A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ A.1.1.

Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje. 

- povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim kartama ili predmetima 

- povezuje jednostavne usmene zadatke s radnjama  

- odgovara na postavljena pitanja (da/ne) 

- imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima 

- razlikuje većinu glasova važnih za poljski jezik  

 - češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje  
 
 

PJK OŠ A.1.2.
 

Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi, izraze i rečenice. 

- razlikuje većinu slova i odgovarajućih im glasova 

- dijeli riječi na slogove 

- čita naglas pravilo naglašavajući riječi 

- u tekstu nalazi potrebne informacije 

- koristi rječnike i enciklopedije 

- uz povremenu pomoć učitelja čita kratke riječi te kratke i jednostavne izraze i rečenice 
 

PJK OŠ A.1.3.
 

Učenik s razumijevanjem sluša/čita vrlo kratke i jednostavne književne tekstove primjerene svojoj  dobi. 

- sažima sadržaj teksta 

- odgovara na pitanja povezana s tekstom 

- nekoliko puta čita tekst radi boljeg razumijevanja i izvršava jednostavne i/ili složene zadatke povezane s tekstom 

- uz povremenu pomoć učitelja s razumijevanjem sluša/čita jako kratki tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja povezana s tekstom, govori o vlastitom iskustvu 

B Poljski jezik – produkcija

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ B.1.1.

Učenik ponavlja riječi, izraze i jako kratke rečenice. 

- ponavlja izgovorene riječi, izraze i kratke rečenice 

- koristi izraze pristojnog ponašanja primjerene situaciji 

- na uglavnom razumljiv način izgovara riječi i izraze koje je naučio  

- uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi, izraze i jako kratke rečenice 

PJK OŠ B.1.2.

Učenik preslikava/prepisuje pisana slova poljske abecede, slogove, kratke riječi, kratke izraze i kratke rečenice na poljskom jeziku. 

- prema danom mu primjeru grafički točno preslikava i prepisuje sva mala i velika pisana slova poljske abecede, slogove, kratke riječi, kratke izraze i kratke rečenice te prepisuje kratke tekstove na poljskom jeziku 

- prema sjećanju zapisuje pojedinačne jednostavne riječi i/ili kratke, jednostavne rečenice koje su mu poznate od ranije 

- uočava razliku između slova i glasa 

- uz povremenu pomoć učitelja i duže vrijeme na raspolaganju točno i čitljivo preslikava/prepisuje mala i velika slova poljske abecede, slogove, kratke riječi, kratke izraze, kratke rečenice i kratke tekstove na poljskom jeziku te uočava razliku između slova i glasa 

PJK OŠ B.1.3.
 

Učenik sudjeluje u jako kratkom razgovoru, koji se sastoji od nekoliko riječi. 

- aktivno sudjeluje u jako jednostavnom i kratkom razgovoru: pozdravlja, predstavlja se, zadaje jednostavna pitanja, odgovara na njih itd. 

- sastavlja i izgovara jednostavne i kratke rečenice koje je izvježbao 

- riječima izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon poslušanog književnog teksta/medijskog sadržaja ili nakon pogledanog medijskog sadržaja  

- na temelju književnog teksta/medijskog sadržaja osvrće se na stečeno znanje i vlastito iskustvo, uspoređuje postupke glavnih likova s vlastitim postupcima 

- govori što mu se sviđa, a što ne u tekstualnom/medijskom sadržaju

- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jako kratkom i jednostavnom razgovoru

PJK OŠ B.1.4.
 

Učenik govori ili piše kratak tekst (kreativno se izražava) sukladno vlastitim interesima i/ili sposobnostima. 

- služi se poljskim standardnim jezikom i izabranim poljskim lokalnim/regionalnim jezikom u govoru i pismu 

- govorom , mimikom  i gestama  prezentira tekstove i priprema se za nastupe na poljskome standardnom jeziku 

- uz pomoć likovne umjetnosti i pokreta demonstrira vještine koje je usvojio – sukladno vlastitim interesima i/ili mogućnostima 

- izrađuje vlastiti, specifičan rječnik u koji unosi riječi na standardnome poljskom i standardnome hrvatskom jeziku, ali i na izabranome poljskome lokalnom/regionalnom jeziku 

- uspoređuje svoj leksik s leksikom drugih učenika s ciljem obogaćivanja vlastitog leksika 

- predstavlja svoje interese i/ili sposobnosti i sukladno tome odlučuje se na sudjelovanje u dramatiziranju tekstova i izvedbi kratkih kazališnih djela, ilustrira tekst 

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ C.1.1.
 

Prepoznaje poljske nacionalne simbole. 

- imenuje nacionalne simbole 

- prepoznaje nacionalnu himnu 

- razlikuje poljske nacionalne boje 

- zanima se za poljske nacionalne simbole i prepoznaje ih 

- crta i boji  izabrane simbole 

PJK OŠ C.1.2.

Zna legende povezane s nastankom poljske države.

- radi sažetak legende koju je saznao  

- prepoznaje i crta likove iz legendi 

- zadaje pitanja povezana s legendama koje je saznao

- zainteresiran je za početke poljske povijesti 

- uz pomoć učitelja vlastitim riječima priča legende koje je saznao

PJK OŠ C.1.3.

Zna tradiciju i običaje svoje obitelji. 

- priča o sebi i svojoj obitelji 

- priča o najvažnijim blagdanima i praznicima te poljskoj tradiciji povezanoj s blagdanima i praznicima (Božićem, Uskrsom i nacionalnim praznicima) 

- uspoređuje poljske blagdane i praznike s onima u Hrvatskoj 

- objašnjava svoju vrijednost i iznimnost u društvu, prepoznaje razlike i vrijednosti društva u kojem se nalazi 

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ A.2.1.
 

Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje koristeći se proširenim leksikom.  

- povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim kartama ili predmetima 

- izvršava jednostavne zadatke: povezuje usmene upute  sa svojim djelovanjem 

- odgovara na zadana pitanja 

- imenuje predmete i osobe u razredu/okolici ili na vizualnim predlošcima 

- češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne podražaje 

PJK OŠ A.2.2.
 

Učenik s razumijevanjem sluša/čita jako kratke književne tekstove, primjerene svojoj  dobi.  

- odgovara na pitanja povezana s tekstom 

- nekoliko puta čita tekst radi boljeg razumijevanja 

- navodi glavne i sporedne likove 

- izvršava jednostavne zadatke (poduprte ilustracijama, gestama i rekvizitima) povezane s obrađivanim književnim tekstom i drugim tekstom iz područja kulture 

- uz povremenu pomoć učitelja s razumijevanjem sluša ili čita tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja povezana s tekstom, govori  o vlastitom iskustvu 

PJK OŠ A.2.3.
 

Učenik čita naglas jako kratke i dobro poznate rečenice. 

- pravilno izgovara jako kratke i dobro poznate napisane rečenice 
 
 

- uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice 

PJK OŠ A.2.4.
 

Učenik koristi slikovne rječnike i enciklopedije. 

- koristi slikovne rječnike i enciklopedije kako bi bolje upamtio informacije koje je dobio i redoslijed slova poljske abecede kao  pripremu vlastitih malih rječnika  

- uz povremenu pomoć učitelja koristi slikovne rječnike i enciklopedije 

B Poljski jezik - produkcija

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ B.2.1.
 

Učenik ponavlja riječi i kratke rečenice. 

- uglavnom pravilno ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice 
 

- uz povremenu pomoć učitelja ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice 

PJK OŠ B.2.2.
 

Učenik sudjeluje u jako kratkom razgovoru. 

- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru koristeći temeljne forme: pozdrave, predstavljanje sebe, predstavljanje drugih itd. 

- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih 

- sastavlja i izgovara jednostavne i kratke rečenice koje je izvježbao 

- uz povremenu pomoć učitelja koristi temeljne komunikacijske obrasce/forme 

PJK OŠ B.2.3.
 

Učenik prepisuje riječi i kratke rečenice. 

- preslikava/prepisuje riječi i rečenice 

- povezuje napisani oblik riječi s odgovarajućom slikom 
 

- uz povremenu pomoć učitelja i duže vrijeme na raspolaganju, ispravno i pažljivo prepisuje riječi i kratke rečenice 

PJK OŠ B.2.4.
 

Učenik se kreativno izražava u skladu s  vlastitim interesima i/ili sposobnostima primjereno svojoj dobi i obrađenom materijalu. 

 - služi se standardnim poljskim jezikom i izabranim lokalnim/regionalnim poljskim jezikom 

-  govorom, mimikom i gestama prezentira tekstove i priprema se za nastupe na standardnome poljskom jeziku 

- sukladno vlastitim interesima i/ili mogućnostima demonstrira usvojene vještine putem  likovne umjetnosti i pokreta 

- u govoru i pismu  služi se usvojenim jezičnim vještinama aktivno koristeći rječnik koji odgovara njegovoj dobi 

- širi vlastiti, specifičan rječnik, u koji uvodi riječi na standardnome poljskom i standardnome hrvatskom jeziku, ali i na izabranome poljskom lokalnom/regionalnom jeziku 

- uspoređuje svoj leksik s leksikom drugih učenika s ciljem obogaćivanja vlastitog leksika 

- predstavlja svoje interese i/ili sposobnosti i prema tome se odlučuje sudjelovati u dramatiziranju teksta i izvedbi kratkih kazališnih djela, ilustrira tekst 

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi  

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ C.2.1.

Zna geografski položaj Poljske, nekadašnje i današnju poljsku prijestolnicu. 

- imenuje nekadašnje i današnju poljsku prijestolnicu 

- imenuje najvažnije poljske gradove i rijeke 

- zainteresiran je za početke poljske države 

- uz pomoć učitelja uključuje se u aktivnosti na nastavnom satu 

PJK OŠ C.2.2.

Zna izabrane likove iz poljskih legendi i poljske povijesti.

Zna tradicionalne poljske igre i narodne pjesme. 

- identificira najvažnije osobe povezane s počecima poljske države 

- nabraja najpoznatije osobe iz poljske povijesti 

- prepoznaje tradicionalne poljske igre

- zainteresiran je za poljsku povijest i kulturu 

- imenuje osobe koje su mu posebno zanimljive 

- pjeva i pleše uz narodnu glazbu

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ A.3.1.
 

Učenik sluša s razumijevanjem. 

- razlikuje glasove suvremenoga poljskog jezika 

- prema uputama izvršava složene zadatke 

- izvršava jednostavne i složene zadatke koji se odnose na složene tekstove u obliku monologa i dijaloga 

- sažima književne tekstove (posebice napisane suvremenim poljskim jezikom) i druge tekstove iz područja kulture (obogaćene ilustracijama, gestama i rekvizitima) 

- kronološki ispravno slaže događaje iz poslušanog eksta  

- izvršava jednostavne i složene zadatke koji se odnose na jednostavne tekstove u obliku monologa i dijaloga, na jednostavne književne tekstove obogaćene slikama, gestama i rekvizitima te na druge tekstove iz područja kulture ako dobije dodatna objašnjenja 

PJK OŠ A.3.2.
 

Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst. 

- čita naglas, pravilno naglašava riječi 

- ispravno i jasno naglas čita kratak i jednostavan tekst (čak i nepoznati), tiskan i ranije pročitan 

- izvršava jednostavne i složene zadatke koji se odnose na kratke neknjiževne i književne tekstove te druge tekstove iz područja kulture 

- u ekstu označava izabrane dijelove koje je odredio/zadao učitelj, određuje mjesto i vrijeme radnje, navodi glavne junake 

- svojim riječima objašnjava doslovno i preneseno značenje riječi u tekstu, izabrane frazeološke veze i poslovice 

- koristi rječnike i enciklopedije kako bi bolje upamtio informacije koje je dobio i redoslijed slova poljske abecede te za dopunu vlastitih malih rječnika, kao i za proširenje vlastitog znanja 

- čita jednostavne i kratke primijenjene tekstove, književne tekstove i druge tekstove iz područja kulture obogaćene slikovnim materijalom 

B Poljski jezik - produkcija

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ B.3.1.
 

Učenik se izražava kratkim tekstovima jednostavne strukture uzimajući u obzir uvodni, središnji i završni dio govornog teksta i koristeći izraze pristojnog ponašanja. 

- ispravno izgovara riječi i izraze 

- uspješno se sporazumijeva u svakodnevnim situacijama koristeći odgovarajuće oblike komunikacije, izražava se tečno u usustavljenom obliku 

- sudjeluje u razgovoru i jednostavnoj raspravi, na jednostavan način predstavlja i obrazlaže svoje mišljenje 

- oblikuje tekst od nekoliko rečenica, govori o vlastitim iskustvima, opisuje osobe, predmete, mjesta i događaje 

- sastavlja pozivnice i čestitke 

- na jednostavan način pripovijeda o radnji književnog djela te opisuje likove i odnose među njima, kao i svijet predstavljen u tekstovima iz područja kulture 

- opisuje, karakterizira i komentira književni lik 

- koristi izraze pristojnog ponašanja primjerene situaciji 

- sporazumijeva se u jednostavnim komunikacijskim situacijama koristeći temeljne izraze pristojnog ponašanja 
 

PJK OŠ B.3.2.
 

Učenik recitira dječje pjesmice i druge kratke i jednostavne tekstove. 

- recitira pjesme i kratke prozne ulomke, koristeći stanke i intonaciju 

- napamet recitira dječje pjesmice i druge kratke i jednostavne tekstove 

PJK OŠ B.3.3.

Učenik piše tekstove jednostavne strukture na određenu ili slobodnu temu i primjenjuje pravopisne norme sukladno razini svog j ezičnog razvoja. 

- prepisuje kratki tekst 

- zapisuje upamćene i poslušane jednostavne i kratke tekstove  (nekoliko riječi, pojedinačne rečenice)

- uz pomoć učitelja piše kratki tekst (opis, privatno pismo: upisuje adresu pošiljatelja i primatelja, sastavlja čestitku, pozivnicu, oglas, bilješku) 

- stvara kratki tekst (priču) koji je vezan za temu obrađenu na nastavi 

- prema danom uzoru piše jednostavne tekstove o temama koje su mu poznate (npr. povezane s njegovim interesima) 

- koristi temeljne izraze pristojnog ponašanja primjerene situaciji 

- prepoznaje i uglavnom pravilno primjenjuje pravopisna i interpunkcijska pravila 

- uz pomoć učitelja piše kratki tekst koji se sastoji od jednostavnih rečenica (opis, pozdrav, čestitka) 
 

PJK OŠ B.3.4.
 

Učenik se kreativno izražava sukladno vlastitim interesima i/ili sposobnostima primjereno svojoj dobi i obrađenom materijalu. 

- služi se poljskim standardnim jezikom i izabranim poljskim lokalnim/regionalnim jezikom 

- govorom, mimikom i gestama prezentira tekstove i priprema se za nastupe na poljskome standardnom jeziku 

- demonstrira usvojene vještine uz pomoć likovne umjetnosti i pokreta sukladno vlastitim interesima i/ili mogućnostima 

- širi vlastiti, specifičan rječnik u koji uvodi riječi na standardnome poljskom i standardnome hrvatskom jeziku, ali i na izabranome poljskom lokalnom/regionalnom jeziku 

- uspoređuje svoj leksik s leksikom drugih učenika s ciljem obogaćivanja vlastitog leksika 

- predstavlja svoje interese i/ili sposobnosti i prema tome odlučuje sudjelovati u dramatiziranju teksta i izvedbi kratkih kazališnih djela, ilustrira tekst i/ili crta strip na temelju pročitanog teksta, piše kratke autorske tekstove na poljskom jeziku 

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi 

Razrada ishoda 

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK OŠ C.3.1.

Opisuje poljski krajolik i njegovu raznolikost povezanu s promjenom godišnjih doba. 

- opisuje poljski krajolik 

- opisuje običaje povezane s različitim godišnjim dobima 

- prepoznaje i opisuje raznolike poljske krajolike: baltički, nizinski, planinski itd.  

- zainteresiran je za raznolikost krajolika 

- rado crta krajolike pojedinih dijelova Poljske 

- uz pomoć učitelja razlikuje i opisuje krajolike ovisno o godišnjem dobu 

PJK OŠ C.3.2.

Na karti pokazuje regiju iz koje potječe njegova obitelj. 

- pokazuje na karti i imenuje regiju iz koje potječe 

- opisuje krajolik te regije i imenuje njezine najvažnije građevine 

- uočava raznolikost krajolika i mjesta svog podrijetla 

- opisuje mjesto podrijetla svojih predaka 

PJK OŠ C.3.3.

Uočava raznolikost osoba i njihovog podrijetla poštujući  njihovu različitosti.

- u vrijeme obilježavanja blagdana prezentira svoje običaje 

- izrađuje tradicionalne ukrase povezane s obilježavanim blagdanom: papirnate lance, medenjake, ukrasne palme i pisanice

- sudjeluje u predstavi povodom blagdana  

- izrađuje likovna djela tematski povezana s blagdanima koji se obilježavaju 

- uočava raznolikost običaja 

- identificira se s razredom i dio je kolektiva prilikom pripreme predstave 

PREPORUČENI TEMATSKI KRUGOVI OD 1. DO 3. RAZREDA:

1) Moji bližnji i ja  

- osnovne informacije o meni (ime, prezime, dob, mjesto stanovanja) 

- izgled 

- vještine i interesi 

- osjećaji, želje, svijet mašte 

- najbliža obitelj 

- prijatelji, kolege; 

2) Dom i okolica: 

- dom (sobe, namještaj) 

- igračke 

- dvorište, igralište 

- zanimljiva mjesta; 

3) Svakodnevni život: 

- kalendar (mjeseci, dani u tjednu, sati, doba dana) 

- temeljne aktivnosti svakodnevice 

- moj razred i školske obveze 

- igre, zabava, krugovi interesa 

- hrana (prehrambeni proizvodi, obroci i jela) 

- kupnja, prodaja, brojke i brojevi

- usluge (npr. knjižnica) 

- odjeća (dijelovi garderobe);

4) Zdravlje i sport: 

- najvažniji dijelovi tijela 

- čistoća i urednost 

- zdravlje 

- sportske vještine;

5) Putovanje i turizam: 

- praznici 

- turističke zanimljivosti 

- lokalni promet;

6) Priroda: 

- vrijeme, godišnja doba 

- biljke i životinje 

- ekologija i zaštita prirode;

7) Tehnika i mediji: 

- kućni tehnički uređaji 

- televizija, radio, siguran internet;

8) Znanje o Poljskoj: 

- nacionalni simboli 

- poznati Poljaci 

- blagdani i običaji 

- poljski tragovi u mjestu stanovanja; 

9) Jezik znanosti: 

- osnovni termini iz područja znanosti o jeziku (I. Samoglasnici, suglasnici, glas, slovo, abeceda, dvotočka, točka, uskličnik, upitnik, imenica, glagol, II. Pridjev, zarez, pošiljatelj, primatelj, plan događaja, pozivnica, čestitke, III. Prilog, broj, pozdravi, pismo, sažetak, poziv)

- osnovni termini iz područja znanosti o književnosti (I. Legenda, II. Basna, pjesma, rima, ritam, III. Predaja, bajka, strofa, stih

- osnovni povijesni i geografski termini 
 

PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KULTURE ZA 1., 2. i 3. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE: 

Temeljna lektira: 
Władysław Bełza, Katechizm polskiego dziecka;  

Jan Brzechwa, Wiersze dla dzieci (izbor);  

Julian Tuwim, Wiersze dla dzieci (izbor);  

Józef Wybicki, Mazurek Dąbrowskiego (dvije prve strofe);  

Kornel Makuszyński, Marian Walentynowicz, Przygody Koziołka Matołka.  

Legende: 

O Lechu, Czechu i Rusie;  

O Piaście Kołodzieju;  

O smoku wawelskim;  

O Warsie i Sawie;  

O hejnale krakowskim.  

Pjesme: 

Krakowiaczek jeden (Zygmunt Gloger);  

Mam chusteczkę haftowaną;  

Płynie Wisła, płynie (riječi Edmund Wasilewski, glazba Kazimierz Hofman);  

Stary niedźwiedź;  

Wlazł kotek na płotek (Oskar Kolberg, glazba Stanisław Moniuszko);  

Zasiali górale...  

Dopunska lektira (dva naslova u svakoj školskoj godini, u dijelovima ili u cijelosti za samostalno ili zajedničko čitanje/slušanje): 

Justyna Bednarek, Niesamowite przygody dziesięciu skarpetek (czterech prawych i sześciu lewych);
Waldemar Cichoń, Cukierku, ty łobuzie!;  
Agnieszka Frączek, Rany Julek! O tym, jak Julian Tuwim został poetą;  
Dorota Gellner, Wścibscy;  
Julita Grodek, Mania, dziewczyna inna niż wszystkie. Opowieść o Marii Skłodowskiej-Curie;  
Tom Justyniarski, Psie troski, czyli o wielkiej przyjaźni na cztery łapy i dwa serca;  
Grzegorz Kasdepke, Detektyw Pozytywka;  
Piotr Kordyasz, Lolek. Opowiadania o dzieciństwie Karola Wojtyły (fragmenti);  
Barbara Kosmowska, Dziewczynka z parku;  
Zofia Kossak-Szczucka, Kłopoty Kacperka góreckiego skrzata;
Maria Krüger, Karolcia;  
Joanna Papuzińska, Asiunia;  
Danuta Parlak, Kapelusz Pani Wrony;  
Roman Pisarski, O psie, który jeździł koleją;  
Janina Porazińska, Pamiętnik Czarnego Noska;  
Maria Terlikowska, Drzewo do samego nieba;  
Barbara Tylicka, O krakowskich psach i kleparskich kotach. Polskie miasta w baśni i legendzie; Danuta Wawiłow, Najpiękniejsze wiersze;  
Łukasz Wierzbicki, Afryka Kazika, Dziadek i niedźwiadek;  
Izabrani poljski stripovi, npr.: Henryk Jerzy Chmielewski, Tytus, Romek i AʼTomek (po izboru);
Janusz Christa, Kajko i Kokosz (po izboru).  

Časopisi, internetske stranice, televizijski i radijski programi (ovisno o mogućnostima), filmovi, popularne dječje pjesme. 

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ A.4.1.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem: s razumijevanjem reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.

- nakon slušanja/čitanja/gledanja književnih djela (tj. dijaloga, poziva, pisama, memoara) i drugih tekstova iz kulture (npr. himni, priča, pisama, memoara), prenošenih audiovizualnim sredstvima , sažima konkretne i jednostavne tekstove, navodi temu ili problem, u tekstu prepoznaje napisanog pošiljatelja i primatelja, vlastitim riječima odgovara na pitanja te zadaje pitanje o tekstu

- povezuje ključne informacije sa svojim iskustvom i stečenim znanjem

- u izjavi pronalazi potrebne informacije, među ostalim one koje su izražene izravno i neizravno te pokazuje i označava odgovarajuće dijelove teksta

- uz povremenu pomoć učitelja izvršava kratke i jednostavne zadatke i slijedi upute te prepoznaje izjave u obliku monologa i dijaloga (izjave u raspravama, primjerice prenošene audiovizualnim sredstvima )  

PJK OŠ A.4.2.

Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst i razlikuje književne vrste prema njihovom obliku i sadržaju.

- u svrhu ispravnog razumijevanja teksta, ispravnog naglašavanja riječi, pravilnog rečeničnog naglaska te zadržavanja intonacije rečenice nekoliko puta naglas čita kratki tekst (primjerice tekst s podjelom na uloge)

- vlastitim riječima definira temu i problematiku kratkog i jednostavnog teksta

- uz pomoć učitelja razlikuje i navodi elemente predstavljenog svijeta, izdvaja pjesničke slike u lirici

- uz neznatnu pomoć učitelja sažima književni tekst

- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje elemente koji izjavi daju ritam: stih, rimu, strofu i refren

- uz pomoć učitelja vlastitim riječima objašnjava i opisuje književnu terminologiju s kojom se upoznao

- pri sažimanju književnih tekstova koristi elemente znanja o autoru, kulturi i svijetu koji ga okružuje

- predstavlja vlastito razumijevanje kulturnih tekstova i objašnjava ga

- uz tuđu pomoć koristi rječnike za djecu (jednojezične i dvojezične) te druge izvore informacija za djecu i mladež (npr. internetske izvore), skuplja informacije i vrši selekciju informacija prema određenim kriterijima

- uz pomoć učitelja pravilno čita književni i neknjiževni tekst, uz povremenu pomoć sažima njegov sadržaj

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

himna, priča, pismo, memoar, čestitka, dijalog, pozivnica, stih, strofa, rima, ritam, usporedba, umanjenica, pripovjedač, epitet, metafora, onomatopeja, uvećanica, personifikacija, obraćanje adresatu, anafora, retoričko pitanje, lirski subjekt, pripovijedanje (u prvom i trećem licu), monolog, likovi (glavni i sporedni).

Konstrukcijski elementi djela: naslov, podnaslov, moto, poanta, kulminacijska točka,

dijalog, priča, opis, pismo, izvještaj (o filmu, predstavi, događaju), posveta, pozivnica, zahvala, oglas, čestitka, opis unutarnjih iskustava, karakteristika, tekst argumentacijskog karaktera.

Zadatci:

opisivanje sadržaja, osobina, struktura teksta, pokazivanje uloga strukturnih elemenata djela: naslova, podnaslova, mota, poante, kulminacijske točke, realiziranje naredba i zadataka koje se tiču slušanih iskaza, književnih i neknjiževnih tekstova, redanje informacija ovisno o njihovoj funkciji, prepoznavanje razlika između istine i laži, prepoznavanje neobilježenog i obilježenog rječnika, razumijevanje njegove funkcije u tekstu, prepoznavanje načela formalne (naslov, uvod, razvoj, zaključak) i semantičke povezanosti teksta, prepoznavanje frazeoloških složenica, uočavanje njihova bogatstva, razumijevanje njihova značenja, prepoznavanje specifičnosti tekstova iz kulture i umjetnosti: književnosti, kazališta, filma, glazbe, likovne i audiovizualne umjetnosti

B Poljski jezik - produkcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ B.4.1.

Učenik govori: sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru i raspravi koja se sastoji od jednostavnih rečenica.

- predstavlja se na poljskom jeziku, priča o vlastitim iskustvima, opisuje osobe, predmete, mjesta i situacije

- zadaje jako kratka i jednostavna pitanja u izvježbanim situacijama i odgovara na ta pitanja

- razgovara, raspravlja, sastavlja dijaloge i male scenske prizore o poznatim temama, izražava vlastito mišljenje i obrazlaže ga

- predstavlja osnovne informacije o sebi i drugima, pokazuje svoje osjećaje i interes za osjećaje drugih

- sastavlja jako kratke i jednostavne tekstove od nekoliko rečenica i izgovara ih oponašajući izgovor i intonaciju razgovornog uzora

- razlikuje službenu od neslužbene varijante jezika

- u kratkoj i jednostavnoj izjavi pronalazi potrebne informacije (izražene izravno i neizravno) te uz povremenu pomoć učitelja označava odgovarajuće dijelove teksta

- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru

PJK OŠ B.4.2.

Učenik piše jako kratak i jednostavan tekst o temi koja mu je poznata.

- na temelju uzora sastavlja kratku, logičnu i pravilno složenu izjavu na zadanu temu koju je ranije saznao (opis, pismo, pozivnica, opis karaktera i čestitka), pravilno je kompozicijski i grafički oblikujući

- relativno ispravno zapisuje kratke i jednostavne izdiktirane zadatke i tekstove

- na temelju uzora sastavlja kratki plan izjave

- uz povremenu pomoć učitelja sastavlja jednostavna pitanja o tekstu i na njih odgovara

- uz povremenu pomoć učitelja i uz nevelike pogreške svjesno se koristi jezikom i pravopisnim pravilima/normama/načelima s kojima se upoznao

- uz povremenu pomoć učitelja na temelju danog uzora s malim greškama piše jako kratke i jednostavne izjave o temama koje su mu poznate

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Preporučeni inventar iz područja književnosti i umjetnosti: čestitka, dijalog, lokacija, predmet, krajolik, pozivnica, dnevni plan, plan događaja, kratka priča, memoar, pismo, himna
Jezični inventar:

abeceda, slovo, zvuk, slog, prenošenje riječi, vrste riječi, imenica, pridjev, prilog, padeži, oblici vremena: sadašnjost, prošlost i budućnost, vrste rečenica: indikativne, upitne, zapovjedne, rečenični ekvivalent.

Zadatci: predstavljanje sebe, npr. „Cześć, jestem Piotrek!“ , pričanje o bliskim temama, npr. interesima, obitelji, školi, ispravno izgovaranje riječi, primjenjivanje pravila naglašavanja riječi, govorenje na razumljiv način, korištenje rečeničnog naglaska, spontano i relativno tečno komuniciranje u svakodnevnim situacijama, korištenje odgovarajućeg oblika komunikacije, sažimanje tekstova, primjenjivanje osnovnih pravila uljudnog ponašanja.

Razlikovanje vrsta riječi, deklinacija i konjugacija – imenica (padeži) i glagol, razlikovanje rečenica od rečeničkih ekvivalenata, stvaranje rečenica od rečeničnih ekvivalenta, korištenje glagola u odgovarajućem vremenskom obliku: sadašnjost, prošlost i budućnost, razlikovanje vrsta iskaza: izjavna, upitna, usklična, pronalaženje u rečenici i pravilno podcrtavanje subjekta i predikata, stvaranje i/ili pisanje glavnog odnosa među riječima, prepoznavanje sintaktičkih uloga riječi (subjekt, predikat, imenska skupina, predikatna skupina, objekt, priložna oznaka, atribut, razvijanje rečenice dodavanjem riječi u imensku i/ili predikatnu skupinu, ispravan pravopis složenih pridjeva, npr.: biało-czerwona (blisko siebie, lecz nie razem), białoczerwona (pomieszane kolory) , ispravno pisanje prošlog oblika glagola, npr. wziąć (wziąłem), zacząć (zaczęłam) , razlikovanje pridjeva od priloga, tvorba priloga od pridjeva, pisanje rečenica s odabranim prilozima, dijeljenje riječi na fleksijsku osnovu i nastavak, prepoznavanje značenja višeznačnih riječi.

Velika početna slova geografskih imena te imena i prezimena, velika početna slova naslova djela i imena praznika, pisanje riječi s ó, u, rz, ż, h, ch ą i ę u glagolskim oblicima prema naučenim pravilima.

Pisanje čestitke, npr.: Wszystkiego najlepszego! ; zapisivanje dijaloga, npr.: - Idziesz do kina? - Jasne! ; opisivanje lokacije, npr.: Na górze czy na dole? ; opisivanje predmeta npr.: Czerwony plastikowy .; opisivanje krajolika, npr.: Piękny górski... ; pozivnica, npr.: Mam zaszczyt zaprosić...; plan, npr.: Po pierwsze…; priča, neobična priča, pisanje memoara, npr.: Wczoraj po szkole spotkałem…; pismo, npr.: Napisz do mnie!

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ C.4.1.

Učenik na karti određuje položaj Poljske.

- opisuje položaj Poljske u Europi

- označava granice i susjedne države

- interpretira poljske nacionalne simbole

- ponavlja tekst nacionalne himne

Koristi različite izvore informacija.

Na karti označava i objašnjava položaj Poljske i Hrvatske.

Prepoznaje poljske nacionalne simbole i pravilno se odnosi prema njima.

PJK OŠ C.4.2.

Poznaje poljski krajolik.

- prepoznaje boje na karti

- opisuje krajolike Poljske i imenuje njihove najvažnije elemente

- lokalizira najvažnije elemente reljefa

- na karti pokazuje mjesto odakle potječe njegova obitelj

Zna se služiti kartom i geografskim atlasom.

Interpretira boje na karti.

Identificira najviše uzvisine i mjesta s najmanjom visinom na karti Poljske.

Služi se slijepom kartom Poljske.

PJK OŠ C.4.3.

Učenik prepričava najvažnije događaje i prepoznaje osobe iz poljske povijesti. Prepoznaje poljske spomenike kulture i povijesti. Prepoznaje narodne pjesme karakteristične za pojedinu regiju.

- nabraja i priča najvažnije legende povezane s početcima poljske države

- smješta u vrijeme i opisuje okolnosti pokrštavanja Poljske i predstavlja prve poljske vladare

- nabraja sadašnju i nekadašnje poljske prijestolnice te ih pokazuje na karti

- navodi najvažnije osobe iz poljske povijesti od Mieszka I. do osoba iz razdoblja Solidarnosti

- identificira najvažnije kulturne i povijesne spomenike

- nabraja i zna otpjevati narodne pjesme karakteristične za pojedinu regiju: „Zasiali górale”, “Poszła Karolinka”, “Krakowiaczek jeden”, “Płynie Wisła płynie” itd.

Predstavlja i interpretira najvažnije povijesne događaje. Označava događaje na vremenskoj crti. Nabraja i identificira osobe i događaje koji su utjecali na oblikovanje poljskog nacionalnog identiteta. Imenuje najvažnije poljske spomenike kulture i povijesti, kulturne regije i narodne pjesme.

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ A.5.1.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem: s razumijevanjem reproducira kratke i jednostavne tekstove poznate tematike.

- prepoznaje glavnu misao i pronalazi ključne informacije u kratkom i jednostavnom tekstu

- vlastitim riječima uz pomoć učitelja objašnjava poznate termine

- uz tuđu pomoć vlastitim riječima objašnjava značenje izraza/frazema

- izvršava usmene i pismene upute

- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih

- sažima jednostavan i kratak tekst

- uz povremenu pomoć učitelja realizira jednostavne zadatke i upute koji se odnose na izjave koje je  poslušao te književne i neknjiževne tekstove koji su mu poznati, obrađuje njihov sadržaj, obilježja i strukturu

PJK OŠ A.5.2.

Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst, analizira i interpretira tekstove.

- koristi poljsku terminologiju u imenovanju: priča, pjesama, bajki, zagonetki i dječjih romana

- pronalazi informacije u rječnicima

- pronalazi informacije u voznim redovima

- uz pomoć učitelja izražajno čita književne tekstove

- uz pomoć govora, pisma, crteža, stripova i pokreta prikazuje tijek događaja i likove u priči

- sažima sadržaj pročitanog teksta, objašnjava naslove pročitanih djela, pronalazi odgovarajuće dijelove teksta i citira ih, odgovara na pitanja o tim djelima

- opisuje i ocjenjuje književni lik (npr. visok i hrabar)

- razlikuje književni od neknjiževnog teksta

- govori o poljskoj kulturi i poljskim medijima (internet, knjiga, muzej, strip, kazalište, televizija, film, skulptura) te onome što ga zanima

- uz povremenu pomoć učitelja radi sažetak teksta

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Preporučeni inventar iz područja književnosti i umjetnosti:

poljska kultura i mediji: internet, knjiga, muzej, strip, kazalište, televizija, film, umjetnost, skulptura.

Pripovjedač i pripovijedanje, strofa, rima i ritam, personifikacija, ponavljanje, epitet, lirski subjekt, onomatopeja.

B Poljski jezik – produkcija  

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ B.5.1.

Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru o poznatim mu temama.

- zadaje jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja

- sudjeluje u jako kratkom i neplaniranom razgovoru o poznatim temama

- na temelju primjera sastavlja dijaloge i odigrava uloge

- uz pomoć učitelja samostalno i pravilno koristi izvježbana jezična i književna sredstva i gramatička pravila za stvaranje novih izjava

- sastavlja kratke izjave u kojima izražava svoje osjećaje i namjere, odgovarajućom melodijom glasa naglašava namjere svojih izjava

- koristi načela jezičnog bontona

- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i jednostavnom situacijskom razgovoru

PJK OŠ B.5.2.

Učenik piše kratak i jednostavan tekst o temama koje su mu poznate.

- sastavlja kratke izjave na temelju danog i poznatog uzora: priču, opis, pismo, elektroničku poruku, izvještaj (o filmu, predstavi ili događaju), posvetu, poziv, zahvalu, oglas, čestitku, opis emocionalnog stanja, opis karaktera, argumentacijski tekst

- uglavnom ispravno koristi pravila pisanja kratkih pozdrava, razglednica i jako kratkih osobnih informacija

- odgovara na postavljena pitanja

- pravilno zapisuje dobro poznate i česte riječi

- uz pomoć učitelja svjesno se koristi jezikom; interpunkcijskim i pravopisnim pravilima koje je naučio

- uz povremenu pomoć učitelja na temelju primjera koji mu je naveden s malim greškama piše kratak i jednostavan tekst o temama koje su mu poznate

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Jezični inventar:

nezavisni i zavisni odnosi između riječi, različite vrste subjekata, atributi i priložne oznake, objekti, prijedlog, pridjev, bezlični oblici glagola, različite vrste predikata.

Pravopis em, en, om, on, ą i ę , pravopis kratica.

Zadatci:

Pozdravi, npr. Hej, hej!, predstavljanje nekoga nekome, npr.: Asiu, poznaj Marka , slanje poruka, npr.: Będę o 17:00 , pismo, npr.: Kochana Kasiu!, pisanje pozdrava, npr.: Moc pozdrowień ..., pisanje uputa, npr.: Jak to zrobić? , davanje recepta, npr.: Omlet na słodko , opisivanje krajolika, npr.: Nastrojowy pejzaż , opisivanje stvarne osobe, npr.: Jaki/Jaka jestem? , opisivanje životinje, npr.: Mały i puszysty ..., pisanje oglasa, npr.: Znaleziono klucze , pisanje izvještaja, npr. Tu wasz sprawozdawca...

Stupnjevanje pridjeva i priloga, uporaba glavnih, rednih i zbirnih brojeva, kao i razlomaka prema situaciji i u ispravnom obliku, pisanje riječi nie zajedno ili odvojeno  uz  različite vrste riječi, ispravno pisanje razlomaka, ispravan pravopis prijedloga, prijedložnih izraza i složenih prijedloga, uočavanje nepodudarnosti između govora i pisanja, prepoznavanje naučenih vrsta riječi, prepoznavanje ustaljenih izraza/frazema i razumijevanje njihovih značenja, prepoznavanje stupnjeva pridjeva i priloga, prepoznavanje bezličnog oblika glagola: oblici glagola koji završavaju na –no, –to , konstrukcije sa się.

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ C.5.1.

Kulturne regije u Poljskoj .

- prepoznaje pojedine poljske regije

- definira njihova karakteristična obilježja

- pokazuje njihov položaj na karti Poljske

Razlikuje osnovne folklorne regije i opisuje najvažnije od njih.

Prepoznaje najvažnije narodne nošnje.

PJK OŠ C.5.2.

Poznaje najvažnija obilježja krajolika u Poljskoj. Pokazuje razlike u krajoliku između Poljske i Hrvatske.

- određuje lokaciju Poljske na karti Europe, opisuje njezin položaj, pokazuje i prepoznaje susjedne države

- prepoznaje glavne poljske regije i pokazuje ih na karti

- pokazuje nizine, visoravni i planine

- opisuje najvažnija zemljopisna područja u Poljskoj

- određuje položaj Baltičkog mora i najvažnijih rijeka i jezera

- imenuje, pokazuje i opisuje najvažnije nacionalne parkove

- navodi razlike krajolika u Poljskoj i Hrvatskoj

Pokazuje, nabraja i opisuje najvažnije elemente krajolika Poljske.

Služi se kartom i atlasom. Određuje i interpretira položaj Poljske i Hrvatske na karti Europe.

Definira najvažnije razlike u krajoliku Poljske i Hrvatske.

PJK OŠ C.5.3 .

Produbljuje interes za zemlju svojih predaka i poljsku regiju iz koje potječe njegova obitelj.

Prepoznaje poljske narodne plesove.

- opisuje mjesta i regiju iz koje potječe njegova obitelj

- opisuje regionalnu tradiciju

- skuplja informacije o obilježjima krajolika regije iz koje potječe

- prepoznaje kulturu ljudi koji žive u toj regiji

- služi se kartom

- razlikuje i prepoznaje temeljne korake poznatih poljskih narodnih plesova: krakovjaka, mazurke, kujavjaka i obereka

Opisuje mjesto odakle potječe njegova obitelj i pokazuje ga na karti.

Nabraja i opisuje tradiciju te regije i ljudi koji je nastanjuju.

Prepoznaje razlike između „velike“ i „male“ domovine.

Prepoznaje glazbu i temeljne narodne plesove.

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ A.6.1.

Učenik s razumijevanjem sluša kratke i jednostavne tekstove o poznatim mu temama.

- razlikuje temeljnu poruku i temeljene informacije u kratkim, konkretnim i jednostavnim tekstovima o poznatim mu temama

- radi sažetak jednostavnog i kratkog teksta u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu

- prepoznaje neutralni leksik i leksik koji vrednuje

- odvaja činjenice od stavova

- razlikuje tipove poruka (informativne, književne i reklamne) i jezična sredstva koja su tipična za njih

- prepoznaje različite komunikacijske situacije i njihov utjecaj na oblik izjava

- uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje kratkog teksta o poznatim mu temama, izgovara kratke tekstove uz povremenu pomoć

PJK OŠ A.6.2.

Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst.

- samostalno radi na tekstu, odgovara na pitanja i zadaje pitanja o tekstu, ilustrira tekst, određuje temu ili problem, prepoznaje pošiljatelja i primatelja teksta, prepoznaje elemente sredine predstavljene u tekstu, uočava doslovno i preneseno značenje teksta

- uglavnom samostalno radi selekciju informacija iz različitih izvora, provjerava njihovu vrijednost sukladno postavljenom zadatku, bilježi informacije (npr. u tablici)

- samostalno koristi internetske kataloge (npr. kataloge knjižnica)

- samostalno pronalazi informacije u rječnicima, kao i  u rječnicima književnog nazivlja

- nakon što je pročitao tekstove, uz povremenu pomoć, obrađuje njihov sadržaj, obilježja i strukturu, izvršava zadatke i upute koje se odnose na te izjave i tekstove

PJK OŠ A.6.3.

Učenik analizira i interpretira tekstove.

- vlastitim riječima analizira i interpretira književne tekstove (romane, pripovijetke, novele i dnevnike) potkrjepljujući izabranim citatima

- u tekstovima označava pjesnička sredstva

- prepoznaje i objašnjava što je to književna fikcija, razlikuje karakteristične elemente u realističnoj i znanstvenofantastičnoj prozi te u djelima fantastike

- vlastitim riječima objašnjava svoja iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima iz književnog teksta

- opisuje i uspoređuje književni lik sa stvarnom osobom

- govori o poljskoj kulturi i poljskim medijima određujući jednostavna simbolička značenja slika koje su u njima predstavljene, prepoznaje doslovna i prenesena značenja tekstova, navodi karakteristična obilježja različitih tekstova iz kulture

- uočava razlike između književnog teksta i njegove adaptacije

- uz povremenu pomoć ocjenjuje književni tekst i vlastitim riječima na jednostavan način objašnjava svoj stav prema tekstu i njegovim junacima

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Preporučeni inventar iz područja književnosti i umjetnosti:

književna fikcija, mediji u Poljskoj, kazalište, film, internet, reklama, umjetnost, realizam, fantastika, kultura, slika, strip, filmska, kazališna i radijska adaptacija;

roman, kratka priča, novela, dnevnik, personifikacija, retoričko pitanje, anafora, poanta, metafora, apostrofa, uvećanica;

neutralan i obilježen vokabular, vrste tekstova: informativni, književni i reklamni, doslovno i figurativno značenje riječi, sredstva uvjeravanja i njihove funkcije.

Zadatci:

razlikovanje sinonima, antonima, razumijevanje njihovih uloga u tekstu; prepoznavanje emocionalnih i uvjerljivih izjava, prepoznavanje teksta kao poruke; razlikovanje vrsta poruka: informativnih, književnih, reklamnih, slikovnih, razlikovanje činjenica od mišljenja.

B Poljski jezik - produkcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ B.6.1.

Učenik u govoru i pismu reproducira kratke i jednostavne tekstove o poznatim mu temama.

- sažeto izražava dojmove o kratkom pročitanom tekstu iz kulture, oblikuje pitanja o tekstu, opisuje likove i odnose među njima, izražava stav o likovima i događajima, prikazuje radnju, određuje redoslijed događaja i uočava njihovu uzročno-posljedičnu vezu

- informira o činjenicama, oblikuje stav koristeći neutralni leksik i leksik koji vrednuje

- pravilno koristi elemente gramatike poljskog jezika koje je dosad naučio

- ispravno koristi načela jezičnog bontona, svjestan je posljedica korištenja neprimjerenih i uvredljivih izraza

- koristi jezična sredstva, perifraze, ponavljanja i aluzije

- služi se službenom i neslužbenom varijantom poljskog jezika

- koristi stil primjeren komunikacijskoj situaciji

- primjenjuje neverbalna komunikacijska sredstva (npr. geste, mimiku, govor tijela) osnažujući riječi gestama

- izgovara tekst prema sjećanju s razumijevanjem i odgovarajućom intonacijom, dikcijom i naglaskom

- uz povremenu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje teksta o poznatoj mu temi i uz povremenu pomoć govori o tom tekstu

PJK OŠ B.6.2.

Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru o poznatim mu temama.

- zadaje jednostavna pitanja u izvježbanim situacijama, odgovara na takva pitanja

- sastavlja kratke dijaloge i odigrava uloge

- jednostavnim riječima opisuje osobe i radnje u neposrednoj okolini

- u izvježbanim oblicima izjava služi se jezičnim sredstvima s kojima je upoznat  

- uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom razgovoru o poznatim mu temama

PJK OŠ B.6.3 .

Učenik piše kratak tekst primjenjujući temeljna pravopisna pravila.

- uz pomoć primjera piše kratku autorsku priču i priču nastalu po uzoru (uz korištenje dijaloga), opisuje i ocjenjuje, uređuje biografsku bilješku, piše službeno pismo, posvetu i zahvalu

- sastavlja okvirni i detaljni plan po točkama  

- uređuje filmski scenarij na temelju ulomaka teksta i vlastitih ideja

- primjenjuje načela jezičnog bontona u suvremenim oblicima komunikacije (npr. elektroničkoj pošti, SMS-u i blogu)

- svjesno se koristi jezikom; interpunkcijskim i pravopisnim pravilima s kojima je upoznat

- na temelju primjera uz povremenu pomoć i s manjim greškama piše kratki tekst o poznatim mu temama

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Jezični inventar:

vrste riječi, glagol, imenica, pridjev, prilog, broj, zamjenica, prijedlog, veznik, čestica, vrste spojeva riječi(sročnost, upravljanje, pridruživanje), homonimi, lažni prijatelji, osnova i nastavak riječi.

Zadatci:

stvaranje daljnje sudbine junaka, stvaranje početka i kraja djela na temelju njegovog fragmenta ili ilustracije, opisivanje unutarnjih iskustva, npr.: Cała jestem w skowronkach ..., izražavajući svojega mišljenja, npr.: Moim zdaniem , uzimanje riječi i rasprava, npr.: A wiesz, co ja myślę?, argumentiranje, npr.: To było super, gdyż...

Prepoznavanje i razlikovanje samostalnih i nesamostalnih vrsta riječi: prepoznavanje padeža, broja, lica, vremena i gramatičkog roda, odnosno imenice, pridjeva, broja, zamjenice i glagola, određivanje njihovih uloga u tekstu.

Prepoznavanje vrsta iskaza: pojedinačne i složene rečenice, rečenični ekvivalenti, izjavne, upitne, imperativne i usklične, tipovi nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica.

Ovisno o situaciji ispravna komunikacija u neslužbenim i službenim situacijama u govoru i pismu, prepoznavanje odnosa riječi u rečenici, razlikovanje glavnih i zavisnih članova rečenice te vrsta spojeva, razlikovanje svršenih glagola od nesavršenih i dovršavanje rečenica odgovarajućim svršenim ili nesvršenim glagolima u odgovarajućem obliku, određivanje uloge riječi izvan rečenica, pažljivo pisanje poljskih znakova, ispravno pisanje datuma i vremena, transformacija glagola u pasiv i obrnuto.

Tvorba odgovarajućeg glagolskog oblika u pravilnom načinu: izjavni, zapovjedni, pogodbeni način, tvorba apstraktnih imenica od pridjeva, pisanje kratke kreativne i reproduktivne priče, priče s dijalogom, opisivanje i vrednovanje, npr.: Kolorowa i ciekawa ..., biografska bilješka, službeno pismo, npr.: Szanowny Panie Dyrektorze !, posveta, npr.: Na pamiątkę..., , zahvala, npr.: Z całego serca dziękuję .

Pisanje čestice - by zajedno ili odvojeno s glagolima, pisanje negacije nie s vrstama riječi, uključujući zamjenice, pisanje – i, -ji , -ii u nastavcima imenica, pisanje imenica koje završavaju na -(w)stwo, -ctwo, -dztwo , pisanje pridjeva koji završavaju na –wski, -ski, -cki, -dyki .

Stvaranje koherentnih izjava u sljedećim oblicima: kratka priča, opis, pismo, elektronička poruka, izvještaj (o filmu, predstavi, događaju), posveta, pozivnica, zahvala, oglas, čestitka, opis unutarnjih iskustava, karakteristika, argumentacijski tekst.

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ C.6.1.

Opisuje poljsku povijest od njezinih početaka do Prvoga svjetskog rata.

- objašnjava položaj Poljske tijekom povijesti i važnost teritorija

- ponavlja poljsku povijest od pokrštenja Poljske do Prvoga svjetskog rata

- interpretira događaje koji su imali utjecaj na raspad Poljske

Iz povijesne perspektive opisuje položaj Poljske i njezinih susjeda.

Zna najvažnije činjenice iz poljske povijesti.

Interpretira događaje iz poljske povijesti.

PJK OŠ C.6.2.

Predstavlja poljsku povijesti u vrijeme i nakon Prvoga svjetskog rata .

Poznaje povijest poljskog dvorskog plesa poloneze.

- opisuje stanje Poljske uoči Prvoga svjetskog rata i nakon njegovog izbijanja

- objašnjava ulogu drugih velesila u procesu formiranja poljske države

- interpretira okolnosti nastanka poljske države

- objašnjava bitku kod Varšave 1920. - „Čudo na Visli“ i posljedice poljsko-boljševičkog rata

- objašnjava okolnosti nastanka poljskog plesa poloneze

Oblikuje povijesnu naraciju koristeći usvojene informacije.

Kritički analizira povijesne činjenice koje je saznao.

Stvara dugačke izjave služeći se povijesnim pojmovima i objašnjava njihovo značenje.

PJK OŠ C.6.3.

Predstavlja povijest iznimno zaslužnih osoba.

- prepoznaje najzaslužnije osobe

- povezuje ih s poljskom poviješću

- imenuje i pokazuje mjesta u kojima žive najveće skupine poljske dijaspore u svijetu

- navodi vrijeme i objašnjava uzroke emigracije

Povezuje prikupljene informacije i interpretira događaje. Samostalno ocjenjuje predstavljene činjenice.

Na karti pokazuje najvažnije skupine poljske dijaspore.

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ A.7.1.

Učenik sažima tekst srednje dužine.

- radi sažetak srednje dugog i jednostavnog književnog i neknjiževnog teksta, zadatka, upute te izjava u obliku monologa i dijaloga, kao i izjava u raspravama o poznatim mu temama (primjerice, prenošenih audiovizualnim sredstvima), nakon njihova slušanja uz neveliku pomoć učitelja izvršava upute i zadatke učitelja/kolega koji se odnose na te izjave

- prepoznaje koje su namjere izjava (odobravanje, neodobravanje, negiranje, provokacija)

- razlikuje retorička jezična sredstva i objašnjava njihov utjecaj na primatelja

- u tekstovima prepoznaje ironiju, parodiju i grotesku

- uočava odnos između dijelova izjava (naslova, uvoda, razrade, završetka, poglavlja)

- prepoznaje argumentacijsku izjavu, navodi teze, argumente i zaključke

- uz povremenu pomoć radi sažetak srednje dugog teksta o poznatoj mu temi

PJK OŠ A.7.3.

Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst.

- uglavnom ispravno i s razumijevanjem naglas i u sebi čita nove književne i neknjiževne tekstove (šaljive pjesmice, novele, nerimovane stihove, slobodne stihove, basne, sonete, balade, eseje, povijesne romane, reportaže, intervjue i multimedijalne prezentacije), a nakon njihova slušanja/čitanja uz neveliku pomoć učitelja pravilno izvršava zadatke koji se na njih odnose

- u izjavi pronalazi potrebne informacije te citira odgovarajuće dijelove teksta

- iz bilješki crpi dodatne informacije

- uz povremenu pomoć radi selekciju informacija i izvršava zadatke

PJK OŠ A.7.4.

Učenik analizira i interpretira tekstove.

- svojim riječima interpretira pročitani tekst

- predstavlja vlastito mišljenje o tekstovima iz kulture koje je naučio i obrazlaže ga

- izražava svoje dojmove o različitim tekstovima iz kulture, oblikuje svoj estetski ukus, osjećajnost i identitet

- prepoznaje adresanta i primatelja koji su napisani u tekstu iz kulture

- prepoznaje elemente sredine predstavljene u književnom tekstu

- prepoznaje književne rodove: epiku, liriku i dramu, navodi karakteristična obilježja pojedinih književnih rodova, ispravno određuje kojem književnom rodu pripada književno djelo

- uz povremenu pomoć interpretira tekst i izražava vlastiti stav

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Preporučeni inventar iz područja književnosti i umjetnosti:

fraška (epigram), pjesma, novela, stih bez rime, slobodna pjesma, basna, sonet, balada, raspravica (argumentacijski tekst), povijesni roman, reportaža, intervju, multimedijalna prezentacija

Zadatci:

razlikovanje upravnog i neupravnog govora.

Upoznavanje s tekstovima koje je odabrao učitelj te tekstovima koje su zajedno odabrali učitelj i učenici, npr. tekstovi iz kulture.

B Poljski jezik - produkcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ B.7.1.

Učenik sudjeluje u jako kratkom spontanom ili planiranom razgovoru.

- uz povremenu pomoć učitelja spontano i tečno se sporazumijeva u svakodnevnim situacijama, izražava svoje mišljenje o poznatim mu temama (npr. povezanih s onime što ga zanima), govori o vlastitim iskustvima, opisuje osobe, predmete, mjesta i situacije koristeći pravilne oblike sporazumijevanja

- postavlja pitanja i odgovara na pitanja obrazlažući svoj stav i koristeći odgovarajuće strukture

- opisuje situacije i emocionalna stanja

- opisuje umjetnička djela

- vodi dijalog, raspravu, intervju, drži prezentaciju, odigrava male scenske prizore

- pravilno se sporazumijeva na poljskom jeziku koristeći odgovarajuće izraze pristojnog ponašanja

- imenuje i opisuje poljske kulturne regije i narodne običaje

- uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom razgovoru

PJK OŠ B.7.2.

Učenik piše kratki tekst služeći se interpunkcijskim i pravopisnim pravilima koje je usvojio.

- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu

- radi bilješke o poslušanom i pročitanom tekstu

- sudjeluje u komunikaciji na društvenim mrežama

- oblikuje odlomke i sastavlja tekst

- stvara srednje dugu pismenu izjavu (opis karaktera, argumentacijsku izjavu, esej)

- na temelju primjera uz povremenu pomoć s malim greškama piše kratki tekst

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Jezični inventar:

naglasak u riječi, vid glagola, svršeni i nesvršeni glagoli, aktiv i pasiv, problematični prefiksi i sufiksi.

Rečenica i rečenični ekvivalent, glavni dijelovi rečenice (subjekt i predikat) i sekundarni dijelovi rečenice (objekt, priložna oznaka, atribut).

Zadatci:

navođenje tuđih i vlastitih izjava uz pomoć upravnog i neupravnog govora, uočavanje nepodudarnosti između govora i pisanja, prepoznavanje osnovice i izvedenice, prepoznavanje strukture riječi (prepoznavanje tvorbene osnove riječi, u izvedenici prepoznavanje osnove i tvorbene jedinice), prepoznavanje uloge tvorbene jedinice u značenju izvedenica, razumijevanje stvarnog i tvorbenog značenja riječi, prepoznavanje tvorbene porodice, srodnih riječi.

Pokazivanje korijena riječi; pravila tvorbe složenih riječi i razlikovanje njihovih tipova, prepoznavanje glagolskog pridjeva i priloga - neobični oblici glagola, razumijevanje pravila njihove tvorbe i konjugacije, prepoznavanje participnih rečeničnih ekvivalenata i razumijevanje njegove uloge, pretvorba u složenu rečenicu i obrnuto, razlikovanje vrsta nezavisnih i zavisnih složenih rečenica, upoznavanje načina obogaćivanja vokabulara, tipovi kratica i pokrata te njihove uloge.

Razumijevanje mehanizama fonološko i morfološko uvjetovanih glasovnih promjena , prepoznavanje i označavanje dijelova rečenice i rečeničnog ekvivalenta, pravilno stavljanje pridjeva prije ili poslije imenice.

Pravopis ą, ę, i , pravopis negacije s glagolskim pridjevima i prilozima, zarez u složenoj rečenici, pravila za citiranje tuđih tekstova, pravopis složenih pridjeva.

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ C.7.1.

Obnova poljske države nakon Prvoga svjetskog rata.

- opisuje državne strukture i politički ustroj Poljske nakon Prvoga svjetskog rata

- lokalizira mjesta formiranja poljske vlade u inozemstvu i s tim povezane osobe

- navodi okolnosti završetka Prvoga svjetskog rata te detaljno opisuje uvjete formiranja poljske države

- imenuje i opisuje osobe zaslužne za povratak poljske nezavisnosti

- ocjenjuje najveća gospodarska i kulturna dostignuća na poljskom području

Objašnjava stanje u Poljskoj nakon Prvoga svjetskog rata.

Imenuje najvažnije osobe zaslužne za poljsku nezavisnost.

Detaljno opisuje život i postignuća Marije Skłodowske-Curie i Józefa Piłsudskog.

Navodi primjere gospodarskih uspjeha nakon Prvoga svjetskog rata.

PJK OŠ C.7.2.

Prepoznaje najvažnija obilježja poljskog krajolika.

- imenuje i detaljno opisuje poljske zemljopisne regije

- navodi zemljopisna područja i njihova karakteristična obilježja

- opisuje prirodu, klimu i reljef Poljske te njezin položaj u srednjoj Europi i posljedice tog položaja

- imenuje i na karti Poljske pokazuje najveće gradove

- imenuje i lokalizira najvažnije kulturne i povijesne spomenike

- na karti pokazuje i imenuje poljska prirodna bogatstva

- opisuje poljsko gospodarstvo

- imenuje i opisuje najvažnije turističke puteve i rute

Opisuje krajolik Poljske.

Imenuje najvažnija prirodna bogatstva i s njima povezane industrijske centre.

Na karti pokazuje i opisuje poljske gradove, prirodna bogatstva, industrijska područja, najviše vrhove i najveće depresije, rijeke i jezera.

Dobro se služi atlasom (kazalom, tematskim kartama) i kartom Poljske.

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ A.8.1.

Učenik pozorno i s razumijevanjem sluša srednje duge i jednostavne tekstove o poznatoj mu temi.

- s razumijevanjem sluša srednje duge i jednostavne tekstove, upute, zadatke i izjave u obliku monologa i dijaloga, izjave u raspravama, primjerice one emitirane putem audiovizualnih sredstava, nakon njihova slušanja određuje temu/problem, shvaća doslovni i preneseni smisao teksta, pravilno izvršava upute i zadatke učitelja/kolega koji se odnose na te izjave

- razlikuje informacije koje se prenose verbalno i zvučno od onih koje se prenose vizualno

- pokazuje izjave koje imaju informativni i neknjiževni karakter

- prepoznaje razliku između fikcije i laži, razlikuje činjenice od mišljenja

- razlikuje službenu od neslužbene verzije jezika te standardni poljski jezik od poljskog jezika koji koriste pojedine sredine, primjerice od regionalnih varijanti poljskoga jezika

- prepoznaje i razlikuje publicističke vrste: intervju, reportažu i feljton

- razvrstava informacije ovisno o njihovoj ulozi u poruci

- prepoznaje različite komunikacijske situacije i njihov utjecaj na oblik izjave

- određuje kontekst poruke

- uz povremenu pomoć učitelja sažima srednje duge tekstove o poznatoj mu temi

PJK OŠ A.8.3.

Učenik ocjenjuje utjecaj medijskih tekstova na ciljeve komercijalizacije i oblikovanje stavova.

- pronalazi, koristi i provjerava istinitost informacija, jača interes za školski kolektiv i zajednicu poljske dijaspore te aktivno djeluje u njima koristeći se suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama

- pronalazi informacije u internetskim jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima te u drugim izvorima

- uz povremenu pomoć objašnjava medijske tekstove i njihove poruke

PJK OŠ A.8.4.

Učenik analizira i interpretira tekstove na temelju vlastitih iskustava i iz konteksta čitatelja te ih kritički ocjenjuje.

- vlastitim riječima sažima srednje duge književne i neknjiževne tekstove (tj. memoare, drame, komedije, šaljive pjesme, himne, sonete, tužaljke, balade, reportaže, intervjue i članke)

- analizira i interpretira književne tekstove i druge tekstove iz kulture

- u tekstovima suvremene popularne kulture (npr. u pjesmama, stripovima i filmovima) pronalazi poveznice s tradicionalnim kulturnim motivima

- sastavlja pitanja o tekstu i odgovara na takva pitanja

- u tumačenju književnih djela koristi potrebne kontekste, npr. biografski, povijesni, književnopovijesni, kulturni, filozofski i društveni

- interpretira tekstove kulture (sliku, grafiku, skulpturu i fotografiju) koristeći elemente znanja o povijesti i kulturi

- recitira književno djelo interpretirajući ga u skladu s njegovom temom i stilom

- uz povremenu pomoć prepoznaje, analizira i interpretira tekstove koje je izabrao učitelj te tekstove koje je izabrao s učiteljem

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Preporučeni inventar iz područja književnosti i umjetnosti:

epika, lirika, drama, memoar, komedija, drama, fraška (epigram), himna, sonet, pjesma, tužaljka, balada, simbol, alegorija, eufemizam, neologizam, homerski epitet, invokacija, reportaža, intervju, članak; ironija, uvjeravanje, manipulacija.

Znanstvena i znanstvenopopularna literatura i književnost, publicistika, novinarske vrste, tužaljke, izvještaj o filmu i predstavi, recenzija, bajka, filmski scenarij, molba, životopis, motivacijsko pismo, govor.

Zadatci:

nabrajanje univerzalnih vrijednosti povezanih s društvenim, nacionalnim, vjerskim i etičkim stavovima i njihovo hijerarhiziranje; prepoznavanje mogućih manifestacija agresije i manipulacije, prepoznavanje argumentiranog teksta, navođenje teze, argumentacije i donošenje zaključaka, prepoznavanje namjere (odobravanje, neodobravanje, negacija, provokacija).

Prepoznavanje ironije u tekstovima; prepoznavanje razgovornog, administrativnog , književno-umjetničkog, znanstvenog i novinarskog stila; prepoznavanje emocionalnih i uvjeravajućih izjava, razlikovanje lijepe književnosti, znanstvene literature, popularno-znanstvene literature, publicistike, prepoznavanje književnih rodova: lirika, epika i drama; prepoznavanje vrste i žanra pročitanog teksta,

Prepoznavanje vrsta lirike, epike, drame: dnevnik, komedija, tragedija, fraška (epigram), sonet, pjesma, tužaljka, balada; traženje i analiza tekstova na internetu i u poljskim medijima (ako je to moguće): tisak, radio, televizija; kritički i svjesno upoznavanje sa sadržajem, biranje potrebnih informacija i provjera njihove točnosti, uočavanje i utvrđivanje razlika između informacija i drugih sadržaja (mišljenja, ocjena, kritika), organiziranje informacija na najprikladniji način, učenje strategija i trikova emitera, “filtriranje“ informacija i slika.

B Poljski jezik - produkcija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ B.8.1.

Učenik sudjeluje u kratkom neplaniranom i srednje dugom planiranom razgovoru.

- zadaje i odgovara na pitanja

- bez pripreme sudjeluje u raspravi o temama koje su mu bliske pridržavajući se jezičnog bontona, koristi se argumentima, sastavlja teze, izvlači zaključke

- sudjeluje u kratkim dijalozima i situacijskim scenskim prizorima koji su improvizirani ili ranije pripremljeni

- izražava svoje mišljenje o tekstovima iz kulture: predstavlja dojmove o pročitanom, poslušanom ili pogledanom tekstu iz kulture, navodi svoje čitateljske reakcije, određuje egzistencijalnu problematiku, estetsku vrijednost i simbolička značenja, u objašnjavanju značenja koristi elemente znanja o povijesti i kulturi

- ispravno koristi elemente gramatike poljskoga jezika

- recitira književna djela pazeći na pravilan naglasak i intonaciju, koristi ispravnu modulaciju glasa

- oblikuje izjavu s ciljem uvjeravanja: poziv i sugestiju

- sastavlja obrazloženje, izražava svoje mišljenje, drži govor

- ispravno izgovara riječi i rečenice, razumljivo govori koristeći pravilan rečenični naglasak

- vodi stvarni ili fiktivni intervju

- predstavlja rezultate svog rada

- parafrazira tekst

- uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugom razgovoru

PJK OŠ B.8.2.

Učenik piše srednje dugi tekst o poznatoj mu temi svjesno se služeći jezičnim i pravopisnim pravilima koje je usvojio.

- piše filmski scenarij

- piše molbu, životopis i motivacijsko pismo

- ispravno citira tuđe izjave koristeći odgovarajuće interpunkcijske znakove

- uglavnom ispravno koristi gramatičke elemente poljskog jezika

- stvara logični i uređeni tekst, kompozicijski i grafički ga oblikujući u skladu s danom vrstom izjave (recenzija, argumentacijski tekst, izvještaj o filmu i kazališnoj predstavi)

- preoblikuje tuđi tekst (npr. skraćuje, radi sažetak, proširuje)

- pridržava se načela jezičnog bontona pri prenošenju informacija elektroničkim putem, primjerice SMS-om, elektroničkom poštom i blogom

- služi se službenom i neslužbenom verzijom poljskog jezika, razlikuje regionalne (dijalekti, narječja) i socijalne i profesionalne verzije govora (žargoni)

- stvara vlastite medije: priprema materijale, tekstove, filmove, animacije, fotografije i audio snimke o školskom životu i zajednici poljske dijaspore

- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u srednje dugom razgovoru

PREPORUČENI SADRŽAJ KOJI OMOGUĆUJE POSTIZANJE EFEKATA UČENJA:

Zadatci:

Glasovne alternacije u srodnim riječima i u fleksijskim osnovama punoznačnih riječi, razlike u pravopisu usnenih i nazalnih samoglasnika, tvrdih i mekih te zvučnih i bezvučnih suglasnika, pravopis čestice nie s različitim vrstama riječi, opažanje različitih varijanta poljskog jezika, razlikovanje službene i neslužbene varijante jezika, norma i jezični uzus, prepoznavanje pravilnih gramatičkih oblika imena, prezimena, naziva mjesta i imena stanovnika.

Objašnjavanje vlastitim riječima izvornog značenja i geneze imena i prezimena (njihovo dekliniranje u vokativu) te naziva mjesta, prepoznavanje poljskog standardnog vokabulara i vokabulara ograničenog dosega (npr. znanstveni pojmovi, neologizmi, arhaizmi, kolokvijalizmi), primjećivanje raznolikosti vokabulara, upoznavanje s načinima  obogaćivanja vokabulara, razlikovanje sadržaja i semantičkog dosega riječi, stil.

Prepoznavanje razgovornog, administrativnog , književno-umjetničkog, znanstvenog i novinarskog stila , razlikovanje standardnog jezika i jezičnog uzusa, razumijevanje što je jezična pogreška: objašnjavanje najčešćih jezičnih pogrešaka i njihovih učinaka, razlikovanje vrste riječi prema značenju, pravilno pisanje negacije.

C Znanje o Poljskoj

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK OŠ C.8.1.

Poljska u vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata .

- objašnjava okolnosti izbijanja Drugoga svjetskog rata i napada Njemačke i Sovjetskog Saveza na Poljsku

- navodi primjere junaštva Poljaka u vrijeme Drugoga svjetskog rata

- predstavlja okolnosti uvođenja komunizma u Poljskoj

- opisuje promjene i okolnosti nastanka Treće Republike

- objašnjava uzroke pristupanja Poljske Europskoj uniji i NATO-u

Interpretira događaje i razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost.

Uočava potrebu poznavanja prošlosti za razumijevanje procesa koji se odvijaju u suvremenom svijetu.

Određuje uzročno-posljedične veze u povijesnim procesima i činjenicama.

Imenuje i opisuje osobe koje su imale najvažnije uloge u nastanku Treće Republike.

.

PJK OŠ C.8.2.

Poljska u suvremenom svijetu.

- objašnjava migracijske procese stanovništva nakon Drugoga svjetskog rata i nakon ulaska Poljske u Europsku uniju

- na karti pokazuje najvažnija središta poljske dijaspore u svijetu

- objašnjava demokratska obilježja države

- objašnjava što znači biti Poljak ili pripadnik drugog naroda

- razlikuje državljanstvo od narodnosti

- objašnjava što veže čovjeka s “malom“ i “velikom“ domovinom

Interpretira povijesne činjenice koje je dosad naučio,  samostalno izvodi zaključke i na vlastitom primjeru objašnjava što ga veže za domovinu.

Objašnjava što je domoljublje i što znači biti Poljak u inozemstvu.

Uzimajući u obzir multinacionalnu tradiciju Poljske, objašnjava kakav utjecaj na oblikovanje naroda imaju zajednička povijest, kultura, jezik i tradicija.

PJK OŠ C.8.3.

Poljska kultura i znanost.

- imenuje najzaslužnije osobe poljske povijesti

- imenuje poljske dobitnike Nobelove nagrade te zaslužne osobe iz poljske znanosti, kulture, književnosti, sporta i gospodarstva

- imenuje poznate poljske slikare

- prepoznaje poljsku narodnu glazbu i poljske plesove

Prepoznaje te smješta u vrijeme i prostor najvažnije ličnosti poljske povijesti te poznate osobe iz svijeta kulture i znanosti.

Zanima se za suvremenu poljsku glazbu, film, književnost i sport.

Ponosan je na svoje podrijetlo i dobro se služi poljskim jezikom.

PJK OŠ C.8.4.

Turistička bogatstva Poljske.

- imenuje i opisuje poljske nacionalne parkove te zaštitu okoliša u Poljskoj

- imenuje poljske spomenike kulture i turistička bogatstva poljskih gradova

- označava na karti i opisuje mjesta koja su iznimna

- prepoznaje tradicionalna jela i specijalitete poljske regionalne kuhinje

- nabraja i opisuje kulturne regije u Poljskoj

- imenuje i navodi lokacije poljskih turističkih staza

- imenuje i opisuje bogatstvo poljskog folklora: rezbarije u papiru (izrezanke), slike, narječja, narodne plesove i pjesme, tradicionalna jela

Prepoznaje najljepša mjesta u Poljskoj.

Informira se o turističkim stazama, atrakcijama i spomenicima kulture.

Navodi lokacije muzeja poznatih Poljaka i najvažnijih muzeja o poljskoj povijesti.

Ispravno se služi pojmovima o poljskoj povijesti i zemljopisu te objašnjava njihovo značenje.

Navodi posebnosti etnografskih regija Poljske.

PREPORUČENI TEMATSKI KRUGOVI OD 4. DO 8. RAZREDA:

1) Moji bližnji i ja: 

- osnovne informacije o meni (ime, prezime, dob, adresa, datum i mjesto rođenja, obrazovanje) 

- vanjski izgled i karakter, talenti

- vještine i interesi, strasti

- osjećaji, želje, svijet mašte, planovi

- profesije i vještine, posao

- obitelj i obiteljski odnosi, stupnjevi srodnosti

- prijatelji, kolege, društveni život

2) Dom i okolica: 

- dom (prostorije, namještaj) i okolica

- okolica doma (dvorište, ulica)

- najbliža okolica, mjesto stanovanja i daljnja okolica

- atrakcije u mjestu stanovanja i u okolici 

- javne komunalne ustanove

3) svakodnevni život: 

- kalendar (mjeseci, dani u tjednu, sati, doba dana, plan dana, tjedna, mjeseca,), godine, stoljeća

- svakodnevne aktivnosti i obaveze (kućne, školske, prijateljske)

- moj razred i školski sustav

- načini provođenja slobodnog vremena (npr. kino, kazalište, zabavni park) 

- hrana (prehrambeni proizvodi, obroci i jela te njihovo pripremanje, lokali) 

- kupnja (trgovina, roba, veličine, mjere, novac)

- usluge (npr. pošta, frizer) 

- odjeća, moda i stil

4) Zdravlje i sport: 

- čovjek, dijelovi tijela

- čistoća i urednost 

- bolesti, liječenje, nesreće

- ovisnosti

- zdrav stil života, dijeta, zdrava hrana

- sportske discipline, sportski događaji

- sportska oprema, sportski objekti

5) Putovanje i turizam: 

- planiranje odmora i putovanja, ljetni praznici

- poznata mjesta, poznati objekti, spomenici

- turistička informacija, turistička baza

- prijevozna sredstva

6) Priroda: 

- klima, vrijeme, godišnja doba 

- biljke i životinje 

- krajolik

- ekologija i zaštita prirode 

- prirodne katastrofe

- svemir

7) Tehnika i mediji: 

- otkrića i izumi, razvoj tehnologije i informatike 

- tehnološki uređaji, motorizacija, telekomunikacija

- radio, televizija, tisak, internet

8) znanje o Poljskoj: 

- stvaraoci kulture i njihova djela  

- blagdani i običaji, obljetnice

- poljski tragovi u mjestu stanovanja 

9) jezik znanosti 

- termini iz područja znanosti o jeziku

- termini iz područja znanosti o književnosti 

- povijesni i geografski termini 

PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KULTURE ZA 4., 5. I 6. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE:
Osnovna literatura:
Jan Brzechwa, Akademia pana Kleksa;  
Janusz Christa, Kajko i Kokosz. Szkoła latania (strip);  
Ignacy Krasicki, izabrane bajke;  
Adam Mickiewicz, Powrót taty, Pani Twardowska, Pan Tadeusz (izabrani dijelovi);  
Bolesław Prus, Katarynka;  
Henryk Sienkiewicz, W pustyni i w puszczy;  
Juliusz Słowacki, W pamiętniku Zofii Bobrówny;          
Józef Wybicki, Mazurek Dąbrowskiego;  
Izabrane poljske legende i basne;  
Izabrane pjesme Władysława Bełze, Jana Brzechwe, Konstantyja Ildefonsa Gałczyńskog, Zbigniewa Herberta, Anne Kamieńske, Joanne Kulmowe, Adama Mickiewicza, Czesława Miłosza, Juliusza Słowackog, Leopolda Staffa, Juliana Tuwima i Jana Twardowskog te domoljubne i božićne pjesme.  
Dopunska literatura (dva naslova u svakoj školskoj godini u dijelovima ili cijelosti za samostalno ili zajedničko čitanje/slušanje):  
Adam Bahdaj, Kapelusz za 100 tysięcy;  
Emilia Kiereś, Rzeka;  
Janusz Korczak, Król Maciuś Pierwszy;  
Rafał Kosik, Felix, Net i Nika te Gang Niewidzialnych Ludzi;  
Zofia Kossak-Szczucka, Topsy i Lupus;  
Marcin Kozioł, Skrzynia Władcy Piorunów;  
Stanisław Lem, Cyberiada (fragmenti);
Bolesław Leśmian, Klechdy sezamowe;  
Kornel Makuszyński, izabrani roman;  
Andrzej Maleszka, Magiczne drzewo;  
Małgorzata Musierowicz, izabrani roman;  
Ewa Nowak, Pajączek na rowerze;  
Edmund Niziurski, Sposób na Alcybiadesa;  
Longin Jan Okoń, Tecumseh;  
Ferdynand Antoni Ossendowski, Słoń Birara;  
Jacek Podsiadło, Czerwona kartka dla Sprężyny;            
Henryk Sienkiewicz, Janko Muzykant;  
Alfred Szklarski, izabrani roman;  
Izabrani naslovi iz biblioteke Nazywam się... (npr. Mikołaj Kopernik, Fryderyk Chopin, Maria Skłodowska-Curie, Jan Paweł II.) ili druga književna djela i tekstovi iz kulture koje izabere učitelj, npr. filmovi i kazališne predstave. Izabrani televizijski i radijski programi, časopisi (sukladno mogućnostima).

PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KULTURE ZA 7. I 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE:  
Osnovna literatura:  
Aleksander Fredro, Zemsta;  
Jan Kochanowski, izbor djela, tužaljke I, V, VII i VIII;  
Aleksander Kamiński, Kamienie na szaniec;  
Ignacy Krasicki, Żona modna;  
Adam Mickiewicz, Reduta Ordona, Śmierć Pułkownika, Świtezianka, Dziady II. dio, Pan Tadeusz, izabrana djela iz ciklusa Sonety krymskie;  
Henryk Sienkiewicz, Quo vadis, Latarnik;  
Juliusz Słowacki, Balladyna;  
Stefan Żeromski, Syzyfowe prace;  
Sławomir Mrożek, Artysta;  
Melchior Wańkowicz, Tędy i owędy (izabrana reportaža);  
Izabrane pjesme Krzysztofa Kamila Baczyńskog, Stanisława Barańczaka, Cypriana Kamila Norwida, Bolesława Leśmiana, Mariana Hemara, Jarosława Marka Rymkiewicza, Wisławe Szymborske, Kazimierza Wierzyńskog, Jana Lechonia, Jerzyja Lieberta te tužaljke Jana Sztaudyngera i aforizmi Stanisława Jerzyja Leca.  
Dopunska literatura (dva naslova svake školske godine u dijelovima ili u cjelini za samostalno ili zajedničko čitanje/slušanje):  
Miron Białoszewski, Pamiętnik z powstania warszawskiego;  
Arkady Fiedler, Dywizjon 303;
Barbara Kosmowska, Pozłacana rybka;  
Zofia Kossak-Szczucka, Bursztyny (izabrane pripovijesti);  
André Frossard, Nie lękajcie się! Rozmowy z Janem Pawłem II.;  Karolina Lanckorońska, Wspomnienia wojenne 22. IX. 1939. – 5. IV. 1945.;  
Bolesław Prus, Placówka;  
Henryk Sienkiewicz, Krzyżacy, Sąd Ozyrysa;  
Melchior Wańkowicz, Bitwa o Monte Casino (fragmenti);  
ili druga književna djela i tekstovi iz kulture koje je izabrao učitelj, kao i pjesme suvremenih pjesnika i reportaže.

PRIMJERI NAČINA VREDNOVANJA NAUČENOGA ZA OSNOVNU ŠKOLU

. PRIMJERI VREDNOVANJA RECEPTIVNIH VJEŠTINA (SLUŠANJE I ČITANJE), GRAMATIKE I LEKSIČKIH STRUKTURA

a) Višestruki odabir

b) Povezivanje

c) Nadopunjavanje praznina u tekstu

d) Transformacija (morfosintaktička, tvorba riječi, sintaktička)

e) Tvrdnje tipa točno/netočno

f) Slaganje u redoslijedu

g) Kratki odgovor

h) Rašireni odgovor

. PRIMJERI VREDNOVANJA PRODUKTIVNIH VJEŠTINA

Pripremajući zadatke i testove vrlo je važno odrediti zahtjeve i dati detaljne upute koje definiraju:

a) Temu

b) Formu

c) Dužinu rada

d) Određeno vrijeme za ispunjenje zadataka

e) Ulogu u kojoj učenik nastupa (npr. klijent, prijatelj i sl.).

U višim razredima također:

f) Namjeru zadatka (izražavanje simpatije, antipatije, iznenađenja)

g) Opće pojmove na koje se odnosi (izražavanje osobine, svojstva, prostornih relacija

h) Pitanja i odgovore

i) Simulacije komunikacijske situacije (učenik igra ulogu u određenoj komunikacijskoj situaciji)

j) Poticanje izjava pripremljenih na temelju predstavljenog materijala (npr. tekst ili slika)

k) Razgovor ili diskusiju

PRIJEDLOG TEHNIKA UČENJA JEZIČNIH VJEŠTINA U OSNOVNOJ ŠKOLI

i. Tehnike učenja slušanja

Treba pamtiti da je za razvijanje vještine slušanja potrebno najmanje dvaput preslušati tekst.

Tehnike rada prije slušanja imaju za cilj pripremiti učenike na aktivno slušanje i predviđanje sadržaja nadovezivanjem na jezično i opće znanje učenika o određenoj temi, komunikacijskoj situaciji i sl.

a) Upotrebljavanje različitih poticaja u obliku riječi, vizualnih i zvučnih (npr. slike, fotografije, konkretni predmeti itd. povezanih s temom teksta) s ciljem uključenja odgovarajuće strategije slušanja

b) Nadovezivanje na temu u obliku riječi (npr. prepričavanjem, postavljanjem pitanja, razgovorom)

c) Davanje ključnih riječi koje omogućuju predvidjeti sadržaj teksta

d) Interpretacija naslova teksta

e) Interpretacija slika u tekstu (ili drugih temtski povezanih slika)

f) Pokušaj predviđanja riječi koje će se pojaviti u tekstu

Tehnike rada tijekom slušanja teksta

a) Tvrdnje tipa točno/netočno

b) Pismena pitanja uz višestruki odabir

c) Slaganje slika u odgovarajućem redoslijedu

d) Usklađivanje slika s poslušanim tekstom

e) Nadopunjavanje slika (npr. elementi koji nedostaju)

f) Odbacivanje slika ili ulomaka teksta koji nisu povezani s poslušanim tekstom

g) Nadopunjavanje praznina u tekstu

h) Traženje pogrešaka u transkripciji

i) Bilježenje poslušanih informacija

j) Nadopunjavanje praznina u tekstu (na razini riječi)

k) Ispunjavanje tablica, anketa itd.

l) Označavanje na predloženom popisu riječi, koje se pojavljuju u tekstu

m) Redanje ulomaka teksta (slaganje pravilnog redoslijeda).

Tehnike rada upotrebljavanje nakon poslušanog teksta

a) Tvrdnje tipa točno/netočno

b) Pitanja uz višestruki odabir (usmena i pismena)

c) Otvorena pitanja (usmena i pismena)

d) Igranje uloga

e) Simulacija situacije

f) Zapisivanje riječi na ploči koje su učenici zapamtili

g) Nadopunjavanje praznih mjesta u tekstu riječima iz fonda riječi

h) Dovršavanje početka ili završetka poslušanog teksta

i) Usmeno prepričavanje teksta

j) Kratka diskusija na temu iz teksta

k) Redanje ulomaka teksta (slaganje pravilnog redoslijeda).

l) Povezivanje ulomaka teksta

m) Razgovor na temu iz teksta

Tekstovi koji služe za razvijanje vještine slušanja mogu se također koncentrirati na jezičnoj problematici i slušati kao materijal za:

a) Usvajanje  novog vokabulara

b) Uvođenje novih gramatičkih pravila

c) Fonetske vježbe

d) Usvajanje  novih strategija razumijevanja

ii. TEHNIKE UČENJA GOVORENJA

Vrste izjava koje bi učenici trebali znati formulirati u obliku monologa:

a) Opis

b) Relacija

c) Priča

d) Mišljenje

e) Mišljenje s obrazloženjem

f) Sažetak

g) Prezentacija

Tehnike rada:

a) Pitanja i odgovori

b) Igranje uloga

c) Simulacija situacije

d) Komunikacijske igre i zabave

e) Usmjeravani razgovor ili diskusija

f) Izgrađivanje priča na temelju zvuka (npr. budilica, šum kiše itd.)

g) Izjava na temelju ikonografskih materijala (npr. izgrađivanje sadržaja na temelju priča na slikama, izmjena slike na strip, traženje razlika među slikama itd.).

h) Usmjeravana izjava (npr. pitanjima, planom izjava)

i) Izjava na temelju autentičnih dokumenata (npr. karte, pozivnice, reklame)

j) Izjava planirana od strane učenika

k) Prezentacija

l) Izjava na temelju teksta.

iii. TEHNIKE UČENJA ČITANJA imaju za cilj učenje vještina globalnog, selektivnog i detaljnog razumijevanja. Neke od predloženih tehnika mogu biti korištene u različitim etapama rada na tekstu jer je njihova primjena ovisna o vrsti teksta i njegovoj specifičnosti.

Pred učenike treba uvijek postaviti konkretan zadatak da bi uključili odgovarajuću strategiju čitanja.

Tehnike rada prije čitanja imaju za cilj pripremiti učenike na aktivno čitanje i predviđanje sadržaja nadovezivanjem na jezično i izvanjezično znanje učenika o određenoj temi, komunikacijskoj situaciji i sl.

Tehnike prije čitanja

a) Korištenje različitih vizualnih i zvučnih poticaja (npr. slika, fotografija, konkretnih predmeta povezanih s temom teksta) i u obliku riječi kako bi učenici uključili odgovarajuću strategiju čitanja

b) Verbalno nadovezivanje na temu (npr. razgovorom, postavljanjem pitanja)

c) Pokušaj određivanja teme teksta na temelju naslova, posebno istaknutih elemenata u tekstu, vizualnih materijala koji su dio teksta)

d) Davanje učenicima ključnih riječi koje omogućavaju predvidjeti sadržaj teksta

e) Pokušaj određivanja teme teksta na temelju izvanjezičnih elemenata (slike, dijagrami, tablice, fotografije, bilješke, izvori teksta itd.)

f) Predviđanje riječi koje će se pojaviti u tekstu

g) Stvaranje asociograma

Tehnike rada tijekom čitanja

a) Tvrdnje tipa točno/netočno

b) Pismena pitanja uz višestruki odabir

c) Otvorena pitanja (temeljena na prepoznavanju situacije, npr. Tko? Što? Kako? Gdje? Kada? Zašto? S kim?)

d) Slaganje slika u odgovarajućem redoslijedu

e) Usklađivanje slika (potpisa) s tekstom

f) Uređivanje ulomaka teksta

g) Povezivanje dijelova rečenica u parove

h) Povezivanje dijelova teksta u parove

i) Označavanje informacija koje nose glavne i sporedne informacije

j) Pronalaženje ključnih riječi u svakom odlomku i podcrtavanje ili bilježenje na margini

k) Popunjavanje praznina u tekstu riječima iz danog fonda riječi

l) Popunjavanje praznina u tekstu riječima koje nedostaju

m) Popunjavanje teksta dijelovima teksta koji nedostaju

n) Redanje ulomaka teksta (slaganje pravilnog redoslijeda)

o) Podjela dvaju međusobno izmiješanih tekstova

p) Davanje naslova pojedinim odlomcima teksta

Tehnike rada upotrebljavane nakon čitanja

n) Tvrdnje tipa točno/netočno

o) Pitanja uz višestruki odabir

p) Otvorena pitanja (usmeni i pismeni odgovori)

q) Ispunjavanje tablica i upitnika

r) Nadopunjavanje teksta riječima iz danog fonda riječi

s) Dopisivanje dijelova teksta  koji nedostaju (npr. završetka)

t) Stvaranje usmenog ili pismenog sažetka teksta

Vrste tekstova:

b. Pojedinačni natpisi i oglasi

c. Uporabni/primijenjeni tekstovi (zabrane, naredbe, etikete, natpisi i sl.)

d. Kratki uporabni/primijenjeni tekstovi (pisma, čestitke, pozdravi itd.)

e. Kratki pripovjedni i opisni tekstovi

f. Književni tekstovi i njihovi fragmenti

g. Popularno-znanstveni tekstovi i njihovi fragmenti

Tekstovi koji služe za razvijanje vještine čitanja mogu se također koncentrirati na jezičnoj problematici i slušati kao materijal za:

e) Usvajanje  novog vokabulara

f) Usvajanje novih gramatičkih pravila

g) Fonetske vježbe

h) Usvajanje  novih strategija razumijevanja

a. TEHNIKE POUČAVANJA PISANJA

Preporučeni tipovi kontrolnih vježbi/zadataka:

a) Nadopunjavanje praznina u tekstu riječima iz danog fonda riječi

b) Višestruki odabir (ubacivanje riječi iz fonda riječi u tekst)

c) Primjena danih gramatičkih formi na druge gramatičke forme

d) Promjene stila (npr. iz službenog u neslužbeni)

e) Pisanje početka, sredine ili završetka teksta

f) Odgovori na pitanja

g) Komponiranje teksta na temelju slika i slikovnih priča uz pomoć danog vokabulara

h) Slaganje rečenica ili ulomaka teksta u pravilan redoslijed i prepisivanje cijeloga teksta

i) Djelomični ili cjeloviti prijevod teksta

Preporučene forme:

a) Čestitka

b) Pozdrav

c) Pozivnica

d) Oglas

e) Obavijesti

f) Opis osobe

g) Karakteristika

h) Opis mjesta

i) Opis predmeta

j) Privatno neslužbeno pismo

k) Privatno službeno pismo

l) Školski esej

m) Priča

n) Izvještaj

o) Dnevnik

p) Sažetak

q) CV

r) Plan

s) Bilješka

Učenici bi također trebali znati u pismu izraziti svoje namjere, npr. zamoliti, ispričati se, zahvaliti te znati usporediti, obrazložiti i izraziti vlastito mišljenje.

TEHNIKE POUČANJA JEZIČNIH PODSISTEMA

b. TEHNIKE POUČAVANJA GRAMATIKE

Poučavanje gramatike najčešće se odvija u tri faze:

- Prezentacija

- Praksa

- Produkcija

U fazi prezentacije može se koristiti dedukcijska metoda (od pravila do primjera i vježba) ili indukcijska metoda (od primjera do pravila). Formirajući pravilo treba imati na umu da ono treba biti što je moguće kraće, jasno i uz primjere. Nova struktura bi se trebala pojaviti u kontekstu, to jest u pripremljenim i/ili autentičnim tekstovima (govorenim i pisanim).

U fazi prakse treba koristiti različite vrste automatizirajućih vježbi. To mogu biti usmene i pismene vježbe te pismene gramatičke vježbe, npr.

a) Popunjavanje rečenica

b) Popunjavanje praznina u različitim vrstama tekstova

c) Odabir pravilne forme (višestruki odabir)

d) Morfosintaktičke, fleksijske, sintaktičke transformacije te transformacije u tvorbi riječi

U fazi produkcije:

a) Različite vrste komunikacijskih vježbi

b) Transformacijsko-komunikacijske vježbe

c) Gramatičke igre

c. TEHNIKE POUČAVANJA VOKABULARA I LEKSIČKIH STRUKTURA

Tehnike prezentiranja značenja novog vokabulara:

a) Objašnjavanje značenja riječi koristeći pano i slike u boji, razglednice, predmete itd.

b) Objašnjenje značenja novih riječi koristeći elemente neverbalne komunikacije

c) Objašnjenje značenja riječi uz pomoć tzv. kontekstnih definicija (tj. kratkih „priča“ koje ilustriraju značenje novog vokabulara) ili njihovim stavljanjem u rečenice.

d) Objašnjavanje značenja novih riječi uz pomoć antonima.

e) Objašnjavanje značenja novih riječi uz pomoć sinonima.

f) Korištenje tehnika povezanih s tvorbom riječi, npr. derivacija, nominalizacija, složenice.

Tehnike se može vezati međusobno ovisno o potrebi i situaciji.

Prezentacija se treba odvijati na poljskom jeziku bez obzira na kontekst učenja.

Vokabular treba uvoditi tematski što znači da bi učenici trebali upoznavati grupe riječi povezane sa značenjem. Nove riječi treba uvijek stavljati u jasan, čitljiv kontekst. Uvodeći novi vokabular, treba voditi računa o pravilnompisanju riječi.

Nastavnik bi također trebao poticati zaključivanje značenja nove riječi (leksičke strukture) na temelju konteksta te služenje jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima.

Tehnike ponavljanja novog vokabulara

Novi vokabular treba često ponavljati pripremajući posebne leksičke vježbe. Za ponavljanje vokabulara trebale bi služiti i vježbe koje razvijaju vještine i koje automatiziraju gramatičke strukture.

Predlagani tipovi leksičkih vježbi mogu se podijeliti u nekoliko kategorija:

Tematske vježbe i vježbe kategorizacije

a) Slaganje riječi u određene kategorije u skladu s danim kriterijem

b) Pronalaženje riječi „različite među sličnima“

c) Nabrajanje/upisivanje riječi koje leksički popunjavaju kategoriju

d) Slaganje riječi u određene kategorije ili njihovo isključivanje iz određenih kategorija

Leksičke vježbe

a) Popunjavanje praznina, tablica, dijagrama

b) Odabir pravilne (u određenom kontekstu) leksičke forme

c) Odabir pravilnih veza među riječima

d) Slaganje rečenica iz predloženih riječi

e) Označavanje pravilnih i nepravilnih rečenica

f) Traženje sinonima ili antonima od zadanih riječi ili izraza

g) Povezivanje riječi i njihovih definicija

h) Slaganje riječi prema određenom kriteriju

i) Traženje podređenih i nadređenih termina

j) Izrađivanje umnih mapa

k) Izrađivanje sintaktičko-semantičkih mreža

l) Izrađivanje asociograma

Asocijacijske vježbe

a) Grupiranje riječi povezanih s određenom temom

b) Pripremanje popisa riječi i izraza koji su neophodni za situacijske vježbe

c) Poticanje učenika na slobodne i usmjeravane asocijacije

Ortografske vježbe

a) Potpisivanje slika

b) Vježbe koje pomažu u prepoznavanju vokabulara

c) Prepoznavanje riječi u redu slova

d) Stvaranje određenih riječi od određenih slova

e) Traženje što većeg broja riječi koje počinju određenim slovom

d. TEHNIKE POUČAVANJA IZGOVORA

Izgovor i intonaciju vježba se tehnikama prepoznavanja i produkcije zvukova.

Tehnike prepoznavanja zvukova (tj. tehnike razvijanja fonematskog sluha)

a) Traženje ponovljenih riječi

b) Prepoznavanje jesu li dvije riječi iste ili drugačije

c) Brojenje ponovljenih riječi

d) Prepoznavanje izraza drugačijeg od ostalih

e) Povezivanje poslušanog i napisanog teksta

U produkciji se mogu koristiti sljedeće artikulacijske tehnike:

a) Grupne i individualne vježbe ponavljanja (ponavljanje slogova, riječi i izraza/frazema)

b) Glasno čitanje ulomaka teksta

c) Recitiranje

d) Ponavljanje brzalica

e. TEHNIKE POUČAVANJA ZAPISA

a. Tehnike koje se temelje na vizualnoj percepciji

Prepisivanje

a) Prepisivanje s ploče, iz knjige i sl.

b) Potpisivanje crteža, slika, fotografija, dijagrama riječima iz fonda riječi

c) Slaganje riječi u abecednom poretku

d) Stvaranje rečenica od poznatih riječi i njihovo zapisivanje

e) Povezivanje riječi u parove, npr. iz dviju kolumni i stvaranje te slaganje rečenica od njih

f) Ispisivanje riječi iz teksta i stavljanje u odgovarajuće rubrike

g) Slaganje rasipanih rečenica

h) Slaganje i zapisivanje rečenica od poznatih riječi

Tehnika odabira (npr. podcrtavanje velikog i malog slova).

Transformacija (npr. stvaranje ženskih formi množine itd.).

b. Tehnike koje se temelje na sluhu

a) Djelomičan diktat

b) Neprekidan diktat

c) Pisanje prema sjećanju (samodiktat)

d) Slikovni diktat

e) Transkribiranje jednostavnog teksta

A Poljski jezik - recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi  

Razrada ishoda 

Odgojno obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK SŠ A.1.1.

Uz pomoć nastavnika analizira i interpretira pročitani književni tekst (književnost srednjovjekovlja, renesanse i baroka). 

- uz povremenu pomoć nastavnika sažima pročitani tekst 

- uz pomoć nastavnika obrađuje pročitane tekstove koristeći odgovarajuću terminologiju, izabire odgovarajuće citate, smješta djelo u odgovarajuće vremensko i književno razdoblje, povezuje ga s djelima s kojima se  upoznao u osnovnoj školi 

- uz pomoć nastavnika interpretira tekst te alegorijski i simbolički sadržaj primjenjujući odgovarajući kontekst (povijesni, književni, politički, kulturni, filozofski, biografski i vjerski) 

- uz pomoć nastavnika razlikuje djela visoke kulture od djela popularne kulture 

- uz pomoć nastavnika koristi gramatičko znanje u analizi i interpretaciji obrađenih tekstova, koristi jezične funkcije u tekstu 

- uz pomoć nastavnika razlikuje tipove rječnika i rječnik koji pripada različitim stilovima (npr. onaj koji vrednuje od onog koji ne vrednuje, neutralni rječnik od rječnika s emocionalnom obojenošću, službeni od svakodnevnog) 

- uz pomoć nastavnika objašnjava utjecaje tradicije na tekstove iz kulture 

- uz pomoć nastavnika predstavlja izabrane običaje i elemente poljskog folklora koji se nalaze u obrađivanim književnim tekstovima

Uz pomoć nastavnika sažima, analizira i interpretira književni tekst, alegorijske i simbolične sadržaje iz razdoblja srednjovjekovlja, renesanse i baroka koristeći odgovarajući kontekst i znanje o jeziku.

PJK SŠ A.1.2. 

Uglavnom ukazuje na najvažniji sadržaj i namjere neknjiževnih, novinarskih, književnih i službenih tekstova ( globalno razumijevanje ) čak i ako ih karakterizira srednje složena leksička i sintaktička struktura.  

- određuje temu i funkciju pročitanog teksta 

- većinom točno određuje sadržaj i namjere tekstova o općim temama, povezanih s privatnom, poslovnom, društvenom i obrazovnom sferom života 

- u tekstu uglavnom pronalazi važne činjenice, konkretne informacije i niti 

- uz povremenu pomoć nastavnika primjenjuje različite strategije koje omogućuju razumijevanje teksta koristeći kontekst, informacije izvan teksta i vlastito opće znanje 

 - uz pomoć nastavnika iščitava obrađene neknjiževne kulturne tekstove koristeći odgovarajući kod 

- uz pomoć nastavnika koristi znanje o jeziku u tumačenju utjecaja teksta na primatelja (rječnik sa značajkama vrednovanja, neutralni rječnik, ekspresionizmi, homonimi, elipse, paradoksi, manipulacije, uvjeravanja, retorički oblici, vrste argumenata i eristički oblici) 

- u svojim argumentacijskim odgovorima uglavnom pokazuje logiku i dosljednost rasuđivanja 

Uz pomoć nastavnika obrađuje tekstove (tema, funkcija, namjera) različitih tipova i stilova srednje složene leksičke i sintaktičke strukture, pronalazi odgovarajuće činjenice, informacije i teme, koristi odgovarajući kod i primjenjuje znanje o jeziku.

PJK SŠ A.1.3. 

Uz pomoć nastavnika u primijenjenim novinarskim i službenim tekstovima te tekstovima suvremene književnosti pronalazi konkretne informacije (selektivno i detaljno razumijevanje) čak ako ih karakterizira srednje složena struktura leksika i sintakse.

- pregledava tekstove i u njima pronalazi potrebne informacije (selekcija) 

- uglavnom ispravno pronalazi konkretne informacije u autentičnim tekstovima napisanim različitim stilovima i oblicima 

- uz pomoć nastavnika primjenjuje različite strategije koje omogućuju razumijevanje teksta koristeći kontekst, informacije izvan teksta i vlastito opće znanje 

- uz pomoć nastavnika koristi gramatičko znanje u analizi i interpretaciji obrađivanih tekstova, koristi jezične funkcije u tekstu 

Uz pomoć nastavnika u tekstovima srednje složene leksičke i sintaktičke strukture, različite dužine, različitih književnih vrsta i stilova, pronalazi konkretne informacije i koristi znanje o jeziku u interpretaciji i analizi tih tekstova.

PJK SŠ A.1.4.

Uz pomoć nastavnika analizira i interpretira neknjiževna umjetnička djela.  

- uz pomoć nastavnika opisuje umjetničko djelo 

- uz pomoć nastavnika interpretira i analizira umjetničko djelo koristeći odgovarajući kontekst 

Uz značaju pomoć nastavnika opisuje, analizira i interpretira neknjiževno umjetničko djelo. 

PJK SŠ A.1.5. 

Uglavnom određuje teme i namjere te pronalazi konkretne informacije sadržane u novinarskim izjavama, s jasnom strukturom u standardnoj verziji jezika, koje su izgovorene normalnom brzinom u dobrim akustičkim uvjetima. 

- određuje temu poslušane izjave 

- uglavnom ispravno određuje glavne misli sadržane u izravnim i neizravnim usmenim izjavama (iz područja određenih tematskim katalogom) 

- uglavnom ispravno određuje glavne niti rasprave i predavanja o poznatim temama i temama povezanim s onime što ga zanima 

- uglavnom točno sažima većinu radijskih i televizijskih programa koji ga privatno i/ili poslovno zanimaju, kao i onih koji se odnose na aktualna pitanja ako izjave nisu izgovorene najbržim tempom i ako se eventualno ponove 

- uglavnom točno sažima sadržaj svakodnevnih razgovora o temama koje su mu poznate, povezane s poslom, školom, slobodnim vremenom itd. 

Uz pomoć nastavnika sažima i ispravno određuje temu poslušane izjave, određuje glavne misli posredno i neposredno predstavljene u poslušanim tekstovima različite dužine i iz različitih izvora izgovorenih normalnom brzinom u dobrim akustičkim uvjetima. 

PJK SŠ A.1.6. 

Uz pomoć nastavnika pronalazi potrebne informacije. 

- uz pomoć nastavnika kritički ocjenjuje izvore 

- uz pomoć nastavnika pronalazi informacije u multimedijalnim izvorima i znanstvenopopularnoj literaturi 

Uz značajnu pomoć nastavnika pronalazi odgovarajuće informacije u različitim izvorima i kritički ih ocjenjuje.  

B Poljski jezik – produkcija

PJK SŠ B.1.1.

Obično se vješto u pismu i tečno u govoru služi službenom i neslužbenom varijantom poljskog jezika, uglavnom u skladu sa situacijom služeći se leksikom i gramatičkim strukturama koje odgovaraju njegovoj dobi. 

- u govori i pismu se uglavnom precizno koristi jezikom prilagođujući stil izjava sugovorniku i adresatu 

- uz pomoć nastavnika koristi kompenzacijske i korektivne strategije koje olakšavaju razumijevanje i stvaranje usmenih i pismenih izjava 

- uglavnom ispravno ostvaruje jezične funkcije i koristi leksik i gramatičke strukture sukladno svojoj dobi 

- uključuje se u raspravu o temama koje su mu poznate 

- zadaje pitanja o većini stvari povezanih sa svakodnevnim životom i djelovanjem u svojoj sredini i reagira na većinu pitanja 

- uz povremenu pomoć nastavnika daje informacije o sebi i o temama povezanim s privatnom, obrazovnom i poslovnom sferom života 

- uz pomoć nastavnika koristi znanja o jeziku, različitosti u sastavljanju složenih izjava, pravila primjene interpunkcije i ortografije u oblikovanju vlastitih izjava 

- sudjeluje u slobodnim razgovorima s izvornim govornicima poljskog jezika o velikom broju općih tema 

- uglavnom ispravno koristi pravila jezične etike i jezičnog bontona 

- usmeno karakterizira poljsku umjetnost i arhitekturu srednjovjekovnog razdoblja, renesanse i baroka 

- u argumentacijskim izjavama uglavnom primjenjuje logiku i dosljednost rasuđivanja, sastavlja teze i obrazlaže ih uz pomoć odgovarajućih argumenata 

Uz pomoć nastavnika tečno usmeno i vješto pismeno stvara logične tekstove različite dužine u skladu sa situacijom, ostvarujući odgovarajuće jezične funkcije služeći se jezikom uglavnom precizno, funkcionalno koristi znanja o jeziku, jezičnu etiku i jezični bonton, sudjeluje u razgovorima s izvornim govornicima poljskog jezika. 

PJK SŠ B.1.2. 

Uz povremenu pomoć nastavnika uglavnom kontrolira tijek razgovora. 

- uglavnom prepoznaje svoje pogreške i ispravlja ih kada ih je svjestan 

- uz povremenu pomoć nastavnika započinje, vodi i završava razgovor (npr. telefonski) te se uključuje u razgovor drugih osoba i aktivno sudjeluje u njemu (ako se on odnosi na teme povezane s privatnom, obrazovnom, poslovnom i društvenom sferom života)

- uz povremenu pomoć nastavnika oblikuje pitanja, odgovore, ocjene, uređuje informacije, obrazloženja, komentare i stavove u raspravi 

- uz pomoć nastavnika na odgovarajući način reagira na implicirana značenja koja prenosi sugovornik (npr. jezičnu agresiju) 

- vodi razgovore s izvornim govornicima poljskog jezika o brojnim općim temama  

Uz pomoć nastavnika započinje, vodi i završava razgovor (npr. telefonski), razgovara s izvornim govornicima poljskog jezika o brojnim općim temama. 

PJK SŠ B.1.3. 

Uz pomoć nastavnika u govoru i pismu općenito tečno izražava svoje mišljenje o određenoj temi. 

- uz pomoć nastavnika izražava osjećaje i primjereno reagira na takve izjave drugih osoba 

- izražava svoje mišljenje i obrazlaže vlastiti stav 

- uz pomoć nastavnika objašnjava i argumentira svoje preferencije i svoje gledište predstavljajući prednosti i mane različitih mogućnosti 

- u argumentacijskim izjavama uglavnom primjenjuje logiku i dosljednost rasuđivanja, izvodi zaključke 

Uz pomoć nastavnika općenito logično i uglavnom tečno izražava svoj stav i argumentira ga, predstavlja prednosti i mane različitih mogućnosti, izražava osjećaje i izvodi zaključke.  

C Znanje o Poljskoj

  PJK SŠ C.1.1.

Zna najvažnije događaje iz poljske i europske povijesti u razdoblju od 10. do 12. stoljeća. 

- interpretira okolnosti stvaranja poljske države i njezinog pokrštavanja 

- opisuje teritorijalni razvoj i značaj prihvaćanja kršćanstva za razvoj poljske kulture i jezika 

- identificira i povezuje najvažnije osobe tog razdoblja od Mieszka I. do Boleslava Krivoustog 

- definira univerzalni karakter srednjovjekovlja 

- identificira kulturna ostvarenja srednjovjekovnog razdoblja 

PJK SŠ C.1.2.

Analizira teritorijalni razvoj Poljske od feudalne rascjepkanosti do kraja 15. stoljeća.

- objašnjava uzroke feudalne rascjepkanosti 

- predstavlja vanjske opasnosti – Križarski red, Tatare 

- karakterizira i opisuje društveno-gospodarske promjene 

- objašnjava veze Poljske s Ugarskom i Litvom 

- ocjenjuje vladavinu Kazimira Velikog i vladavinu Piastovića 

- ocjenjuje politiku Jagelovića 

- predstavlja događaje iz poljske i europske povijesti do 15. stoljeća 

- ocjenjuje značenje uključivanja poljskih zemalja u civilizacijski krug zapadnog svijeta 

- ilustrira teritorijalni razvoj poljske države 

- predstavlja ostvarenja istaknutih stvaratelja tog razdoblja 

PJK SŠ C.1.3.

Zna položaj Poljske na karti Europe u razdoblju srednjovjekovlja i danas. 

- opisuje promjene poljskih granica uzimajući u obzir događaje iz povijesti koje je dosad naučio  

- interpretira događaje i lokalizira ih na karti Poljske i Europe 

- na karti Poljske identificira geografske i povijesne objekte koje je usvojio  

- očitava informacije s karte predstavljene uz pomoć različitih kartografskih metoda 

- služi se planom i kartom 

- predstavlja mogućnosti primjene različitih izvora geografske informacije i ocjenjuje njezinu korist 

PJK SŠ C.1.4.

Analizira stanje u Poljskoj u vrijeme “zlatnog vijeka”.

- interpretira okolnosti Poljsko-Litavske Unije u vrijeme plemićke demokracije 

- navodi dobre i loše strane političke situacije države Jagelovića 

- predstavlja politički okvir i teritorijalne promjene u 16. stoljeću 

- predstavlja vjerski okvir u Poljskoj 

- određuje okolnosti nastanka unije između Poljske i Litve 

- opisuje tijek slobodnog izbora kralja 

- prikazuje djelovanje Stjepana Batorya 

- karakterizira poljsko-moskovski rat 

- uspoređuje i klasificira najvažnije događaje poljske i europske povijesti 16. stoljeća 

- predstavlja ostvarenja istaknutih stvaratelja poljske renesanse 

- prepoznaje najvažnije spomenike renesansne umjetnosti u Poljskoj 

PJK SŠ C.1.5.

Analizira promjene u Poljsko-Litavskoj Uniji u 17. stoljeću - od snažne države do krize. 

- predstavlja sukobe pod vladavinom dinastije Vasa 

- određuje ulogu najvažnijih političara 

- karakterizira lik Jana III. Sobieskog 

- ocjenjuje značenje bitke kod Beča za sudbinu Poljsko-Litavske Unije i Europe 

- opisuje i karakterizira Republiku Oba Naroda 

- analizira proces oligarhizacije političkog života uzimajući u obzir strane utjecaje i liberum veto  

- opisuje sarmatizam i stil života poljskog plemstva 

- uspoređuje najvažnije događaje iz poljske i svjetske povijesti 17. stoljeća 

- objašnjava uzroke unutarnjih kriza i gospodarsko stanje 

- navodi opća obilježja barokne arhitekture i umjetnosti te lokalizira najvažnije primjere barokne umjetnosti u Poljskoj 

PREPORUČENI TEKSTOVI ZA 1. RAZRED SREDNJE ŠKOLE:

Bogurodzica;

Gall Anonim, Kronika polska (fragmenti);

Jan Kochanowski, izabrane pjesme: Pieśń IX ks. I, Pieśń V ks. II, psalmi: Psalam 13, Psalam 47, tužaljke: IX, X, XI i XIX;

Odprawa posłów greckich (fragmenti);

Andrzej Frycz Modrzewski, O poprawie Rzeczypospolitej (fragmenti);

Piotr Skarga, Kazania sejmowe (fragmenti);

Jan Chryzostom Pasek, Pamiętniki (fragmenti).

PREPORUČENI INVENTAR IZ PODRUČJA KNJIŽEVNOSTI I UMJETNOSTI ZA 1. RAZRED SREDNJE ŠKOLE:

Književne vrste: drama, epika, filozofski traktat, gavenda, govor, himna, kronika, lirika, memoar, mit, pareneza, pjesma, psalam, publicistika, satira, traktat, tužaljka.

Stil i jezična i stilska sredstva: alegorija, anafora, analogija, antinomija, apostrofa, barbarizam, enumeracija, epitet, groteska, hiperbola, humor, ironija, književna konvencija, kontrast, makaronički stil, makaronizam, neologizam, oksimoron, paradoks, parafraza, perifraza, personifikacija, retoričko pitanje, simbol, sinonim, stilizacija, topos, usporedba, uvjeravanje.

Umjetnost : romanički, gotički, renesansni i barokni stil.

Estetski, filozofski i književni smjerovi i pojmovi : consolatio , epikurizam, eristički trikovi, eristika, jezična retorička sredstva, komičnost, konzervatizam, ksenofobija, liberalizacija, lirizam, manipulacija, megalomanija, reformacija, retorika, sarmatizam, sarmatski mesijanizam, stoicizam, tragizam, uvjeravanje, uzor zemljoposjednika.

A Poljski jezik – recepcija

Odgojno-obrazovni ishodi  

Razrada ishoda 

Odgojno obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda 

PJK SŠ A.2.1. 

Uz povremenu pomoć nastavnika analizira i interpretira pročitani književni tekst (književnost prosvjetiteljstva, romantizma i pozitivizma). 

- uz povremenu pomoć nastavnika sažima pročitani tekst 

- uz povremenu pomoć nastavnika obrađuje pročitane tekstove koristeći odgovarajuću terminologiju, izabire odgovarajuće citate, smješta ih u odgovarajuće vremensko i književno razdoblje, povezuje ih s djelima s kojima se  upoznao u osnovnoj školi 

- uz povremenu pomoć nastavnika interpretira tekst te njegov alegorijski i simbolički sadržaj primjenjujući odgovarajući kontekst (povijesni, književni, politički, kulturni, filozofski, biografski i vjerski) 

- uz pomoć nastavnika razlikuje djela visoke kulture od djela popularne kulture 

- uz povremenu pomoć nastavnika razlikuje tipove rječnika i rječnik koji pripada različitim funkcionalnim stilovima (npr. onaj koji vrednuje od onoga koji ne vrednuje, neutralni rječnik od rječnika s emocionalnom obojenošću, službeni od svakodnevnog) 

- uz pomoć nastavnika objašnjava utjecaj tradicije na tekstove iz kulture 

- uz pomoć nastavnika predstavlja izabrane običaje i elemente poljskog folklora koji se nalaze u obrađivanim književnim tekstovima

Uz pomoć nastavnika sažima, analizira i interpretira književni tekst (alegorijske i simboličke sadržaje) iz razdoblja prosvjetiteljstva, romantizma i pozitivizma koristeći odgovarajući kontekst i znanje o jeziku. 

PJK SŠ A.2.2. 

Određuje najvažniji sadržaj i namjere neknjiževnih, novinarskih, književnih te službenih tekstova (globalno razumijevanje) čak ako ih karakterizira srednje složena leksička i sintaktička struktura. 

- određuje temu i funkciju pročitanog teksta 

- određuje sadržaj i namjere tekstova o općim temama povezanih s privatnom, poslovnom i obrazovnom sferom života 

- u tekstu pronalazi važne činjenice, konkretne informacije i niti, čak i ako su skrivene  

- uglavnom primjenjuje različite strategije koje omogućuju razumijevanje teksta koristeći kontekst, informacije izvan teksta i vlastito opće znanje 

- uz povremenu pomoć nastavnika iščitava obrađene neknjiževne tekstove koristeći odgovarajući kod  

- uz povremenu pomoć nastavnika koristi znanje o jeziku u tumačenju utjecaja teksta na primatelja (rječnik sa značajkama vrednovanja, neutralni rječnik, ekspresionizmi, homonimi, elipse, paradoksi, manipulacije, uvjeravanja, retorički oblici, vrste argumenata i eristički oblici) 

- u svojim argumentacijskim odgovorima pokazuje logiku i dosljednost rasuđivanja 

Uz povremenu pomoć nastavnika obrađuje tekstove (tema, funkcija, namjera) različitih tipova i stilova srednje složene leksičke i sintaktičke strukture, pronalazi odgovarajuće činjenice, informacije i niti, primjenjuje odgovarajući kod i primjenjuje znanje o jeziku. 

PJK SŠ A.2.3. 

Uglavnom ispravno pronalazi konkretne informacije u neknjiževnim, novinarskim, suvremenim književnim i službenim tekstovima (selektivno i detaljno razumijevanje) čak ako ih karakterizira srednje složena leksička i sintaktička struktura. 

- brzo pregledava tekst i u njemu pronalazi potrebne informacije (selekcija) 

- uglavnom ukazuje na konkretne informacije u autentičnim tekstovima napisanim različitim stilovima i oblicima 

- uz povremenu pomoć nastavnika koristi različite strategije koje omogućuju razumijevanje teksta koristeći kontekst, informacije izvan teksta te vlastito opće znanje 

- uz povremenu pomoć nastavnika koristi gramatičko znanje u analizi i interpretaciji obrađivanih tekstova, koristi jezične funkcije u tekstu

Uz pomoć nastavnika u tekstovima srednje složene leksičke i sintaktičke strukture, različite dužine, različitih vrsta, stilova i funkcija uglavnom brzo i ispravno pronalazi konkretne informacije i koristi znanje o jeziku u analizi i interpretaciji tih tekstova. 

PJK SŠ A.2.4. 

Uz pomoć nastavnika analizira i interpretira neknjiževna umjetnička djela. 

- uz povremenu pomoć nastavnika opisuje umjetničko djelo 

- uz povremenu pomoć nastavnika interpretira i analizira umjetničko djelo koristeći odgovarajući kontekst 

Uz pomoć nastavnika opisuje, analizira i interpretira neknjiževno umjetničko djelo. 

PJK SŠ A.2.5. 

Uglavnom određuje teme i namjere te pronalazi konkretne informacije sadržane u novinarskim izjavama, s jasnom strukturom u standardnoj verziji jezika, koje su izgovorene normalnom brzinom u dobrim akustičkim uvjetima. 

- određuje temu poslušane izjave 

- određuje glavne misli sadržane u izravnim i neizravnim usmenim izjavama (iz područja određenih tematskim katalogom) 

- određuje glavne niti rasprave i predavanja o poznatim mu temama i temama povezanim s onime što ga zanima 

- sažima većinu radijskih i televizijskih programa koji ga privatno i/ili poslovno zanimaju, kao i onih koji se odnose na aktualna pitanja ako izjave nisu izgovorene najbržim tempom i ako se eventualno ponove 

- sažima sadržaj svakodnevnih razgovora o temama koje su mu poznate, povezane s poslom, školom, slobodnim vremenom itd. 

Uz pomoć nastavnika sažima i ispravno određuje temu poslušane izjave, određuje glavne misli posredno i neposredno predstavljene u poslušanim tekstovima različite dužine i iz različitih izvora izgovorenih normalnom brzinom i u dobrim akustičkim uvjetima.  

PJK SŠ A.2.6. 

- uz povremenu pomoć nastavnika pronalazi potrebne informacije  

- uz pomoć nastavnika kritički ocjenjuje izvore 

- uz povremenu pomoć nastavnika pronalazi informacije u multimedijalnim izvorima i u znanstvenopopularnoj literaturi

Uz pomoć nastavnika pronalazi odgovarajuće informacije u različitim izvorima i kritički ih ocjenjuje. 

B Poljski jezik – produkcija

PJK SŠ B.2.1. 

Vješto u pismu i tečno u jeziku koristi se službenom i neslužbenom varijantom poljskog jezika uglavnom u skladu sa situacijom služeći se leksikom i gramatičkim strukturama koje odgovaraju razvojnoj dobi učenika.

- u govoru i pismu precizno se služi jezikom prilagođujući stil izjava sugovorniku i adresatu 

- uz povremenu pomoć nastavnika koristi kompenzacijske i korektivne strategije koje olakšavaju razumijevanje i stvaranje usmenih i pismenih izjava 

- ostvaruje jezične funkcije i služi se leksikom i gramatičkim strukturama sukladno svojoj dobi 

- uključuje se u raspravu o temama koje su mu poznate 

- postavlja pitanja o većini stvari povezanih sa svakodnevnim životom i djelovanjem u svojoj sredini te ispravno reagira na pitanja 

- daje informacije o sebi i o temama povezanim s privatnom, obrazovnom i poslovnom sferom života 

- uz povremenu pomoć nastavnika koristi znanja o jeziku, različitosti u sastavljanju složenih izjava, pravila primjene interpunkcije i ortografije u oblikovanju vlastitih izjava 

- koristi pravila jezične etike i jezičnog bontona 

- usmeno karakterizira poljsku umjetnost 18. stoljeća i prve polovice 19. stoljeća 

- u argumentacijskim izjavama primjenjuje logiku i dosljednost rasuđivanja, uz povremenu pomoć nastavnika sastavlja teze i obrazlaže ih uz pomoć odgovarajućih argumenata 

- obrazlaže vlastiti stav  

Uz povremenu pomoć nastavnika tečno usmeno i vješto pismeno stvara logične tekstove različite dužine u skladu sa situacijom ostvarujući odgovarajuće jezične funkcije, služeći se jezikom uglavnom precizno, funkcionalno koristeći znanje o jeziku, jezičnu etiku i jezični bonton, sudjeluje u razgovorima s izvornim govornicima poljskog jezika. 

PJK SŠ B.2.2. 

Kontrolira tijek razgovora. 

- prepoznaje svoje pogreške i ispravlja ih kada ih je svjestan 

- započinje, vodi i završava razgovor (npr. telefonski) te se uz povremenu pomoć nastavnika uključuje u razgovor drugih osoba i aktivno u njemu sudjeluje (ako se on odnosi na teme povezane s privatnom, obrazovnom, poslovnom i društvenom sferom života)

- vodi slobodne razgovore s izvornim govornicima poljskog jezika o brojnim općim temama 

- oblikuje pitanja, odgovore, ocjene, uređuje informacije, obrazloženja, komentare i mišljenja u raspravi 

- uz povremenu pomoć nastavnika na odgovarajući način reagira na implicirana značenja koja prenosi sugovornik (npr. jezičnu agresiju)  

Uz povremenu pomoć nastavnika započinje, vodi i završava razgovor (npr. telefonski) razgovara s izvornim govornicima poljskog jezika o brojnim općim temama.  

PJK SŠ B.2.3. 

Uz povremenu pomoć nastavnika u pismu i govoru tečno izražava svoje mišljenje o određenoj temi. 

- uz povremenu pomoć nastavnika izražava osjećaje i primjereno reagira na takve izjave drugih osoba 

- izražava svoje mišljenje i obrazlaže vlastiti stav 

- uz povremenu pomoć nastavnika objašnjava i argumentira svoje preferencije i svoje gledište predstavljajući prednosti i mane različitih mogućnosti 

- u argumentacijskim izjavama primjenjuje logiku i dosljednost rasuđivanja, izvodi zaključke 

Uz povremenu pomoć nastavnika uglavnom logično i tečno izražava svoj stav i argumentira ga, predstavlja prednosti i mane različitih mogućnosti, izražava osjećaje i izvodi zaključke. 

C Znanje o Poljskoj

PJK SŠ C.2.1.

Zna okolnosti Poljsko-Litavske Unije u 18. stoljeću.  

- opisuje politiku Rusije, Austrije i Pruske prema Poljsko-Litavskoj Uniji 

- karakterizira i ocjenjuje djelovanje Velikog Sejma 

- prikazuje događaje vezane za podjele Poljske, vladavinu Stanisława Augusta Poniatowskog i razloge propasti Poljsko-Litavske Unije 

- predstavlja razvoj kazališta, Komisiju narodnog obrazovanja, Knjižnicu Załuskih  

- uspoređuje najvažnije događaje 

- opisuje postignuća prosvjetiteljstva u Poljsko-Litavskoj Uniji 

- predstavlja istaknute stvaratelje poljskog prosvjetiteljstva i ulogu prosvjetiteljskih institucija 

PJK SŠ C.2.2.

Razumije prilike u Poljskoj u razdoblju sutona Poljsko-Litavske Unije. 

- izvlači zaključke o oružanoj borbi za očuvanje nezavisnosti u drugoj polovici 18. stoljeća 

- predstavlja tijek rata za obranu Ustava 3. svibnja 

- navodi znakove slabljenja suverenosti poljske države nakon Velikog Sejma 

- objašnjava tijek ustanka Tadeusza Kościuszka 

- ocjenjuje osobu Tadeusza Kościuszka kao prvog suvremenog narodnog junaka 

- predstavlja sudbinu Poljskih legija u Italiji i odnos Napoleona prema pitanju Poljske 

- govori o ustanku i sudbini Varšavskog Vojvodstva 

- navodi primjere djelatnosti Poljaka u borbi za očuvanje nezavisnosti Poljsko-Litavske Unije 

- izvodi zaključke iz događaja koji su doveli do pada Poljsko-Litavske Unije 

- ukratko prikazuje prilike u Poljskoj krajem 18. stoljeća 

PJK SŠ C.2.3.

Zna položaj Poljaka u vrijeme narodnih ustanaka.

- karakterizira odluke Bečkog kongresa

- objašnjava uzroke izbijanja ustanaka, njihov tijek i posljedice

- predstavlja glavne krugove Velike emigracije

- karakterizira položaj Poljaka pod stranom vladavinom i metode djelovanja stranih vlasti – rusifikaciju, germanizaciju

- opisuje i povezuje uzroke i posljedice revolucije na području Poljskog Kraljevstva

- imenuje najvažnije političare  

- karakterizira proces oblikovanja suvremene nacionalne svijesti Poljaka  

- uočava značaj jezika, vjere i obrazovanja kao elemenata održavanja nacionalne svijesti Poljaka  

PREPORUČENI TEKSTOVI ZA 2. RAZRED SREDNJE ŠKOLE:

Ignacy Krasicki, Hymn do miłości ojczyzny;

Stanisław Staszic, Przestrogi dla Polski (fragmenti);

Adam Mickiewicz, Oda do młodości, odabrane balade (Romantyczność), odabrani soneti iz ciklusa Sonety krymskie i druge pjesme, Konrad Wallenrod (fragmenti), Dziady IV. dio (fragmenti), Dziady III. dio (fragmenti);

Juliusz Słowacki, Kordian (fragmenti), odabrane pjesme: Grób Agamemnona (fragmenti), Testament mój;

Cyprian Norwid – odabrane pjesme: Fortepian Szopena;

Aleksander Fredro, Śluby panieńskie;

Bolesław Prus, Lalka (fragmenti);

Henryk Sienkiewicz, Potop (fragmenti);

Eliza Orzeszkowa, Nad Niemnem;

Adam Asnyk, odabrane pjesme;

Maria Konopnicka, odabrane pjesme.

PREPORUČENI INVENTAR IZ PODRUČJA KNJIŽEVNOSTI I UMJETNOSTI ZA 2. RAZRED SREDNJE ŠKOLE:

Književne vrste: balada, erotska pjesma, esej, legenda, novela, oda, pjesnička oporuka, pjesnički roman, povijesni roman, programski manifest, publicistika, romantična drama, silabotonička pjesma, sonet.

Stil i jezična i stilska sredstva: apostrof, arhaizacija, didakticizam, dvosmislenost izjava, elipsa, ezopijski jezik, fantastika, glasovna instrumentacija, glorifikacija, heroizam, inverzija, jezična stilizacija, komizam, mitizacija, motivi prostora, putovanja, putnika, domovine, non osmnis moriar , hodočasnika i ljubavi, patos, pjesničke slike, pjesnički jezik, poanta, povijesni kostim, realizam, satira;

sintaktički paralelizam, sociolekt.

Umjetnost : klasicizam, sentimentalizam, rokoko, romantizam.

Estetski, filozofski i književni smjerovi i pojmovi : ambivalentnost, emocionalizam, empirizam, fantastika, generički sinkretizam, historicizam, ideja poljskosti, iracionalizam, klasicizam, liberalizam, ljudska prava, makijavelizam, martirologija, materijalizam, mesijanizam, metafizika, nacionalna mitologija, nacionalni mit, narod, narodni moral, orijent, otvorena kompozicija, domoljublje, pozitivna filozofija, prometejsko stajalište, racionalizam, realizam, rokoko, romantična ljubav, romantični junak, romantični ljubavnik, romantizam, scijentizam, sentimentalizam, simbolika, svjetonazor, tradicija, tragičan izbor, univerzalizam, utilitarizam, valenrodizam, vajdelota, vinkelriedizam.

PREPORUČENI JEZIČNI INVENTAR ZA 1. I 2. RAZRED SREDNJE ŠKOLE:

Deklinacija imenica, pridjeva i zamjenica – padeži u jednini i množini prema uzoru na muške, ženske, srednje i miješane deklinacije, npr. piękni kierowcy ; deklinacija imenica s proširenom osnovom; deklinacija poljskih vlastitih imena; deklinacija zamjenica żaden i każdy ; deklinacija glavnih i rednih brojeva – padeži u jednini i množini.

Infinitiv (npr. chwalić się) , rekcija glagola (npr. obawiać się przyszłości) , osnova sadašnjeg i prošlog vremena (npr. od glagola wspominać ); tri konjugacije; svršeni i nesvršeni vid glagola; aktivno i povratno glagolsko stanje: izjavni način (sadašnje vrijeme nesvršenih glagola, perfekt i futur svršenih i nesvršenih glagola), zapovjedni način kao želja, molba, ublažena zapovijed; pogodbeni način; bezlične forme; glagoli pokreta; radni i trpni glagolski pridjevi, sadašnji i prošli glagolski prilozi; konjugacija glagola u aktivnom, pasivnom i povratnom stanju.

Stupnjevanje pridjeva; tvorba i stupnjevanje priloga; nazivi stanovnika kontinenata, država, gradova te tvorba pridjeva od tih naziva; ženski nazivi; pridjevi tvoreni od imenica (uvod), nazivi radnje, nazivi apstraktnih osobina (uvod), umanjenice (uvod).

Jednostavne rečenice: izjavne, zapovjedne i upitne rečenice (pitanje za razrješenje, rečenice započete česticom s mogućnošću izostavljanja čestice, pitanje za informaciju, pitanja u upravnom i neupravnom govoru).

Izražavanje dijelova jednostavnih rečenica: subjekt izražen nominativom imenice, pridjeva, broja; subjekt izražen genitivom imenice, pridjeva, zamjenice i broja; izražavanje predikata (glagolski predikat, imenski predikat s predikativom izraženim u nominativu i instrumentalu; izravni objekt izražen akuzativom, genitivom, genitivom nakon niječnih imenica, instrumentalom; neizravni objekt s prijedlozima, atribut izražen pridjevom, imenicom, brojem, imenicom s prijedlogom kao definiranje imenice; red atributa izraženog pridjevom; priložna oznaka mjesta, načina, namjere, uzroka, dopuštanja, pogodbe, stupnja i količine kao definiranje imenice.

Dvostruka i višestruka negacija u jednostavnoj rečenici, red negacije i višestruke negacije; zamjenica się u povratnoj i bezličnoj funkciji.

Složene rečenice: nezavisnosložene rečenice i njihove transformacije, zavisnosložene subjektne, objektne, atributne, priložne rečenice vremena i mjesta, načina, stupnja i količine, uzroka, namjere, pogodbene rečenice; višestruko složene rečenice; sintaktičke transformacije složenih rečenica.

Sredstva koja određuju koherentnost teksta (veznici, odnosne zamjenice), rečenični ekvivalenti.

A Poljski jezik – recepcija  

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

PJK SŠ A.3.1.