B i/ili C model) te posebne oblike školovanja.
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura, osmišljen prema modelu C, proizlazi iz navedenih zakonskih okvira i u skladu je s Ustavom Republike Hrvatske. Ovaj kurikul integrira se u jezično-komunikacijsko područje, u kojemu je talijanski jezik predstavljen kao jezik Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja u Republici Hrvatskoj. Razvijanje jezično-komunikacijske kompetencije, ključne za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti, postavlja se kao temeljni cilj učenja i poučavanja predmetnog kurikula Talijanskoga jezika i kulture.
Predmetni kurikul usko je povezan s različitim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima. Učenje talijanskog jezika, koje uključuje istovremeno upoznavanje s talijanskom kulturom, direktno se integrira u predmete društveno-humanističkog i umjetničkog područja poput Prirode i društva, Povijesti, Geografije, Likovne i Glazbene kulture i umjetnosti.
Međupredmetne teme poput Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije smisleno su uključene u kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C. Ova povezanost pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i razvoju komunikacijskih kompetencija učenika.
Talijanski jezik i kultura po modelu C kao drugi materinski jezik, sadržajno je i metodološki blisko povezan s predmetom Hrvatskoga jezika te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U kasnijim ciklusima školovanja pristup nastavi prilagođava se željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili karijernim putevima.
S obzirom da je Talijanski jezik jezik talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama poput Talijanske unije i Zajednice Talijana, pridonoseći razvoju identiteta učenika i njihovoj sklonosti cjeloživotnog obrazovanja. Učenje i poučavanje talijanskog jezika postaje ključno sredstvo poticanja obrazovne i ekonomske mobilnosti mladih i građana Republike Hrvatske, uzimajući u obzir blisku povijesnu i suvremenu povezanost s Republikom Italijom.
Ovladavanje talijanskim jezikom, bilo kao materinskim jezikom, jezikom nacionalne manjine ili drugim jezikom, postavlja temelje za cjeloživotno učenje. Jezik kao sredstvo izražavanja i komunikacije ima ključnu ulogu u prenošenju nastavnih sadržaja i sadržaja međupredmetnih tema, a predmet Talijanski jezik i kultura pridonosi razvoju znanja o sebi i drugima, potičući odgovorno ponašanje prema pripadnicima drugih jezika i kultura.
Predmet također podržava razvoj čitateljskih interesa, literarnih sposobnosti te kritičkog pristupa, čime postaje temelj za sve druge obrazovne discipline. Učenjem o povijesti talijanskog naroda doprinosi se razumijevanju procesa nastanka i razvoja europske civilizacije, potičući sagledavanje događaja iz različitih perspektiva i razvoj vještina razmatranja konteksta.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se kroz ishode predmeta Likovne i Glazbene kulture i umjetnosti. Umjetnost u širem smislu, kao dio svjetskih kultura, pridonosi oblikovanju generičkih kompetencija učenika. Kreativnost, individualne sposobnosti, tradicionalni i suvremeni likovni izrazi pomažu učenicima u oblikovanju slike o sebi i svijetu.
Nadalje, integracija međupredmetnih tema poput Građanskog odgoja i obrazovanja, Osobnog i socijalnog razvoja te Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije odražava se u razvoju odgovornosti, društvenog identiteta i uključenosti te u sposobnosti korištenja suvremenih tehnologija u svrhu obrazovanja i komunikacije. Kurikul Talijanskog jezika i kulture usmjeren je također i na razvoj digitalne kompetencije, jezika struke te senzibilizaciju za znanstvena, društvena i kulturna pitanja. Međupredmetnim se pristupom stvaraju mogućnosti za cjelovit kognitivni, emocionalni, osobni i društveni razvoj učenika.
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C integrirani je kurikul koji povezuje opće i posebne sadržaje i ciljeve te je usmjeren na postignuća učenika u svim područjima: kognitivnom, afektivnom i psihomotornom. Polazi od njegova iskustva i kulturnog konteksta, jezične i kulturne posebnosti i time potiče iskustveno i situacijsko učenje. Uvažava složenost znanja i umijeća i njihovu primjenu u različitim okolnostima, problemima i situacijama pridajući posebnu vrijednost višejezičnosti i multikulturalnosti.
Učenici Talijanskog jezika i kulture po modelu C temeljno se obrazuju na hrvatskom jeziku, a učenik spoznaje i vještine, stečene u predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost, nadograđuje u predmetu Talijanski jezik i kultura po modelu C. Stoga učenje i poučavanje Talijanskoga jezika i kulture treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Učenje jezika je dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, a koje omogućuje raznoliku uporabu jezika.
Suvremeno poučavanje i učenje Talijanskoga jezika i kulture usmjereno je na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom poučavanju i učenju uzimaju se u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interesi te se potiče učenikov kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, što učeniku osigurava cjelovit razvoj i osposobljava ga za samostalno cjeloživotno učenje. Obrazovni pristup koji njeguje učenikove osobne interese, zajedno s pozitivnim emocijama, stvorit će one kontingencije koje su od iznimne važnosti za rast osnažujućih uvjerenja koja će potaknuti učenike da poboljšaju svoje ovladavanje talijanskim jezikom i da pristupe talijanskoj kulturi sa suučesništvom, što će im omogućiti maksimalno usavršavanje vještina potrebnih za uspjeh u procesu studiranja i životu općenito.
Učitelj/nastavnik primjenjuje suvremene didaktičke pristupe u poučavanju talijanskog jezika i kulture neprestano usavršavajući vlastita znanja i vještine kako bi održao visoku kvalitetu poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenog društva. Koristi kreativne, didaktičke i funkcionalne metode s ciljem poticanja učenika na učenje. Učitelj/nastavnik prepoznaje individualne potrebe učenika uzimajući u obzir njihove posebnosti, vještine, mišljenja i osobnost prilikom planiranja i izvođenja nastave te prilikom odabira didaktičkih materijala. Također, uzima u obzir učenikovo predznanje, kulturno i društveno okruženje, dob i stavove.
U procesu učenja, učitelj/nastavnik vodi brigu o interakciji učenika s drugima, potiče inicijativu učenika, razvija njihovu vještinu izražavanja te potiče razvoj individualnosti i osjećaja identiteta. Aktivno potiče učenike na izražavanje vlastitih osjećaja i mišljenja, uzimajući u obzir mišljenja drugih učenika i time proširuje učenikov svjetonazor.
Učiteljeva je ključna zadaća poticanje i razvoj učenikove motivacije primjenom strategija poput stvaranja poticajnog okruženja, poticanja znatiželje učenika i održavanje istinskog interesa za učenje koja jamče postizanje ciljeva definiranih nastavnim kurikulom.
koje uključuju postavljanje ostvarivih ciljeva učenja,. Tijekom učenja Talijanskog jezika i kulture učitelj/nastavnik ima važnu ulogu u održavanju pozitivnog ozračja u učionici biranjem aktivnosti koje odgovaraju kognitivnom i emocionalnom razvoju učenika te uzimajući u obzir različite stilove učenja i njihove individualne razlike.
Učitelj/nastavnik prihvaća jezične pogreške učenika kao normalan dio procesa učenja talijanskog jezika stvarajući okruženje u kojem učenici mogu komunicirati bez straha od osude. Uz to, učitelj/nastavnik ima ulogu animiranja, vođenja, pomaganja i savjetovanja učenika, pružajući im podršku te prateći njihov napredak i ostvarena postignuća.
Učitelj/nastavnik olakšava ovladavanje talijanskim jezikom i razumijevanje talijanske kulture posredujući između jezika i kultura prisutnih u školi i u lokalnoj sredini. Da bi osigurao kvalitetu učenja i poučavanja te napredak učenika i njegovo postizanje obrazovnih ishoda, učitelj/nastavnik treba temeljito poznavati kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura. Od učitelja/nastavnika očekuje se da samostalno donosi odluke o primjeni kurikula, prilagođava poučavanje prema dobi i predznanju učenika te surađuje s roditeljima, kolegama i relevantnim institucijama. Učitelj/nastavnik treba imati profesionalan pristup uključujući etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Kontinuirano praćenje suvremenih pristupa u području metodike i glotodidaktike te redovito usavršavanje neizostavni su dijelovi učiteljske uloge. Učitelj/nastavnik planira, kombinira i prilagođava znanstveno utemeljene strategije poučavanja u skladu s razvojnim mogućnostima i potrebama učenika, promičući horizontalno i vertikalno usklađivanje njihovih znanja i vještina.
Nastavu predmeta Talijanski jezik i kultura izvode učitelji/nastavnici pripadnici Talijanske nacionalne zajednice koji u potpunosti vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.
Poučavanje predmeta Talijanskog jezika i kulture ostvaruje se putem izravne interakcije učitelja/nastavnika i učenika, uz primjenu suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnologije. Analizom različitih vrsta tekstova, rodova, sadržaja i struktura te gledanjem dramskih i filmskih ostvarenja, postiže se raznoliko i pristupačno okruženje za učenike i nastavnike. Materijali i izvori moraju biti raznoliki kako bi uspješno podržali učenje, uzimajući u obzir raznolikost jezika, funkcije, veze između jezika i kulture te različite stilove i svrhe komunikacije.
Učitelju/nastavniku preporučuje se korištenje tekstova autora unutar Talijanske nacionalne zajednice, uz udžbenike iz Republike Italije te rad na projektima, izvanučioničkim aktivnostima, suradnja s knjižničarom te s ostalim predmetnim učiteljima/nastavnicima i/ili vanjskim suradnicima. Iskustveno učenje, kao i primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije, potiču aktivno sudjelovanje učenika i razvoj njihovih vještina i kompetencija.
Preporučuje se i uporaba različitih računalnih programa, igara i aplikacija te kreativno stvaranje umjetničkih sadržaja. Učenici se potiču na čitanje raznolikih književnih tekstova, uključujući djela talijanskih autora te zavičajnih autora radi raznolikosti književnog stvaralaštva.
Povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom podrazumijeva korištenje učeničkog iskustva, izvorne stvarnosti te interneta, enciklopedija, dječjih časopisa i aktualnih informacija. Učitelj/nastavnik odabire, izrađuje i koristi nastavne materijale iz različitih izvora, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje.
Ističe se važnost izlaganja jezičnih i kulturnih sadržaja koji se odvijaju izvan učionice, kao i gledanja televizijskih programa na talijanskom jeziku ili drugih aktivnosti koje nisu isključivo školske naravi, a koje imaju važnu ulogu poticanja aktivne uloge učenika u procesu učenja.
Izvori i nastavni materijali moraju uvijek biti primjereni i razumljivi učenicima te ih poticati na istraživanje i razvijanje kritičkog i kreativnog mišljenja.
Učenje i poučavanje talijanskog jezika i kulture izuzetno je ovisno o okružju, budući da poticajno i raznoliko okružje značajno doprinosi lakšem i bržem usvajanju znanja. Takvo okružje usmjereno je na učenika koji se uključuje u aktivnost i surađuje bez straha od pogrešaka, njegujući kulturu zajedništva i međusobnog poštovanja. Ovo okružje razvija humanost, potiče prihvaćanje različitosti, naglašava važnost motivacije za učenje i pozitivnih emocija, potičući kritičko razmišljanje i kreativnost.
Učenje talijanskog jezika odvija se kako u školskom, tako i u izvanškolskom okružju. Aktivnosti poput kontakta s izvornim govornicima talijanskog jezika, posjeta kulturnim institucijama, školskim ekskurzijama u Republiku Italiju te korištenje suvremenih tehnologija pridonosi poticajnom okruženju. Učitelj/nastavnik stvara razredne uvjete za slobodnu komunikaciju, potiče samopouzdanje učenika i razvoj pozitivne slike o sebi, oblikuje okruženje u kojem se pogreške smatraju prilikama za učenje.
Okružje za učenje potiče zanimanje, održava motivaciju i podstiče na aktivnost. Kombinacija različitih okruženja, unutar i izvan učionice, obogaćuje iskustva i pridonosi uspješnosti učenja, informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućavaju povezivanje s drugim mjestima i sa stručnjacima iz različitih sektora, a međusobno povjerenje i uvažavanje sudionika obrazovno-nastavnog procesa stvara pozitivno i poticajno okruženje za učenje.
Didaktički proces većinom se odvija u učionici, ali i u širem kulturnom kontekstu izvan škole. Učenik sudjeluje u kulturnim manifestacijama, virtualnoj nastavi, interdisciplinarnim projektima te usavršava svoja znanja i vještine izradom prezentacija i sudjelovanjem u različitim vrstama aktivnosti. Odnos između učitelja/nastavnika i učenika temelji se na uzajamnom poštovanju, na prihvaćanju različitosti i na poticanju samopoštovanja i poštivanja vlastitog identiteta.
Kako bi se potaknulo što kvalitetnije učenje, potrebno je osigurati učionicu, specijalizirani kabinet ili neki drugi prostor koji će se trajno koristiti za nastavu predmeta Talijanski jezik i kultura. Učitelju/nastavniku potrebno je osigurati logističku mogućnost izlaganja nastavnih materijala, radova, crteža i plakata koje su izradili učenici. Ističe se korisnost postavljanja panoa za nastavu predmeta koji će biti locirani i unutar i ispred same učionice u kojoj se odvija nastava Talijanskoga jezika i kulture.
Predmet Talijanski jezik i kultura u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu podučava se kao jezik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj, odnosno kao drugi materinski jezik, počevši od 1. razreda osnovne škole do završnih razreda srednje škole u kojima je poželjno, osim u gimnazijama, nastavu organizirati i za stručne smjerove prilagođavajući nastavu kurikulima stručnih predmeta. Moguće je uključivanje učenika u nastavu u bilo kojem razredu, neovisno o razini predznanja. Trajanje učenja varira, ovisno o godini početka, a raniji početak pruža temelje za postizanje visoke razine jezične kompetencije. Važno je učenike izložiti talijanskom jeziku na različite načine, primjerice uporabom talijanskog jezika i u drugim predmetima ili integracijom Talijanskog jezika i kulture u tematske i interdisciplinarne projektne aktivnosti.
S obzirom na to da su odgojno-obrazovni ishodi uključeni u sve domene, učitelj/nastavnik im posvećuje podjednaku pažnju, uz mali naglasak na domeni Govorim i pišem / Jezik i komunikacija. Za ostvarivanje svakog odgojno-obrazovnog ishoda učitelj/nastavnik samostalno određuje potrebno vrijeme kako bi svaki učenik postigao najvišu razinu usvojenosti prema svojim sposobnostima.
Osim formalnog obrazovanja, učitelj/nastavnik naglašava važnost neformalnog i informalnog učenja kao sastavnog dijela cjeloživotnog obrazovanja. Prilagođavanje vremena potrebnog za postizanje ishoda prepušteno je autonomiji učitelja/nastavnika, a ovisi o karakteristikama razreda i interesima učenika. Nastava Talijanskog jezika i kulture planira se unutar rasporeda od dva do pet sati tjedno, prilagođavajući se obimnosti tema i broju tekstova. Dokument kurikula Talijanskoga jezika i kulture po C modelu izrađen je na bazi od tri sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Satnica se planira uzimajući u obzir tri definirane domene i njihovu međusobnu povezanost, omogućujući istovremeno vježbanje sadržaja svih domena tijekom jednog nastavnog sata.
Iako su polazište predmeta učenici pripadnici talijanske nacionalne manjine te se kao takav Kurikul fokusira na njegovanje jezika i kulture Talijanske nacionalne zajednice, skupine učenika koje uče Talijanski jezik i kulturu po modelu C izrazito su heterogene. Te skupine čine učenici različitog predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine i pozadine te različitih interesa i obrazovnih potreba čije je zanimanje za predmet motivirano drugim razlozima. Upravo zato kurikulom definirani ishodi obuhvaćaju širok spektar kompetencija i vještina, imajući pritom u vidu postojeće znanje učenika i očekivani rezultat. Odgojno-obrazovni ishodi dovoljno su široko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji, odnosno svakom učeniku individualno, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja Talijanskog jezika i kulture.
Da bi se postigao kvalitetan proces učenja i poučavanja Talijanskog jezika i kulture, preduvjet je raditi u skupinama s manjim brojem učenika koji su približno iste dobi, imaju slična razvojna obilježja te su na istoj razini poznavanja talijanskog jezika. S ciljem poticanja aktivnog sudjelovanja i nesputanog usmenog izražavanja, važno je održati broj učenika u skupini manjoj od 10.
U nastavi Talijanskog jezika i kulture potiče se razvijanje suradničkih vještina radom u paru ili skupini, pružajući darovitim učenicima priliku za pomaganje drugim učenicima. Učitelj/nastavnik ima slobodu primijeniti različite metode organizacije rada i učenja, poput rada u paru, skupnog rada, malih istraživačkih skupina i suradničkog učenja, prilagođavajući se potrebama razreda kako bi u potpunosti iskoristio mogućnosti svih učenika. Suradničkim učenjem i poučavanjem potiče se razmjena znanja i vještina, razvoj socijalne osjetljivosti te motivacija za učenje i suradnju. Svako grupiranje učenika treba biti unaprijed planirano i s jasnim definiranjem ishoda. Prije početka konkretne aktivnosti učenicima se moraju objasniti smjernice rada te jasno definirati zadatke koje je potrebno izvršiti. Tijekom aktivnosti nastavnik prati napredak svakog pojedinog učenika i rad cijele skupine koristeći različite metode formativnog vrednovanja.
Ovisno o broju učenika uključenih u nastavu Talijanskog jezika i kulture u određenom razredu, moguće je organizirati kombinirane skupine učenika kako bi se optimalno iskoristili resursi. Pri planiranju nastave, važno je uzeti u obzir potencijale razreda i raznolikost učenika, prilagođavajući poučavanje različitim stilovima učenja.
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba učenika s poteškoćama u razvoju, ovaj Kurikul slijedi smjernice Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba nadarenih učenika, upućuje se na Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje obrazovnih postignuća nadarene djece.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK I KULTURA
U sklopu kurikula nastavnog predmeta Talijanski jezik i kultura opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Vrednovanje jest kontinuiran i složen proces koji poštuje psihofizički, emotivni i kognitivni razvoj učenika.
Na kraju određenoga razdoblja poučavanja i učenja procjenjuje se ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina i kompetencija, a formativno se prati i procjenjuje usvojenost stavova i vrijednosti te odgovornost, samostalnost, suradnja i socijalna interakcija.
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i kultura za osnovnu školu obuhvaća sljedeće elemente:
-usmeno izražavanje i stvaralaštvo
-pisano izražavanje i stvaralaštvo
-čitanje i književnost
-kultura i mediji.
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo - obuhvaća sposobnost aktivnoga služenja standardnim talijanskim jezikom u usmenoj komunikaciji. Ovaj se element sumativno vrednuje u svim domenama učenja i poučavanja talijanskog jezika, leksika te poznavanja gramatike.
Pisano izražavanje i stvaralaštvo - obuhvaća usvojenost znanja i razvijenost vještina u služenju standardnim talijanskim jezikom u pisanom izražavanju poštujući jezične i pravopisne norme. Učenike se vodi u pisanju uz pomoć smjernica i vježbi tekstualnog navođenja do samostalnog i kreativnog pisanja.
Čitanje i književnost - provode se provjere koje vrednuju razumijevanje tekstova različitih rodova i vrsta sa zadatcima koji zahtijevaju različite strategije čitanja, slušanja i izražajnog čitanja naglas. Svaka se provjera odnosi na vještine vezane uz razumijevanje teksta, leksičke i gramatičke vještine.
Kultura i mediji – vrednuje se korištenje specifičnog vokabulara koji se odnosi na kino, kazalište, tisak, strip i slično te razumijevanje sadržaja korištenjem raznih zadataka za provjeru stečenog znanja; vrednovanje se odvija i raspravama, izradom plakata, pisanjem dnevnika ili scenarija, crtežima, dramatizacijom, istraživačkim radovima i drugim oblicima aktivnosti kojima učenici mogu izraziti svoju kreativnost i interpretaciju.
Elementi vrednovanja za srednju školu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda triju kurikularnih domena i obuhvaćaju stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti.
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i kultura za srednju školu obuhvaća sljedeće elemente:
-usmeno izražavanje i stvaralaštvo
-pisano izražavanje i stvaralaštvo
-književnost
-kultura i mediji.
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo - provode se i vrednuju provjere razumijevanja slušanog i audiovizualnog teksta te prepoznavanja komunikacijske svrhe i namjene; provode se i vrednuju usmene provjere (prepričavanje, izvještaj, razgovor, rasprava, izlaganje, komunikativna interakcija) vezane uz teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost. Učenika se vodi u usmenom izražavanju i stvaralaštvu do samostalnog i kreativnog izražavanja.
Pisano izražavanje i stvaralaštvo - provode se i vrednuju provjere razumijevanja pisanog teksta te prepoznavanja komunikacijske svrhe i namjene; provode se i vrednuju pisane provjere vezane uz teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost. Učenika se vodi u pisanom izražavanju i stvaralaštvu do samostalnog i kreativnog izražavanja.
Književnost - provode se i vrednuju provjere razumijevanja književnog teksta; provode se i vrednuju usmene i pisane provjere sadržaja, uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost.
Kultura i mediji - provode se i vrednuju provjere razumijevanja slušanog, pisanog i audiovizualnog teksta; provode se i vrednuju usmene i pisane provjere sadržaja, uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost.
Postupak vrednovanja u predmetu Talijanski jezik i kultura provodit će se trima pristupima: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje temelji se na kontinuiranom prikupljanju i bilježenju informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, a koje provodi učitelj/nastavnik. Ono je sastavni dio nastavnog procesa i formativno je vrednovanje koje ne rezultira ocjenama, već služi unaprjeđivanju i planiranju budućega poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na očekivanjapostavljena u fazi planiranja nastave.
Oblici vrednovanjaza učenje su: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, provjere domaćih zadaća, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova i projekata, uvid u učeničke mape, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno i suradničko).
Vrednovanje kao učenjepodrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja/nastavnika. Odvija se putem samorefleksije, samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja, a s obzirom na razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda postavljenih na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i kompetencija radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja kao učenje su: učeničke mape, liste za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, rubrike za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, upitnici, ljestvice procjena, planovi učenja i njegova ostvarivanja. Vrednovanje kao učenje je također formativno, kao i vrednovanje za učenje, stoga proces ne rezultira ocjenama već kvalitativnim povratnim informacijama.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode. Provodi se nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja i rezultira brojčanom ocjenom. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definiranu razinu usvojenosti „dobar“ koji u načelu ukazuje na srednju razinu usvojenosti određenog ishoda. Učitelj/nastavnik prilikom vrednovanja za svaki element vrednovanja razrađuje opisnike koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Oblici i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži uporaba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Metode, sadržaji, postupci i sastavnice vrednovanja, kao i kriteriji ocjenjivanja, unaprijed su definirani i jasni sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Oblici vrednovanjanaučenoga su: usmene provjere, pisane provjere sa zadatcima zatvorenoga i/ili otvorenog tipa, predstavljanja, izvedbe, praktični radovi, projekti, učeničke mape i sl.. Provode se prema planu i individualnoj procjeni učitelja/nastavnika.
Jasna i pravovremena povratna informacija o napretku učenika sastavni je dio vrednovanja koje se provodi s ciljem transparentnosti samog procesa. Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te se predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Zaključna ocjena složen je pokazatelj stečenih vještina, znanja i sposobnosti učenika. Prilikom njezina određivanja učitelj/nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim oblicima vrednovanja i u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih i razrađenih kurikulom rabi se ljestvica školskih ocjena: 1 (nedovoljan), 2 (dovoljan), 3 (dobar), 4 (vrlo dobar), 5 ( odličan). Na kraju nastavne godine zaključna ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi predmeta Talijanski jezik i kultura obuhvaćaju sadržaje iz brojnih područja (jezik, književnost, povijest, geografija, likovna i glazbena kultura i umjetnost), stoga će učenici prema svojim interesima i sposobnostima pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara. Učitelj/nastavnik odredit će konačnu ocjenu uzimajući u obzir pokazatelje veće ili manje sklonosti učenika određenom području, a u određenoj se mjeri mogu uzeti u obzir i rezultati prikupljeni formativnim vrednovanjem kako bi konačna ocjena bila rezultat svih elemenata vrednovanja u preporučenom omjeru njihova udjela.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče i razvoj vokabulara. Zaključno vrednovanje rezultat je uravnoteženosti elemenata vrednovanja koji se međusobno nadopunjuju.Pri definiranju zaključne ocjene učitelj/nastavnik može odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 1. razredu OŠ
-usmeno izražavanje i stvaralaštvo 40 %
-pisano izražavanje i stvaralaštvo 25 %
-čitanje i književnost 25 %
-kultura i mediji 10 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene od 2. do 6. razreda OŠ
-usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
-pisano izražavanje i stvaralaštvo 30%
-čitanje i književnost 25%
-kultura i mediji 15 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 7. i 8. razredu OŠ
-usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
-pisano izražavanje i stvaralaštvo 30 %
-čitanje i književnost 20%
-kultura i mediji 20 %
-
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 1. i 2. razredu SŠ
-usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
-pisano izražavanje i stvaralaštvo 30 %
-književnost 20 %
-kultura i mediji 20 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 3. i 4. razredu SŠ
Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet Talijanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Talijanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Talijanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnove i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)
Sadržaj
A. OPIS PREDMETA – Temeljna načela i ciljevi
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULA
D . Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i kultura
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 1. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 2. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 3. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 4. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 5. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 6. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 7. razred – 105 sati godišnje
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 8. razred – 105 sati godišnje
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 1. razred – 105 sati godišnje
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 2. razred – 105 sati godišnje
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 3. razred – 105 sati godišnje
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 4. razred – 105 sati godišnje
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA SREDNJU ŠKOLU
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja
Uloga učitelja / nastavnika
Materijali i izvori
Okruženje za učenje
Vrijeme poučavanja i učenja
Grupiranje učenika
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK I KULTURA
Utvrđivanje zaključne ocjene
A. OPIS PREDMETA – Temeljna načela i ciljevi
Model C pojavljuje se kao predmet Talijanski jezik i kultura . Riječ je o predmetu koji obuhvaća talijanski jezik, književnost, povijest, geogra fi ju, glazbenu i likovnu kulturu koji se odnose na Republiku Italiju i Talijansku nacionalnu zajednicu na području povijesnog nastajanja.
Za talijansku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj izrazito je bitno očuvanje jezika i kulture koji su stoljećima prisutni u nekim dijelovima Republike Hrvatske, a gdje je Talijanska nacionalna zajednica priznata kao autohtona, što je istovremeno i preduvjet za očuvanje nacionalnoga identiteta.
Poučavanje predmeta Talijanski jezik i kultura učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija talijanskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti usmenoga i pisanoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija, mišljenja, osjećaja i vrijednosti pri uporabi svakodnevnoga jezika te jezika struke. Integrirana didaktika koju pruža nastavni predmet Talijanski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulture pripadnika talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te Talijana u matičnoj državi Republike Italije, a istodobno pojačava nacionalni identitet Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja. Sve to pridonosi očuvanju talijanskoga jezika, kulture i običaja, tj. njihovu daljnjem prenošenju.
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C namijenjen je djeci pripadnicima talijanske manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju talijansko podrijetlo, a nastava je istovremeno otvorena i za ostalu djecu koja žele učiti talijanski jezik i upoznati talijansku kulturu. Učenici usvajaju standardni jezik na razini materinskoga jezika, odnosno zakonitosti kulturnoga jezičnog ophođenja te se upoznaju s djelima talijanske književnosti, čime stječu uvid u talijansku kulturu. Predmet Talijanski jezik i kultura po Modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskog područja kao jezik talijanske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Predmet je i u izravnoj vezi s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Svaki odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nadovezuje na prethodno stečena znanja i vještine.
Talijanski jezik i kultura kao manjinski jezik po modelu C ne ubraja se u izbornu nastavu te mu se pristupa kao drugom materinskom jeziku. Odabirom manjinskog materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati. Poučavanje drugog materinskog jezika od temeljnog je značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i svojim učincima poučavanje prelazi okvire znanja sadržaja samog predmeta, omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (kognitivni i socijalno-emotivni), djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima vezanim uz kulturu i tradiciju Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj. Jezik, također, odražava identitet naroda koji njime govori i ključni je medij kojim se prenosi i njeguje njegovo kulturno i povijesno nasljeđe.
Osim stjecanja temeljnih jezično-govornih kompetencija (uključujući oblike mišljenja i rada, sposobnost korištenja alatima i strategijama učenja te osobnu, socijalnu i međukulturnu kompetenciju), poučavanje Talijanskog jezika i kulture uključuje i stjecanje znanja o Republici Italiji i njezinoj kulturi u širem smislu (književnost, povijesno-kulturna i prirodna baština, svakodnevni život talijanskog suvremenog društva) te upoznavanje povijesti, njegovanje tradicije i običaja Talijanske nacionalne zajednice na područjima povijesnog nastajanja u Republici Hrvatskoj. Ovakvo kompleksno i integrirano učenje i poučavanje Talijanskog jezika i kulture pridonosi boljem shvaćanju života talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i života u Republici Italiji te razvoju osjećaja osobne pripadnosti talijanskoj kulturi. Sve zajedno pridonosi očuvanju jezičnog i kulturnog identiteta, tradicije i običaja Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj.
B . ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Jezik je sredstvo izražavanja i komuniciranja. Ovladanost jezikom temelj je cjeloživotnog učenja te su ciljevi kurikula predmeta Talijanski jezik i kultura u funkciji razvoja osam kompetencija, čije su stjecanje Europski parlament i Vijeće Europe proglasili temeljem procesa cjeloživotnog učenja. Prva je od tih vještina komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksičke i izražajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima. U tom kontekstu, učenje i poučavanje predmeta omogućit će učeniku da:
– uspješno koristi talijanski jezik u govoru i pismu u različitim komunikacijskim i životnim situacijama putem različitih medija i u različite svrhe;
– razvija čitalačku pismenost, čitalačku kulturu i čitalačke navike na tekstovima različitih sadržaja i vrsta;
– prepoznaje talijansku povijesnu i kulturnu baštinu te geografska obilježja Republike Italije kao jednu od odrednica vlastitog osobnog i nacionalnog identiteta;
– vlada znanjem o osnovnim obilježjima talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i suvremenog talijanskog društva u usporedbi s drugim jezicima i kulturama i to s razumijevanjem, uvažavanjem i poštovanjem drugih i drugačijih uz osjećaj pripadnosti talijanskoj autohtonoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj;
– se osposobljava za ulogu aktivnog i odgovornog građanina koji svojom aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj doprinosi njenom očuvanju te očuvanju talijanske kulture i tradicije u budućnosti, a ujedno ima razvijenu potrebu za cjeloživotno učenje.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULA
Predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C
Predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C uči se i poučava u tri međusobno povezane domene:
A. Parlo e scrivo / Govorim i pišem ( SE-OŠ ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija/ ( SMS-SŠ )
B . Leggo e creo / Čitam i stvaram/ ( SE-OŠ ) // Letteratura / Književnost ( SMS-SŠ )
C . Cultura e media / Kultura i medija
Domene su utemeljene na primarnoj ljudskoj potrebi za komunikacijom s drugima u zajednici, na razvoju višestruke čitalačke pismenosti i društveno-kulturnoj svijesti. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija, ovladavanje jezičnim vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, promišljanja o jeziku i prevođenja te njihovo međudjelovanje uz stalan razvoj aktivnog rječnika. Domene su ujedno i u izravnoj vezi s ciljevima društveno-humanističkog i umjetničkog područja. Svaka od ovih domena u svojem nazivu izražava osnovnu ideju i cilj učenja i poučavanja predmeta Talijanski jezik i kultura , važnost aktivne uporabe talijanskoga jezika u komunikaciji s drugima te važnost otkrivanja stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja. Učenik otkriva radost i užitak čitanja te postaje svjestan doživljaja svijeta kroz estetsku vrijednost jezika uz razvoj kritičke pismenosti prema izgovorenom, napisanom i pročitanom izričaju te, na kraju, važnosti kulture kao neodvojive kategorije naroda. Ovladavajući jezikom, učenik stječe samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti, a raznovrsnim se načinima i metodama rada osobito potiče i razvija suradnja.
Poučavanje i učenje predmeta Talijanski jezik i kultura podrazumijeva inzistiranje na poštovanju različitosti, ravnopravnoj podjeli zadataka i preuzimanju odgovornosti uz uvažavanje različitih stavova, vrijednosti i mišljenja te je usmjereno na razvijanje pozitivnog odnosa prema višejezičnosti i prema poštovanju kulturnih različitosti.
Tri međusobno povezane domene učenja i poučavanja Talijanskog jezika i kulture po modelu C daju učiteljima/nastavnicima autonomiju da sami odabiru teme i podteme svakog područja (jezičnog, književnog i kulturnog) u skladu s uvjetima izvođenja nastave, a ponajprije u skladu s interesima učenika, što doprinosi pobuđivanju znatiželje i motivacije za usvajanje novih spoznaja, znanja i vještina. Usvajanjem ovih domena razvijaju se i druge kompetencije potrebne u nizu drugih predmeta i međupredmetnih tema (Hrvatski jezik, strani jezici, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost, Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti, Uporaba komunikacijsko-informacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj itd.).
Domena A – Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija (SMS-SŠ) proteže se od prvog do osmog razreda kao Parlo e scrivo / Govorim i pišem , a u prvom razredu srednje škole razvija se u domeni Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija , prirodnom nastavku koji podrazumijeva razvoj komunikacijsko-funkcionalne pismenosti te obuhvaća jezik kao temeljno sredstvo komunikacije u svrhu ovladavanja recepcijskim i produkcijskim jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem zbog razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. U okviru ove domene oblikuju se i razvijaju jezične, sociolingvističke, pragmatičke i strategijske kompetencije. Učenici stječu kompetencije stvaralaštva i kreativnosti, stvaraju tekstove različitih sadržaja na talijanskom jeziku u različite svrhe. Razmjenom ideja, mišljenja, osjećaja, tumačenjem planova, interpretacijom značenja te izravnom interakcijom s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama, učenici razvijaju i socijalne vještine. Ovladavajući jezikom, učenik stječe samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Učenici stečena znanja i vještine primjenjuju u svakodnevnom životu te aktivno koriste talijanski jezik u govoru i pismu u interakciji s drugim govornicima talijanskog jezika. Učenici ujedno razvijaju potrebu cjeloživotnog učenja i usavršavanja talijanskog jezika.
Domena B – Leggo e creo / Čitam i stvaram ( SE-OŠ ) // Letteratura / Književnost ( SMS-SŠ ) koja se proteže od prvog do osmog razreda kao Leggo e creo / Čitam i stvaram , a u prvom razredu srednje škole razvija se u domeni Letteratura / Književnost , prirodnom nastavku koji podrazumijeva razvoj čitalačke pismenosti, odnosno razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova talijanskih autora i autora talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Čitanje je jedna od temeljnih jezičnih djelatnosti, a važno je, osim u učenju materinskog i stranog jezika, i u ostalim nastavnim predmetima te u svakodnevnom životu za daljnje školovanje i djelovanje u zajednici i životu nacionalne manjine. Učenici se čitanjem upoznaju s osnovnim književnim vrstama, uče o njihovim specifičnim obilježjima, produbljuju shvaćanje književnosti te iznose vlastita stajališta o pročitanom djelu. Uče razlikovati književnu fikciju od stvarnosti. Postupno stječu i razvijaju naviku čitanja i sposobnost recepcije, interpretacije i stvaranja književnog teksta. Učenici dolaze do spoznaja i doživljaja koji mogu pozitivno utjecati na njihove stavove i životne vrijednosti. Osim čitanja književnih djela koja služe umjetničkom doživljaju jezika, u nastavi je nužno koristiti i neknjiževne tekstove za razumijevanje riječi i shvaćanje poruke tj. sadržaja. Čitanje neknjiževnih tekstova pridonosi razumijevanju kulture čitanja i povezivanju nastave sa životnim potrebama. Čitanjem se potiču maštovitost i radoznalost, razvija se način izražavanja i kritičko mišljenje, potiče se rješavanje problema, donošenje odluka te informacijska, digitalna i medijska pismenost. Učenika se usmjerava i na samostalno prikupljanje informacija iz različitih izvora, na rad s književnim izvorima i tekstovima različitog tipa. Bogaćenjem vlastitog rječnika učenik razvija samopouzdanje u javnim nastupima te razvija pozitivan odnos prema književnosti i drugim oblicima umjetnosti koji se temelje na umjetničkom tekstu.
Domena C – Cultura e media / Kultura i mediji podrazumijeva poimanje talijanske kulture u najširem smislu i obuhvaća usvajanje znanja o povijesnoj i kulturnoj baštini Republike Italije i Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja.
Ova domena obuhvaća i teme medijske kulture te elemente umjetničkog područja i umjetničkog izražavanja: uvježbavanje i izvođenje talijanskih narodnih plesova, recitacija, pjesama i dramskih tekstova na talijanskom jeziku. Učenici se upoznaju s velikanima i značajnim događajima talijanske opće povijesti, talijanske likovne i glazbene umjetnosti i osnovnim geografskim obilježjima Republike Italije što pridonosi razumijevanju i produbljivanju znanja, vrijednosti i stavova društveno-humanističkog i umjetničkog područja kurikula. Učenici istražuju talijansku opću povijest, povijest likovne i glazbene umjetnosti i geografska obilježja Republike Italije u različitim izvorima te razvijaju kritičko mišljenje, razumiju ljudsko djelovanje i iskustvo u prošlosti i suvremenosti, snalaze se u vremenu i prostoru. Učenici stečena znanja i vještine primjenjuju u svakodnevnom životu, rješavaju probleme, aktivno sudjeluju u kreiranju vlastite budućnosti te su osposobljeni za međuljudsku i međukulturnu suradnju njegujući socijalne vrednote. Učenici slobodno izražavaju svoje misli, osjećaje, iskustva, stavove i vrijednosti oblikovanjem ideja i komunikacijom putem umjetnosti, razvijaju maštu i oplemenjuju vlastiti emocionalni razvoj te stječu samopouzdanje. Učenici razvijaju svijest o pripadanju i vlastitoj aktivnoj ulozi odgovornog građanina u društvu, lokalnoj i široj zajednici, a posebice u Talijanskoj nacionalnoj zajednici u Republici Hrvatskoj.
Kako predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C kao primarni cilj učenja i podučavanja podrazumijeva poticanje učenika na govor i razgovor na talijanskom materinskom jeziku, od iznimne je važnosti da se u razvoju svih domena vodi izuzetna briga o pravilnom izgovoru specifičnih fonema talijanskog jezika te da slušanje i pravilan izgovor budu prepoznati kao neizostavne domene koje se razvijaju tijekom cjelokupnog školovanja učenika.
D. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Talijanski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja te se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole.
Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema različitim vještinama koje učenik treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti „dobar“.
Ishodi se određuju kao znanje, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja. Oni iskazuju što se od učenika očekuje u određenoj predmetnoj domeni te pojedinoj godini poučavanja predmeta. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje.
Razrada ishoda provodi se u sve složenijim sadržajima i aktivnostima što učenicima omogućuje razvijanje vještina, znanja, kompetencija, vrijednosti i stavova. U razradi individualnih ishoda preciznije su određeni sadržaji i aktivnosti samog ishoda.
Razina usvojenosti »dobar« općenito ukazuje na prosječnu razinu usvojenosti za dani ishod. Polazeći od ove razine učenja, učitelj/nastavnik će konstruirati brojčanu skalu vrijednosti određenu kriterijima vrednovanja za više ili niže razine, dodjeljivanjem ocjene koja odgovara brojčanoj skali od jedan (1) do pet (5). Razina usvojenosti »dobar« neizravno određuje ocjenu dobar za usvojeno znanje, sposobnosti, vještine i općeprihvaćen stav.
Nastava predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C izvodi se u fondu od dva do pet školskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture talijanske nacionalne manjine. U ovome dokumentu nalazi se razrada utemeljena na tri sata tjedno.
Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
A.
Domena: Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija (SS-SŠ)
B.
Domena: Leggo e creo / Čitam i stvaram (SE-OŠ) // Letteratura / Književnost (SS-SŠ)
C.
Domena: Cultura e media / Kultura i mediji
LIC SE A.1.1.
Domena: Parlo e scrivo / Govorim i pišem, prvi razred osnovne škole, ishod jedan
LIC SMS A.1.1.
Domena: Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija, prvi razred srednje škole, ishod jedan
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A. Govorim i pišem
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.1.1.
Učenik reproducira riječi i kratke rečenice na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu.
LIC SE A.2.1.
Učenik govori rečenice i kratke tekstove poznate tematike na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu.
LIC SE A.3.1.
Učenik sluša, razumije i prepričava tekstove primjerene uzrastu.
LIC SE A.4.1.
Učenik govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.1.2.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru.
LIC SE A.2.2.
Učenik sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru uz zadanu temu primjerenu uzrastu.
LIC SE A.3.2.
Učenik sudjeluje vođenom razgovoru u skladu s jezičnom normom, izražava vlastite misli i osjećaje.
LIC SE A.4.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje.
Tehnika pisanja
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.1.3.
Učenik piše riječi i kratke rečenice jasnim rukopisom poštujući pravopisnu normu.
LIC SE A.2.3.
Učenik piše rečenice i / ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima uz pomoć smjernica poštujući pravopisnu normu.
LIC SE A.3.3.
Učenik uz pomoć smjernica oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima.
LIC SE A.4.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura i raznih vrsta o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima; izražava doživljaje i osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.1.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan pročitani tekst primjeren njegovoj dobi.
LIC SE B.2.1.
Učenik razumije jednostavan pročitani tekst i iskazuje doživljaje o književnom / neknjiževnom tekstu.
LIC SE B.3.1.
Učenik izražava doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva.
LIC SE B.4.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.1.2.
Učenik čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
LIC SE B.2.2.
Učenik čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili tekst prema vlastitom interesu.
LIC SE B.3.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu te izražava mišljenja i osjećaje.
LIC SE B.4.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.1.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitome interesu i iskustvu.
LIC SE B.2.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitim interesima i osobnom iskustvu.
LIC SE B.3.3.
Učenik se kreativno izražava te uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima.
LIC SE B.4.3.
Učenik se kreativno izražava, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te potiče vlastito kritičko mišljenje.
C. Kultura i medij i
LIC SE C.1.1.
Učenik uočava i prepoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i talijanske kulture.
LIC SE C.2.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji te uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.3.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture .
LIC SE C.4.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture.
LIC SE C.1.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu i za Talijansku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj.
LIC SE C.2.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu.
LIC SE C.3.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu te njeguje svoj pozitivan stav prema talijanskoj kulturi i identitetu.
LIC SE C.4.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A. Govorim i pišem
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.5.1.
Učenik aktivno sluša i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane i/ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
LIC SE A.6.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom i prema smjernicama.
LIC SE A.7.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju.
LIC SE A.8.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju.
Usmena interakcija
LIC SE A.5.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli i osjećaje.
LIC SE A.6.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke u skladu s temom, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva.
LIC SE A.7.2.
Učenik sudjeluje u komunikcijskim situacijama, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom.
LIC SE A.8.2.
Učenik sudjeluje u komunikcijskim situacijama, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.5.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svrhom i svojim iskustvima te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
LIC SE A.6.3.
Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
LIC SE A.7.3.
Učenik piše tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i prema smjernicama, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
LIC SE A.8.3.
Učenik piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.5.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.7.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.8.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači i vrednuje tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.5.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.6.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.7.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.8.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
LIC SE B.5.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
LIC SE B.6.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
LIC SE B.7.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
LIC SE B.8.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.5.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture; istražuje talijansku kulturnu baštinu.
LIC SE C.6.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije i istražuje talijansku kulturnu baštinu.
LIC SE C.7.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
LIC SE C.8.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
LIC SE C.5.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj i njezinu kulturnu baštinu.
LIC SE C.6.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
LIC SE C.7.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
LIC SE C.8.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama
A. Jezik i komunikacija
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
LIC SMS A.1.1.
Učenik razumije čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A.2.1 .
Učenik analizira čitani i slušani tekst s temama iz
svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A.3.1.
Učenik tumači čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A.4.1 .
Učenik vrednuje čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A. 1.2.
Učenik govori i sudjeluje u komunikacijskim situacijama s temama od osobnoga interesa.
LIC SMS A.2.2.
Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i od osobnoga interesa.
LIC SMS A.3.2.
Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A.4.2.
Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnog života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A.1.3.
Učenik piše tekst o temama od osobnoga interesa.
LIC SMS A.2.3 .
Učenik piše tekst o temama iz svakodnevnoga života i od osobnoga interesa.
LIC SMS A.3.3 .
Učenik piše tekst o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A.4.3 .
Učenik piše tekst o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
LIC SMS A.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
LIC SMS A.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
LIC SMS A.3.4 .
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
LIC SMS A.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
LIC SMS A.1.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
LIC SMS A.2.5 .
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
LIC SMS A.3.5 .
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
LIC SMS A.4.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
B . Književnost
LIC SMS B.1.1 .
Učenik razumije književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
LIC SMS B.2.1 .
Učenik analizira književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
LIC SMS B.3.1.
Učenik tumači književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
LIC SMS B.4.1 .
Učenik vrednuje književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
C. Kultura i mediji
LIC SMS C.1.1.
Učenik opisuje činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
LIC SMS C.2.1.
Učenik analizira činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
LIC SMS C.3.1.
Učenik tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice .
LIC SMS C.4.1.
Učenik vrednuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i kultura
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 1. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.1.1.
Učenik reproducira riječi i kratke rečenice na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu.
- pravilno izgovara riječi i/ili rečenice nakon odslušanog teksta obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- reproducira kratke i jednostavne rečenice nakon odslušanog teksta
- reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj
Učenik uz povremenu pomoć izgovara riječi i rečenice prema modelu; reagira verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike.
Usmena interakcija
LIC SE A.1.2.
Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru.
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim razgovorima
- koristi osnovne komunikacijske obrasce
- predstavlja se, opisuje predmete, životinje i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- oblikuje i odgovara na kratka i jednostavna pitanja
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru.
Tehnika pisanja
LIC SE A.1.3.
Učenik piše riječi i kratke rečenice jasnim rukopisom poštujući pravopisnu normu.
- preslikava ili piše poznate riječi i /ili kratke rečenice jasnim rukopisom poštujući pravopisnu normu
- popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
- samostalno piše kratak tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove
Učenik uz povremenu pomoć piše riječi i kratke rečenice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Dnevna rutina; Obitelj; Škola; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja prepisivanjem jednostavnih, poznatih riječi i kratkih rečenica.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: igra memory, pravilan poredak slova u riječi, slušanje pravilnog izgovora riječi i pravilno pisanje odslušane riječi.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.1.1.
Učenik razumije kratak i jednostavan pročitani tekst primjeren njegovoj dobi.
- prepoznaje i izdvaja osnovne informacije vezane za pročitani tekst
- izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom tekstu (mimikom i/ili gestom)
- odgovara na kratka pitanja vezana uz pročitani tekst
Učenik uz povremenu pomoć razumije kratak i jednostavan pročitani tekst.
LIC SE B.1.2.
Učenik čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- čita riječi, rečenice ili kratak tekst poznate tematike
- čita/ili uvježbava čitati kratak tekst izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
LIC SE B.1.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitome interesu i iskustvu.
- izražava svoje osjećaje crtežom ili riječima
- prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u tekstu
- uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: slikopriča, kratka pripovijetka, zagonetka, bajka, brojalica, pjesma, kratki igrokaz.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: pravilan poredak slika po redoslijedu događaja, traženje uljeza i sl..
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.1.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.1.1.
Učenik uočava i prepoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i talijanske kulture.
- govori o sebi i svojoj obitelji i običajima
- uočava i prepoznaje posebnosti i načine obilježavanja talijanskih blagdana
- prepoznaje tipična talijanska imena i prezimena
- prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture primjerene njegovoj dobi
- pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke i legende)
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.1.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu i za Talijansku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj.
- razlikuje razne vrste medija primjerene dobi (razni audiovizualni materijali)
- aktivno koristi različite sadržaje primjerene dobi (narodne igre, gluma, pjesmice, brojalice, slikovne kartice, slikopriče)
- prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj prateći razne audiovizualne sadržaje
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio-filmskih bajki, slušanje dječjih pjesmica i brojalica.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 2. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.2.1.
Učenik govori rečenice i kratke tekstove poznate tematike na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu.
- pravilno izgovara riječi i rečenice nakon odslušanog teksta obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
- povezuje riječi/rečenice sa slikovnim prikazima
- razumije konkretne kratke i jednostavne tekstove poznate tematike
- odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu
- reproducira rečenice nakon odslušanog teksta služeći se fondom riječi primjerenom njegovoj dobi
- opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta služeći se fondom riječi primjerenom njegovoj dobi
Učenik uz povremenu pomoć govori rečenice nakon odslušanog teksta poznate tematike.
Usmena interakcija
LIC SE A.2.2.
Učenik sudjeluje u jednostavnom vođenom razgovoru uz zadanu temu primjerenu uzrastu.
- sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru na zadanu temu
- reproducira brojalice i pjesmice
- koristi osnovne komunikacijske obrasce
- predstavlja sebe i druge u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima
- oblikuje i odgovara na kratka i jednostavna pitanja
- opisuje tijek događaja na zadanu temu služeći se fondom riječi primjerenim njegovoj dobi
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.2.3.
Učenik piše rečenice i/ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima uz pomoć smjernica poštujući pravopisnu normu.
- uočava razliku između talijanskog i hrvatskog pisma
- pravilno piše velika i mala pisana slova talijanskog pisma
- prepisuje poznate riječi i rečenice
- popunjava obrasce osobnim podatcima
- samostalno piše kratak tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove
- primjenjuje novousvojene pravopisne norme
Učenik uz povremenu pomoć piše rečenice i/ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Dnevna rutina; Obitelj; Škola; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje jednostavnih uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem rečenica.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: igra memory, pravilni poredak slova u riječi i riječi u rečenici, slušanje pravilnog izgovora riječi/rečenica i pravilno pisanje odslušanih riječi/rečenica.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.2.1.
Učenik razumije jednostavan pročitani tekst i iskazuje doživljaje o književnom / neknjiževnom tekstu.
- izdvaja osnovne informacije vezane uz pročitani tekst
- izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu
- uspoređuje tekst sa svojim iskustvima
- postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana uz pročitani tekst
Učenik uz povremenu pomoć razumije jednostavan pročitani tekst.
LIC SE B.2.2.
Učenik čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili tekst prema vlastitom interesu.
- čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili prema vlastitom interesu.
- čita ili uvježbava čitati kratak tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
Učenik uz povremenu pomoć čita pravilno i izražajno tekst poznate tematike.
LIC SE B.2.3.
Učenik se kreativno izražava prema vlastitim interesima i osobnom iskustvu.
- iskazuje svoje osjećaje crtežom ili dramatizacijom
- prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u tekstu
- uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
- koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim njegovoj dobi
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: slikopriča, pripovijetka, zagonetka, bajka, brojalica, pjesma, kratak igrokaz.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: digitalne igre vezane za pravilan poredak slika po redoslijedu događaja, traženje uljeza, nadopuna teksta poznatim riječima.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.2.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.2.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji te uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
- uočava i navodi načine obilježavanja talijanskih blagdana i događaja u obitelji
- uočava razlike između tradicijskih igara nekad i danas
- imenuje i primjenjuje tradicijske igre
- prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture primjerene njegovoj dobi
- pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke i legende)
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.2.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu.
- razlikuje razne vrste medija primjerene dobi (razni audiovizualni materijali)
- aktivno koristi različite sadržaje primjerene dobi (narodne igre, gluma, pjesmice, brojalice, slikovne kartice, slikopriče)
- prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Imenuje tradicijska jela koja se pripremaju u vrijeme blagdana, navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio-filmskih bajki, slušanje dječjih pjesmica i brojalica.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 3. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.3.1.
Učenik sluša, razumije i prepričava tekstove primjerene uzrastu.
- sluša i razumije kratke tekstove i izdvaja ključne informacije
- globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta
- odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu
- pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
- opisuje tijek događaja na temelju predloška nakon odslušanog teksta
- prepričava odslušani ekst
- iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom
Učenik uz povremenu pomoć prepričava odslušani tekst.
Usmena interakcija
LIC SE A.3.2.
Učenik sudjeluje u vođenom razgovoru u skladu s jezičnom normom, izražava vlastite misli i osjećaje.
- sudjeluje u jednostavnim vođenim razgovorima poštujući komunikacijske/pravogovorne norme
- odgovara na jednostavna učiteljska/učenička pitanja koristeći leksik poznate tematike
- postavlja kratka i jednostavna pitanja vezana za tekst poznate tematike
- opisuje tijek događaja na zadanu temu na temelju predloška, koristeći nove riječi
- pravilno izgovara rečenice poštujući interpunkcijske znakove
- prepričava svoje doživljaje i izražava misli i osjećaje
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenom razgovoru.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.3.3.
Učenik uz pomoć smjernica oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima.
- piše kratke rečenice u skladu s jezičnom i pravopisnom normom
- samostalno ili na temelju predloška piše tekst na zadanu temu ili u skladu sa svojim iskustvima, poštujući interpunkcijske znakove
- opisuje životinje, ljude, predmete i događaje u neposrednoj blizini na temelju predloška
Učenik uz povremenu pomoć piše rečenice i kratke tekstove na temelju predloška ili samostalno.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Slobodno vrijeme; Obitelj; Škola; Blagdani i njihova obilježja.
Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje, pisanje čestitke, razglednice, kratke poruke
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka, kazališna predstava.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem rečenica i /ili kratkog teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: rješavanje digitalnih križaljki, pravilni poredak riječi u rečenici, slušanje pravilnog izgovora rečenica i pravilno pisanje odslušanih rečenica.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.3.1.
Učenik izražava doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva.
- izdvaja osnovne informacije vezane za pročitani tekst
- razumije značenje novih riječi nakon pročitanog teksta
- izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu (uočava i uspoređuje sa svojim iskustvima)
- postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
Učenik uz povremenu pomoć razumije i tumači pročitani tekst na temelju vlastitog iskustva.
LIC SE B.3.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu te izražava mišljenja i osjećaje.
- čita tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
- čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
- izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
- pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
- razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
- izražava svoja mišljenja i osjećaje o pročitanom tekstu i uspoređuje događaje sa svojim iskustvima
- čita književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz povremenu pomoć čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu.
LIC SE B.3.3.
Učenik se kreativno izražava te uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima.
- koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
- iskazuje svoje osjećaje crtežom, dramatizacijom ili kratkim osvrtom
- prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
- preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine)
- istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, opisni tekst, brojalica, pjesma, igrokaz/dijalog.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka i basna, književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: digitalne igre vezane za nadopunu teksta novim riječima i izradu jednostavnog stripa, kratak kviz znanja o pročitanom tekstu.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.3.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.3.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture.
- uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja
- uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju
- uočava razlike između tradicijskih igara i plesova nekad i danas
- imenuje i primjenjuje tradicijske igre i plesove
- imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.3.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu te njeguje svoj pozitivan stav prema talijanskoj kulturi i identitetu.
- stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme i bajke, legende)
- sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
- prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani/animirani film i dječji filmovi, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka i basna, kazališna predstava.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio/filmskih bajki te igranje raznih kvizova o obrađenim sadržajima, slušanje i pjevanje dječjih pjesmica uz karaoke.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 4. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.4.1.
Učenik govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
- sluša i razumije tekstove i izdvaja ključne informacije
- globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se dječjim rječnikom
- odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja
- pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
- zapisuje bilješke tijekom/nakon slušanog teksta
- samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta
- iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom
Učenik uz povremenu pomoć govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.4.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje.
- sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme
- odgovara na pitanja postavljena od strane učitelja / učenika koristeći vokabular poznate tematike
- postavlja pitanja vezana za tekst poznate tematike
- samostalno i /ili na temelju predloška prepričava / opisuje na zadanu temu koristeći nove riječi
- iskazuje svoje mišljenje i osjećaje o zadanoj temi i uspoređuje ju sa primjerima iz svakodnevnog života
- poštuje pravila komunikacije u razgovoru (sluša sugovornike i govori kad ima riječ)
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenim razgovorima, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.4.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura i raznih vrsta o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo.
- oblikuje tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom
- samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak)
- primjenjuje pravopisnu normu (veliko i malo slovo, interpunkcija, pravopis)
- opisuje životinje, ljude, predmete i događaje u neposrednoj blizini izražavajući vlastite doživljaje i osjećaje
Učenik uz povremenu pomoć piše tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Slobodno vrijeme; Obitelj; Škola; Obilježavanje Blagdana i praznika i njihova obilježja.
Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje, pisanje čestitke, razglednice i kratke poruke, opisivanje predmeta ljudi i životinja.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji animirani/igrani film, audio/filmska bajka i basna, kazališna predstava.
Preporučene gramatičke strukture: određeni i neodređeni član, jednina/množina i rod imenica i pridjeva, glagoli (sadašnje, prošlo i buduće vrijeme).
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja kroz oblikovanje kratkog teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: korištenje elektroničke pošte, rješavanje digitalnih križaljka, pravilni poredak rečenica ili dijelova kratkog teksta, pravilno pisanje gramatičkih struktura u rečenici.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.4.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
- razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć dječjeg rječnika
- postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
- prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
- prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta
- izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje.
LIC SE B.4.2.
Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti odabrane prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- čita tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
- izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
- pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
- razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
- samostalno čita, razumije i svoja mišljenja i osjećaje o pročitanom tekstu
- čita književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
- čita odabrano književno djelo, prepričava ga svojim vršnjacima te argumentira svoj stav o njemu
Učenik uz povremenu pomoć čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti odabrane prema vlastitom izboru.
LIC SE B.4.3.
Učenik se kreativno izražava, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
- koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
- iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
- prepričava svoje događaje iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
- preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine)
- istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
- izražava svoje mišljenje te ga uspoređuje s tuđim
- razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, opisni tekst, brojalica, pjesma, igrokaz/dijalog, autori Talijanske nacionalne zajednice.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmska bajka i basna, novinarski članak.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine primjerene dobi: digitalne igre vezane za nadopunu teksta novim riječima, osmišljavanje i izrada jednostavnog stripa, kratki kviz znanja o pročitanom tekstu, osmišljavanje i izrada video isječka o zadanoj temi.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.4.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.4.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture.
- uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja
- uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju
- primjenjuje tradicijske igre i plesove
- imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbe, sportaše i sportove, glumce, autore...)
- prepoznaje državne simbole Republike Italije i Republike Hrvatske (himna, zastava i grb)
- imenuje i uspoređuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike i prirodna bogatstva obiju država
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske i hrvatske kulture.
LIC SE C.4.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti.
- stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme i bajke, legende)
- sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova
- stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
- prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Talijanske zajednice, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
- proučava talijanske državne granice i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti
Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 5. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.5.1.
Učenik aktivno sluša i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane i/ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
- aktivno sluša i razumije tekstove i izdvaja važne informacije
- globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se rječnikom
- odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja
- pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/;
- zapisuje bilješke tijekom/nakon slušanog teksta
- samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta
- iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom
Učenik uz povremenu pomoć razumije i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.5.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli i osjećaje.
- sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme
- odgovara na učiteljska/učenička pitanja koristeći vokabular poznate tematike
- postavlja pitanja vezana za tekst poznate tematike
- samostalno i/ili na temelju predloška prepričava/opisuje/argumentira na zadanu temu koristeći nove riječi
- iskazuje svoje mišljenje i osjećaje o zadanoj temi i uspoređuje ju s primjerima iz svakodnevnog života
- poštuje pravila komunikacije u razgovoru
- komunicira na suradnički način
- razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okružje)
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u jednostavnim komunikacijskim situacijama i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te komunicira na suradnički način.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.5.3.
Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svrhom i svojim iskustvima te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
- oblikuje tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom
- samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak)
- izdvaja naslov, drži se teme
- primjenjuje pravopisnu normu
- piše pozivnicu , čestitku, osobno pismo
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje tekstove jednostavnih struktura poštujući jezičnu i pravopisnu normu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Jezici i nacionalnosti; Izvanškolske aktivnosti; Vrijeme; Škola; U gradu; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: predstavljanje, opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje, davanje i izvršavanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva, sinteza informacija (bilješke, sažetak), opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji animirani/igrani film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji) . Ciklički se ponavljaju i proširuju ishodi u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.5.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
- razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
- postavlja i / ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
- prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
- prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta
- izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
- uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva , izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom .
LIC SE B.5.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
- izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
- pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
- razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
- samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
- čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
- čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst .
LIC SE B.5.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
- koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
- iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
- osmišljava scenografiju, izražava se pokretom i plesom
- prepričava događaje iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
- preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine)
- istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
- izražava svoje mišljenje te ga uspoređuje s tuđim
- razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
- osmišljava kratak dramsko-scenski tekst
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, dječje i druge pjesme, igrokaz, dječji roman, strip, autori Talijanske nacionalne zajednice.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, audio/filmska bajka i basna, dječji časopis "Arcobaleno", talijanske dječje edukativne internetske stranice.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.5.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.5.1.
Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture; istražuje talijansku kulturnu baštinu.
- uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja
- uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju
- primjenjuje tradicijske igre i plesove
- imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
- prepoznaje državne simbole Republike Italije i Republike Hrvatske (himna, zastava i grb)
- imenuje i uspoređuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike i prirodna bogatstva obiju država
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku
- istražuje talijansku kulturnu baštinu
Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske i hrvatske kulture.
LIC SE C.5.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i njezinu kulturnu baštinu.
- stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, legende)
- sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
- stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
- prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno",
časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino") , audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 5. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 6. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.6.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom i prema smjernicama.
- aktivno sluša, razumije tekstove i izdvaja važne informacije
- razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se rječnikom
- odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja
- pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/
- sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje teksta
- samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta
- iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć razumije i govori tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.
Usmena interakcija
LIC SE A.6.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke u skladu s temom, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva.
- sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme
- odgovara na učiteljska/učenička pitanja koristeći leksik poznate tematike
- samostalno i/ili na temelju predloška prepričava/opisuje na zadanu temu koristeći nove riječi
- iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja
- poštuje pravila komunikacije u razgovoru
- razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okružje)
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u komunikacijskim situacijama i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te komunicira na suradnički način.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.6.3.
Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- piše tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom
- samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak)
- izdvaja naslov, drži se teme, povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu
- piše kreativne radove (pjesme, kraće priče) slobodne i zadane teme, kratak izvještaj
- primjenjuje pravopisnu normu
Učenik uz povremenu pomoć piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i poštujući jezičnu i pravopisnu normu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Osobni identitet; Države, jezici i nacionalnosti; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Slobodno vrijeme; Zanimanja; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje pri svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drukčijih ljudi, kultura i običaji, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji) . Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
- razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
- postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
- prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
- prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta
- koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja
- izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
- uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva , analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje.
LIC SE B.6.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
- izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
- pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
- razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
- samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
- čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
- čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst .
LIC SE B.6.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
- koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
- iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
- osmišljava scenografiju, izražava se pokretom i plesom
- prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
- piše kraće pjesme i sastavke
- preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način
- istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
- izražava svoje mišljenje, argumentira ga te ga uspoređuje s tuđim
- razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
- osmišljava kratak dramsko-scenski tekst
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: kratka pripovijetka, dječje i druge pjesme, kratki igrokaz, dječji roman, strip, autori Talijanske nacionalne zajednice.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, audio/filmska bajka i basna, dječji časopis "Arcobaleno", edukativni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.6.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.6.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije i istražuje talijansku kulturnu baštinu.
- navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja
- istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju
- primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove
- imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbe, sportaše i sportove, glumce, autore...)
- prepoznaje državne simbole Republike Italije (himna, zastava i grb)
- imenuje i opisuje najvažnije kulturno povijesne spomenike Republike Italije
- istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije
- primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.6.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
- stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, legende)
- sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
- stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
- prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino"), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika .
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 6. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 7. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.7.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku, unaprijed pripremljenu, argumentaciju.
- aktivno sluša i razumije tekst, izdvaja važne informacije
- iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom
- izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi
- priprema i govori jednostavni tekst određenu temu vodeći računa o publici kojoj se obraća
Učenik uz pomoć učitelja i/ili smjernica vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku argumentaciju pripremljenu unaprijed.
Usmena interakcija
LIC SE A.7.2.
Učenik sudjeluje u komunikativnoj interakciji, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom.
- sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi poštujući pravogovorne norme
- iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja logičkim i kronološkim slijedom
- uvažava tuđe mišljenje
- poštuje pravila komunikacije u raspravi
- samostalno ili na temelju predloška opisuje/ argumentira na zadanu temu koristeći nove riječi
Učenik uz pomoć smjernica sudjeluje u komunikacijskoj situaciji poštujući pravila pristojne komunikacije.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.7.3.
Učenik piše tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i prema smjernicama, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
- piše tekstove složenijih struktura u skladu s temom i prema planu poštujući pravopisnu normu
- piše tekstove raznih vrsta (recepti, pravila igre, uputstva)
- piše mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
Učenik uz pomoć smjernica piše tekstove raznih vrsta i složenijih struktura u skladu s temom te koristi tehnike pisanja .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svakodnevica (talijanska kuhinja); Okolina (znamenitosti, prirodne ljepote i turistička odredišta Republike Italije); Vrijeme (klimatske promjene); Zdrav život i slobodno vrijeme; Volontiranje; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: razumijevanje svijeta tehnologije, opisivanje slobodnog vremena, kreativno izražavanje, izražavanje savjeta, uljudno ophođenje pri svakodnevnim susretima, opisivanje stvarnog i izmišljenog, raspravljanje, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji) . Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.7.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga /neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
- razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
- postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
- prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenog dobi
- prepoznaje vrijedne poruke i argumentira ih nakon pročitanog teksta
- koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja
- izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima primjenjujući književnoteorijska znanja
- uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom .
LIC SE B.7.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
- izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
- pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
- razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
- samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
- čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
- čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
- čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst .
LIC SE B.7.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
- koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
- iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
- osmišljava scenografiju; izražava se pokretom i plesom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
- prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
- piše pjesme i sastavke
- preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način
- istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
- izražava svoje mišljenje, argumentira ga te ga uspoređuje s tuđim
- razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav
- osmišljava kratak dramsko-scenski tekst prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, pjesma, igrokaz, roman, strip i neknjiževni tekstovi, autori Talijanske nacionalne zajednice, Carlo Collodi, "Pinocchio" i tekstovi suvremenih talijanskih autora.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani i dokumentarni film, dječji časopis "Arcobaleno", časopis "Panorama", dnevne novine "La Voce del Popolo", dnevne novine koje se tiskaju u Italiji, edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.7.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.7.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
- navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja
- istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju
- primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove
- imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
- prepoznaje simbole talijanske države: grb i zastavu
- imenuje i opisuje najvažnije kulturno povijesne spomenike Republike Italije
- istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije
- iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima
Učenik uz povremenu pomoć istražuje i opisuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.7.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
- stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, pripovijetke, legende)
- sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
- stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
- prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Republici Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino"), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 7. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 8. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Govorim i pišem
Vođeno slušanje i usmena produkcija
LIC SE A.8.1.
Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju.
- aktivno sluša i razumije tekst, izdvaja važne informacije
- iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom
- izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi
- priprema i govori cjelovit argumentirani tekst vodeći računa o publici kojoj se obraća
- izražajno govori tekst poštujući pravogovornu normu
Učenik uz pomoć smjernica vodi organizirani usmeni razgovor, procjenjuje slušani tekst i raspravlja o određenoj temi koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju.
Usmena interakcija
LIC SE A.8.2.
Učenik sudjeluje u komunikacijskoj situaciji, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom.
- sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi poštujući pravogovorne norme
- iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja logičkim i kronološkim slijedom
- argumentirano obrazlaže svoje i uvažava tuđe mišljenje
- poštuje pravila komunikacije u raspravi
- izražajno govori tekst u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća
Učenik uz pomoć smjernica sudjeluje u komunikacijskoj situaciji poštujući pravila pristojne komunikacije.
Prerada i samostalna produkcija
LIC SE A.8.3.
Učenik piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
- piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva
- piše kreativno na različite teme poštujući pravopisnu normu
- piše mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
- piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života
- piše biografiju, reportažu i putopis
Učenik uz pomoć smjernica piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i koristi tehnike pisanja .
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Osobni identitet; Talijanske povijesne ličnosti; Škola i posao; Praznici; Masovni mediji i društvene mreže; Mladi i prijateljstvo; Blagdani.
Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: razgovori o putovanjima, opisivanje mjesta, razmjena informacija o zdravom načinu života, primjena kreativnosti u znanosti, izražavanje aktivnih i pasivnih radnji, uljudno ophođenje, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji, raspravljanje.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji) . Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem
Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta.
Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju.
Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
B. Čitam i stvaram
LIC SE B.8.1.
Učenik iskazuje doživljaje književnoga /neknjiževnoga teksta i tumači i vrednuje tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst
- razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika
- postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst
- prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi
- prepoznaje vrijedne poruke i argumentira ih nakon pročitanog teksta
- vrednuje tekst
- koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja
- izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima
- uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
- promišlja o svrsi teksta, obilježjima pripadajućega žanra i autora
Učenik uz povremenu pomoć tumači i vrednuje tekst, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom .
LIC SE B.8.2.
Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
- samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima
- izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih
- obogaćuje svoj rječnik
- pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta
- razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju
- samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu
- čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju
- čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike
- čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga
Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst .
LIC SE B.8.3.
Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje.
- koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi
- iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom
- osmišljava scenografiju; izražava se pokretom i plesom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
- služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom talijanskog jezika i dijalekta primjereno dobi
- prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu
- piše pjesme i sastavke uz prethodno upoznavanje s metodologijom pisanja kraćih književnih oblika
- preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način
- istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja
- osmišljava kratak dramsko-scenski tekst prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, igrokaz, roman, strip i neknjiževni tekstovi, autori Talijanske nacionalne zajednice, tekstovi suvremenih talijanskih autora.
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani i dokumentarni film, dječji časopis "Arcobaleno", časopis "Panorama", dnevne novine "La Voce del Popolo", dnevne novine koje se tiskaju u Italiji, edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama.
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram
Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju.
Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine.
Ostvarivanje ishoda LIC SE B.8.3. vrednuje se formativno.
C. Kultura i mediji
LIC SE C.8.1.
Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima.
- navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja
- istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju
- primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove
- imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...)
- prepoznaje himnu talijanske države
- imenuje i opisuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike Republike Italije
- istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije
- iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima
Učenik uz povremenu pomoć istražuje i opisuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture.
LIC SE C.8.2.
Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu.
- stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, pripovijetke, legende)
- sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova)
- stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip)
- prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.)
Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis "Arcobaleno", časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice "Lo Spunk", "Popotus", "La Rivista dei Ragazzi", "Il Giornalino"), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije.
Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama.
Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenjem jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja.
Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 8. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 1. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A. Jezik i komunikacija
LIC SMS A.1.1.
Učenik razumije čitani i slušani tekst o temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa.
- razlikuje opisne, pripovjedne i upućivačke slušane, pisane i audiovizualne tekstove
- razlikuje monološke i dijaloške vrste tekstova
- razumije usmene poruke u formalnim i neformalnim situacijama
- razvija pravilnu akcentuaciju, artikulaciju i intonaciju riječi
- čita brzo i točno
- čita naglas i u sebi
- razlikuje namjenu teksta
- razumije obilježja teksta
- sažima sadržaj teksta
- prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije
- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja
Učenik uz pomoć nastavnika prepoznaje i opisuje osnovna obilježja i namjenu te navodi osnovne informacije opisnih, pripovjednih i upućivačkih tekstova.
LIC SMS A. 1.2.
Učenik govori i sudjeluje u komunikacijskoj situaciji o temama iz područja osobnoga interesa.
- primjenjuje pravogovorna pravila talijanskoga standardnoga jezika
- govori prema stvarnim komunikacijskim situacijama i prema smjernicama
- prepričava
- izražava vlastito mišljenje
- prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
- tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju
- prikuplja, organizira i sažima informacije i oblikuje usmeni tekst
- govori i sudjeluje u komunikacijskoj situaciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i govori u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.1.3.
Učenik piše tekst o temi iz područja osobnoga interesa.
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
- sažima, dopunjuje i preoblikuje tekst prema smjernicama
- oblikuje opisne, pripovjedne i upućivačke tekstove
- parafrazira tekstove
- prikuplja, organizira informacije i oblikuje pisani tekst
- piše kreativne tekstove
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.1.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
- primjenjuje oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima
- primjenjuje oblike dramsko-scenskog izražavanja
- predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
- izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.1.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
- primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
- primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
- osvješćuje potrebu za jezičnim znanjem
- stvara naviku uporabe pravogovornih i pravopisnih normi za ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije
- razvija čitateljske navike
- prepoznaje različite jezične sustave i jezike
- koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
- služi se jezičnim priručnicima (rječnik, gramatika, pravopis) u tiskanome i u digitalnome obliku
- služi se općejezičnim i jednojezičnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
- istražuje tiskane i elektroničke medije
- razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Moj svijet, Moje slobodno vrijeme; Važni datumi i obilježavanja; Talijanska kuhinja i prehrambene navike; Talijanska moda i modni dizajneri; Talijanski gradovi i regije; Aktualne društvene teme.
Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni i upućivački tekst (osobni dnevnik, intervju, biografija, recept, osobni profil na društvenim mrežama, blog, internetski forum).
Jezično-komunikacijske funkcije: opisati i usporediti (osobe, prostor, predmete, prirodu); izraziti slaganje i neslaganje, pitati informacije; dati informacije; prepričati (doslovno, informativno, kreativno); izreći uputu.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje. Ishod LIC SMS A.1.4. se ostvaruje individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike za primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.1.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima .
B . Književnost
LIC SMS B.1.1 .
Učenik razumije književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
- razlikuje književne i neknjiževne tekstove
- razlikuje književne tekstove koji pripadaju različitim stilovima i razdobljima
- razlikuje i opisuje književne žanrove i osnovna obilježja
- prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine srednjeg vijeka (Trecenta)
- povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom
- istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture srednjeg vijeka
- izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu
- usvaja tehnike potrebne za jezičnu, sadržajnu i stilsku analizu teksta
- prepoznaje osnovna i prenesena značenja
- čita i interpretira po ulogama
Učenik uz pomoć nastavnika prepoznaje i opisuje žanr, temu i osnovna obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Trecento).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene književne vrste: pripovijetka, lirska pjesma, epski spjev.
Preporučeni autori: Dante Alighieri, Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik čita književni tekst prema odabiru nastavnika. Popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu, a nastavnik odabire i nudi djela sukladno učeničkim interesima, mogućnostima i potrebama.
Potiče se kreativan i komunikacijski pristup u interpretaciji književnih djela: zajedničko čitanje po poglavljima, slušanje audiopriča, gledanje adaptacija književnih djela, gledanje kazališnih predstava, crtanje stripa, korištenje dramskih metoda i tehnika, snimanje kratkometražnih filmova i sl.. Aktivnosti se mogu organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u grupama ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
C . Kultura i mediji
LIC SMS C.1.1.
Učenik opisuje činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
- istražuje i opisuje obilježja suvremene Republike Italije, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
- opisuje sličnosti i razlike talijanske i hrvatske kulture
- istražuje talijanske tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale
- istražuje tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale Talijanske nacionalne zajednice
- opisuje položaj Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
- prepoznaje vrijednost kulture Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
- upoznaje tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice
- posjećuje talijansku kulturnu instituciju i kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
Učenik uz pomoć nastavnika opisuje osnovna obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Made in Italy; Talijanska kuhinja i prehrambene navike; Talijanska moda i modni dizajneri; Talijanski gradovi i regije; Aktualne društvene teme; Prisutnost Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Djelatnost Talijanske nacionalne zajednice: očuvanje jezika, identiteta i kulture.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i tradicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima .
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
S rednja škola Talijanski jezik i kultura, 2. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A . Jezik i komunikacija
LIC SMS A.2.1 .
Učenik analizira čitani i slušani tekst s temom iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa.
- razlikuje opisne, pripovjedne, upućivačke i izlagačke slušane, pisane i audiovizualne tekstove
- razlikuje namjenu teksta
- analizira karakteristike, strukturu i vrstu teksta
- povezuje i sažima ideje teksta
- prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije
- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja ili čitanja
Učenik uz pomoć nastavnika analizira obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih tekstova te opisuje osnovne informacije izlagačkog teksta.
LIC SMS A.2.2.
Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i osobnoga interesa.
- primjenjuje pravogovorna pravila talijanskoga standardnoga jezika
- priča prema stvarnim komunikacijskim situacijama i prema smjernicama
- prepričava
- razgovara o zadanoj/poznatoj temi
- prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
- tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju
- prikuplja, organizira i sažima informacije i oblikuje tekst
- govori i sudjeluje u komunikativnoj interakciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i razgovara u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.2.3 .
Učenik piše tekst na teme iz svakodnevnoga života i osobnoga interesa.
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
- prema smjernicama oblikuje opisne, pripovjedne, upućivačke i izlagačke tekstove
- parafrazira tekstove
- prikuplja, organizira informacije i oblikuje pisani tekst
- piše kreativne tekstove
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.2.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
- oblikuje radove služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja
- predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
- izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.2.5 .
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
- primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
- primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
- osvješćuje potrebu za jezičnim znanjem
- uspoređuje različite jezične sustave i jezike
- koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
- služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
- istražuje tiskane i elektroničke medije
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Osobni i društveni identitet; Živjeti zdravo; Znanost i inovacije; Zanimanja; Made in Italy; Aktualne društvene teme.
Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački i izlagački tekst (o sobni dnevnik, autobiografija, reportaža, izvješće, uputa).
Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti emocije, govoriti o prošlosti i o budućnosti, staviti u odnos sadašnjost i prošlost, izraziti mišljenje i obrazložiti izbor, ispričati kronološkim redom.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje.
Ishod LIC SMS A.2.4. ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera).
Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.2.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima .
B . Književnost
LIC SMS B.2.1 .
Učenik analizira književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
- razlikuje književne tekstove koji pripadaju različitim stilovima i razdobljima
- razlikuje i opisuje književne žanrove i osnovna obilježja
- istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture u doba humanizma, renesanse i baroka
- prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine u doba humanizma, renesanse i baroka (Quattrocento, Cinquecento, Seicento)
- povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom
- izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
- uspoređuje različite interpretacije teksta
- promišlja o tekstu povezujući ga s vlastitim iskustvom
- primjenjuje tehnike potrebne za jezičnu, sadržajnu i stilsku analizu teksta
Učenik uz pomoć nastavnika opisuje i analizira žanr, temu i osnovna obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Quattrocento, Cinquecento, Seicento).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene književne vrste: pripovijetka, lirska pjesma, pokladna pjesma, dijaloška rasprava.
Preporučeni autori: Baldassarre Castiglione, Lorenzo il Magnifico, Nicolò Machiavelli ; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire tekstove i ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik čita književni tekst prema odabiru nastavnika. Popis preporučenih autora i naslova nalazi se u Prilogu, a nastavnik odabire i nudi djela sukladno učeničkim interesima, mogućnostima i potrebama.
Potiče se kreativan i komunikacijski pristup interpretaciji književnih djela: zajedničko čitanje po poglavljima, slušanje audiopriča, gledanje adaptacija književnih djela, gledanje kazališnih predstava, crtanje stripa, korištenje dramskih metoda i tehnika, snimanje kratkometražnih filmova i sl.. Aktivnosti se mogu organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u skupinama ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima/sadržajima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
C . Kultura i mediji
LIC SMS C.2.1.
Učenik analizira činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
- uspoređuje talijansku i hrvatsku tradiciju i običaje
- pronalazi informacije o talijanskoj kulturi i Talijanskoj nacionalnoj zajednici u hrvatskim medijima
- informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice
- posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
- istražuje talijanske tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale
- istražuje tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale Talijanske nacionalne zajednice
- prepoznaje vrijednost kulture Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
- upoznaje tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz pomoć nastavnika analizira osnovne činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Made in Italy; Izražavanje i jezik mladih; Talijanski znanstvenici; Turističke destinacije u Italiji; Umjetnost i arhitektura; Aktualne društvene teme; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Djelatnost Talijanske nacionalne zajednice: očuvanje jezika, identiteta i kulture.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i radicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 3. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A . Jezik i komunikacija
LIC SMS A.3.1.
Učenik tumači čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
- razlikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
- analizira karakteristike, strukturu i vrstu teksta
- povezuje i sažima ideje teksta
- razlikuje i tumači pouzdane i nepouzdane informacije
- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja ili čitanja
Učenik uz pomoć nastavnika tumači obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih i izlagačkih tekstova te analizira osnovne informacije raspravljačkog teksta.
LIC SMS A.3.2.
Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
- izražava se u skladu s temom i logičnom kompozicijom govora, poštujući morfosintaktičku točnost i pravogovorna pravila
- prepričava, priča i izvještava
- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave, navodi argumente i zaključke
- raspravlja o zadanoj/poznatoj temi
- prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
- tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju
- prikuplja, vrednuje, organizira i sažima informacije i oblikuje usmeni tekst
- govori i sudjeluje u komunikacijskoj interakciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i raspravlja u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.3.3 .
Učenik piše tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
- prema smjernicama oblikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
- prikuplja, vrednuje, organizira informacije i oblikuje tekst
- primjenjuje načela jezične prikladnosti, povezanosti, jasnoće i ispravnosti
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.3.4 .
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
- oblikuje rad služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja
- predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
- izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.3.5 .
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
- primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
- primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
- razmišlja o strukturi talijanskoga jezika i uspoređuje s drugim jezicima
- primjenjuje strategije za razvoj vlastite jezične produkcije
- razvija čitateljsku naviku i kritičko mišljenje
- koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
- služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
- istražuje i prosuđuje tiskane i elektroničke medije
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Tradicionalno i moderno; Svijet kazališta; Turističke destinacije i održivi razvoj; Izgradnja održive budućnosti; Aktualne društvene teme.
Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački i raspravljački tekst ( zamolba, problemski članak, komentar, kazališni tekst, blog, podcast, reklama).
Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti mišljenje i stav; iznijeti činjenice, asocijacije i prosudbe; izraziti želju; izraziti pretpostavku; argumentirati.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje.
Ishod LIC SMS A.3.4 ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija).
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera).
Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.3.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
B . Književnost
LIC SMS B.3.1.
Učenik tumači književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
- razlikuje i analizira različite vrste književnog teksta primjenjujući prethodno stečeno znanje
- istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture u doba prosvjetiteljstva i romantizma (Settecento, Ottocento)
- prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine u doba prosvjetiteljstva i romantizma
- povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom
- izražava vlastiti literarni doživljaj teksta
- izražava i potkrjepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
Učenik uz pomoć nastavnika opisuje i tumači žanr, temu i obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Settecento, Ottocento ).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene književne vrste: pripovijetka, roman, d ramski tekst (komedija), lirska pjesma, epska pjesma, ep.
Preporučeni autori: Ugo Foscolo, Cesare Beccaria, Carlo Goldoni, Ludovico Ariosto, Alessandro Manzoni, Giacomo Leopardi; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik samostalno čita jedan književni tekst prema odabiru nastavnika (popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu) i predstavlja ga usmeno, pisano, vizualizacijama ili kreativnim uratkom. Aktivnost se može organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u grupama ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
C . Kultura i mediji
LIC SMS C.3.1.
Učenik tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
- u interkulturalnom kontekstu prepoznaje i opisuje sličnosti i razlike talijanske kulture i kulture drugih zemalja u okruženju
- istražuje i tumači informacije prikazane u talijanskim medijima i u medijima Talijanske nacionalne zajednice
- istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima
- pronalazi informacije o talijanskoj kulturi i Talijanskoj nacionalnoj zajednici u hrvatskim medijima
- informira se o aktualnim događanjima i važnim osobama Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice
- posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
- analizira tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz pomoć nastavnika tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ulična umjetnost kao način izražavanja; Umjetnički i književni parkovi u Italiji; Talijanski umjetnici i umjetnici Talijanske nacionalne zajednice; Zaštita materijalne i nematerijalne talijanske kulturne baštine; Talijanske dnevne novine i časopisi; Svijet kazališta; Made in Italy; Aktualne društvene teme; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Zaštita autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i radicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima .
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 4. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
DOBAR
A . Jezik i komunikacija
LIC SMS A.4.1 .
Učenik vrednuje čitani i slušani tekst s temom iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa .
- razlikuje i analizira različite vrste tekstova primjenjujući prethodno stečeno znanje (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
- analizira i vrednuje književne i neknjiževne tekstove
- osvješćuje razliku između standardnoga talijanskoga jezika i dijalekata Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj
- razlikuje i analizira fonetska, morfološka, rječnička i druga obilježja dijalekata
- kritički vrednuje informacije
Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova.
LIC SMS A.4.2.
Učenik raspravlja o emama iz svakodnevnog života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
- izražava se u skladu s temom i logičnom kompozicijom govora, poštujući morfosintaktičku točnost i pravogovorna pravila
- govori poštujući obilježja raspravljačkog teksta
- raspravlja u skladu s temom i ulogom
- prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke
- govori i sudjeluje u komunikativnoj interakciji na lokalnom dijalektu
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i raspravlja u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.4.3 .
Učenik piše tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa.
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika
- prema smjernicama oblikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački)
- oblikuje tekst primjenjujući pravopisna i jezična pravila lokalnog dijalekta
- sastavlja multimedijalne tekstove o kulturnim, obrazovnim i aktualnim temama
- pisano komunicira prerađujući usvojena znanja za razvoj vlastitog mišljenja
Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom.
LIC SMS A.4.4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.
- oblikuje rad služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja
- predstavlja svoj rad individualno ili u grupi
- izražava se na lokalnom dijalektu
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
LIC SMS A.4.5.
Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika.
- primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta
- primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja
- razmišlja o strukturi talijanskoga jezika i lokalnog dijalekta
- primjenjuje strategije za razvoj vlastite jezične produkcije
- razvija literarni ukus i kritičko mišljenje
- koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima
- služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara
- istražuje i prosuđuje tiskane i elektroničke medije
Vidi Preporuke za ostvarivanje domene
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Multikulturalnost i višejezičnost; Stereotipi i predrasude ; Žensko pismo ; Zaštita i promicanje ljudskih prava; Prirodna i kulturna baština; Građanin kao pripadnik talijanske nacionalne manjine; Građani izvan granica: pripadnici nacionalne manjine, građani Hrvatske, Europske unije i svijeta; Obrazovanje i svijet rada; Aktualne društvene teme.
Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački i raspravljački tekst (životopis, esej, intervju, članak, svjedočanstvo, kazališni tekst, blog, podcast, internetski forum, reklama, manifest, kampanja).
Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti pretpostavku i posljedicu; izraziti mogućnost, nadu i želju; dati savjet i prijedlog; izraziti mišljenje; prepričati iskustvo; protumačiti; argumentirati.
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija
Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje.
Ishod LIC SMS A.4.4. ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija).
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno.
Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti.
Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te na primjenu prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.4.5. vrednuje se formativno.
Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima.
B . Književnost
LIC SMS B.4.1 .
Učenik vrednuje književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj.
- opisuje doprinos talijanske književnosti
- objektivno i subjektivno prosuđuje tekst
- istražuje i opisuje obilježja društvenih i kulturnih pojava u Italiji u XX. i XXI. stoljeću
- istražuje i opisuje obilježja društvenih i kulturnih pojava u XX. stoljeću unutar Talijanske nacionalne zajednice
- vrednuje tradicionalne književne tekstove
- vrednuje estetsku dimenziju
- poznaje osnovne faze koje su obilježile razvoj talijanske književnosti u odnosu na društvene i kulturne uvjete razvoja
- povezuje tekst s aktualnom situacijom
Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje žanr, temu i obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene književne vrste: pripovijetka, roman, d ramski tekst, lirska pjesma.
Preporučeni autori: Alberto Moravia, Andrea Camilleri, Luigi Pirandello, Umberto Eco, Italo Calvino, Cesare Pavese, Elio Vittorini; talijanske suvremene autorice: Michela Murgia, Elena Ferrante, Margaret Mazzantini, Igiaba Scego; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice.
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost
Nastavnik odabire tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo.
Tijekom školske godine učenik samostalno čita jedan književni tekst prema odabiru nastavnika (popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu) i predstavlja ga usmeno, pisano, vizualizacijama ili kreativnim uratkom. Aktivnost se može organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u skupini ili rad u parovima.
Potiče se cjelovit pristup književnim djelima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice.
Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
C. Kultura i mediji
LIC SMS C.4.1.
Učenik vrednuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju.
- razlikuje i opisuje činjenice o kulturnoj, povijesnoj i jezičnoj baštini Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj
- analizira i raspravlja o različitim informacijama, o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj te o hrvatsko-talijanskim vezama kroz povijest
- primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije
- stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave
- sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava vlastita iskustva, osjećaje i mišljenje
- u interkulturalnom kontekstu prepoznaje i opisuje sličnosti i razlike talijanske kulture i kulture drugih zemalja u okruženju
- posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju
- donosi prosudbe o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice
Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje činjenice lokalne, nacionalne i međunarodne kulturne tradicije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Spoj umjetnosti: književnost, kino i kazalište; Migracije i suvremeno društvo; Obrazovni sustav i svijet rada; Revalorizacija industrijske baštine; Nastanak Talijanske nacionalne zajednice; Iseljavanje lokalnog stanovništva nakon Drugog svjetskog rata; Zaštita autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti Talijanske nacionalne zajednice.
Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i radicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja.
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima .
Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija .
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj vokabulara.
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA SREDNJU ŠKOLU
LETTERATURA ITALIANA / TALIJANSKA KNJIŽEVNOST
Dante Alighieri: La Divina Commedia : Canto introduttivo , Canto V: Paolo e Francesca (video di Benigni)
Francesco Petrarca: Canzoniere : Chiare, fresche, dolci acque , Voi ch'ascoltate …, Solo e pensoso
Giovanni Boccaccio: Decamerone , una novella a scelta ( Federigo degli Alberighi, Frate Cipolla, Lisetta da Messina, altre novelle a scelta )
Baldassarre Castiglione: un brano a scelta dal Cortegiano
Lorenzo il Magnifico: Canzone di Bacco e Arianna (canto carnascialesco)
Niccolò Machiavelli: un brano a scelta dal Principe e/o dalla Mandragola
Cesare Beccaria : De’ delitti e delle pene
Carlo Goldoni: La locandiera (passi a scelta)
Lodovico Ariosto: da l’ Orlando furioso, Proemio, Il Palazzo di Atlante, La pazzia di Orlando
Ugo Foscolo : Dei Sepolcri (vv 151-212, Le tombe dei grandi e la Basilica di Santa Croce)
Alessandro Manzoni: da I promessi sposi , L'incontro con i bravi, La monaca di Monza
Giacomo Leopardi: Il sabato del villaggio, L'infinito
Andrea Camilleri: Il commissario Montalbano (+ serie)
Luigi Pirandello: Sei personaggi in cerca d'autore (passi a scelta) e/o Il fu Mattia Pascal
Cesare Pavese : La casa in collina, La luna e i falò
Elio Vittorini: Conversazione in Sicilia
Umberto Eco; Il nome della rosa (+ film)
Italo Calvino: Il sentiero dei nidi di ragno, Il barone rampante, Le città invisibili
Michela Murgia : Tre ciotole, Accabadora
Elena Ferrante: L’amica geniale (+ serie)
Margaret Mazzantini: Il catino di zinco, Venuto al mondo, Non ti muovere (+ film)
Niccolò Ammanniti: Io non ho paura (+ film)
Alessandro Baricco: Novecento (+ film)
Sandro Veronesi: Il colibrì
Stefano Benni: Saltatempo
Paolo Giordano: La solitudine dei numeri primi
Alessandro d'Avenia: Bianca come il latte, rossa come il sangue (+ film)
Giacomo Mazzariol: Mio fratello rincorre i dinosauri (+ film: VIII cl SE, I cl SMS)
LETTERATURA DELLA COMUNITÀ NAZIONALE ITALIANA / KNJIŽEVNOST TALIJANSKE NACIONALNE ZAJEDNICE
Marisa Madieri: Verde acqua
Osvaldo Ramous: Il cavallo di cartapesta
Nelida Milani: Una valigia di cartone
Nelida Milani, Annamaria Mori: Bora
Mario Schiavato: Storie di casa nostra
FILM ITALIANI / TALIJANSKI FILMOVI
Neorealismo (a scelta – Sciuscià, Ladri di biciclette )
OSCAR italiani (a scelta- La grande bellezza, La vita è bella, Nuovo cinema paradiso, Amarcord, La strada, Mediterraneo …)
Notte prima degli esami , Fausto Brizzi 2006.
Notte prima degli esami – Oggi , Fausto Brizzi, 2007.
Caterina va in città , Paolo Virzì, 2003.
Io speriamo che me la cavo , Lina Wertmuller, 1992.
La scuola più bella del mondo , Luca Miniero, 2014.
Pane e tulipani , Silvio Soldini, 2000.
I cento passi , Marco Tullio Giordana, 2000.
Perfetti sconosciuti , Paolo Genovesi, 2016.
Il ragazzo invisibile (2014.)
Il ragazzo invisibile – seconda generazione (2018.), Gabriele Salvatores
Il giovane favoloso (2014.), Mario Martone
Un film a scelta di Nanni Moretti
EDIZIONI EDIT / IZDANJA EDIT
Quotidiano La voce del Popolo
Quindicinale Panorama
Rivista culturale La Battana
Riviste per ragazzi italiane ( Lo Spunk, Popotus, La Rivista dei ragazzi, Il Giornalino, Focus, Topolino.. .)
Quotidiani italiani ( La Stampa, la Repubblica.. .)
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Pravo na obrazovanje na materinskom jeziku pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj definirano je Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoje ustavno pravo na obrazovanje kroz tri osnovna modela (A, B i/ili C model) te posebne oblike školovanja.
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura , osmišljen prema modelu C, proizlazi iz navedenih zakonskih okvira i u skladu je s Ustavom Republike Hrvatske. Ovaj kurikul integrira se u jezično-komunikacijsko područje, u kojemu je talijanski jezik predstavljen kao jezik Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja u Republici Hrvatskoj. Razvijanje jezično-komunikacijske kompetencije, ključne za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti, postavlja se kao temeljni cilj učenja i poučavanja predmetnog kurikula Talijanskoga jezika i kulture .
Predmetni kurikul usko je povezan s različitim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima. Učenje talijanskog jezika, koje uključuje istovremeno upoznavanje s talijanskom kulturom, direktno se integrira u predmete društveno-humanističkog i umjetničkog područja poput Prirode i društva, Povijesti, Geografije, Likovne i Glazbene kulture i umjetnosti.
Međupredmetne teme poput Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije smisleno su uključene u kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C. Ova povezanost pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i razvoju komunikacijskih kompetencija učenika.
Talijanski jezik i kultura po modelu C kao drugi materinski jezik, sadržajno je i metodološki blisko povezan s predmetom Hrvatskoga jezika te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U kasnijim ciklusima školovanja pristup nastavi prilagođava se željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili karijernim putevima.
S obzirom da je Talijanski jezik jezik talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama poput Talijanske unije i Zajednice Talijana, pridonoseći razvoju identiteta učenika i njihovoj sklonosti cjeloživotnog obrazovanja. Učenje i poučavanje talijanskog jezika postaje ključno sredstvo poticanja obrazovne i ekonomske mobilnosti mladih i građana Republike Hrvatske, uzimajući u obzir blisku povijesnu i suvremenu povezanost s Republikom Italijom.
Ovladavanje talijanskim jezikom, bilo kao materinskim jezikom, jezikom nacionalne manjine ili drugim jezikom, postavlja temelje za cjeloživotno učenje. Jezik kao sredstvo izražavanja i komunikacije ima ključnu ulogu u prenošenju nastavnih sadržaja i sadržaja međupredmetnih tema, a predmet Talijanski jezik i kultura pridonosi razvoju znanja o sebi i drugima, potičući odgovorno ponašanje prema pripadnicima drugih jezika i kultura.
Predmet također podržava razvoj čitateljskih interesa, literarnih sposobnosti te kritičkog pristupa, čime postaje temelj za sve druge obrazovne discipline. Učenjem o povijesti talijanskog naroda doprinosi se razumijevanju procesa nastanka i razvoja europske civilizacije, potičući sagledavanje događaja iz različitih perspektiva i razvoj vještina razmatranja konteksta.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se kroz ishode predmeta Likovne i Glazbene kulture i umjetnosti. Umjetnost u širem smislu, kao dio svjetskih kultura, pridonosi oblikovanju generičkih kompetencija učenika. Kreativnost, individualne sposobnosti, tradicionalni i suvremeni likovni izrazi pomažu učenicima u oblikovanju slike o sebi i svijetu.
Nadalje, integracija međupredmetnih tema poput Građanskog odgoja i obrazovanja, Osobnog i socijalnog razvoja te Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije odražava se u razvoju odgovornosti, društvenog identiteta i uključenosti te u sposobnosti korištenja suvremenih tehnologija u svrhu obrazovanja i komunikacije. Kurikul Talijanskog jezika i kulture usmjeren je također i na razvoj digitalne kompetencije, jezika struke te senzibilizaciju za znanstvena, društvena i kulturna pitanja. Međupredmetnim se pristupom stvaraju mogućnosti za cjelovit kognitivni, emocionalni, osobni i društveni razvoj učenika.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C integrirani je kurikul koji povezuje opće i posebne sadržaje i ciljeve te je usmjeren na postignuća učenika u svim područjima: kognitivnom, afektivnom i psihomotornom. Polazi od njegova iskustva i kulturnog konteksta, jezične i kulturne posebnosti i time potiče iskustveno i situacijsko učenje. Uvažava složenost znanja i umijeća i njihovu primjenu u različitim okolnostima, problemima i situacijama pridajući posebnu vrijednost višejezičnosti i multikulturalnosti.
Učenici Talijanskog jezika i kulture po modelu C temeljno se obrazuju na hrvatskom jeziku, a učenik spoznaje i vještine, stečene u predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost, nadograđuje u predmetu Talijanski jezik i kultura po modelu C. Stoga učenje i poučavanje Talijanskoga jezika i kulture treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Učenje jezika je dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, a koje omogućuje raznoliku uporabu jezika.
Suvremeno poučavanje i učenje Talijanskoga jezika i kulture usmjereno je na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom poučavanju i učenju uzimaju se u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interesi te se potiče učenikov kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, što učeniku osigurava cjelovit razvoj i osposobljava ga za samostalno cjeloživotno učenje. Obrazovni pristup koji njeguje učenikove osobne interese, zajedno s pozitivnim emocijama, stvorit će one kontingencije koje su od iznimne važnosti za rast osnažujućih uvjerenja koja će potaknuti učenike da poboljšaju svoje ovladavanje talijanskim jezikom i da pristupe talijanskoj kulturi sa suučesništvom, što će im omogućiti maksimalno usavršavanje vještina potrebnih za uspjeh u procesu studiranja i životu općenito.
Uloga učitelja / nastavnika
Učitelj/nastavnik primjenjuje suvremene didaktičke pristupe u poučavanju talijanskog jezika i kulture neprestano usavršavajući vlastita znanja i vještine kako bi održao visoku kvalitetu poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenog društva. Koristi kreativne, didaktičke i funkcionalne metode s ciljem poticanja učenika na učenje. Učitelj/nastavnik prepoznaje individualne potrebe učenika uzimajući u obzir njihove posebnosti, vještine, mišljenja i osobnost prilikom planiranja i izvođenja nastave te prilikom odabira didaktičkih materijala. Također, uzima u obzir učenikovo predznanje, kulturno i društveno okruženje, dob i stavove.
U procesu učenja, učitelj/nastavnik vodi brigu o interakciji učenika s drugima, potiče inicijativu učenika, razvija njihovu vještinu izražavanja te potiče razvoj individualnosti i osjećaja identiteta. Aktivno potiče učenike na izražavanje vlastitih osjećaja i mišljenja, uzimajući u obzir mišljenja drugih učenika i time proširuje učenikov svjetonazor.
Učiteljeva je ključna zadaća poticanje i razvoj učenikove motivacije primjenom strategija poput stvaranja poticajnog okruženja, poticanja znatiželje učenika i održavanje istinskog interesa za učenje koja jamče postizanje ciljeva definiranih nastavnim kurikulom.
koje uključuju postavljanje ostvarivih ciljeva učenja,.Tijekom učenja Talijanskog jezika i kulture učitelj/nastavnik ima važnu ulogu u održavanju pozitivnog ozračja u učionici biranjem aktivnosti koje odgovaraju kognitivnom i emocionalnom razvoju učenika te uzimajući u obzir različite stilove učenja i njihove individualne razlike.Učitelj/nastavnik prihvaća jezične pogreške učenika kao normalan dio procesa učenja talijanskog jezika stvarajući okruženje u kojem učenici mogu komunicirati bez straha od osude. Uz to, učitelj/nastavnik ima ulogu animiranja, vođenja, pomaganja i savjetovanja učenika, pružajući im podršku te prateći njihov napredak i ostvarena postignuća.
Učitelj/nastavnik olakšava ovladavanje talijanskim jezikom i razumijevanje talijanske kulture posredujući između jezika i kultura prisutnih u školi i u lokalnoj sredini. Da bi osigurao kvalitetu učenja i poučavanja te napredak učenika i njegovo postizanje obrazovnih ishoda, učitelj/nastavnik treba temeljito poznavati kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura. Od učitelja/nastavnika očekuje se da samostalno donosi odluke o primjeni kurikula, prilagođava poučavanje prema dobi i predznanju učenika te surađuje s roditeljima, kolegama i relevantnim institucijama. Učitelj/nastavnik treba imati profesionalan pristup uključujući etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Kontinuirano praćenje suvremenih pristupa u području metodike i glotodidaktike te redovito usavršavanje neizostavni su dijelovi učiteljske uloge. Učitelj/nastavnik planira, kombinira i prilagođava znanstveno utemeljene strategije poučavanja u skladu s razvojnim mogućnostima i potrebama učenika, promičući horizontalno i vertikalno usklađivanje njihovih znanja i vještina.
Nastavu predmeta Talijanski jezik i kultura izvode učitelji/nastavnici pripadnici Talijanske nacionalne zajednice koji u potpunosti vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.
Materijali i izvori
Poučavanje predmeta Talijanskog jezika i kulture ostvaruje se putem izravne interakcije učitelja/nastavnika i učenika, uz primjenu suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnologije. Analizom različitih vrsta tekstova, rodova, sadržaja i struktura te gledanjem dramskih i filmskih ostvarenja, postiže se raznoliko i pristupačno okruženje za učenike i nastavnike. Materijali i izvori moraju biti raznoliki kako bi uspješno podržali učenje, uzimajući u obzir raznolikost jezika, funkcije, veze između jezika i kulture te različite stilove i svrhe komunikacije.
Učitelju/nastavniku preporučuje se korištenje tekstova autora unutar Talijanske nacionalne zajednice, uz udžbenike iz Republike Italije te rad na projektima, izvanučioničkim aktivnostima, suradnja s knjižničarom te s ostalim predmetnim učiteljima/nastavnicima i/ili vanjskim suradnicima. Iskustveno učenje, kao i primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije, potiču aktivno sudjelovanje učenika i razvoj njihovih vještina i kompetencija.
Preporučuje se i uporaba različitih računalnih programa, igara i aplikacija te kreativno stvaranje umjetničkih sadržaja. Učenici se potiču na čitanje raznolikih književnih tekstova, uključujući djela talijanskih autora te zavičajnih autora radi raznolikosti književnog stvaralaštva.
Povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom podrazumijeva korištenje učeničkog iskustva, izvorne stvarnosti te interneta, enciklopedija, dječjih časopisa i aktualnih informacija. Učitelj/nastavnik odabire, izrađuje i koristi nastavne materijale iz različitih izvora, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje.
Ističe se važnost izlaganja jezičnih i kulturnih sadržaja koji se odvijaju izvan učionice, kao i gledanja televizijskih programa na talijanskom jeziku ili drugih aktivnosti koje nisu isključivo školske naravi, a koje imaju važnu ulogu poticanja aktivne uloge učenika u procesu učenja.
Izvori i nastavni materijali moraju uvijek biti primjereni i razumljivi učenicima te ih poticati na istraživanje i razvijanje kritičkog i kreativnog mišljenja.
Okruženje za učenje
Učenje i poučavanje talijanskog jezika i kulture izuzetno je ovisno o okružju, budući da poticajno i raznoliko okružje značajno doprinosi lakšem i bržem usvajanju znanja. Takvo okružje usmjereno je na učenika koji se uključuje u aktivnost i surađuje bez straha od pogrešaka, njegujući kulturu zajedništva i međusobnog poštovanja. Ovo okružje razvija humanost, potiče prihvaćanje različitosti, naglašava važnost motivacije za učenje i pozitivnih emocija, potičući kritičko razmišljanje i kreativnost.
Učenje talijanskog jezika odvija se kako u školskom, tako i u izvanškolskom okružju. Aktivnosti poput kontakta s izvornim govornicima talijanskog jezika, posjeta kulturnim institucijama, školskim ekskurzijama u Republiku Italiju te korištenje suvremenih tehnologija pridonosi poticajnom okruženju. Učitelj/nastavnik stvara razredne uvjete za slobodnu komunikaciju, potiče samopouzdanje učenika i razvoj pozitivne slike o sebi, oblikuje okruženje u kojem se pogreške smatraju prilikama za učenje.
Okružje za učenje potiče zanimanje, održava motivaciju i podstiče na aktivnost. Kombinacija različitih okruženja, unutar i izvan učionice, obogaćuje iskustva i pridonosi uspješnosti učenja, informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućavaju povezivanje s drugim mjestima i sa stručnjacima iz različitih sektora, a međusobno povjerenje i uvažavanje sudionika obrazovno-nastavnog procesa stvara pozitivno i poticajno okruženje za učenje.
Didaktički proces većinom se odvija u učionici, ali i u širem kulturnom kontekstu izvan škole. Učenik sudjeluje u kulturnim manifestacijama, virtualnoj nastavi, interdisciplinarnim projektima te usavršava svoja znanja i vještine izradom prezentacija i sudjelovanjem u različitim vrstama aktivnosti. Odnos između učitelja/nastavnika i učenika temelji se na uzajamnom poštovanju, na prihvaćanju različitosti i na poticanju samopoštovanja i poštivanja vlastitog identiteta.
Kako bi se potaknulo što kvalitetnije učenje, potrebno je osigurati učionicu, specijalizirani kabinet ili neki drugi prostor koji će se trajno koristiti za nastavu predmeta Talijanski jezik i kultura . Učitelju/nastavniku potrebno je osigurati logističku mogućnost izlaganja nastavnih materijala, radova, crteža i plakata koje su izradili učenici. Ističe se korisnost postavljanja panoa za nastavu predmeta koji će biti locirani i unutar i ispred same učionice u kojoj se odvija nastava Talijanskoga jezika i kulture .
Vrijeme poučavanja i učenja
Predmet Talijanski jezik i kultura u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu podučava se kao jezik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj, odnosno kao drugi materinski jezik, počevši od 1. razreda osnovne škole do završnih razreda srednje škole u kojima je poželjno, osim u gimnazijama, nastavu organizirati i za stručne smjerove prilagođavajući nastavu kurikulima stručnih predmeta. Moguće je uključivanje učenika u nastavu u bilo kojem razredu, neovisno o razini predznanja. Trajanje učenja varira, ovisno o godini početka, a raniji početak pruža temelje za postizanje visoke razine jezične kompetencije. Važno je učenike izložiti talijanskom jeziku na različite načine, primjerice uporabom talijanskog jezika i u drugim predmetima ili integracijom Talijanskog jezika i kulture u tematske i interdisciplinarne projektne aktivnosti.
S obzirom na to da su odgojno-obrazovni ishodi uključeni u sve domene, učitelj/nastavnik im posvećuje podjednaku pažnju, uz mali naglasak na domeni Govorim i pišem / Jezik i komunikacija. Za ostvarivanje svakog odgojno-obrazovnog ishoda učitelj/nastavnik samostalno određuje potrebno vrijeme kako bi svaki učenik postigao najvišu razinu usvojenosti prema svojim sposobnostima.
Osim formalnog obrazovanja, učitelj/nastavnik naglašava važnost neformalnog i informalnog učenja kao sastavnog dijela cjeloživotnog obrazovanja. Prilagođavanje vremena potrebnog za postizanje ishoda prepušteno je autonomiji učitelja/nastavnika, a ovisi o karakteristikama razreda i interesima učenika. Nastava Talijanskog jezika i kulture planira se unutar rasporeda od dva do pet sati tjedno, prilagođavajući se obimnosti tema i broju tekstova. Dokument kurikula Talijanskoga jezika i kulture po C modelu izrađen je na bazi od tri sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Satnica se planira uzimajući u obzir tri definirane domene i njihovu međusobnu povezanost, omogućujući istovremeno vježbanje sadržaja svih domena tijekom jednog nastavnog sata.
Grupiranje učenika
Iako su polazište predmeta učenici pripadnici talijanske nacionalne manjine te se kao takav Kurikul fokusira na njegovanje jezika i kulture Talijanske nacionalne zajednice, skupine učenika koje uče Talijanski jezik i kulturu po modelu C izrazito su heterogene. Te skupine čine učenici različitog predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine i pozadine te različitih interesa i obrazovnih potreba čije je zanimanje za predmet motivirano drugim razlozima. Upravo zato kurikulom de fi nirani ishodi obuhvaćaju širok spektar kompetencija i vještina, imajući pritom u vidu postojeće znanje učenika i očekivani rezultat. Odgojno-obrazovni ishodi dovoljno su široko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji, odnosno svakom učeniku individualno, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja Talijanskog jezika i kulture .
Da bi se postigao kvalitetan proces učenja i poučavanja Talijanskog jezika i kulture , preduvjet je raditi u skupinama s manjim brojem učenika koji su približno iste dobi, imaju slična razvojna obilježja te su na istoj razini poznavanja talijanskog jezika. S ciljem poticanja aktivnog sudjelovanja i nesputanog usmenog izražavanja, važno je održati broj učenika u skupini manjoj od 10.
U nastavi Talijanskog jezika i kulture potiče se razvijanje suradničkih vještina radom u paru ili skupini, pružajući darovitim učenicima priliku za pomaganje drugim učenicima. Učitelj/nastavnik ima slobodu primijeniti različite metode organizacije rada i učenja, poput rada u paru, skupnog rada, malih istraživačkih skupina i suradničkog učenja, prilagođavajući se potrebama razreda kako bi u potpunosti iskoristio mogućnosti svih učenika. Suradničkim učenjem i poučavanjem potiče se razmjena znanja i vještina, razvoj socijalne osjetljivosti te motivacija za učenje i suradnju. Svako grupiranje učenika treba biti unaprijed planirano i s jasnim definiranjem ishoda. Prije početka konkretne aktivnosti učenicima se moraju objasniti smjernice rada te jasno definirati zadatke koje je potrebno izvršiti. Tijekom aktivnosti nastavnik prati napredak svakog pojedinog učenika i rad cijele skupine koristeći različite metode formativnog vrednovanja.
Ovisno o broju učenika uključenih u nastavu Talijanskog jezika i kulture u određenom razredu, moguće je organizirati kombinirane skupine učenika kako bi se optimalno iskoristili resursi. Pri planiranju nastave, važno je uzeti u obzir potencijale razreda i raznolikost učenika, prilagođavajući poučavanje različitim stilovima učenja.
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba učenika s poteškoćama u razvoju, ovaj Kurikul slijedi smjernice Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama .
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba nadarenih učenika, upućuje se na Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje obrazovnih postignuća nadarene djece .
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK I KULTURA
U sklopu kurikula nastavnog predmeta Talijanski jezik i kultura opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Vrednovanje jest kontinuiran i složen proces koji poštuje psihofizički, emotivni i kognitivni razvoj učenika.
Na kraju određenoga razdoblja poučavanja i učenja procjenjuje se ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina i kompetencija, a formativno se prati i procjenjuje usvojenost stavova i vrijednosti te odgovornost, samostalnost, suradnja i socijalna interakcija.
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i kultura za osnovnu školu obuhvaća sljedeće elemente:
- usmeno izražavanje i stvaralaštvo
- pisano izražavanje i stvaralaštvo
- čitanje i književnost
- kultura i mediji.
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo - obuhvaća sposobnost aktivnoga služenja standardnim talijanskim jezikom u usmenoj komunikaciji. Ovaj se element sumativno vrednuje u svim domenama učenja i poučavanja talijanskog jezika, leksika te poznavanja gramatike.
Pisano izražavanje i stvaralaštvo - obuhvaća usvojenost znanja i razvijenost vještina u služenju standardnim talijanskim jezikom u pisanom izražavanju poštujući jezične i pravopisne norme. Učenike se vodi u pisanju uz pomoć smjernica i vježbi tekstualnog navođenja do samostalnog i kreativnog pisanja.
Čitanje i književnost - provode se provjere koje vrednuju razumijevanje tekstova različitih rodova i vrsta sa zadatcima koji zahtijevaju različite strategije čitanja, slušanja i izražajnog čitanja naglas. Svaka se provjera odnosi na vještine vezane uz razumijevanje teksta, leksičke i gramatičke vještine.
Kultura i mediji – vrednuje se korištenje specifičnog vokabulara koji se odnosi na kino, kazalište, tisak, strip i slično te razumijevanje sadržaja korištenjem raznih zadataka za provjeru stečenog znanja; vrednovanje se odvija i raspravama, izradom plakata, pisanjem dnevnika ili scenarija, crtežima, dramatizacijom, istraživačkim radovima i drugim oblicima aktivnosti kojima učenici mogu izraziti svoju kreativnost i interpretaciju.
Elementi vrednovanja za srednju školu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda triju kurikularnih domena i obuhvaćaju stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti.
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i kultura za srednju školu obuhvaća sljedeće elemente:
- usmeno izražavanje i stvaralaštvo
- pisano izražavanje i stvaralaštvo
- književnost
- kultura i mediji.
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo - provode se i vrednuju provjere razumijevanja slušanog i audiovizualnog teksta te prepoznavanja komunikacijske svrhe i namjene; provode se i vrednuju usmene provjere (prepričavanje, izvještaj, razgovor, rasprava, izlaganje, komunikativna interakcija) vezane uz teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost. Učenika se vodi u usmenom izražavanju i stvaralaštvu do samostalnog i kreativnog izražavanja.
Pisano izražavanje i stvaralaštvo - provode se i vrednuju provjere razumijevanja pisanog teksta te prepoznavanja komunikacijske svrhe i namjene; provode se i vrednuju pisane provjere vezane uz teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost. Učenika se vodi u pisanom izražavanju i stvaralaštvu do samostalnog i kreativnog izražavanja.
Književnost - provode se i vrednuju provjere razumijevanja književnog teksta; provode se i vrednuju usmene i pisane provjere sadržaja, uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost.
Kultura i mediji - provode se i vrednuju provjere razumijevanja slušanog, pisanog i audiovizualnog teksta; provode se i vrednuju usmene i pisane provjere sadržaja, uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost.
Postupak vrednovanja u predmetu Talijanski jezik i kultura provodit će se trima pristupima: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje temelji se na kontinuiranom prikupljanju i bilježenju informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, a koje provodi učitelj/nastavnik. Ono je sastavni dio nastavnog procesa i formativno je vrednovanje koje ne rezultira ocjenama, već služi unaprjeđivanju i planiranju budućega poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na očekivanja postavljena u fazi planiranja nastave.
Oblici vrednovanja za učenje su: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, provjere domaćih zadaća, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova i projekata, uvid u učeničke mape, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno i suradničko).
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja /nastavnika . Odvija se putem samorefleksije, samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja, a s obzirom na razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda postavljenih na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i kompetencija radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja kao učenje su: učeničke mape, liste za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, rubrike za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, upitnici, ljestvice procjena, planovi učenja i njegova ostvarivanja. Vrednovanje kao učenje je također formativno, kao i vrednovanje za učenje, stoga proces ne rezultira ocjenama već kvalitativnim povratnim informacijama.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode. Provodi se nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja i rezultira brojčanom ocjenom. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definiranu razinu usvojenosti „dobar“ koji u načelu ukazuje na srednju razinu usvojenosti određenog ishoda. Učitelj /nastavnik prilikom vrednovanja za svaki element vrednovanja razrađuje opisnike koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Oblici i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži uporaba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Metode, sadržaji, postupci i sastavnice vrednovanja, kao i kriteriji ocjenjivanja, unaprijed su definirani i jasni sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Oblici vrednovanja naučenoga su: usmene provjere, pisane provjere sa zadatcima zatvorenoga i/ili otvorenog tipa, predstavljanja, izvedbe, praktični radovi, projekti, učeničke mape i sl.. Provode se prema planu i individualnoj procjeni učitelja/nastavnika.
Jasna i pravovremena povratna informacija o napretku učenika sastavni je dio vrednovanja koje se provodi s ciljem transparentnosti samog procesa. Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te se predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Utvrđivanje zaključne ocjene
Zaključna ocjena složen je pokazatelj stečenih vještina, znanja i sposobnosti učenika. Prilikom njezina određivanja učitelj /nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim oblicima vrednovanja i u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih i razrađenih kurikulom rabi se ljestvica školskih ocjena: 1 (nedovoljan) , 2 (dovoljan), 3 (dobar), 4 (vrlo dobar), 5 ( odličan). Na kraju nastavne godine zaključna ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi predmeta Talijanski jezik i kultura obuhvaćaju sadržaje iz brojnih područja (jezik, književnost, povijest, geografija, likovna i glazbena kultura i umjetnost), stoga će učenici prema svojim interesima i sposobnostima pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara. Učitelj/nastavnik odredit će konačnu ocjenu uzimajući u obzir pokazatelje veće ili manje sklonosti učenika određenom području, a u određenoj se mjeri mogu uzeti u obzir i rezultati prikupljeni formativnim vrednovanjem kako bi konačna ocjena bila rezultat svih elemenata vrednovanja u preporučenom omjeru njihova udjela.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče i razvoj vokabulara. Zaključno vrednovanje rezultat je uravnoteženosti elemenata vrednovanja koji se međusobno nadopunjuju. Pri definiranju zaključne ocjene učitelj/nastavnik može odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 1. razredu OŠ
- usmeno izražavanje i stvaralaštvo 40 %
- pisano izražavanje i stvaralaštvo 25 %
- čitanje i književnost 25 %
- kultura i mediji 10 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene od 2. do 6. razreda OŠ
- usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
- pisano izražavanje i stvaralaštvo 30%
- čitanje i književnost 25%
- kultura i mediji 15 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 7. i 8. razredu OŠ
- usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
- pisano izražavanje i stvaralaštvo 30 %
- čitanje i književnost 20%
- kultura i mediji 20 %
-
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 1. i 2. razredu SŠ
- usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
- pisano izražavanje i stvaralaštvo 30 %
- književnost 20 %
- kultura i mediji 20 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja
u oblikovanju zaključne ocjene u 3. i 4. razredu SŠ
- usmeno izražavanje i stvaralaštvo 25 %
- pisano izražavanje i stvaralaštvo 25 %
- književnost 25 %
- kultura i mediji 25 %