1. UVOD

Soja je jedna od najznačajnijih ratarskih kultura u svijetu jer je njezino zrno glavni izvor proteina, ulja, ugljikohidrata i minerala značajnih za prehranu ljudi i hranidbu životinja. Oko pedeset zemalja diljem svijeta uzgaja soju, a vodeći svjetski proizvođači su SAD, Brazil, Argentina, Indija i Kina. Prema izvješćima FAO-a, svjetska proizvodnja soje iznosi oko 121 milijun ha s prosječnim prinosom od 2,75 t/ha.

Veliko značenje soje proizlazi iz činjenice da su trećina svjetskih jestivih ulja i dvije trećine proteina dobiveni iz soje. Soja kao leguminoza u simbiozi s bakterijama na korijenu biološkom fiksacijom obogaćuje tlo dušikom, smanjujući potrebne količine mineralnog dušika čime se pridonosi očuvanju tala i smanjenju ugljičnog otiska proizvodnje.

Kako svjetska potražnja za sojom raste, proizvođači moraju premostiti ograničenja proizvodnje soje, kao što su niski prinosi, zahtjevi za herbicidima, osjetljivosti na bolesti i prilagodljivosti na vremenske uvjete.

U procesu prilagodbe agrarne politike Republike Hrvatske standardima Europske unije, te zbog globalnih klimatskih promjena javlja se potreba za zamjenom proizvodnje klasičnih ratarskih kultura sa drugim ratarskim kulturama, a naročito sojom. Na temelju kalkulacija troškova proizvodnje soje na području Istočne Hrvatske, Jukić i sur. (2007.) navode da financijski rezultat proizvodnje soje na tri i više hektara pokazuje rentabilnost. Prema FAO podacima u Hrvatskoj postoji trend povećanja površina zasijanih sojom pa je tako u 2002. godini soja bila zasijana na 47.897 ha dok je 2022. godine zasijana na 90.670 ha čime je soja postala treća kultura u Hrvatskoj prema sjetvenim površinama.

Prema svemu navedenom proizvodnja soje u Hrvatskoj ima realnu daljnju mogućnost rasta i na preko 100.000 ha. Prosječni prinos soje u Hrvatskoj u 2023. godini je iznosio 2,77 t/ha (FAOSTAT, 2024.), a niski prosječni prinosi soje su rezultat nepoznavanja tehnologije na obiteljskim gospodarstvima, korištenje necertificiranog sjemena, zabrana korištenja aktivnih tvari i klimatske promjene.

Značenje proizvodnje soje je prepoznato potpisivanjem međunarodnoga projekta Deklaracije Dunav soja i provedbom programa Ministarstva poljoprivrede o sufinanciranju analiza sjemena soje na prisutnost GMO-a.

Jedan od velikih problema u proizvodnji soje je postizanje visokih prinosa zrna i očuvanje istog u žetvi. U ovom trenutku sa gledišta dobre agronomske prakse i pravilne proizvodnje sjemena može se reći kako je u proizvodnom procesu soje vrlo važna karika upotreba certificiranog sjemena. Sjetva certificiranog sjemena i dalje ostaje jedina garancija visokih prinosa jer je takvo sjeme sigurno te da je bez karantenski štetnih organizama i bolesti.

Korištenje necertificiranog sjemena zasigurno je jedan od bitnih razloga ukupno niske razine domaće proizvodnje, a prinosi su niži nego u razvijenim zemljama. Osim prehrambene sigurnosti koju imamo zbog svog sjemena, domaće sjeme je i čuvar cijene sjemena jer je ono povoljnije od sjemena iz uvoza kao i to da su domaće sorte najbolje prilagođene okolinama u kojima su stvorene.

Upotrebom certificiranog sjemen soje jamči se sigurnost same proizvodnje i predstavlja prehrambenu neovisnost koja se pokazala bitna u doba pandemije kada je došlo do restrikcija kolanja roba, a države su morale zaštititi vlastite interese, a isto je bilo i zbog rata u Ukrajini.

2. PRAVNA OSNOVA

Program potpore sjetve certificiranog sjemena soje za 2025. godinu (u daljnjem tekstu: Program) donosi se na temelju članka 8. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“, br. 110/21) i članka 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 118/18, 42/20, 127/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22).

Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. prosinca 2013.), Uredbom Komisije (EU) 2019/316 оd 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51I , 22. veljače 2019.) i Uredbom Komisije (EU) 2024/3118 od 10. prosinca 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L, 13. prosinca 2024.)

3. TRAJANJE PROGRAMA

Program se provodi u 2025. godini.

4. CILJ PROGRAMA

Cilj Programa je pružiti financijsku potporu proizvođačima koji vrše sjetvu sa certificiranim sjemenom soje kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Potporom iz ovoga Programa nastoji se nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje u dijelu sjetve certificiranim sjemenom, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača.

5. MJERA U PROVEDBI PROGRAMA

Program će se provoditi kroz mjeru potpore male vrijednosti poljoprivrednim proizvođačima koji su plodoredom na svome gospodarstvu osigurali sjetvu soje u godini podnošenja zahtjeva za potporu iz ovoga Programa.

6. KORISNICI POTPORE

Prihvatljivi korisnici potpore iz ovoga Programa su proizvođači koji uzgajaju soju zasijanu sa certificiranim sjemenom soje, a koji su:

- upisani u Upisnik poljoprivrednika

- imaju evidentirane poljoprivredne površine pod sojom u ARKOD sustavu na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu.

7. OBVEZE KORISNIKA POTPORE

Korisnici potpore dužni su u godini podnošenja zahtjeva za potporu iz ovoga Programa plodoredom na svom gospodarstvu osigurati sjetvu s certificiranim sjemenom soje.

8. OPIS POTRORE I PRIHVATLJIVI HEKTARI

Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se za poljoprivredne površine na kojima korisnik u 2025. godini uzgaja soju, a prema podacima s podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za 2025. godinu. Osnova za izračun potpore temelji se na prihvatljivim površinama.

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva za potporu iz ovoga Programa (u daljnjem tekstu: Zahtjev) koji zadovoljavaju kriterije za potporom, utvrdi da je ukupni iznos Zahtjeva veći od iznosa osiguranog u proračunu iz točke 10. ovog Programa, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti.

Na temelju dostavljene dokumentacije, podataka iz dostupnih registara i za ovu svrhu zatraženih podataka iz drugih registara obavlja se administrativna obrada zahtjeva za potporu.

9. IZNOS POTPORE

Jedinični iznos potpore u pogledu zasijanih površina s certificiranim sjemenom soje iznosi do 50 eura/ha. Minimalna površina za potporu iznosi 1,0 ha.

10. PRORAČUN ZA PROVEDBU PROGRAMA

Ukupna sredstva za provedbu ovoga Programa iznosi 4.500.000,00 eura i osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske unutar razdjela 060 Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo poljoprivrede).

11. PROVEDBA PROGRAMA

Provedba ovoga Programa propisati će se Pravilnikom, a provoditi će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja).

Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.  

KLASA: 320-20/25-05/1

URBROJ: 525-06/235-25-1

Zagreb , 05. veljače 2025.