2.1.

Plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14,  147/14, 120/16, 16/19, 71/23 i 35/24). Ovaj Zakon mijenjan je i dopunjavan više puta, a značajna intervencija u ovaj Zakon izvršena je 2014., kada je sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014., utvrđeno da svi elementi plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti određeni zakonom.

Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014., osnovica plaće pravosudnih dužnosnika bila je propisana odlukama Vlade Republike Hrvatske.  Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2009. („Narodne novine“, broj 40/09) osnovica je iznosila 4.873,83 kune, Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 25/13) iz 2013. smanjena je za 3% na 4.727,615 kuna, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014. smanjena je za dodatnih 6% na iznos od 4.443,958 kuna.

Nakon provedenih reorganizacija pravosudnog sustava 2014. i 2018. znatno je smanjen broj pravosudnih tijela te je ujedno povećana teritorijalna nadležnost općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava uz znatnije povećanje opsega poslova u nadležnosti ovih prvostupanjskih pravosudnih tijela, a tek je izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 16/19) povećana plaća pravosudnih dužnosnika, i to povećanjem osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6% na 4.710,595 kuna, izjednačavanjem koeficijenata pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima i čelnika pravosudnih tijela prvog stupnja te propisivanjem koeficijenata za predsjednika i suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji je s radom počeo 1. siječnja 2021.

Zakonom o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 35/24) osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika povećana je za dodatnih 11,5% te je povećan koeficijent za izračun plaće sudaca županijskih sudova i zamjenika županijskih državnih odvjetnika s dotadašnjih  4,55 na 5, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5 na 5,15 te je izvršena  i razmjerna dorada koeficijenata čelnika ovih pravosudnih tijela s većim brojem dužnosnika. S obzirom da je polazni koeficijent čelnika prvostupanjskih pravosudnih tijela utvrđen u visini koeficijenta dužnosnika pravosudnih tijela županijske razine povećani su i koeficijenti čelnika prvostupanjskih pravosudnih tijela, i to s polaznih 4,55 na 5 te dalje razmjerno broju pravosudnih dužnosnika. Konačno, ovim su Zakonom pravosudnim dužnosnicima priznata i određena prava koja ostvaruju službenici zaposleni u pravosudnim tijelima, i to pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do navršenih 15 godina života, regres za korištenje godišnjeg odmora te pravo na sistematski pregled.

Imajući u vidu da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 88/24) povećana osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika te je utvrđena u visini od 947,18 eura bruto, odnosno u visini tada važeće osnovice za obračun plaće u državnim službama, te kako bi se dodatno poboljšao materijalni položaj pravosudnih dužnosnika, a također uvažavajući potrebu da se osigura usklađenje plaća pravosudnih dužnosnika s plaćama drugih osoba kojima se plaća isplaćuje iz državnog proračuna, ovim se zakonom predlaže propisati da je osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika jednaka osnovici za obračun plaća u državnoj službi i javnim službama.

2.2.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

3.1.

Opis posebnog cilja

Povećanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika od stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika koja će biti jednaka osnovici za obračun plaća u državnoj službi i javnim službama.

3.2.

Opis svrhe propisa

Uzimajući u obzir kontinuiran višegodišnji trend smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka, kao i da se plaće službenika zaposlenih u pravosudnim tijelima kontinuirano povećavaju i da pravosudni dužnosnici kao korisnici državnog proračuna imaju manju osnovicu za obračun plaće u odnosu na druge korisnike proračuna, predloženom izmjenom Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika dodatno se nastoji poboljšati materijalni položaj pravosudnih dužnosnika.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Svi elementi za izračun plaća pravosudnih dužnosnika moraju biti propisani zakonom zbog čega u konkretnom slučaju druga normativna i nenormativna rješenja nisu moguća.

3.4.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

4.1.

Posebni cilj:

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Poboljšanjem materijalnog položaja pravosudnih dužnosnika posredno se utječe na ostvarenje prava na pristup pravosuđu u dijelu koji se odnosi na skraćenje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta.

Pravosudni dužnosnici te građani i poslovni subjekti kao korisnici usluga pravosudnog sustava.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe

-

Ovim Zakonom osigurava se kontinuitet poboljšanja materijalnog položaja pravosudnih dužnosnika s  jedne strane, te s druge strane, s obzirom na očekivano povećanje kvalitete rada pravosudnih dužnosnika, posredno utječe na pristup pravosuđu te daljnje smanjenje broja neriješenih  predmeta i skraćenje trajanja sudskih postupaka s obzirom da iz kontinuiranog višegodišnjeg trenda smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka  proizlazi zaključak o kontinuiranom naporu i zalaganju te povećanju učinkovitosti pravosudnih dužnosnika.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

-

5.6.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

6.2.

Konzultacije: