Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET HEBREJSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Hebrejski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Hebrejski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnovne i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET HEBREJSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Židovstvo ima bogatu tradiciju, ima puno običaja, no temeljni stup židovske nacionalne manjine i židovskog identiteta jest hebrejski jezik.
Predmet Hebrejski jezik i kultura namijenjen je pripadnicima židovske nacionalne manjine i svima koji ga žele učiti. Ovaj predmet omogućava djeci koja žive u kulturalnoj i višeetničkoj zajednici cjelovitije učenje o zavičaju, kulturi i običajima židovskog naroda, a u cilju boljega razumijevanja sebe i vlastitoga identiteta te upoznavanja i poštovanja drugih, što je od iznimne važnosti za izgradnju višekulturalnoga društva.
Učenje i poučavanje hebrejskog jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika, njegovom sudjelovanju u brojnim aktivnostima (učenje, društvene i kulturno-umjetničke aktivnosti itd.) te time obogaćuje učenika na osobnoj razini i na razini kulture i u konačnici društva u cjelini.
Učeći se od najranije dobi štovanju drugih zajednica u svojoj okolini, djeca se uče skladnomu životu s drugima. Svrha takva pristupa kurikula predmeta Hebrejski jezik i kultura je očuvanje i izgradnja nacionalnoga i kulturnoga identiteta te oblikovanje zrele, odgovorne, cjelovite osobe pozitivno usmjerene prema društvu i kulturi. Da bismo uistinu mogli razumjeti druge, prije svega moramo dobro poznavati i razumjeti vlastitu kulturu i vlastiti identitet. Tako potičemo i stalno preispitujemo vlastite stavove i pogled na svijet, odnosno gledanje iz perspektive drugih i drugačijih.
Jezik i kultura neodvojivi su ljudskomu rodu. Jezikom komuniciramo, izražavamo stavove i pripadnost te usvajamo nova znanja. Kultura je nematerijalna kategorija koja nosi obilježja sredine u kojoj živimo, njezine povijesti, tradicije, običaja i vjerovanja.
Osim jezikoslovlja predmet Hebrejski jezik i kultura uključuje i stjecanje znanja o Židovima i njihovoj kulturi u širemu smislu (povijesti, kulturnoj i prirodnoj baštini, ali i suvremenome životu), što će doprinijeti boljemu razumijevanju vlastitoga nacionalnog identiteta i razvijanju osjećaja pripadnosti. Vrlo je važno očuvati vlastiti kulturni identitet koji svaki narod i zemlju čini jedinstvenom i prepoznatljivom u svijetu.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja
Osnovna načela poučavanja nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Učenik:
1. Razvija ljubav prema hebrejskom jeziku te poštuje, njeguje i unaprjeđuje, kako kulturnu baštinu i vlastiti jezični, kulturni i nacionalni identitet, tako i vrijednosti različitih jezičnih i kulturnih zajednica te se osposobljava za život u multikulturnom društvu.
2.Usvaja gramatička, i pravopisna pravila i vlada jezikom radi sporazumijevanja u različitim komunikacijskim situacijama putem različitih medija i u različite svrhe.
3. Stječe naviku i potrebu za čitanjem radi učenja i uživanja, samostalno tumači i vrednuje različite umjetničke i neumjetničke tekstove, kritički promišlja o različitim informacijama i sadržajima, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost te namjeru autora, njeguje i razvija etičke i estetske vrijednosti.
4. Stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, teorijska znanja o jeziku i pravopisu uspješno primjenjuje u praksi, kreativno se izražava, razvija i njeguje stvaralački, istraživački i kritički duh.
5. Preuzima odgovornost za svoje usmeno i pisano izražavanje i odgovornost za svoje učenje, samostalno rješava probleme i donosi odluke, primjenjuje stečena znanja i vještine u novim situacijama, poduzetan je te spreman na suradnju i timski rad.
B.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Hebrejski jezik i kultura jesu osposobiti učenika za samostalnu komunikaciju. Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i uporabe strategija za usvajanje znanja o jeziku razvijajući okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu.
Uz to, učenici uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost i osebujnost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturalnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
Učenici:
1. pisanim i usmenim izražavanjem komuniciraju služeći se hebrejskim jezikom i pismom,
2. upoznaju, njeguju, čuvaju i promiču kulturu kao dio nacionalnoga i kulturnoga identiteta na djelima hebrejske književnosti, kazališne i filmske umjetnosti te ostalim umjetničkim ostvarenjima, čime pridonose različitosti višekulturalne sredine u kojoj žive,
3. upoznaju, proučavaju i čuvaju materijalnu i nematerijalnu baštinu svoga naroda što doprinosi izgradnji osobnoga identiteta,
4. kreativno se izražavaju likovnim, glazbenim i književnim stvaranjem, iskazuju svoj doživljaj umjetničkih djela čime izgrađuju otvoreni duh za razumijevanje različitih kultura i načina života.
C.STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULA
Kurikul nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura po Modelu C podrazumijeva učenje o vlastitoj kulturi koje stvara temelje za njegovanje kulturnih različitosti. Bitna odrednica ovoga područja jest da i djeca pripadnika većinskoga naroda uče o manjinskim kulturama kao dijelu zajedničke kulturne baštine. Unutar područja kurikula razvijaju se vještine izražavanja, kritičkoga mišljenja, kreativnosti te sporazumijevanja i međuljudskoga djelovanja. Jezičnom se komunikacijom izražava kulturno naslijeđe i prenosi kultura življenja, razmjenjuju se ideje, mišljenja i osjećaji te vrijednosti, norme i običaji židovske zajednice.
Odgojni sadržaji i njihova povezivanje s obrazovnim temama podupiru izgradnju nacionalnoga identiteta učenika. Učeći o svojim korijenima, učenici uče cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštovanje drugih naroda. Međukulturalno obrazovanje teži razvijanju održivoga načina života u višekulturalnome društvu izgradnjom razumijevanja, uzajamnoga poštovanja te dijaloga među pripadnicima različitih kultura.
Kurikul predmeta Hebrejski jezik i kultura strukturiran je u tri domene:
a.Slušam i govorim
b.Čitam i pišem
c.Moj identitet
a.slika:Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura
Domene Slušam i govorim, Čitam i pišem te Moj identitet zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja, pogleda na svijet te razvijaju sposobnost gledanja iz perspektive drugih i drugačijih. Takva sposobnost ne razvija se intuitivno, ona se uči i stječe. Upoznavanje kulture Židova i njihovih kultura i običaja, otvaranje komunikacije, izgradnja odnosa s drugima te razvijanje svijesti da je izgradnja zajednice u kojoj živimo jedino moguća uz uključivanje svih njezinih sudionika nužna je ne samo radi poticanja procesa uspostave povjerenja među pripadnicima različitih etničkih skupina, već i kao priprema za život u višekulturnoj Europi.
Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.
Odabirom nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura učenicima se pruža mogućnost da primjenom novih medija doživljaj čitanja produbljuju, dijele i dalje kreativno razvijaju. Kao aktivni sudionici učenici odabiru sadržaje o kojima žele više doznati (npr. kultura, blagdani i običaji u lokalnoj zajednici) i na taj način stječu ključne kvalifikacije kao što su kompetencija čitanja, govora i medijska kompetencija, koje su izuzetno značajne za aktivno sudjelovanje u društvu. Novim metodama povećava se interes i motivacija učenika, ostvaruje kvalitetnija nastava u kojoj učenici i učitelj stvaraju interaktivan i suradnički odnos zasnovan na konstruktivizmu obzirom učenici samostalno stječu vlastito znanje na temelju prethodnih iskustava i vlastitih mogućnosti.
Nematerijalna kulturna baština koju čuvamo i njegujemo te prenosimo na učenike obuhvaća razne oblike i pojave stvaralaštva, a osobito jezik, govor i usmenu književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda i običaja, kao i drugih tradicionalnih pučkih vrjednota, umijeća i obrta. Tradicijska kultura neprocjenjiv je dio sveukupne kulture svakoga naroda, stoljećima očuvana i njegovana na istome mjestu na kojemu je i nastala.
a.Slušam i govorim
Jezik je najvažnije, najopćenitije primjenjivano oruđe kojim raspolažu jezične zajednice i svaki pojedinac zasebno. Smisao je njegova postojanja komunikacija, stoga treba biti razumljiv, ustaljen. Hebrejski književni jezik nije identičan svakidašnjemu govoru.
Svrha je domene Slušam i govorim samostalna verbalna komunikacija hebrejskim standardnim jezikom. Učenici se osposobljavaju za uspješno služenje književnim jezikom u različitim vidovima njegove usmene uporabe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornika, slušatelja, sugovornika. Ovladavanjem osnovnim zakonitostima hebrejskoga jezika potiče se ljubav prema materinskomu jeziku, potreba njegova njegovanja i unaprjeđivanja kao i razumijevanje važnosti književnoga jezika za život židovske zajednice i nacionalne manjine, ali i osobni razvoj učenika. Nastava jezika, ovladavanje pravogovornom i pravopisnom normom u funkciji je osposobljavanja učenika za pravilnu komunikaciju suvremenim hebrejskim jezikom. Učenik doživljava jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju. Svoje znanje čovjek tradicionalno prenosi jezikom. Tako svaka nova generacija prima znanja o prošlim generacijama stvarajući svijest o budućima. Kod učenika se na taj način izgrađuje jezična tolerancija i oblikuje mišljenje o govoru mržnje kao negativnoj pojavi u društvu.
b.Čitam i pišem
Domena Čitam i pišemtemelji se na književnome tekstu. Kao stvaralačka jezična djelatnost, književnost je sastavni dio svakodnevnoga života.
Svrha ove domene je upoznati učenike s književnim stvaralaštvom židovskih književnika, poticati stvaralaštvo na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva te samostalna pisana komunikacija hebrejskim standardnim jezikom i hebrejskim pismom. Učenici se osposobljavaju za uspješno služenje književnim jezikom u različitim vidovima njegove pisane uporabe.
Osim razvijanja čitalačke sposobnosti, sposobnosti interpretacije i vrednovanja književnoga teksta, cilj je i razvoj kreativne neverbalne komunikacije, kritičkoga mišljenja i stvaralaštva Usavršavanjem tehnike čitanja i poticanjem pozitivnoga odnosa prema čitanju, učenici razvijaju razumijevanje, vrednovanje i tumačenje različitih autorskih tekstova židovske nacionalne književnosti, njihovo interpretiranje te izražavanje vlastitih stavova i razmišljanja. Čitanje tekstova na materinskome jeziku, osim što obogaćuje duh i rječnik, pozitivno utječe na stav učenika prema čitanju općenito. Upoznavanjem učenika s književnim stvaralaštvom židovskih književnika razvija se osobni i nacionalni kulturni identitet što doprinosi razumijevanju općeg kulturnog naslijeđa.
c.Moj identitet
Svrha je ove domene omogućiti učeniku upoznavanje obilježja svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojemu živi te Države Izrael. Učenikovo iskustvo polazište je za izbor sadržaja i metoda u oblikovanju nastave. Aktivnim sudjelovanjem, stvaranjem i odgovorom na umjetnost, učenik izražava svoje stavove, kritičko mišljenje, iskustva i osjećaje. Učenik stječe spoznaje o uzrocima i posljedicama vremena i prostora na običaje i način života, a proučavanjem umjetničkih djela nacionalne kulture razvija estetsku zrelost i kritičnost. Učenik proučava, istražuje, upoznaje i opisuje povijesne i važne ličnosti, razdoblja i događaje te upoznaje geografska obilježja i prirodnu raznolikost Države Izrael. Integrirani pristup nastavi omogućava upoznavanje i prihvaćanje sebe kao pojedinca s određenim identitetom u interakciji s okolinom te razvija spremnost za izazove koje donosi život u višekulturalnoj zajednici i Europi bez granica. Duhovne, moralne, umjetničke i znanstvene djelatnosti nekoga društva ili razdoblja omogućavaju učenicima prihvaćanje i čuvanje kulturnih vrijednosti i narodnih običaja Židova u cilju razumijevanja i poštovanja drugih kultura. Odabrane teme omogućavaju razvoj cjelokupne osobe i shvaćanje pojma - živjeti različitosti.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici u fizičkome i digitalnome okružju.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
U tablicama su odgojno-obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom – HEBJK. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ ako je riječ o ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o ishodima u srednjoj školi. Nakon toga slijedi oznaka domene, na primjer A., zatim brojčana oznaka razreda i na kraju redni broj ishoda unutar domene.
OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE
HEBJK OŠ Hebrejski jezik i kultura, osnovna škola
HEBJK SŠ Hebrejski jezik i kultura, srednja škola
A. Domena A. Slušam i govorim
B. Domena B. Čitam i pišem
C. Domena C. Moj identitet
A 1. Domena A. Slušam i govorim, prvi razred
A 1.1. Domena A. Slušam i govorim, prvi razred, prvi ishod
Objašnjenje:
HEBJK OŠ A. 1. 1. – Hebrejski jezik i kultura, Osnovna škola, Domena A. (Slušam i govorim ), prvi razred, prvi ishod
HEBJK SŠ A. 2. 1. – Hebrejski jezik i kultura, Srednja škola, Domena A. (Slušam i govorim ), drugi razred, prvi ishod
Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Hebrejski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja.
Ishodima se odgovara na najvažnije pitanje u cijelome odgojno-obrazovnom procesu: što učenici znaju, što mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u određenome organizacijskom području.
Ishodi se određuju kao znanje, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja. Oni iskazuju što se od učenika očekuje u određenoj predmetnoj domeni te pojedinoj godini poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinoga ishoda.
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, ali na različitoj razini usvojenosti.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četirima kategorijama (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i izvrsna). U ovome dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti „dobar“.
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 1. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
–povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
–povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
–odgovara na pitanja razumijevanja (ken, lo)
–češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 1. 2.
Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući hebrejski sustav glasova.
–ponavlja izgovor riječi i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu
–uz čestu pomoć učitelja ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama
OŠ HEBJK A. 1. 3.
Učenik upotrebljava učestale riječi oponašajući hebrejski sustav glasova.
–izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju slikovnoga i slušnoga poticaja
–uz čestu pomoć učitelja izgovara neke učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove
OŠ HEBJK A. 1. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
–upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce
–pozdravlja, predstavlja se, pita za ime
–čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje
–uz čestu pomoć učitelja upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca
OŠ HEBJK A. 1. 5.
Učenik preslikava jednostavne učestale riječi.
–preslikava ključne riječi kako bi razvio grafomotoriku (u smislenim aktivnostima, npr. izrada rječnika, jednostavne čestitke i sl.)
–uz čestu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno preslikava riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), školski pribor i učionica, brojevi, boje, igračke, dani u tjednu, godišnja doba, obitelj, životinje, posebni datumi i sl.
Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje i dr.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 1. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
–piše velikim tiskanim hebrejskim slovima
–prepisuje rečenice, kraće tekstove
–poštuje pravopisnu normu
Napomena: Ovladavanje hebrejskim tiskanim slovima može biti odgođeno za drugi razred osnovne škole na temelju samostalne procjene učitelja.
◊uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku
OŠ HEBJK B. 1. 2.
Učenik prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi.
–povezuje grafijsku sliku riječi (čiji je izgovor jednak ili vrlo sličan pisanome obliku) sa slikovnim prikazom
–povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom
–češće reagira neverbalno nego verbalno.
–uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi
OŠ HEBJK B. 1. 3.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođene tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga hebrejskog jezika.
–prepoznaje oblik riječi u odabranome tekstu
–odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome interesu
–uz čestu pomoć učitelja prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
OŠ HEBJK B. 1. 4.
Učenik preslikava slova hebrejske abecede.
–preslikava slova hebrejske abecede prema predlošku
–uz čestu pomoć točno i uredno preslikava većinu jednostavnih i neka složena slova hebrejske abecede
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 1. 1.
Učenik uočava međukulturna iskustva u poznatome kontekstu te prepoznaje osnovne činjenice i obilježja židovske kulture.
–uočava židovska imena vršnjaka
–prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava i načina obilježavanja blagdana (Roš hašana , Jom kipur, Sukot, Hanuka, Purim, Pesah, Šavuot, židovski nacionalni praznici)
–prepoznaje naziv Države Izrael i gradove u njoj
–prepoznaje i pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, slikovnice i sl.)
–uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) upozorava na uočavanje međukulturalnoga iskustva u poznatim situacijama te povremeno prepoznaje osnovne činjenice i obilježja židovske kulture
OŠ HEBJK C. 1. 2.
Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.
–pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na hebrejskome jeziku
–ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini
–izražava zahvalu i molbu
–oponaša neverbalne znakove
–uz čestu pomoć učitelja reagira (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) u pojedinim situacijama
OŠ HEBJK C. 1. 3.
Učenik pokazuje zanimanje za upoznavanje židovske kulture.
–pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu
–postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na hebrejskome ili hrvatskome jeziku
–uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) reagira na prigodne sadržaje, aktivnosti i zadane upute te povremeno postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima
OŠ HEBJK C. 1. 4.
Učenik prepoznaje i reagira na primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim kontekstima.
–uočava primjere uključivanja i/ili izoliranja drugih i drugačijih u situacijama iz svakodnevnoga života u fizičkome i digitalnome okružju
–prepoznaje svoju ulogu i posebnost, ulogu i posebnost drugih te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i doprinosi
–uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) upozorava na uočavanje primjera prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
b.slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
2. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 2. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
–povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
–povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
–odgovara na pitanja razumijevanja (ken, lo)
–češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 2. 2. Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući hebrejski sustav glasova.
–ponavlja izgovor riječ i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu
–uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama
OŠ HEBJK A. 2. 3.
Učenik upotrebljava učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući hebrejski sustav glasova.
–izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i nize riječ i u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
–uz čestu pomoć učitelja izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz čestu pomoć
OŠ HEBJK A. 2. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
–koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
–predstavlja drugoga, predstavlja sebe, ostavlja pitanja (kratka pitanja), daje odgovore na njih, daje upute
–uz čestu se pomoć koristi dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, obitelj, životinje, tijelo, odjeća i obuća, dani u tjednu, godišnja doba, hrana i piće, drugi i drugačiji, posebni datumi.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura, hebrejski alfabet) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 2. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
–piše tiskanim (započinje i pisanim) hebrejskim slovima
–prepisuje rečenice, kraće tekstove
–uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku, izrađuje popis za kupovinu i popis želja
OŠ HEBJK B. 2. 2.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođeno tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga hebrejskog jezika.
–prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
–prepoznaje oblik riječi u odabranome tekstu
–uz pomoć učitelja odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome interesu
OŠ HEBJK B. 2. 3.
Učenik prepisuje jednostavne učestale riječi te kratke i jednostavne rečenice.
–prepisuje ključne riječi i rečenice (u smislenim aktivnostima)
–uz čestu pomoć uglavnom točno i uredno i uz više vremena prepisuje riječi i rečenice
OŠ HEBJK B. 2. 4.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik jednostavnih učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu.
–prepoznaje zapisanu ključnu riječ na temelju izgovorene riječi
–uz čestu pomoć učitelja prepoznaje pisani oblik dijela učestalih ključnih riječi
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 2. 1.
Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja Države Izrael.
–prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
–navodi primjere riječi iz hebrejskog jezika koje su kulturno uvjetovane
–prepoznaje najpoznatija obilježja Države Izrael i njene nacionalne simbole
– ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
–prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji u svojoj svakodnevici te svakodnevici vršnjaka u Državi Izrael
–ponavlja premjerene vrste književnih tekstova (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme i sl.)
–pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. priče, bajke, basne i sl.)
–uz čestu pomoć učitelja i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja Države Izrael te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku
OŠ HEBJK C. 2. 2.
Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
–prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja i komunikacije na stranome i materinskome jeziku
–koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini
–izražava ispriku
–navodi i imenuje sudionike međukulturalnoga susreta
–uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturalnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
–uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
OŠ HEBJK C. 2. 3.
Učenik otvoreno i radoznalo reagira na strane i nerazumljive sadržaje.
–u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost
–postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na hebrejskome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima
–zanima se za svakodnevicu vršnjaka u Državi Izrael
–uz čestu pomoć učitelja reagira na lingvističke i kulturne sadržaje te poticaje na hebrejskome jeziku
OŠ HEBJK C. 2. 4.
Učenik uočava konkretne primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u različitim kontekstima.
–izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama u fizičkome ili digitalnome okružju
–prepoznaje potrebu za prihvaćanjem različitosti između sebe i drugih
◊uz čestu pomoć učitelja prepoznaje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama
OŠ HEBJK C. 2. 5.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
–prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
–prepoznaje folklorne elemente interijera
–prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
–posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
–njeguje običaje (Roš hašana, Jom kipur, Pesah, sinagoge i dr.)
–uz pomoć učitelja izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
c.slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 2. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
3. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 3. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
–povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
–povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
–odgovara na pitanja razumijevanja (ken, lo)
–češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 3. 2.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
–pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
–slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje i zapisuje slova jasne veze između izgovora na hebrejskome i hrvatskome jeziku, poneka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
OŠ HEBJK A. 3. 3.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
–neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i slično)
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK A. 3. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
–postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
–uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje jednostavne rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, dom, dijelovi dana, kućanski poslovi, priroda, vrijeme, slobodno vrijeme, drugi i drugačiji, pomoć drugomu, posebni datumi i dr.
Funkcije: opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje, vremena, prirode, doma); postavljanje pitanja, imenovanje; poželjeti dobrodošlicu; predstavljanje sebe; što i kako učimo i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 3. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
–piše pisanim hebrejskim slovima
–prepisuje rečenice, kraće tekstove
–popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
–uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku
OŠ HEBJK B. 3. 2.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
–neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i slično)
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK B. 3. 3.
Učenik naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
–povezuje pisani i govoreni oblik riječi u rečeničnome nizu
–čita naglas, pojedinačno i u skupini
–uz čestu pomoć učitelja naglas čita rečenice s jednostavnijim poznatim riječima
OŠ HEBJK B. 3. 4.
Učenik piše jednostavne rečenice.
–piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriče , dovršavanje rečenice i sl.)
–uz čestu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 3. 1.
Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja Države Izrael.
–prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
–prepoznaje obilježja Države Izrael i njene nacionalne simbole
–ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
–prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji u svojoj svakodnevici te u svakodnevici vršnjaka u Izraelu i drugim kulturama
–pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. priče, bajke, basne i sl.)
–uz čestu pomoć učitelja i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja Države Izrael te uz pomoć učitelja ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku
OŠ HEBJK C. 3. 2.
Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturalnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
–prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku
–koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje i oslovljavanje
–predstavlja osobe u poznatome kontekstu na formalnoj razini
–izražava ispriku
–navodi i imenuje sudionike međukulturalnoga susreta
–uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturalnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
–uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome jeziku) reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike; navodi kontekst doživljenoga međukulturalnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
OŠ HEBJK C. 3. 3.
Učenik uočava konkretne primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u različitim kontekstima.
–izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama u fizičkome i digitalnome okružju
–prepoznaje potrebu za prihvaćanjem različitosti između sebe i drugih
–uz čestu pomoć učitelja prepoznaje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama
OŠ HEBJK C. 3. 4.
Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja Države Izrael s vlastitom kulturom.
–ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
–izdvaja prepoznatljiva obilježja Države Izrael
–opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u Državi Izrael i uspoređuje ih s onima u Republici Hrvatskoj
–uz čestu pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima; imenuje osnovna obilježja Države Izrael
OŠ HEBJK C. 3. 5.
Učenik prepoznaje i oponaša ključne obrasce uljudnoga ponašanja u međukulturalnim susretima.
–uočava i primjenjuje uobičajene društvene obrasce ponašanja u javnosti
–oponaša primjere uljudnoga načina ophođenja prema drugima
–uz čestu pomoć učitelja uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene obrasce uljudnoga ponašanja u javnosti
OŠ HEBJK C. 3. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
–prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
–prepoznaje folklorne elemente interijera
–prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
–uz pomoć učitelja izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
d.slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 3. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
4. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 4. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
–povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
–povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
–odgovara na pitanja razumijevanja (ken, lo)
–češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 4. 2.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
–pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
–slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje i zapisuje slova jasne veze između izgovora na hebrejskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom; pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
OŠ HEBJK A. 4. 3.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
–neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK A .4. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
–postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
–uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje jednostavne rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
OŠ HEBJK A. 4. 5.
Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju.
–pokazuje razumijevanje teksta
–koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
–razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
–uz čestu pomoć učitelja u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega
OŠ HEBJK A. 4. 6.
Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst.
–planira strukturu teksta na temelju predloška
–povezuje elemente teksta uz uporabu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predložaka
–predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
–prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
–uz čestu pomoć učitelja govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ HEBJK A. 4. 7.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
–planira razgovor
–povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
–vodi razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
–prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
–sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja; odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć učitelja oblikuje vlastite jednostavne odgovore; prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
OŠ HEBJK A. 4. 8.
Učenik izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi slušajući izgovor slova koji čine tu riječ.
–nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
–uz čestu pomoć učitelja pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano) domovine, redni brojevi, dom, obitelj, kućanski poslovi, priroda, putovanje, zdravlje, zanimanja, vrijeme, slobodno vrijeme, drugi i drugačiji, pomoć drugomu, posebni datumi, Država Izrael i dr.
Funkcije: predstavljanje sebe i drugih, postavljanje kratkih pitanja, opisivanje (navika i rutine), traženje i pružanje informacija, traženje i davanje uputa (vezano uz lokaciju), izricanje vremena, uspoređivanje i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 4. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
–piše pisanim hebrejskim slovima
–prepisuje rečenice, kraće tekstove
–popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
–uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku
OŠ HEBJK B. 4. 2.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
–neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK B. 4. 3.
Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–poštuje fonološka obilježja (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) hebrejskoga jezika pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini
–prepoznaje početak i kraj rečenice
–primjenjuje pravila uporabe osnovnih pravopisnih znakova
–čita naglas
–uz čestu pomoć učitelja uspoređuje fonološka obilježja hebrejskoga jezika; uz čestu pomoć učitelja primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za manji dio primjetnihrazlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini
OŠ HEBJK B. 4. 4.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–planira strukturu teksta na temelju predloška
– povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
–povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
–oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
–uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
–uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova; primjenjuje osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 4. 5.
Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri čitanju.
–pokazuje razumijevanje teksta
–koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
–razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
◊uz čestu pomoć učitelja u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega
OŠ HEBJK B. 4. 6.
Učenik zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ.
–slovka na razini zapisanih riječi
–piše riječ na način slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
–uz čestu pomoć učitelja pravilno zapisuje slova
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 4. 1.
Učenik određuje položaj Države Izrael na zemljovidu.
–opisuje oblik granice i državne simbole Države Izrael (himna, zastava, grb)
–imenuje i pokazuje na zemljovidu najvažnije kulturno-povijesne spomenike
–imenuje i uspoređuje izgled svoga zavičaja s nekim reljefima u Izraelu
–koristi se različitim izvorima informacija; objašnjava položaj Republike Hrvatske i Države Izrael; snalazi se na zemljovidu
OŠ HEBJK C. 4. 2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.
–razgovara i iznosi stavove o pripadanju nekomu narodu
– izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima
–opisuje najvažnije pučke običaje i najpoznatije osobe
–izdvaja važnije događaje iz zavičajne povijesti
–likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći se različitim tehnikama i materijalima
–opisuje važna postignuća znamenitih Židova, ustrojstvo Republike Hrvatske i Države Izrael te njihova nacionalna obilježja; prepoznaje i izvodi glazbeno-izražajne elemente skladbe; oblikuje likovni rad na zadanu temu
OŠ HEBJK C. 4. 3.
Učenik potkrepljuje osnovne činjenice o Državi Izrael konkretnim primjerima i prepoznaje međukulturalne podudarnosti.
–navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života i kulture Države Izrael u poznatome kontekstu
–izdvaja obilježja Države Izrael koja su slična ili istovjetna onima u Republici Hrvatskoj
–iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o Državi Izrael
–uz čestu pomoć učitelja prepoznaje posebnosti kultura Države Izrael te židovska obilježja slična/istovjetna onima u hrvatskoj kulturi
OŠ HEBJK C. 4. 4.
Učenik se koristi ključnim pravilima uljudnoga ponašanja u međukulturalnim susretima te na jednostavan način traži objašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
–primjenjuje uobičajene društvene obrasce ponašanja u javnosti
–prilagođava svoje ponašanje u skladu s uvriježenim društvenim obrascima ponašanja
–objašnjava signale i reakcije sugovornika
–postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije
–samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
–uz čestu pomoć učitelja razlikuje primjere uobičajenih društvenih konvencija u vlastitoj kulturi i stranim kulturama; uočava tko se, gdje, kada, kako i zašto ponaša u skladu s uvriježenim društvenim obrascima i pravilima ponašanja
OŠ HEBJK C. 4. 5.
Učenik prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu.
–prepoznaje kulturno-specifične razlike u ophođenju
–uočava različita shvaćanja pojedinih običaja
–razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama
–izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura
–uvažava potrebu učenja više stranih jezika
–uz čestu pomoć učitelja uočava i prepoznaje primjere kulturno-specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama
OŠ HEBJK C. 4. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet
–prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
–izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
–prepoznaje folklorne elemente interijera
–prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
–posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
–izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
e.slika : Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 4. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
5. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 5. 1.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
–postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
–uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
–razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica
–govori rečenice primjenjujući i intonacijska obilježja
–uz čestu pomoć učitelja primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja
OŠ HEBJK A. 5. 3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
–planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
–povezuje elemente teksta
–reproducira tekst na temelju predloška
– uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
◊uz čestu pomoć učitelja planira i povezuje elemente teksta; uz čestu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; uz čestu pomoć učitelja ispravlja svoj govor
OŠ HEBJK A. 5. 4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
–planira razgovor
–povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
–sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
–prepoznaje priliku za preuzimanje rijeci
–sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja; odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć učitelja prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
OŠ HEBJK A. 5. 5.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju.
–pokazuje razumijevanje teksta
–razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
–koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
–uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: opisivanje (navika i rutine), traženje i pružanje informacija, traženje i davanje uputa (vezano uz lokaciju), izricanje vremena, uspoređivanje i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 5. 1.
Učenik razumije pri čitanju kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–pokazuje razumijevanje teksta
–razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
–koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
–uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK B. 5. 2.
Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju teksta naglas te ih oponaša u čitanju
–objašnjava interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
–čita naglas tečno tekst poznate tematike
–uz čestu pomoć učitelja prilagođava izgovor fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike
OŠ HEBJK B. 5. 3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.
–planira strukturu teksta na temelju predloška
–povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
– povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
–oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
– uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
–uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila
–uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi
–piše riječi po diktatu
–uz čestu pomoć učitelja zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 5. 1.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitoga identiteta i njeguje pozitivan odnos prema židovskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama.
–prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenoga materijala
–od prikupljenoga materijala izabire teme iz povijesti Židova (prapovijesno i antičko doba na prostoru današnje Države Izrael) koje predstavlja u obliku malih projekata
–povezuje prikupljene informacije, opisuje slikovni materijal te provodi vlastiti mali projekt; na temelju prikupljenoga materijala donosi zaključke o svome identitetu
OŠ HEBJK C. 5. 2.
Učenik istražuje i uspoređuje različita obilježja geografskoga prostora Države Izrael.
–pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnome gradu i regijama Države Izrael
–opisuje položaj i način života pojedinih društvenih skupina
–opisuje položaj Države Izrael; izdvaja i pokazuje na zemljovidu prirodno-geografske i upravne regije Države Izrael
OŠ HEBJK C. 5. 3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela glazbene i likovne umjetnosti.
–prepoznaje i razlikuje zvučna obilježja folklorne glazbe
–izrađuje plakat ili prezentaciju te izlaže o glazbenome ili likovnome umjetniku
–prepoznaje kontekst u kojemu se izvodi/izvodila folklorna glazba
–prepoznaje djelo likovne umjetnosti
OŠ HEBJK C .5. 4.
Učenik izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturalnih iskustava.
–razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima
–opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima
–uz čestu pomoć učitelja opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima
OŠ HEBJK C. 5. 5.
Učenik primjenjuje osnovna znanja o Izraelu unutar vlastite kulture.
–sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne židovske datume i dane.
–objašnjava važnost posebnih datuma i dana karakterističnih za kulture Židova
–uz čestu pomoć učitelja opisuje posebne židovske datume i dane
OŠ HEBJK C. 5. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
–prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
–izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
–prepoznaje folklorne elemente interijera
–prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
–posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim događanjima
–njeguje običaje (Roš hašana, Jom kipur, Pesah), posjećuje sinagogu i dr.
–izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi; prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
f.slika : Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 5. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
6. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 6. 1.
Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju.
–pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
–razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
–upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
–uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK A. 6. 2.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
–pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
–slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
◊uz čestu pomoć učitelja pokazuje i zapisuje slova jasne veze između izgovora na hebrejskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom; pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
OŠ HEBJK A. 6. 3.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
–neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK A. 6. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
–postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
–uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom, postavlja naučena pitanja i daje naučene odgovore
OŠ HEBJK A. 6. 5.
Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju.
–pokazuje razumijevanje teksta
–koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
–razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
–uz čestu pomoć učitelja u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega
OŠ HEBJK A. 6. 6.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
–planira strukturu i sadržaj teksta
–povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
–govori kratak tekst
–uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
–uz povremenu pomoć učitelja govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike; ispravlja svoj govor
OŠ HEBJK A. 6. 7.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
–planira strukturu i sadržaj razgovora
–započinje, vodi i završava razgovor
–preuzima riječ na primjeren način
–uz čestu pomoć učitelja sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način
OŠ HEBJK A. 6. 7.
Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratkome govorenom tekstu.
–reproducira rečeničnu intonaciju
–izražajno čita kratak tekst
–uz pomoć učitelja primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: svijet oko mene, drugi i drugačiji, obrazovanje, književnost za djecu i mlade, zdravlje, okoliš, slobodno vrijeme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura i običaja i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivana i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 6. 1.
Učenik razumije pri čitanju kratak tekst poznate tematike.
–pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
–razumije glavnu poruku i pronalazi kljucnu informaciju u tekstu
–upotrebljava vise strategija za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
–uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate ematike te navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK B. 6. 2.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
–neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
–uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK B. 6. 3.
Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–poštuje fonološka obilježja (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) hebrejskoga jezika pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini
–prepoznaje početak i kraj rečenice
–primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova
–čita naglas
–uz čestu pomoć učitelja uspoređuje fonološka obilježja hebrejskoga jezika; primjenjuje pravila uporabe osnovnih pravopisnih znakova; prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini
OŠ HEBJK B. 6. 4.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–planira strukturu teksta na temelju predloška
–povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
–povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
–oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
–uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
–uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova; primjenjuje osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 6. 5.
Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
–zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
–upotrebljava osnovne pravopisne znakove
–uz čestu pomoć učitelja razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima
OŠ HEBJK B. 6. 6.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
–planira strukturu i sadržaj teksta
–povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
–oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
–uz čestu pomoć učitelja piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 6. 1.
Učenik istražuje dodatne informacije o Državi Izrael radi razumijevanja vlastite i strane kulture.
–pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošću, institucijama, umjetnošću i medijima u Državi Izrael
–informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
–kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
–uz čestu pomoć učitelja povezuje činjenice povezane sa Državom Izrael u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s hrvatskom kulturom
OŠ HEBJK C. 6. 2.
Učenik opisuje različite primjere međukulturalnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturalnoga iskustva.
–navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturalnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
–tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
–uz čestu pomoć učitelja navodi različite primjere međukulturalnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
OŠ HEBJK C. 6. 3.
Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi.
–prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
–na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
–prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
–uz čestu pomoć učitelja opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu
OŠ HEBJK C. 6. 4.
Učenik uočava i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Države Izrael.
–opisuje određenu povijesnu ličnost, iznosi svoje spoznaje te tumači razloge njezine važnosti danas
–provodi učeničke projekte o zanimljivostima Države Izrael
–uspoređuje i opisuje geografska obilježja Države Izrael
–analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu (osnivanje Države Izrael, judaizam)
–predstavlja svoj rad o povijesnim i geografskim obilježjima Države Izrael
–odabire povijesnu i/ii geografsku temu, opisuje povijesni razvoj Države Izrael i važnost pojedinih povijesnih ličnosti; svoj rad predstavlja samostalno ili u skupini
OŠ HEBJK C. 6. 5.
Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicije važne u oblikovanju kulture židovskoga naroda.
–opisuje obilježja pojedinoga glazbenog djela i iznosi svoj dojam i mišljenje
–promatra, istražuje i opisuje likovna ostvarenja židovske kulturne baštine
–izrađuje maketu sinagoge
–predstavlja rad o odabranome djelu te iznosi mišljenje o njegovim obilježjima
–prepoznaje djela židovske kulturne baštine te uočava njihova osnovna obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
g.slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 6. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
7. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 7. 1.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
–postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
–uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
OŠ HEBJK A. 7. 2.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
–planira strukturu i sadržaj teksta
–povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
–govori kratak tekst
–uređuje odnosno ispravlja svoj govor
–uz povremenu pomoć učitelja govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike; uz čestu pomoć učitelja ispravlja svoj govor
OŠ HEBJK A. 7. 3.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
–planira strukturu i sadržaj razgovora
–započinje, vodi i završava razgovor
–preuzima riječ na primjeren način
–uz čestu pomoć učitelja sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način
OŠ HEBJK A. 7. 4.
Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju.
–pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
–razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
–upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
–uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike; navodi ključnu informaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: svijet oko mene, drugi i drugačiji, obrazovanje, književnost za djecu i mlade, zdravlje, okoliš, slobodno vrijeme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura, običaja i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava.
Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 7. 1.
Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri čitanju.
–pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
–razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
–upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
–uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike; navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK B. 7. 2.
Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju naglas teksta te ih oponaša u čitanju
– tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
– čita tečno naglas
–uz čestu pomoć učitelja prilagođava izgovor fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike
OŠ HEBJK B. 7. 3.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
–planira strukturu i sadržaj teksta
–povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
–oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
– uz čestu pomoć učitelja piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 7. 4.
Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
–zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
–upotrebljava osnovne pravopisne znakove
–uz čestu pomoć učitelja razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice; odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 7. 1.
Učenik izgrađuje pozitivan stav o važnosti naslijeđa i vlastitoga identiteta kao Židova, europskoga građanina i građanina svijeta iskazujući poštovanje prema drugima i drugačijima.
–raspravlja o važnosti identiteta za narod
–izrađuje turističke karte pojedinih regija Izraela i Hrvatske u kojima žive Židovi
–promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Židova
–opisuje važne bitke u povijesti Izraela
–izdvaja i opisuje važnost židovskih velikana (rabini, glazbenici, glumci, znanstvenici, sportaši i sl.)
–opisuje raznolikost kulturnoga naslijeđa i važnost očuvanja nacionalne kulture; navodi i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Izraela; navodi primjere kulturno-povijesnih spomenika u Izraelu te opisuje njihove značajke
OŠ HEBJK C. 7. 2.
Učenik istražuje dodatne informacije o Državi Izrael radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
–pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošću, institucijama, umjetnošću i medijima Države Izrael
–informira se o aktualnim događajima i važnim pojedincima
–kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
–uz čestu pomoć učitelja povezuje činjenice povezane sa Izraelom
OŠ HEBJK C. 7. 3.
Učenik opisuje različite primjere medukulturalnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturalnoga iskustva.
–navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturalnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
–tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
–uz čestu pomoć učitelja navodi različite primjere medukulturalnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
OŠ HEBJK C. 7. 4.
Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda kao i potrebu da ih se razgradi.
–prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
–na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
–prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
–uz čestu pomoć učitelja opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu; uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu
OŠ HEBJK C. 7. 5.
Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturalnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja između osoba iz različitih kultura.
–uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturalnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanje različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
–navodi osnovne uzroke međukulturalnoga nerazumijevanja
–uz čestu pomoć učitelja prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturalnih odnosa te navodi osnovne uzroke međukulturalnoga nerazumijevanja
OŠ HEBJK C. 7. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
–prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda i/ii kraja u kojemu živi
–izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
–prepoznaje folklorne elemente interijera
–prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
–posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim događajima
–njeguje običaje (Roš hašana, Jom kipur, Pesah), posjećuje sinagogu i dr.
–izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi; prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje; njeguje židovske običaje te posjećuje sinagogu i dr.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
h.slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 7. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
8. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 8.1.
Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju.
–globalno i selektivno razumije tekst
–izdvaja ključne i specifične informacije
–primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
–uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike; izdvaja ključne i neke specifične informacije
OŠ HEBJK A. 8. 2.
Učenik razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku.
–koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različiti smisao informacije
–izražava stav prema onome što govori
–uz čestu se pomoć učitelja koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije
OŠ HEBJK A. 8.3.
Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti.
–planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
–povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
–uređuje odnosno ispravlja svoj govor
–uz čestu pomoć učitelja planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta; koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama; ispravlja svoj govor uz čestu pomoć učitelja
OŠ HEBJK A. 8. 4.
Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
–planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora
–sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
–koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
–uz čestu pomoć učitelja planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike; koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: svijet oko mene, putovanja, moja domovina i druge zemlje, drugi i drugačiji, zdrav život, planovi za budućnost, svijet znanosti i umjetnosti, književnost za mlade, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura i običaja i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava.
Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 8. 1.
Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri čitanju.
–globalno i selektivno razumije tekst
–izdvaja ključne i specifične informacije
–primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
–uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike; izdvaja ključne i neke specifične informacije
OŠ HEBJK B. 8. 2.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
–planira strukturu teksta na temelju predloška
–povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
–povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
–oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
–uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
–uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 8. 3.
Učenik zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike.
–zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture
– koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
–uz čestu pomoć učitelja zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima
OŠ HEBJK B. 8. 4.
Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti.
–planira strukturu i sadržaj teksta
–koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama niže razine složenosti
–primjenjuje pravopisna pravila
–uređuje, odnosno ispravlja svoj tekst
–uz čestu pomoć učitelja piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti; primjenjuje osnovna pravopisna pravila; uz čestu pomoć učitelja ispravlja svoj tekst
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 8. 1.
Učenik prepoznaje i opisuje nacionalne i kulturne motive koji su mu poznati iz svakodnevnoga života, tradicije, umjetnosti i medija.
–upoznaje i istražuje dosege u područjima znanosti, umjetnosti, tehnike, kulture i sporta Židova
–određuje i opisuje obilježja klasične glazbe, opere te suvremene glazbe i imenuje nekoliko predstavnika
–prepoznaje glazbeni primjer i navodi autora
–opisuje nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkoga, znanstvenoga, kulturnoga, sportskoga postignuća, posebnosti i/ii prirodne ljepote i sl.) te izrađuje i izlaže prezentacijski rad
OŠ HEBJK C. 8. 2.
Učenik uspoređuje obilježja svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe.
–izrađuje rad u kojemu odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim?, Što mogu naučiti od drugih?, Kako doprinosim napretku zajednice?, Kako drugi utječu na mene, a kako ja utječem na druge?
–opisuje ulogu i položaj Židova u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta; donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drugačijih
OŠ HEBJK C. 8. 3.
Učenik kritički povezuje informacije o Državi Izrael i drugim kulturama u novim kontekstima.
–pronalazi i obrazlaže informacije o Državi Izrael i drugim kulturama
–izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
–uz čestu pomoć učitelja povezuje nove informacije o Državi Izrael i drugim kulturama
OŠ HEBJK C. 8. 4.
Učenik odabire komunikacijske obrasce prikladne zadanomu kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturalnih komunikacijskih potreba.
–razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike
–primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja
–potiče međukulturalni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije
–uz čestu pomoć učitelja opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila; primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju
OŠ HEBJK C. 8. 5.
Učenik objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na pojedinca.
–tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži objašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji)
–svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama
–prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje
–prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda
–prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira
–upozorava na mogućnost stjecanja pogrješne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
–ističe mogućnost da pojedinac ostane uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnoga stava
–uz čestu pomoć učitelja opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
i.slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 8. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
1. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 1. 1.
Učenik govori opisne i pripovjedne tekstove.
–određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govorenja u slobodno odabranoj temi
–oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima odabrane vrste teksta
–s razumijevanjem se služi riječima sukladno temi u oblikovanju govorenih tekstova
–oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
SŠ HEBJ A. 1. 2.
Učenik razlikuje hebrejske dijalekte, sefardski i aškenaski.
–istražuje rasprostranjenost hebrejskog dijalekata; prikuplja materijale iz različitih izvora
–istražuje, sastavlja i opisuje rasprostranjenost hebrejskog jezika i uočava govornu raznolikost hebrejskog jezika
SŠ HEBJK A. 1. 3.
Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
–planira tijek govora
–priprema i govori tekst
–izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
–uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
–uz čestu pomoć nastavnika planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine; koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj govor
SŠ HEBJK A. 1 .4.
Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
–planira i priprema razgovor
–sudjeluje u razgovoru
–upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
–uz čestu pomoć nastavnika planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ovo sam ja, moj svijet, moji školski dani, posebni dani i datumi, umjetnost, priroda, sport, glazba, identitet, digitalno građanstvo, putovanja, aktualne društvene teme i dr.
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje rada i planova i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred,a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 1. 1.
Učenik samostalno odabire književni tekst za čitanje.
–samostalno odabire (između više ponuđenih književnih tekstova) književni tekst za čitanje
–vodi dnevnik čitanja
–organizira klub čitatelja te drugima daje prijedloge za čitanje
–komentira svoje stavove, interese i navike povezane s pročitanim
–navodi osnovne odlike stilskoga razdoblja pročitanoga književnog teksta
–izražava svoje mišljenje o pročitanome tekstu
–obrazlaže svoje razumijevanje teksta
–samostalno odabire i čita književne tekstove te vodi dnevnik čitanja i raspravlja o tekstu; izražava svoje stavove o pročitanome
SŠ HEBJK B. 1. 2.
Učenik čita prilagođene književne tekstove.
–razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove povezane s hrvatskim jezikom prema vlastitom izboru ili izboru nastavnika
–uz čestu pomoć nastavnika čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu nastavnika
SŠ HEBJK B. 1. 3.
Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
–planira strukturu i sadržaj
–organizira tekst u odlomke
–koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
–primjenjuje pravopisna pravila
–uređuje, odnosno ispravlja svoj tekst
–uz čestu pomoć nastavnika piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj tekst
C. MOJ IDENTITET (1. - 4. RAZRED SREDNJE ŠKOLE)
Domena C. Moj identitetod 1. do 4. razreda srednje škole ostvarivat će se zajedničkim ishodima jer se u vrijeme globalizacije znanja ciljevi poučavanja mijenjaju. Nemoguće je očekivati stjecanje znanja koje se svakodnevno eksponencijalno povećava. Vrijedno je kod učenika razvijati radoznalost za promjene u okolini, poticati ih na istraživanje uočene pojave i izvođenje zaključaka na temelju promatranoga. Također je vrlo bitno upućivati učenike na pretraživanje informacija iz različitih izvora znanja, poticati kritičko promišljanje o informacijama koje su dostupne i savjetovati korištenje računalne tehnologije kao sredstva informiranja. Aktivnosti učenika, načini i metode rada te obrazovna postignuća usklađuju se s uzrastom učenika.
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK C. 1. 1.
Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje različitih zajednica i kultura te osvješćuje višekulturnost.
–izrađuje: intervju/upitnik/anketu/ portfolio s temama: procesi globalizacije, razvoj društva, migracije stanovništva, razvoj arhitekture, umjetnost kao izraz identiteta, višekulturalnost, raznolikosti u mome zavičaju, diskriminacija, narodni običaji, znameniti Židovi i sl.
–koristeći se različitim izvorima informacija, odabire teme o kojima stvara mapu, zbirku, portfolio i slično; sudjeluje u debati i raspravi u skupini; iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
SŠ HEBJK C. 1. 2.
Učenik stvara i dizajnira mrežnu stranicu, školski list/blog/kolumnu i/ii scensko djelo o temi povezanoj s nacionalnim manjinama.
–samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i sl.)
–među ponuđenima odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i web alatima
SŠ HEBJK C. 1. 3.
Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno-globalno, tradicionalno moderno, moderno-post moderno, većinsko manjinsko , duhovno - materijalno, židovski identitet višekulturalnost.
–potiče razvoj tolerancije, objašnjava nastanak i razvoj predrasuda
–osmišljava projekt na temu ljudskih i manjinskih prava primjenjiv u svojoj okolini
–objašnjava pojam kulturnoga identiteta na vlastitome primjeru
–navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina; navodi probleme s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina; navodi načine i postupke integracije nacionalnih manjina
SŠ HEBJK C. 1. 4.
Učenik raspravlja o informacijama o Državi Izrael, hebrejskome jeziku, židovskoj povijesti i drugim kulturama.
–proširuje raspon informacija o drugim kulturama
–utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti između vlastite i drugih kultura
–prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
–razrađuje sljedeće: povijest tlačenja i progona Židova (Egipat, Babilon, Srednji vijek, Auschwitz); religijsku povijest (rabinizam, uloga i razdoblja); religijsko-literarnu baštinu ( משנה Mišna, תלמוד Talmud, הלכה Halaha, הגדה Hagadah)
–uz čestu pomoć nastavnika obrazlaže sličnosti i različitosti između vlastite i drugih kultura te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
SŠ HEBJK C. 1. 5.
Učenik preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
–provjerava točnost informacija o židovskom narodu i/ili židovskoj kulturi i drugim kulturama
–ističe (vlastita) pogrješna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
–izabire strategije primjerene kontekstu za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
–uz čestu pomoć nastavnika dovodi u vezu različite informacije o židovskom narodu i/ili kulturi, preispituje (vlastita) pogrješna shvaćanja o židovskom narodu i/ili kulturi te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
j. slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 1. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
2. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 2. 1.
Učenik opisuje početak standardizacije hebrejskoga jezika.
–objašnjava i procjenjuje važnost rada Eliezer Ben- Yehuda za oživljavanje modernog hebrejskog jezika i kulture
–iznosi osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga hebrejskoga jezika i pravopisa
–zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
–opisuje i tumači osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga hebrejskoga jezika i pravopisa
SŠ HEBJK A. 2. 2.
Učenik izlaže tekst i usklađuje govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
–odabire temu o kojoj će govoriti
–priprema i oblikuje vlastite radove na zavičajnome govoru ili dijalektu
–sastavlja jednostavniji govoreni tekst koji je logičan, dobro strukturiran i stilski skladan
–s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u oblikovanju govorenih tekstova
–iskazuje stečenu vještinu govorenja
–govori pred publikom o temama iz područja jezika, književnosti i kulture
–oblikuje i izlaže tekst te usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
SŠ HEBJK A. 2. 3.
Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
–planira tijek govora
–priprema i govori tekst
–izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih obrazlaže argumentima
–iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
–uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
–uz čestu pomoć nastavnika planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine; povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć nastavnika iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj govor
SŠ HEBJK A. 2. 4.
Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
–koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
–pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
–uz čestu pomoć nastavnika planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama; uz čestu pomoć nastavnika pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom prikladnih fraza
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: moj svijet, kultura, film, mediji, slobodno vrijeme, mladi, obrazovanje, planovi za budućnost, putovanja, interesi, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred,a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putevima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 2. 1.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav o književnome tekstu na temelju čitateljskoga iskustva.
–kritički čita, obrazlaže i vrjednuje književni tekst
–obrazlaže svoje razumijevanje teksta
–iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
–argumentira svoj kritički stav o književnome tekstu
–primjenjuje više metoda, gledišta i komparativni pristup u tumačenju književnoga teksta
–izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni doživljaj književnoga teksta
–obrazlaže svoje razumijevanje teksta te iskazuje svoje mišljenje i zapažanje o tekstu
SŠ HEBJK B. 2. 2.
Učenik analizira prilagođene književne tekstove.
–razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
–uz čestu pomoć nastavnika analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja
SŠ HEBJK B. 2. 3.
Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
–individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
–organizira tekst u odlomke
–koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
–primjenjuje pravopisna pravila
–uređuje, odnosno ispravlja svoj tekst
–uz čestu pomoć nastavnika piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti; uz čestu pomoć nastavnika uređuje tekst
k.slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 2. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
3. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 3. 1.
Učenik raspravlja o zadanoj temi.
–učenik uz pomoć učitelja organizira debatu na zadanu temu, organizira timove, istražuje zadanu temu, piše argumente na zadanu temu
–raspravlja u skladu sa zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
–služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi i naglaske
–primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
–priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SŠ HEBJK A. 3. 2.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
–usmeno sažima jedan ili više tekstova napisanihna hebrejskom jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
–prevodi govoreni tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
–uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred,a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putevima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 3. 1.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima.
–dramatizira kraće tekstove
–na temelju čitateljskoga iskustva izražava kreativnost
–priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
–piše kraći sinopsis
–priprema scenske i dramske igre
–iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
SŠ HEBJK B. 3. 2.
Učenik čita jednostavne književne tekstove.
–razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove
–analizira tekstove prilagođene razini znanja po vlastitom izboru te izboru učitelja
–čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja te razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta
SŠ HEBJK B. 3. 3.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
–pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na hebrejskome jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
–prevodi pisani tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
–uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
l.slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 3. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnicismiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
4. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 4. 1.
Učenik govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
–planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
–uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
–uz čestu pomoć nastavnika planira i priprema tijek govora i izlaganja teksta, povremeno se koristeći složenim jezičnim strukturama te prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj govor
SŠ HEBJK A. 4. 2.
Učenik raspravlja o slobodno odabranoj temi.
–sudjeluje u organiziranju debate na slobodno odabranu temu
–organizira raspravu i dogovor oko izbora tema
–organizira timove, priprema se, piše argumente na odabranu temu
–raspravlja u skladu s odabranom temom i obrazlaže svoje mišljenje
–zapaža, uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive i korisne informacije i ideje
–točno se služi stručnim leksikom u skladu s temom razgovora
–služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi i naglaske
–primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
–priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SŠ HEBJK A. 4. 3.
Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
–koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
–uz čestu pomoć nastavnika sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor; povremeno preuzima pravo na riječ
SŠ HEBJK A. 4. 4.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
–usmeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na hebrejskome jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
–prevodi govoreni tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
–uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, svijet umjetnosti, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, isticanje i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred,a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putevima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 4. 1.
Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
–planira strukturu i sadržaj
–organizira dug tekst u odlomke
–koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
–primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
–uređuje i ispravlja svoj tekst
–uz čestu pomoć nastavnika piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama; povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama; povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja; uz čestu pomoć nastavnika uređuje tekst
SŠ HEBJK B. 4. 2.
Učenik oblikuje i piše raspravljačke tekstove.
–oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnoga stila
–zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
–oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta; prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
SŠ HEBJK B. 4. 3.
Učenik analizira jednostavne književne tekstove.
–razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
–analizira književne tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i nastavnika
–uz čestu pomoć nastavnika analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu nastavnika i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta
SŠ HEBJK B. 4. 4.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
–pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na hebrejskome jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
–prevodi pisani tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
–uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
13 slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 4. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA HEBREJSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Ovladavanje hebrejskim jezikom kao materinskim jezikom, jezikom nacionalne manjine ili kao drugim jezikom, temelj je za učenje tijekom cijeloga života.
Jezikom kao osnovnim sredstvom izražavanja i komunikacije učenicima se posreduju nastavni sadržaji i sadržaji međupredmetnih tema, stoga on izravno utječe na uspješnost usvajanja nastavnih sadržaja.
Predmet Hebrejski jezik i kultura dio je jezično-komunikacijskoga područja i podrazumijeva razvoj znanja o sebi i drugima, odgovornoga ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavanje različitih vrijednosti, uvjerenja i ponašanja te svijest o nužnosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda, diskriminacije. Učenici stječu znanje na standardnome hebrejskom jeziku, razvijaju čitateljske interese, literarne sposobnosti i sposobnost kritičkoga pristupa. To je područje najvažnije zato što je jezik podloga svim ostalim područjima.
Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura učenik razvija komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio za suočavanje s novim životnim situacijama te kako bi kao aktivan i informiran građanin odgovorno djelovao u javnome životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice njegujući suživot u različitosti. Time se ostvaruje i veza s društveno-humanističkim područjem. Učenjem o povijesti židovskoga naroda pridonosi se razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo do danas, procesa koji utječu na oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta, razvoj vještina razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se kroz ishode likovne i glazbene kulture i umjetnosti. Tim sadržajima učenici bogate i oplemenjuju sliku o sebi i svijetu, razvijaju kreativnost kao način razmišljanja i djelovanja. Kod učenika se njeguju individualne sposobnosti, potreba za likovnim izražavanjem, služe se tradicionalnim likovnim postupcima i materijalima kao i suvremenim vizualnim medijima.
Učenje o glazbi, kao sastavnome dijelu svih svjetskih kultura, važno je u oblikovanju generičkih kompetencija učenika. Aktivnim sudjelovanjem u glazbenome životu svoje sredine, manjinske zajednice, doprinosit će očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga naslijeđa, tumačit će poruku koju nosi glazba, izražavati osjećaje i stavove.
U domeni Moj identitet očituje se povezanost s nastavnim sadržajima predmeta Priroda i društvo te Geografija, što Hebrejski jezik i kulturu povezuje s prirodoslovnim područjem. Promatranjem prirode i učenjem o njoj potiče se odgovorno ponašanje prema prirodi i zajednici, razvija se svijest o očuvanju okoliša, prirodne baštine i prostora, usvajaju se nazivi na hebrejskome jeziku. Geografskim opismenjavanjem kod učenika se razvija socijalna osjetljivost kao i osjetljivost za očuvanje prirodne raznolikosti te potiče solidarnost. Proučavanje geografskih obilježja zavičaja i Države Izrael doprinosi doživljavanju prostora kao osnove nacionalnoga identiteta.
U predmet Hebrejski jezik i kultura integrirane su međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Razvijanjem odgovornosti, društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancije, uvažavanjem različitosti, usvajanjem znanja o ljudskim pravima, dužnostima i odgovornostima predmet je povezan s Građanskim odgojem i obrazovanjem.
Poveznica s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj ostvaruje se prihvaćanjem odgovornosti, sudjelovanjem u javnim nastupima, suradnjom s drugima, upravljanjem vlastitim emocijama i ponašanjem, razvijanjem empatije, uvažavanja i prihvaćanja različitosti.
U svrhu traženja informacija, dijeljenja i objavljivanja sadržaja, zadovoljavanja kulturnih potreba, komunikacijska tehnologija omogućava različita iskustva učenja, pridonosi razvijanju odgovornosti i vlastitoga integriteta.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Kako bi se postigli opisani ciljevi nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura (Model C), bitno je osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive, otvorene i integrirane metodičke scenarije učenja i poučavanja s različitim aktivnostima koji potiču interes, daju konkretan smisao onomu što se ući i omogućavaju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama.
Ispravno osmišljen metodički scenarij učenja i poučavanja uključuje različite aktivnosti poput otkrivanja igrom, igranja uloga, rješavanja problema, izrade projekata, izrade vizualnih prikaza, pričanja priča, igranja didaktičkih igara, posjeta i sl. Učenik koji je aktivno uključen u proces učenja, u učionici ili izvan nje, traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, predstavlja rezultate te tako razvija istraživačke, komunikacijske i socijalne vještine, ali i stavove i vrijednosti važne za cjelovit razvoj ličnosti i osobnoga identiteta.
Zbog svega navedenoga, u kurikulu nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura (Model C) posebna pažnja posvećena je iskustvenomu učenju i istraživačkomu pristupu integriranome u proces poučavanja i učenja u svim konceptima.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se s ishodima domena Slušam i govorim, Čitam i pišem i Moj identitet.
Nastava mora biti organizirana tako da se svakomu učeniku omoguće što češće verbalne aktivnosti jer se samo na taj način može produktivno ovladati govorom. U realizaciji tih zadataka učitelj/nastavnik treba maksimalno motivirati učenike koristeći se odgovarajućim audiovizualnim nastavnim sredstvima, ilustracijama, filmom, slikama, fotografijama, televizijskim emisijama. Učitelj/nastavnik treba poticati učenike da se i oni angažiraju u prikupljanju nastavnih sredstava povezanih s temom koja se obrađuje (razglednice, slikovnice i dr.).
Upoznavanje elemenata nacionalne kulture Židova uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem djela tradicionalne književnosti, običaja i tradicije. Pri obradi elemenata nacionalne kulture mora se poštovati princip postupnosti kako bi se učenicima olakšalo usvajanje znanja i informacija.
Učitelj/nastavnik podržava i potiče učenike da tradicijske motive iskoriste u kreiranju novih estetskih rješenja u izradi svakodnevnih uporabnih i ukrasnih predmeta. Očekuje se poboljšanje konverzacijskih i prezentacijskih vještina, povećanje interesa za probleme zajednice i otvaranje prema svijetu i višekulturnosti.
Uloga je učitelja/nastavnika omogućiti cjelovit razvoj svakoga učenika poštovanjem njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okružja.
Odgovornost učitelja /nastavnika je organizirati i voditi odgojno-obrazovni proces koji uključuje različite metode i oblike rada, tehnike poučavanja i stilove učenja te ponuditi učeniku izbor sadržaja. Učitelj/nastavnik motivira učenika da povezuje svoje iskustvo s novim informacijama te razvija kompetencije, vještine, znanja i postavlja temelje cjeloživotnoga učenja. Učitelj/nastavnik pruža učeniku brojne mogućnosti za praktičan rad, kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema, razvoj komunikacijskih vještina, stavova i vrijednosti.
Učitelj/nastavnik treba učenicima pružiti emocionalnu, socijalnu i intelektualnu podršku, a odnos između njega i učenika mora biti suradnički i fleksibilan s jasno određenim pravilima rada, ponašanja i međusobnoga uvažavanja.
Važna uloga učitelja/nastavnika je i praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje. Učitelj/nastavnik treba pružiti potpunu i pravodobnu informaciju o uspješnosti učenja i napretka učenika u cilju njegova usmjeravanja u tom procesu, ali i kao poticaj i ohrabrenje kako bi se povećali samopoštovanje i uspješnost kao važni preduvjeti individualnoga napretka. Radi ostvarivanja potencijala svakoga učenika, individualizacija poučavanja izuzetno je bitna jer učenici odgojno-obrazovne ishode svladavaju različitim tempom, imaju različite mogućnosti, interese i sposobnosti te razine predznanja.
Neki se ishodi mogu ostvariti radom na projektima, u izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa školskim knjižničarom u knjižnici i ustanovama u okružju te primjenom pristupa učenju otkrivanjem (istraživačko učenje, diskusijske grupe, projektni rad). Projekt može uključivati samostalno ili vođeno istraživanje različitih materijala i informacija te uporabu različitih suvremenih komunikacijskih tehnologija, primjerice uključivanje posredstvom tehnologija uživo iz gradova koje učenici upoznaju i istražuju. Iskustveno učenje nudi učitelju/nastavniku mogućnost uporabe praktičnih radova i prikaza tradicije, običaja, domaće radinosti, tradicionalne kuhinje u svakodnevnome životu. Na taj način mogu se stvarati zbirke slikovnoga materijala, kuharice, albumi fotografija, zbirke igara i običaja i sl.
Učenicima valja ponuditi mogućnost primjene različitih računalnih programa, igara i aplikacija koje potiču kreativnost i kreativno stvaralaštvo iz umjetničkoga područja te razvoj kreativne inteligencije pri čemu mogu primijeniti svoje znanje. Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije može služiti za poticanje i aktivnije uključivanje učenika u projekte i samu nastavu te time razvoj vještina i strategija učenja. U ostvarivanju ishoda likovnoga područja poželjno je rabiti prirodne materijale i ekološki pristup u smislu recikliranja različitih materijala.
U učenju i poučavanju preporuka je da učitelj/nastavnik određuje broj književnih tekstova prema broju sati u tjednu i prema dostupnosti tekstova, vodeći računa o žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), raznolikoj tematskoj zastupljenosti povezujući ih s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću. Preporučuje se izbor više kratkih književnih tekstova primjerenih dobi učenika. Uz izbor djela židovskih autora u višim se razredima preporučuje i upoznavanje učenika s djelima zavičajnih autora i zavičajne narodne književnosti radi spoznavanja bogatstva i raznovrsnosti književnoga stvaralaštva svoga zavičaja te motivacije u stvaralačkome izražavanju učenika. U stvaralačkome izražavanju učenika i stvaranju vlastitoga razlikovnog rječnika, ostvarivanje se ishoda prati, ali ne podliježe vrednovanju.
Za povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom primjenjuje se učenikovo iskustvo, izvorna stvarnost te sve što možemo iz učenikova okružja upotrijebiti kao materijal ili izvor znanja. Uz izvornu stvarnost i udžbenike, učenici se koriste i internetom, enciklopedijama, dječjim časopisima, aktualnim informacijama iz medija, suradnjom s raznim osobama, ustanovama i drugim sredstvima i izvorima informacija.
Okružje u kojemu se odvija proces učenja pobuđuje zanimanje učenika, održava motiviranost za učenje i potiče na aktivnost. Različita okružja, u učionici i izvan učionice, pridonose bogatstvu iskustva i uspješnosti učenja. Iskustvo prvoga aktivnog učenja dijete stječe u neposrednome okružju i s onima koji žive u njemu – u svojoj obitelji u kojoj bi se trebali postaviti temelji za učenje. Učenje otkrivanjem osnova je za razumijevanje viših apstraktnih pojmova.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućava nam i povezanost s učenicima ili stručnjacima u drugim mjestima i različitim dijelovima države i/ili Europe. Pozitivno i poticajno okružje za učenje ostvaruje se i međusobnim povjerenjem i uvažavanjem sudionika u procesu učenja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osjećaj sigurnosti kod učenika potiče aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.
Određivanje vremena potrebnoga za realizaciju pojedinih ishoda dio je autonomije učitelja/nastavnika i ovisi o potencijalu razrednoga odjela kao cjeline te o interesima, sposobnostima i vještinama učenika da usvoje propisana znanja i razviju vještine za pojedini razred koji samostalno izrađuje svaki učitelj.
Učitelj/nastavnik ima slobodu primijeniti različite načine organizacije rada i učenja kao što je rad u paru, grupni rad, male istraživačke skupine, suradničko učenje uz kombiniranje i grupiranje učenika kako bi što bolje iskoristio mogućnosti svih u razredu i osigurao uspjeh svakoga učenika i razvoj njegove osobnosti. Međuvršnjačkim učenjem i poučavanjem učenik stječe i primjenjuje znanja i vještine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mišljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za učenje i suradnju.
Bitno je svaki oblik grupiranja učenika unaprijed isplanirati s jasno određenim uputama, zadatcima i ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini na temelju različitih metoda samovrednovanja i vrednovanja.
Ovisno o broju učenika uključenih u nastavu Hebrejskoga jezika i kulture u pojedinome razrednom odjelu, mogu se organizirati kombinirane skupine učenika.
Svaki razredni odjel sadržava određene potencijale koje učitelj mora prepoznati i primijeniti za uspješnije učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja valja voditi računa o razrednome odjelu kao cjelini, ali i o učenicima kao pojedincima koji znanja, vještine i stavove stječu na sebi svojstven način. Učitelj/nastavnik mora osvijestiti kako su učenici različiti i svoje poučavanje prilagoditi različitim stilovima učenja.
Nastava Hebrejskoga jezika i kulture poučava se unutar satnice od dva do pet sati tjedno te se prema broju sati prilagođava obimnost nastavnih tema i broj tekstova. Dokument kurikula Hebrejskoga jezika i kulture po Modelu C izrađen je na bazi od tri sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Odgojno-obrazovni rad na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju učitelji/nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Preporuka je osigurati posebnu učionicu ili kabinet, no ako nema mogućnosti za posebnu učionicu, kabinet ili neki drugi stalni prostor, poželjno je učitelju osigurati mogućnost izlaganja učeničkih radova, crteža i plakata na panoima unutar ili ispred učionice u kojoj se odvija nastava. Također, poželjno je i ustrojavanje u strukovnim školama uz prilagodbu kurikulu strukovnih škola.
U ostvarivanju ishoda nastave Hebrejskoga jezika i kulture nužna je i suradnja s udrugama i društvima koji se brinu o očuvanju nacionalne kulture Židova, kulturno-umjetničkim društvima, lokalnom zajednicom i sličnim organizacijama. Navedene organizacije mogu pružiti podršku pri nabavi nastavnih materijala, zvučnih zapisa, tekstova, knjiga i video-materijala na hebrejskome jeziku.
Kako bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikul se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Kako bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikul u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje u predmetu Hebrejski jezik i kultura (Model C) služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika te kao povratna informacija učitelju/nastavniku o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Učitelj/nastavnik vrednovanje treba iznimno pažljivo planirati, uskladiti ga s ciljevima i očekivanim ishodima učenja te ga, zbog složenosti sadržaja i aktivnosti u ovome predmetu, provoditi poštujući kognitivnu, društveno-afektivnu i psiho-motoričku jedinstvenost i interese svakoga učenika.
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda konceptualiziranih u trima domenama: Slušam i govorim, Čitam i pišem, Moj identitet ukazujući na različite segmenteznanja, sposobnosti i vještina učenika.
Elementi vrednovanja jesu:
1. čitanje
2. pisanje
3. slušanje s razumijevanjem
4. aktivnost i zalaganje na satu.
Element slušanje s razumijevanjem obuhvaća sposobnost slušanja i razumijevanja sadržaja na hebrejskom jeziku u usmenoj komunikaciji s učiteljem, drugim učenicima, izvornim govornicima hebrejskog jezika te odabranim video sadržajima.
Element čitanje i pisanje obuhvaća usvojenost znanja i razvijenost vještina u služenju standardnim hebrejskim jezikom kroz čitanje i pisanje, a iskazuje se brojčanom ocjenom.
Element aktivnost i zalaganje na satu obuhvaća vrednovanje istraživačkih vještina i stvaralačkih sposobnosti učenika u svim domenama, praćenjem aktivnosti učenika i/ili rezultata tih aktivnosti.
U svim se trima domenama primjenjuju tri pristupa vrednovanja: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika (provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, predstavljanje učeničkih radova i učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja), a služi unaprjeđivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira brojčanom ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja i razmjeni iskustava o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima, a ne s drugim učenicima. Ovim se vrednovanjem motivira učenike na daljnji rad.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti te se vrednuje brojčanom ocjenom. Provodi se kontinuirano, tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja. Potrebno je kombinirati pisano i usmeno vrednovanje. Mogu se primijeniti pitanja i zadatci objektivnoga tipa te zadatci sa slobodnim odgovorima. Preporučuju se i autentični zadatci kojima učenici mogu izraziti vlastitu kreativnost i interpretaciju, a to su izrada plakata, dnevnika, crteža, scenarija, igranje uloga, istraživački radovi i dr.
Na kraju nastavne godine zaključna ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi u ovome predmetu obuhvaćaju sadržaje iz brojnih područja (jezik, kultura povijest, geografija, likovna i glazbena kultura), zato će učenici prema svojim interesima i sposobnostima pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara uz uvažavanje pokazatelja o učenikovoj većoj ili manjoj sklonosti prema određenome području. Stoga zaključna ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina.
Za ocjenu u određenoj mjeri mogu se uzeti u obzir podatciprikupljeni vrednovanjem za učenje (npr. učenički radovi i projekti). Zaključna (pr)ocjena proizlazi iz svih elemenata vrednovanja u preporučenome omjeru njihova udjela:
• slušanje s razumijevanjem 30 %
• čitanje i pisanje 30 %
• usvojenost znanja 20 %
• aktivnost i zalaganje na satu 20 %.
Uz ocjenu u predmetu Hebrejski jezik i kultura , učitelj/nastavnik daje procjenu razvijenih generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija i suradnja.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna ocjena iskazuje se i brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Formiranje zaključne ocjene
Zaključna ocjena tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa predstavlja usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena, definiranih kurikulom predmeta Hebrejski jezik i kultura. Zaključna ocjena temelji se na profesionalnoj i objektivnoj odluci učitelja/nastavnika , ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine pojedinačnih ocjena te je pokazatelj učenikova napretka.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET HEBREJSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Hebrejski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Hebrejski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike osnovne i srednje škole od školske godine 2025./2026.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET HEBREJSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
Sadržaj
A. OPIS PREDMETA
Temeljna načela i ciljevi
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULA
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. razred - 105 sati godišnje
2. razred - 105 sati godišnje
3. razred - 105 sati godišnje
4. razred - 105 sati godišnje
5. razred - 105 sati godišnje
6. razred - 105 sati godišnje
7. razred - 105 sati godišnje
8. razred - 105 sati godišnje
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
1. razred - 105 sati godišnje
2. razred - 105 sati godišnje
3. razred - 105 sati godišnje
4. razred - 105 sati godišnje
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA HEBREJSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Formiranje zaključne ocjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. OPIS PREDMETA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Temeljna načela i ciljevi
Židovstvo ima bogatu tradiciju, ima puno običaja, no temeljni stup židovske nacionalne manjine i židovskog identiteta jest hebrejski jezik.
Predmet Hebrejski jezik i kultura namijenjen je pripadnicima židovske nacionalne manjine i svima koji ga žele učiti. Ovaj predmet omogućava djeci koja žive u kulturalnoj i višeetničkoj zajednici cjelovitije učenje o zavičaju, kulturi i običajima židovskog naroda, a u cilju boljega razumijevanja sebe i vlastitoga identiteta te upoznavanja i poštovanja drugih, što je od iznimne važnosti za izgradnju višekulturalnoga društva.
Učenje i poučavanje hebrejskog jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika, njegovom sudjelovanju u brojnim aktivnostima (učenje, društvene i kulturno-umjetničke aktivnosti itd.) te time obogaćuje učenika na osobnoj razini i na razini kulture i u konačnici društva u cjelini.
Učeći se od najranije dobi štovanju drugih zajednica u svojoj okolini, djeca se uče skladnomu životu s drugima. Svrha takva pristupa kurikula predmeta Hebrejski jezik i kultura je očuvanje i izgradnja nacionalnoga i kulturnoga identiteta te oblikovanje zrele, odgovorne, cjelovite osobe pozitivno usmjerene prema društvu i kulturi. Da bismo uistinu mogli razumjeti druge, prije svega moramo dobro poznavati i razumjeti vlastitu kulturu i vlastiti identitet. Tako potičemo i stalno preispitujemo vlastite stavove i pogled na svijet, odnosno gledanje iz perspektive drugih i drugačijih.
Jezik i kultura neodvojivi su ljudskomu rodu. Jezikom komuniciramo, izražavamo stavove i pripadnost te usvajamo nova znanja. Kultura je nematerijalna kategorija koja nosi obilježja sredine u kojoj živimo, njezine povijesti, tradicije, običaja i vjerovanja.
Osim jezikoslovlja predmet Hebrejski jezik i kultura uključuje i stjecanje znanja o Židovima i njihovoj kulturi u širemu smislu (povijesti, kulturnoj i prirodnoj baštini, ali i suvremenome životu), što će doprinijeti boljemu razumijevanju vlastitoga nacionalnog identiteta i razvijanju osjećaja pripadnosti. Vrlo je važno očuvati vlastiti kulturni identitet koji svaki narod i zemlju čini jedinstvenom i prepoznatljivom u svijetu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja
Osnovna načela poučavanja nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Učenik:
1. Razvija ljubav prema hebrejskom jeziku te poštuje, njeguje i unaprjeđuje, kako kulturnu baštinu i vlastiti jezični, kulturni i nacionalni identitet, tako i vrijednosti različitih jezičnih i kulturnih zajednica te se osposobljava za život u multikulturnom društvu.
2.Usvaja gramatička, i pravopisna pravila i vlada jezikom radi sporazumijevanja u različitim komunikacijskim situacijama putem različitih medija i u različite svrhe.
3. Stječe naviku i potrebu za čitanjem radi učenja i uživanja, samostalno tumači i vrednuje različite umjetničke i neumjetničke tekstove, kritički promišlja o različitim informacijama i sadržajima, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost te namjeru autora, njeguje i razvija etičke i estetske vrijednosti.
4. Stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, teorijska znanja o jeziku i pravopisu uspješno primjenjuje u praksi, kreativno se izražava, razvija i njeguje stvaralački, istraživački i kritički duh.
5. Preuzima odgovornost za svoje usmeno i pisano izražavanje i odgovornost za svoje učenje, samostalno rješava probleme i donosi odluke, primjenjuje stečena znanja i vještine u novim situacijama, poduzetan je te spreman na suradnju i timski rad.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Hebrejski jezik i kultura jesu osposobiti učenika za samostalnu komunikaciju. Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i uporabe strategija za usvajanje znanja o jeziku razvijajući okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu.
Uz to, učenici uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost i osebujnost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturalnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
Učenici:
1. pisanim i usmenim izražavanjem komuniciraju služeći se hebrejskim jezikom i pismom,
2. upoznaju, njeguju, čuvaju i promiču kulturu kao dio nacionalnoga i kulturnoga identiteta na djelima hebrejske književnosti, kazališne i filmske umjetnosti te ostalim umjetničkim ostvarenjima, čime pridonose različitosti višekulturalne sredine u kojoj žive,
3. upoznaju, proučavaju i čuvaju materijalnu i nematerijalnu baštinu svoga naroda što doprinosi izgradnji osobnoga identiteta,
4. kreativno se izražavaju likovnim, glazbenim i književnim stvaranjem, iskazuju svoj doživljaj umjetničkih djela čime izgrađuju otvoreni duh za razumijevanje različitih kultura i načina života.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULA
Kurikul nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura po Modelu C podrazumijeva učenje o vlastitoj kulturi koje stvara temelje za njegovanje kulturnih različitosti. Bitna odrednica ovoga područja jest da i djeca pripadnika većinskoga naroda uče o manjinskim kulturama kao dijelu zajedničke kulturne baštine. Unutar područja kurikula razvijaju se vještine izražavanja, kritičkoga mišljenja, kreativnosti te sporazumijevanja i međuljudskoga djelovanja. Jezičnom se komunikacijom izražava kulturno naslijeđe i prenosi kultura življenja, razmjenjuju se ideje, mišljenja i osjećaji te vrijednosti, norme i običaji židovske zajednice.
Odgojni sadržaji i njihova povezivanje s obrazovnim temama podupiru izgradnju nacionalnoga identiteta učenika. Učeći o svojim korijenima, učenici uče cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštovanje drugih naroda. Međukulturalno obrazovanje teži razvijanju održivoga načina života u višekulturalnome društvu izgradnjom razumijevanja, uzajamnoga poštovanja te dijaloga među pripadnicima različitih kultura.
Kurikul predmeta Hebrejski jezik i kultura strukturiran je u tri domene:
a. Slušam i govorim
b. Čitam i pišem
c. Moj identitet
a. slika: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura
Domene Slušam i govorim, Čitam i pišem te Moj identitet zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja, pogleda na svijet te razvijaju sposobnost gledanja iz perspektive drugih i drugačijih. Takva sposobnost ne razvija se intuitivno, ona se uči i stječe. Upoznavanje kulture Židova i njihovih kultura i običaja, otvaranje komunikacije, izgradnja odnosa s drugima te razvijanje svijesti da je izgradnja zajednice u kojoj živimo jedino moguća uz uključivanje svih njezinih sudionika nužna je ne samo radi poticanja procesa uspostave povjerenja među pripadnicima različitih etničkih skupina, već i kao priprema za život u višekulturnoj Europi.
Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.
Odabirom nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura učenicima se pruža mogućnost da primjenom novih medija doživljaj čitanja produbljuju, dijele i dalje kreativno razvijaju. Kao aktivni sudionici učenici odabiru sadržaje o kojima žele više doznati (npr. kultura, blagdani i običaji u lokalnoj zajednici) i na taj način stječu ključne kvalifikacije kao što su kompetencija čitanja, govora i medijska kompetencija, koje su izuzetno značajne za aktivno sudjelovanje u društvu. Novim metodama povećava se interes i motivacija učenika, ostvaruje kvalitetnija nastava u kojoj učenici i učitelj stvaraju interaktivan i suradnički odnos zasnovan na konstruktivizmu obzirom učenici samostalno stječu vlastito znanje na temelju prethodnih iskustava i vlastitih mogućnosti.
Nematerijalna kulturna baština koju čuvamo i njegujemo te prenosimo na učenike obuhvaća razne oblike i pojave stvaralaštva, a osobito jezik, govor i usmenu književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda i običaja, kao i drugih tradicionalnih pučkih vrjednota, umijeća i obrta. Tradicijska kultura neprocjenjiv je dio sveukupne kulture svakoga naroda, stoljećima očuvana i njegovana na istome mjestu na kojemu je i nastala.
a. Slušam i govorim
Jezik je najvažnije, najopćenitije primjenjivano oruđe kojim raspolažu jezične zajednice i svaki pojedinac zasebno. Smisao je njegova postojanja komunikacija, stoga treba biti razumljiv, ustaljen. Hebrejski književni jezik nije identičan svakidašnjemu govoru.
Svrha je domene Slušam i govorim samostalna verbalna komunikacija hebrejskim standardnim jezikom. Učenici se osposobljavaju za uspješno služenje književnim jezikom u različitim vidovima njegove usmene uporabe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornika, slušatelja, sugovornika. Ovladavanjem osnovnim zakonitostima hebrejskoga jezika potiče se ljubav prema materinskomu jeziku, potreba njegova njegovanja i unaprjeđivanja kao i razumijevanje važnosti književnoga jezika za život židovske zajednice i nacionalne manjine, ali i osobni razvoj učenika. Nastava jezika, ovladavanje pravogovornom i pravopisnom normom u funkciji je osposobljavanja učenika za pravilnu komunikaciju suvremenim hebrejskim jezikom. Učenik doživljava jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju. Svoje znanje čovjek tradicionalno prenosi jezikom. Tako svaka nova generacija prima znanja o prošlim generacijama stvarajući svijest o budućima. Kod učenika se na taj način izgrađuje jezična tolerancija i oblikuje mišljenje o govoru mržnje kao negativnoj pojavi u društvu.
b. Čitam i pišem
Domena Čitam i pišem temelji se na književnome tekstu. Kao stvaralačka jezična djelatnost, književnost je sastavni dio svakodnevnoga života.
Svrha ove domene je upoznati učenike s književnim stvaralaštvom židovskih književnika, poticati stvaralaštvo na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva te samostalna pisana komunikacija hebrejskim standardnim jezikom i hebrejskim pismom. Učenici se osposobljavaju za uspješno služenje književnim jezikom u različitim vidovima njegove pisane uporabe.
Osim razvijanja čitalačke sposobnosti, sposobnosti interpretacije i vrednovanja književnoga teksta, cilj je i razvoj kreativne neverbalne komunikacije, kritičkoga mišljenja i stvaralaštva Usavršavanjem tehnike čitanja i poticanjem pozitivnoga odnosa prema čitanju, učenici razvijaju razumijevanje, vrednovanje i tumačenje različitih autorskih tekstova židovske nacionalne književnosti, njihovo interpretiranje te izražavanje vlastitih stavova i razmišljanja. Čitanje tekstova na materinskome jeziku, osim što obogaćuje duh i rječnik, pozitivno utječe na stav učenika prema čitanju općenito. Upoznavanjem učenika s književnim stvaralaštvom židovskih književnika razvija se osobni i nacionalni kulturni identitet što doprinosi razumijevanju općeg kulturnog naslijeđa.
c. Moj identitet
Svrha je ove domene omogućiti učeniku upoznavanje obilježja svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojemu živi te Države Izrael. Učenikovo iskustvo polazište je za izbor sadržaja i metoda u oblikovanju nastave. Aktivnim sudjelovanjem, stvaranjem i odgovorom na umjetnost, učenik izražava svoje stavove, kritičko mišljenje, iskustva i osjećaje. Učenik stječe spoznaje o uzrocima i posljedicama vremena i prostora na običaje i način života, a proučavanjem umjetničkih djela nacionalne kulture razvija estetsku zrelost i kritičnost. Učenik proučava, istražuje, upoznaje i opisuje povijesne i važne ličnosti, razdoblja i događaje te upoznaje geografska obilježja i prirodnu raznolikost Države Izrael. Integrirani pristup nastavi omogućava upoznavanje i prihvaćanje sebe kao pojedinca s određenim identitetom u interakciji s okolinom te razvija spremnost za izazove koje donosi život u višekulturalnoj zajednici i Europi bez granica. Duhovne, moralne, umjetničke i znanstvene djelatnosti nekoga društva ili razdoblja omogućavaju učenicima prihvaćanje i čuvanje kulturnih vrijednosti i narodnih običaja Židova u cilju razumijevanja i poštovanja drugih kultura. Odabrane teme omogućavaju razvoj cjelokupne osobe i shvaćanje pojma - živjeti različitosti.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici u fizičkome i digitalnome okružju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
U tablicama su odgojno-obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom – HEBJK. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ ako je riječ o ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o ishodima u srednjoj školi. Nakon toga slijedi oznaka domene, na primjer A., zatim brojčana oznaka razreda i na kraju redni broj ishoda unutar domene.
OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE
HEBJK OŠ Hebrejski jezik i kultura, osnovna škola
HEBJK SŠ Hebrejski jezik i kultura, srednja škola
A. Domena A. Slušam i govorim
B. Domena B. Čitam i pišem
C. Domena C. Moj identitet
A 1. Domena A. Slušam i govorim , prvi razred
A 1.1. Domena A. Slušam i govorim , prvi razred, prvi ishod
Objašnjenje:
HEBJK OŠ A. 1. 1. – Hebrejski jezik i kultura, Osnovna škola, Domena A. (Slušam i govorim ), prvi razred, prvi ishod
HEBJK SŠ A. 2. 1. – Hebrejski jezik i kultura, Srednja škola, Domena A. (Slušam i govorim ), drugi razred, prvi ishod
Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Hebrejski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja.
Ishodima se odgovara na najvažnije pitanje u cijelome odgojno-obrazovnom procesu: što učenici znaju, što mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u određenome organizacijskom području.
Ishodi se određuju kao znanje, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja. Oni iskazuju što se od učenika očekuje u određenoj predmetnoj domeni te pojedinoj godini poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinoga ishoda.
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, ali na različitoj razini usvojenosti.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četirima kategorijama (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i izvrsna). U ovome dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti „dobar“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD
1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 1. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
– odgovara na pitanja razumijevanja ( ken, lo )
– češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 1. 2.
Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući hebrejski sustav glasova.
– ponavlja izgovor riječi i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu
– uz čestu pomoć učitelja ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama
OŠ HEBJK A. 1. 3.
Učenik upotrebljava učestale riječi oponašajući hebrejski sustav glasova.
– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju slikovnoga i slušnoga poticaja
– uz čestu pomoć učitelja izgovara neke učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove
OŠ HEBJK A. 1. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
– upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce
– pozdravlja, predstavlja se, pita za ime
– čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje
– uz čestu pomoć učitelja upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca
OŠ HEBJK A. 1. 5.
Učenik preslikava jednostavne učestale riječi.
– preslikava ključne riječi kako bi razvio grafomotoriku (u smislenim aktivnostima, npr. izrada rječnika, jednostavne čestitke i sl.)
– uz čestu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno preslikava riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), školski pribor i učionica, brojevi, boje, igračke, dani u tjednu, godišnja doba , obitelj, životinje, posebni datumi i sl.
Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje i dr.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 1. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
– piše velikim tiskanim hebrejskim slovima
– prepisuje rečenice, kraće tekstove
– poštuje pravopisnu normu
Napomena : Ovladavanje hebrejskim tiskanim slovima može biti odgođeno za drugi razred osnovne škole na temelju samostalne procjene učitelja.
◊ uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku
OŠ HEBJK B. 1. 2.
Učenik prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi.
– povezuje grafijsku sliku riječi (čiji je izgovor jednak ili vrlo sličan pisanome obliku) sa slikovnim prikazom
– povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom
– češće reagira neverbalno nego verbalno.
– uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi
OŠ HEBJK B. 1. 3.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođene tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga hebrejskog jezika.
– prepoznaje oblik riječi u odabranome tekstu
– odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome interesu
– uz čestu pomoć učitelja prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
OŠ HEBJK B. 1. 4.
Učenik preslikava slova hebrejske abecede.
– preslikava slova hebrejske abecede prema predlošku
– uz čestu pomoć točno i uredno preslikava većinu jednostavnih i neka složena slova hebrejske abecede
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 1. 1.
Učenik uočava međukulturna iskustva u poznatome kontekstu te prepoznaje osnovne činjenice i obilježja židovske kulture.
– uočava židovska imena vršnjaka
– prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava i načina obilježavanja blagdana (Roš hašana , Jom kipur, Sukot, Hanuka, Purim, Pesah, Šavuot, židovski nacionalni praznici)
– prepoznaje naziv Države Izrael i gradove u njoj
– prepoznaje i pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, slikovnice i sl.)
– uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) upozorava na uočavanje međukulturalnoga iskustva u poznatim situacijama te povremeno prepoznaje osnovne činjenice i obilježja židovske kulture
OŠ HEBJK C. 1. 2.
Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.
– pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na hebrejskome jeziku
– ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini
– izražava zahvalu i molbu
– oponaša neverbalne znakove
– uz čestu pomoć učitelja reagira (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) u pojedinim situacijama
OŠ HEBJK C. 1. 3.
Učenik pokazuje zanimanje za upoznavanje židovske kulture.
– pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu
– postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na hebrejskome ili hrvatskome jeziku
– uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku ) reagira na prigodne sadržaje, aktivnosti i zadane upute te povremeno postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima
OŠ HEBJK C. 1. 4.
Učenik prepoznaje i reagira na primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim kontekstima.
– uočava primjere uključivanja i/ili izoliranja drugih i drugačijih u situacijama iz svakodnevnoga života u fizičkome i digitalnome okružju
– prepoznaje svoju ulogu i posebnost, ulogu i posebnost drugih te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i doprinosi
– uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) upozorava na uočavanje primjera prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
b. slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 2. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
– odgovara na pitanja razumijevanja ( ken, lo)
– češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 2. 2. Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući hebrejski sustav glasova.
– ponavlja izgovor riječ i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu
– uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama
OŠ HEBJK A. 2. 3.
Učenik upotrebljava učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući hebrejski sustav glasova.
– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i nize riječ i u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
– uz čestu pomoć učitelja izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz čestu pomoć
OŠ HEBJK A. 2. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
– predstavlja drugoga, predstavlja sebe, ostavlja pitanja (kratka pitanja), daje odgovore na njih, daje upute
– uz čestu se pomoć koristi dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj , dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, obitelj, životinje, tijelo, odjeća i obuća, dani u tjednu, godišnja doba, hrana i piće, drugi i drugačiji, posebni datumi.
Funkcije: uljudno ophođenje, opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti), imenovanje, brojenje.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura, hebrejski alfabet) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 2. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
– piše tiskanim (započinje i pisanim) hebrejskim slovima
– prepisuje rečenice, kraće tekstove
– uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku, izrađuje popis za kupovinu i popis želja
OŠ HEBJK B. 2. 2.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođeno tekstnoj situaciji i intonaciji standardnoga hebrejskog jezika.
– prilagođava čitanje tekstnoj situaciji
– prepoznaje oblik riječi u odabranome tekstu
– uz pomoć učitelja odabire tekstove među ponuđenima i čita tekstove prema vlastitome interesu
OŠ HEBJK B. 2. 3.
Učenik prepisuje jednostavne učestale riječi te kratke i jednostavne rečenice.
– prepisuje ključne riječi i rečenice (u smislenim aktivnostima)
– uz čestu pomoć uglavnom točno i uredno i uz više vremena prepisuje riječi i rečenice
OŠ HEBJK B. 2. 4.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik jednostavnih učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu.
– prepoznaje zapisanu ključnu riječ na temelju izgovorene riječi
– uz čestu pomoć učitelja prepoznaje pisani oblik dijela učestalih ključnih riječi
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 2. 1.
Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja Države Izrael.
– prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
– navodi primjere riječi iz hebrejskog jezika koje su kulturno uvjetovane
– prepoznaje najpoznatija obilježja Države Izrael i njene nacionalne simbole
– ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
– prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji u svojoj svakodnevici te svakodnevici vršnjaka u Državi Izrael
– ponavlja premjerene vrste književnih tekstova (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme i sl.)
– pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. priče, bajke, basne i sl.)
– uz čestu pomoć učitelja i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja Države Izrael te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku
OŠ HEBJK C. 2. 2.
Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
– prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja i komunikacije na stranome i materinskome jeziku
– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini
– izražava ispriku
– navodi i imenuje sudionike međukulturalnoga susreta
– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturalnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
– uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome ili hrvatskome jeziku) reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
OŠ HEBJK C. 2. 3.
Učenik otvoreno i radoznalo reagira na strane i nerazumljive sadržaje.
– u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost
– postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na hebrejskome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima
– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u Državi Izrael
– uz čestu pomoć učitelja reagira na lingvističke i kulturne sadržaje te poticaje na hebrejskome jeziku
OŠ HEBJK C. 2. 4.
Učenik uočava konkretne primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u različitim kontekstima.
– izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama u fizičkome ili digitalnome okružju
– prepoznaje potrebu za prihvaćanjem različitosti između sebe i drugih
◊ uz čestu pomoć učitelja prepoznaje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama
OŠ HEBJK C. 2. 5.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
– prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
– prepoznaje folklorne elemente interijera
– prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
– njeguje običaje (Roš hašana, Jom kipur, Pesah, sinagoge i dr.)
– uz pomoć učitelja izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
c. slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 2. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 3. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
– odgovara na pitanja razumijevanja ( ken, lo)
– češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 3. 2.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
– pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
– slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje i zapisuje slova jasne veze između izgovora na hebrejskome i hrvatskome jeziku, poneka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
OŠ HEBJK A. 3. 3.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i slično)
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK A. 3. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
– postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
– uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje jednostavne rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, dom, dijelovi dana, kućanski poslovi, priroda, vrijeme, slobodno vrijeme, drugi i drugačiji, pomoć drugomu, posebni datumi i dr.
Funkcije: opisivanje (osobe, ž ivotinje, predmeta, radnje , vremena, prirode, doma); postavljanje pitanja, imenovanje; poželjeti dobrodošlicu; predstavljanje sebe; što i kako učimo i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 3. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
– piše pisanim hebrejskim slovima
– prepisuje rečenice, kraće tekstove
– popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
– uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku
OŠ HEBJK B. 3. 2.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i slično)
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK B. 3. 3.
Učenik naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
– povezuje pisani i govoreni oblik riječi u rečeničnome nizu
– čita naglas, pojedinačno i u skupini
– uz čestu pomoć učitelja naglas čita rečenice s jednostavnijim poznatim riječima
OŠ HEBJK B. 3. 4.
Učenik piše jednostavne rečenice.
– piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriče , dovršavanje rečenice i sl.)
– uz čestu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 3. 1.
Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja Države Izrael.
– prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
– prepoznaje obilježja Države Izrael i njene nacionalne simbole
– ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
– prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji u svojoj svakodnevici te u svakodnevici vršnjaka u Izraelu i drugim kulturama
– pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. priče, bajke, basne i sl.)
– uz čestu pomoć učitelja i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja Države Izrael te uz pomoć učitelja ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku
OŠ HEBJK C. 3. 2.
Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturalnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
– prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku
– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje i oslovljavanje
– predstavlja osobe u poznatome kontekstu na formalnoj razini
– izražava ispriku
– navodi i imenuje sudionike međukulturalnoga susreta
– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturalnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
– uz čestu pomoć učitelja (neverbalno i/ili verbalno, na hebrejskome jeziku) reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike; navodi kontekst doživljenoga međukulturalnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
OŠ HEBJK C. 3. 3.
Učenik uočava konkretne primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u različitim kontekstima.
– izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama u fizičkome i digitalnome okružju
– prepoznaje potrebu za prihvaćanjem različitosti između sebe i drugih
– uz čestu pomoć učitelja prepoznaje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama
OŠ HEBJK C. 3. 4.
Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja Države Izrael s vlastitom kulturom.
– ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
– izdvaja prepoznatljiva obilježja Države Izrael
– opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u Državi Izrael i uspoređuje ih s onima u Republici Hrvatskoj
– uz čestu pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima; imenuje osnovna obilježja Države Izrael
OŠ HEBJK C. 3. 5.
Učenik prepoznaje i oponaša ključne obrasce uljudnoga ponašanja u međukulturalnim susretima.
– uočava i primjenjuje uobičajene društvene obrasce ponašanja u javnosti
– oponaša primjere uljudnoga načina ophođenja prema drugima
– uz čestu pomoć učitelja uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene obrasce uljudnoga ponašanja u javnosti
OŠ HEBJK C. 3. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
– prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
– prepoznaje folklorne elemente interijera
– prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
– njeguje običaje (Roš hašana, Jom kipur, Pesah), posjećuje sinagogu i dr.)
– uz pomoć učitelja izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
d. slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 3. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 4. 1.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
– odgovara na pitanja razumijevanja (ken, lo)
– češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć učitelja reagira na učestale riječi i upute
OŠ HEBJK A. 4. 2.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
– pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
– slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje i zapisuje slova jasne veze između izgovora na hebrejskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom; pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
OŠ HEBJK A. 4. 3.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK A .4. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
– postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
– uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje jednostavne rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
OŠ HEBJK A. 4. 5.
Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju.
– pokazuje razumijevanje teksta
– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
– uz čestu pomoć učitelja u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega
OŠ HEBJK A. 4. 6.
Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst.
– planira strukturu teksta na temelju predloška
– povezuje elemente teksta uz uporabu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predložaka
– predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
– prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
– uz čestu pomoć učitelja govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ HEBJK A. 4. 7.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
– planira razgovor
– povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
– vodi razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
– prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
– sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja; odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć učitelja oblikuje vlastite jednostavne odgovore; prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
OŠ HEBJK A. 4. 8.
Učenik izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi slušajući izgovor slova koji čine tu riječ.
– nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
– uz čestu pomoć učitelja pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano) domovine, redni brojevi, dom, obitelj, kućanski poslovi, priroda, putovanje, zdravlje, zanimanja, vrijeme, slobodno vrijeme, drugi i drugačiji, pomoć drugomu, posebni datumi, Država Izrael i dr.
Funkcije: predstavljanje sebe i drugih, postavljanje kratkih pitanja, opisivanje (navika i rutine), traženje i pružanje informacija, traženje i davanje uputa (vezano uz lokaciju), izricanje vremena, uspoređivanje i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 4. 1.
Učenik prepisuje kratak tekst poštujući pravopisnu normu.
– piše pisanim hebrejskim slovima
– prepisuje rečenice, kraće tekstove
– popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
– uz pomoć učitelja piše čestitku i kratku poruku
OŠ HEBJK B. 4. 2.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK B. 4. 3.
Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– poštuje fonološka obilježja (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) hebrejskoga jezika pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini
– prepoznaje početak i kraj rečenice
– primjenjuje pravila uporabe osnovnih pravopisnih znakova
– čita naglas
– uz čestu pomoć učitelja uspoređuje fonološka obilježja hebrejskoga jezika; uz čestu pomoć učitelja primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za manji dio primjetnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini
OŠ HEBJK B. 4. 4.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– planira strukturu teksta na temelju predloška
– povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
– povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
– oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
– uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
– uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova; primjenjuje osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 4. 5.
Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri čitanju.
– pokazuje razumijevanje teksta
– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
◊ uz čestu pomoć učitelja u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega
OŠ HEBJK B. 4. 6.
Učenik zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ.
– slovka na razini zapisanih riječi
– piše riječ na način slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
– uz čestu pomoć učitelja pravilno zapisuje slova
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 4. 1.
Učenik određuje položaj Države Izrael na zemljovidu.
– opisuje oblik granice i državne simbole Države Izrael (himna, zastava, grb)
– imenuje i pokazuje na zemljovidu najvažnije kulturno-povijesne spomenike
– imenuje i uspoređuje izgled svoga zavičaja s nekim reljefima u Izraelu
– koristi se različitim izvorima informacija; objašnjava položaj Republike Hrvatske i Države Izrael; snalazi se na zemljovidu
OŠ HEBJK C. 4. 2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.
– razgovara i iznosi stavove o pripadanju nekomu narodu
– izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima
– opisuje najvažnije pučke običaje i najpoznatije osobe
– izdvaja važnije događaje iz zavičajne povijesti
– likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći se različitim tehnikama i materijalima
– opisuje važna postignuća znamenitih Židova, ustrojstvo Republike Hrvatske i Države Izrael te njihova nacionalna obilježja; prepoznaje i izvodi glazbeno-izražajne elemente skladbe; oblikuje likovni rad na zadanu temu
OŠ HEBJK C. 4. 3.
Učenik potkrepljuje osnovne činjenice o Državi Izrael konkretnim primjerima i prepoznaje međukulturalne podudarnosti.
– navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života i kulture Države Izrael u poznatome kontekstu
– izdvaja obilježja Države Izrael koja su slična ili istovjetna onima u Republici Hrvatskoj
– iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o Državi Izrael
– uz čestu pomoć učitelja prepoznaje posebnosti kultura Države Izrael te židovska obilježja slična/istovjetna onima u hrvatskoj kulturi
OŠ HEBJK C. 4. 4.
Učenik se koristi ključnim pravilima uljudnoga ponašanja u međukulturalnim susretima te na jednostavan način traži objašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
– primjenjuje uobičajene društvene obrasce ponašanja u javnosti
– prilagođava svoje ponašanje u skladu s uvriježenim društvenim obrascima ponašanja
– objašnjava signale i reakcije sugovornika
– postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije
– samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
– uz čestu pomoć učitelja razlikuje primjere uobičajenih društvenih konvencija u vlastitoj kulturi i stranim kulturama; uočava tko se, gdje, kada, kako i zašto ponaša u skladu s uvriježenim društvenim obrascima i pravilima ponašanja
OŠ HEBJK C. 4. 5.
Učenik prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu.
– prepoznaje kulturno-specifične razlike u ophođenju
– uočava različita shvaćanja pojedinih običaja
– razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i zamišljenim situacijama
– izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura
– uvažava potrebu učenja više stranih jezika
– uz čestu pomoć učitelja uočava i prepoznaje primjere kulturno-specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama
OŠ HEBJK C. 4. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet
– prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
– izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
– prepoznaje folklorne elemente interijera
– prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
– njeguje običaje (Roš hašana , Jom kipur, Pesah, sinagoge i dr.)
– izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
e. slika : Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 4. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 5. 1.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
– postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
– uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
OŠ HEBJK A. 5. 2.
Učenik primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice.
– razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica
– govori rečenice primjenjujući i intonacijska obilježja
– uz čestu pomoć učitelja primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja
OŠ HEBJK A. 5. 3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
– planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
– povezuje elemente teksta
– reproducira tekst na temelju predloška
– uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
◊ uz čestu pomoć učitelja planira i povezuje elemente teksta; uz čestu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; uz čestu pomoć učitelja ispravlja svoj govor
OŠ HEBJK A. 5. 4.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
– planira razgovor
– povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
– sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
– prepoznaje priliku za preuzimanje rijeci
– sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja; odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć učitelja prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
OŠ HEBJK A. 5. 5.
Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju.
– pokazuje razumijevanje teksta
– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
– uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: opisivanje (navika i rutine), traženje i pružanje informacija, traženje i davanje uputa (vezano uz lokaciju ), izricanje vremena, uspoređivanje i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 5. 1.
Učenik razumije pri čitanju kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– pokazuje razumijevanje teksta
– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
– uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK B. 5. 2.
Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju teksta naglas te ih oponaša u čitanju
– objašnjava interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
– čita naglas tečno tekst poznate tematike
– uz čestu pomoć učitelja prilagođava izgovor fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike
OŠ HEBJK B. 5. 3.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.
– planira strukturu teksta na temelju predloška
– povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
– povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
– oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
– uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
– uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 5. 4.
Učenik zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.
– uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi
– piše riječi po diktatu
– uz čestu pomoć učitelja zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 5. 1.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitoga identiteta i njeguje pozitivan odnos prema židovskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama.
– prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenoga materijala
– od prikupljenoga materijala izabire teme iz povijesti Židova (prapovijesno i antičko doba na prostoru današnje Države Izrael) koje predstavlja u obliku malih projekata
– povezuje prikupljene informacije, opisuje slikovni materijal te provodi vlastiti mali projekt; na temelju prikupljenoga materijala donosi zaključke o svome identitetu
OŠ HEBJK C. 5. 2.
Učenik istražuje i uspoređuje različita obilježja geografskoga prostora Države Izrael.
– pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnome gradu i regijama Države Izrael
– opisuje položaj i način života pojedinih društvenih skupina
– opisuje položaj Države Izrael; izdvaja i pokazuje na zemljovidu prirodno-geografske i upravne regije Države Izrael
OŠ HEBJK C. 5. 3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela glazbene i likovne umjetnosti.
– prepoznaje i razlikuje zvučna obilježja folklorne glazbe
– izrađuje plakat ili prezentaciju te izlaže o glazbenome ili likovnome umjetniku
– prepoznaje kontekst u kojemu se izvodi/izvodila folklorna glazba
– prepoznaje djelo likovne umjetnosti
OŠ HEBJK C .5. 4.
Učenik izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturalnih iskustava.
– razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima
– opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima
– uz čestu pomoć učitelja opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima
OŠ HEBJK C. 5. 5.
Učenik primjenjuje osnovna znanja o Izraelu unutar vlastite kulture.
– sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne židovske datume i dane.
– objašnjava važnost posebnih datuma i dana karakterističnih za kulture Židova
– uz čestu pomoć učitelja opisuje posebne židovske datume i dane
OŠ HEBJK C. 5. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
– prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda ili kraja u kojemu živi
– i zvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
– prepoznaje folklorne elemente interijera
– prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim događanjima
– njeguje običaje (Roš hašana, Jom kipur, Pesah), posjećuje sinagogu i dr.
– izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi; prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
f. slika : Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 5. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
6. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 6. 1.
Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju.
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
– razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
– upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
– uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK A. 6. 2.
Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
– pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
– slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
◊ uz čestu pomoć učitelja pokazuje i zapisuje slova jasne veze između izgovora na hebrejskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom; pravilno izgovara jednostavnija slova hebrejske abecede i dio složenijih slova
OŠ HEBJK A. 6. 3.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK A. 6. 4.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
– postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
– uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom, postavlja naučena pitanja i daje naučene odgovore
OŠ HEBJK A. 6. 5.
Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju.
– pokazuje razumijevanje teksta
– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
– uz čestu pomoć učitelja u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega
OŠ HEBJK A. 6. 6.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
– planira strukturu i sadržaj teksta
– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
– govori kratak tekst
– uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike; ispravlja svoj govor
OŠ HEBJK A. 6. 7.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
– planira strukturu i sadržaj razgovora
– započinje, vodi i završava razgovor
– preuzima riječ na primjeren način
– uz čestu pomoć učitelja sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način
OŠ HEBJK A. 6. 7.
Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratkome govorenom tekstu.
– reproducira rečeničnu intonaciju
– izražajno čita kratak tekst
– uz pomoć učitelja primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: svijet oko mene, drugi i drugačiji, obrazovanje, književnost za djecu i mlade, zdravlje, okoliš, slobodno vrijeme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura i običaja i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivana i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 6. 1.
Učenik razumije pri čitanju kratak tekst poznate tematike.
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
– razumije glavnu poruku i pronalazi kljucnu informaciju u tekstu
– upotrebljava vise strategija za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
– uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate ematike te navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK B. 6. 2.
Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
– uz čestu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima
OŠ HEBJK B. 6. 3.
Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– poštuje fonološka obilježja (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) hebrejskoga jezika pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini
– prepoznaje početak i kraj rečenice
– primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova
– čita naglas
– uz čestu pomoć učitelja uspoređuje fonološka obilježja hebrejskoga jezika; primjenjuje pravila uporabe osnovnih pravopisnih znakova; prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini
OŠ HEBJK B. 6. 4.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– planira strukturu teksta na temelju predloška
– povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
– povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
– oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
– uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
– uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova; primjenjuje osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 6. 5.
Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
– upotrebljava osnovne pravopisne znakove
– uz čestu pomoć učitelja razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima
OŠ HEBJK B. 6. 6.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
– planira strukturu i sadržaj teksta
– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
– uz čestu pomoć učitelja piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 6. 1.
Učenik istražuje dodatne informacije o Državi Izrael radi razumijevanja vlastite i strane kulture.
– pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošću, institucijama, umjetnošću i medijima u Državi Izrael
– informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
– kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
– uz čestu pomoć učitelja povezuje činjenice povezane sa Državom Izrael u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s hrvatskom kulturom
OŠ HEBJK C. 6. 2.
Učenik opisuje različite primjere međukulturalnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturalnoga iskustva.
– navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturalnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
– tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
– uz čestu pomoć učitelja navodi različite primjere međukulturalnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
OŠ HEBJK C. 6. 3.
Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi.
– prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
– na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
– prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
– uz čestu pomoć učitelja opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu
OŠ HEBJK C. 6. 4.
Učenik uočava i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Države Izrael.
– opisuje određenu povijesnu ličnost, iznosi svoje spoznaje te tumači razloge njezine važnosti danas
– provodi učeničke projekte o zanimljivostima Države Izrael
– uspoređuje i opisuje geografska obilježja Države Izrael
– analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu (osnivanje Države Izrael, judaizam)
– predstavlja svoj rad o povijesnim i geografskim obilježjima Države Izrael
– odabire povijesnu i/ii geografsku temu, opisuje povijesni razvoj Države Izrael i važnost pojedinih povijesnih ličnosti; svoj rad predstavlja samostalno ili u skupini
OŠ HEBJK C. 6. 5.
Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicije važne u oblikovanju kulture židovskoga naroda.
– opisuje obilježja pojedinoga glazbenog djela i iznosi svoj dojam i mišljenje
– promatra, istražuje i opisuje likovna ostvarenja židovske kulturne baštine
– izrađuje maketu sinagoge
– predstavlja rad o odabranome djelu te iznosi mišljenje o njegovim obilježjima
– prepoznaje djela židovske kulturne baštine te uočava njihova osnovna obilježja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
g. slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 6. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
7. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 7. 1.
Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
– postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
– uz čestu pomoć učitelja razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore
OŠ HEBJK A. 7. 2.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
– planira strukturu i sadržaj teksta
– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
– govori kratak tekst
– uređuje odnosno ispravlja svoj govor
– uz povremenu pomoć učitelja govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike; uz čestu pomoć učitelja ispravlja svoj govor
OŠ HEBJK A. 7. 3.
Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
– planira strukturu i sadržaj razgovora
– započinje, vodi i završava razgovor
– preuzima riječ na primjeren način
– uz čestu pomoć učitelja sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način
OŠ HEBJK A. 7. 4.
Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju.
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
– razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
– upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
– uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike; navodi ključnu informaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: svijet oko mene, drugi i drugačiji, obrazovanje, književnost za djecu i mlade, zdravlje, okoliš, slobodno vrijeme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura, običaja i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava.
Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 7. 1.
Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri čitanju.
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
– razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
– upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
– uz čestu pomoć učitelja u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike; navodi ključnu informaciju
OŠ HEBJK B. 7. 2.
Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju naglas teksta te ih oponaša u čitanju
– tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
– čita tečno naglas
– uz čestu pomoć učitelja prilagođava izgovor fonološkim obilježjima hebrejskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike
OŠ HEBJK B. 7. 3.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
– planira strukturu i sadržaj teksta
– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
– uz čestu pomoć učitelja piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 7. 4.
Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
– upotrebljava osnovne pravopisne znakove
– uz čestu pomoć učitelja razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice; odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 7. 1.
Učenik izgrađuje pozitivan stav o važnosti naslijeđa i vlastitoga identiteta kao Židova, europskoga građanina i građanina svijeta iskazujući poštovanje prema drugima i drugačijima.
– raspravlja o važnosti identiteta za narod
– izrađuje turističke karte pojedinih regija Izraela i Hrvatske u kojima žive Židovi
– promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Židova
– opisuje važne bitke u povijesti Izraela
– izdvaja i opisuje važnost židovskih velikana (rabini, glazbenici, glumci, znanstvenici, sportaši i sl.)
– opisuje raznolikost kulturnoga naslijeđa i važnost očuvanja nacionalne kulture; navodi i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Izraela; navodi primjere kulturno-povijesnih spomenika u Izraelu te opisuje njihove značajke
OŠ HEBJK C. 7. 2.
Učenik istražuje dodatne informacije o Državi Izrael radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
– pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošću, institucijama, umjetnošću i medijima Države Izrael
– informira se o aktualnim događajima i važnim pojedincima
– kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
– uz čestu pomoć učitelja povezuje činjenice povezane sa Izraelom
OŠ HEBJK C. 7. 3.
Učenik opisuje različite primjere medukulturalnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturalnoga iskustva.
– navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturalnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
– tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
– uz čestu pomoć učitelja navodi različite primjere medukulturalnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
OŠ HEBJK C. 7. 4.
Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda kao i potrebu da ih se razgradi.
– prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
– na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
– prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
– uz čestu pomoć učitelja opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu; uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu
OŠ HEBJK C. 7. 5.
Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturalnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja između osoba iz različitih kultura.
– uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturalnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanje različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
– navodi osnovne uzroke međukulturalnoga nerazumijevanja
– uz čestu pomoć učitelja prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturalnih odnosa te navodi osnovne uzroke međukulturalnoga nerazumijevanja
OŠ HEBJK C. 7. 6.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.
– prepoznaje obilježja tradicije svoga naroda i/ii kraja u kojemu živi
– izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju
– prepoznaje folklorne elemente interijera
– prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim događajima
– njeguje običaje (Roš hašana, Jom kipur, Pesah), posjećuje sinagogu i dr.
– izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice; prepoznaje glazbeni primjer; opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi; prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje; njeguje židovske običaje te posjećuje sinagogu i dr.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
h. slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 7. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
8. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK A. 8.1.
Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju.
– globalno i selektivno razumije tekst
– izdvaja ključne i specifične informacije
– primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju
– uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike; izdvaja ključne i neke specifične informacije
OŠ HEBJK A. 8. 2.
Učenik razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku.
– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različiti smisao informacije
– izražava stav prema onome što govori
– uz čestu se pomoć učitelja koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije
OŠ HEBJK A. 8.3.
Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti.
– planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
– povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
– uređuje odnosno ispravlja svoj govor
– uz čestu pomoć učitelja planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta; koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama; ispravlja svoj govor uz čestu pomoć učitelja
OŠ HEBJK A. 8. 4.
Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
– planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora
– sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
– koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
– uz čestu pomoć učitelja planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike; koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: svijet oko mene, putovanja, moja domovina i druge zemlje, drugi i drugačiji, zdrav život, planovi za budućnost, svijet znanosti i umjetnosti, književnost za mlade, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura i običaja i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava.
Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja i uporabe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK B. 8. 1.
Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri čitanju.
– globalno i selektivno razumije tekst
– izdvaja ključne i specifične informacije
– primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri čitanju
– uz čestu pomoć učitelja u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike; izdvaja ključne i neke specifične informacije
OŠ HEBJK B. 8. 2.
Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
– planira strukturu teksta na temelju predloška
– povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
– povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
– oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
– uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
– uz čestu pomoć učitelja oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila
OŠ HEBJK B. 8. 3.
Učenik zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike.
– zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture
– koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
– uz čestu pomoć učitelja zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima
OŠ HEBJK B. 8. 4.
Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti.
– planira strukturu i sadržaj teksta
– koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama niže razine složenosti
– primjenjuje pravopisna pravila
– uređuje, odnosno ispravlja svoj tekst
– uz čestu pomoć učitelja piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti; primjenjuje osnovna pravopisna pravila; uz čestu pomoć učitelja ispravlja svoj tekst
C. MOJ IDENTITET
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ HEBJK C. 8. 1.
Učenik prepoznaje i opisuje nacionalne i kulturne motive koji su mu poznati iz svakodnevnoga života, tradicije, umjetnosti i medija.
– upoznaje i istražuje dosege u područjima znanosti, umjetnosti, tehnike, kulture i sporta Židova
– određuje i opisuje obilježja klasične glazbe, opere te suvremene glazbe i imenuje nekoliko predstavnika
– prepoznaje glazbeni primjer i navodi autora
– opisuje nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkoga, znanstvenoga, kulturnoga, sportskoga postignuća, posebnosti i/ii prirodne ljepote i sl.) te izrađuje i izlaže prezentacijski rad
OŠ HEBJK C. 8. 2.
Učenik uspoređuje obilježja svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe.
– izrađuje rad u kojemu odgovara na pitanja : Kojim vrijednostima težim?, Što mogu naučiti od drugih?, Kako doprinosim napretku zajednice?, Kako drugi utječu na mene, a kako ja utječem na druge?
– opisuje ulogu i položaj Židova u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta; donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drugačijih
OŠ HEBJK C. 8. 3.
Učenik kritički povezuje informacije o Državi Izrael i drugim kulturama u novim kontekstima.
– pronalazi i obrazlaže informacije o Državi Izrael i drugim kulturama
– izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
– uz čestu pomoć učitelja povezuje nove informacije o Državi Izrael i drugim kulturama
OŠ HEBJK C. 8. 4.
Učenik odabire komunikacijske obrasce prikladne zadanomu kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturalnih komunikacijskih potreba.
– razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike
– primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja
– potiče međukulturalni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije
– uz čestu pomoć učitelja opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila; primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju
OŠ HEBJK C. 8. 5.
Učenik objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na pojedinca.
– tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži objašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji)
– svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama
– prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje
– prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda
– prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira
– upozorava na mogućnost stjecanja pogrješne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
– ističe mogućnost da pojedinac ostane uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnoga stava
– uz čestu pomoć učitelja opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishod i iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
i. slika: Prikaz zastupljenosti domena izražen u postotcima za 8. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 1. 1.
Učenik govori opisne i pripovjedne tekstove.
– određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govorenja u slobodno odabranoj temi
– oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima odabrane vrste teksta
– s razumijevanjem se služi riječima sukladno temi u oblikovanju govorenih tekstova
– oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
SŠ HEBJ A. 1. 2.
Učenik razlikuje hebrejske dijalekte, sefardski i aškenaski.
– istražuje rasprostranjenost hebrejskog dijalekata; prikuplja materijale iz različitih izvora
– istražuje, sastavlja i opisuje rasprostranjenost hebrejskog jezika i uočava govornu raznolikost hebrejskog jezika
SŠ HEBJK A. 1. 3.
Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
– planira tijek govora
– priprema i govori tekst
– izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
– uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
– uz čestu pomoć nastavnika planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine; koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj govor
SŠ HEBJK A. 1 .4.
Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
– planira i priprema razgovor
– sudjeluje u razgovoru
– upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
– uz čestu pomoć nastavnika planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: ovo sam ja, moj svijet, moji školski dani, posebni dani i datumi, umjetnost, priroda, sport, glazba, identitet, digitalno građanstvo, putovanja, aktualne društvene teme i dr.
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje rada i planova i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putovima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 1. 1.
Učenik samostalno odabire književni tekst za čitanje.
– samostalno odabire (između više ponuđenih književnih tekstova) književni tekst za čitanje
– vodi dnevnik čitanja
– organizira klub čitatelja te drugima daje prijedloge za čitanje
– komentira svoje stavove, interese i navike povezane s pročitanim
– navodi osnovne odlike stilskoga razdoblja pročitanoga književnog teksta
– izražava svoje mišljenje o pročitanome tekstu
– obrazlaže svoje razumijevanje teksta
– samostalno odabire i čita književne tekstove te vodi dnevnik čitanja i raspravlja o tekstu; izražava svoje stavove o pročitanome
SŠ HEBJK B. 1. 2.
Učenik čita prilagođene književne tekstove.
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove povezane s hrvatskim jezikom prema vlastitom izboru ili izboru nastavnika
– uz čestu pomoć nastavnika čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu nastavnika
SŠ HEBJK B. 1. 3.
Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
– planira strukturu i sadržaj
– organizira tekst u odlomke
– koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
– primjenjuje pravopisna pravila
– uređuje, odnosno ispravlja svoj tekst
– uz čestu pomoć nastavnika piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj tekst
C. MOJ IDENTITET (1. - 4. RAZRED SREDNJE ŠKOLE)
Domena C. Moj identitet od 1. do 4. razreda srednje škole ostvarivat će se zajedničkim ishodima jer se u vrijeme globalizacije znanja ciljevi poučavanja mijenjaju. Nemoguće je očekivati stjecanje znanja koje se svakodnevno eksponencijalno povećava. Vrijedno je kod učenika razvijati radoznalost za promjene u okolini, poticati ih na istraživanje uočene pojave i izvođenje zaključaka na temelju promatranoga. Također je vrlo bitno upućivati učenike na pretraživanje informacija iz različitih izvora znanja, poticati kritičko promišljanje o informacijama koje su dostupne i savjetovati korištenje računalne tehnologije kao sredstva informiranja. Aktivnosti učenika, načini i metode rada te obrazovna postignuća usklađuju se s uzrastom učenika.
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK C. 1. 1.
Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje različitih zajednica i kultura te osvješćuje višekulturnost.
– izrađuje: intervju/upitnik/anketu/ portfolio s temama: procesi globalizacije, razvoj društva, migracije stanovništva, razvoj arhitekture, umjetnost kao izraz identiteta, višekulturalnost, raznolikosti u mome zavičaju, diskriminacija, narodni običaji, znameniti Židovi i sl.
– koristeći se različitim izvorima informacija, odabire teme o kojima stvara mapu, zbirku, portfolio i slično; sudjeluje u debati i raspravi u skupini; iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi
SŠ HEBJK C. 1. 2.
Učenik stvara i dizajnira mrežnu stranicu, školski list/blog/kolumnu i/ii scensko djelo o temi povezanoj s nacionalnim manjinama.
– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje (školski list, kolumna, blog, video, kratki film, televizijska emisija, predstava i sl.)
– među ponuđenima odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i web alatima
SŠ HEBJK C. 1. 3.
Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno-globalno, tradicionalno moderno, moderno-post moderno, većinsko manjinsko , duhovno - materijalno, židovski identitet višekulturalnost.
– potiče razvoj tolerancije, objašnjava nastanak i razvoj predrasuda
– osmišljava projekt na temu ljudskih i manjinskih prava primjenjiv u svojoj okolini
– objašnjava pojam kulturnoga identiteta na vlastitome primjeru
– navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina; navodi probleme s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina; navodi načine i postupke integracije nacionalnih manjina
SŠ HEBJK C. 1. 4.
Učenik raspravlja o informacijama o Državi Izrael, hebrejskome jeziku, židovskoj povijesti i drugim kulturama.
– proširuje raspon informacija o drugim kulturama
– utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti između vlastite i drugih kultura
– prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
– razrađuje sljedeće: povijest tlačenja i progona Židova (Egipat, Babilon, Srednji vijek, Auschwitz); religijsku povijest (rabinizam, uloga i razdoblja); religijsko-literarnu baštinu ( משנה Mišna, תלמוד Talmud, הלכה Halaha, הגדה Hagadah)
– uz čestu pomoć nastavnika obrazlaže sličnosti i različitosti između vlastite i drugih kultura te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
SŠ HEBJK C. 1. 5.
Učenik preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
– provjerava točnost informacija o židovskom narodu i/ili židovskoj kulturi i drugim kulturama
– ističe (vlastita) pogrješna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
– izabire strategije primjerene kontekstu za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
– uz čestu pomoć nastavnika dovodi u vezu različite informacije o židovskom narodu i/ili kulturi, preispituje (vlastita) pogrješna shvaćanja o židovskom narodu i/ili kulturi te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Moj identitet ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domena Slušam i govorim te Čitam i pišem.
j. slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 1. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 2. 1.
Učenik opisuje početak standardizacije hebrejskoga jezika.
– objašnjava i procjenjuje važnost rada Eliezer Ben- Yehuda za oživljavanje modernog hebrejskog jezika i kulture
– iznosi osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga hebrejskoga jezika i pravopisa
– zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
– opisuje i tumači osnovne činjenice o početku standardizacije književnoga hebrejskoga jezika i pravopisa
SŠ HEBJK A. 2. 2.
Učenik izlaže tekst i usklađuje govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima.
– odabire temu o kojoj će govoriti
– priprema i oblikuje vlastite radove na zavičajnome govoru ili dijalektu
– sastavlja jednostavniji govoreni tekst koji je logičan, dobro strukturiran i stilski skladan
– s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u oblikovanju govorenih tekstova
– iskazuje stečenu vještinu govorenja
– govori pred publikom o temama iz područja jezika, književnosti i kulture
– oblikuje i izlaže tekst te usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
SŠ HEBJK A. 2. 3.
Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
– planira tijek govora
– priprema i govori tekst
– izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih obrazlaže argumentima
– iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
– uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
– uz čestu pomoć nastavnika planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine; povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć nastavnika iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj govor
SŠ HEBJK A. 2. 4.
Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
– pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
– uz čestu pomoć nastavnika planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama; uz čestu pomoć nastavnika pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom prikladnih fraza
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: moj svijet, kultura, film, mediji, slobodno vrijeme, mladi, obrazovanje, planovi za budućnost, putovanja, interesi, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putevima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 2. 1.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav o književnome tekstu na temelju čitateljskoga iskustva.
– kritički čita, obrazlaže i vrjednuje književni tekst
– obrazlaže svoje razumijevanje teksta
– iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
– argumentira svoj kritički stav o književnome tekstu
– primjenjuje više metoda, gledišta i komparativni pristup u tumačenju književnoga teksta
– izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni doživljaj književnoga teksta
– obrazlaže svoje razumijevanje teksta te iskazuje svoje mišljenje i zapažanje o tekstu
SŠ HEBJK B. 2. 2.
Učenik analizira prilagođene književne tekstove.
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
– uz čestu pomoć nastavnika analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja
SŠ HEBJK B. 2. 3.
Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
– individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
– organizira tekst u odlomke
– koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
– primjenjuje pravopisna pravila
– uređuje, odnosno ispravlja svoj tekst
– uz čestu pomoć nastavnika piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti; uz čestu pomoć nastavnika uređuje tekst
k. slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 2. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 3. 1.
Učenik raspravlja o zadanoj temi.
– učenik uz pomoć učitelja organizira debatu na zadanu temu, organizira timove, istražuje zadanu temu, piše argumente na zadanu temu
– raspravlja u skladu sa zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
– služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi i naglaske
– primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
– priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SŠ HEBJK A. 3. 2.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
– usmeno sažima jedan ili više tekstova napisanih na hebrejskom jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
– prevodi govoreni tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
– uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putevima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 3. 1.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima.
– dramatizira kraće tekstove
– na temelju čitateljskoga iskustva izražava kreativnost
– priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
– piše kraći sinopsis
– priprema scenske i dramske igre
– iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
SŠ HEBJK B. 3. 2.
Učenik čita jednostavne književne tekstove.
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove
– analizira tekstove prilagođene razini znanja po vlastitom izboru te izboru učitelja
– čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja te razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta
SŠ HEBJK B. 3. 3.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
– pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na hebrejskome jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
– prevodi pisani tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
– uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
l. slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 3. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. razred - 105 sati godišnje
A. SLUŠAM I GOVORIM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK A. 4. 1.
Učenik govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
– planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
– uređuje, odnosno ispravlja svoj govor
– uz čestu pomoć nastavnika planira i priprema tijek govora i izlaganja teksta, povremeno se koristeći složenim jezičnim strukturama te prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji; uz čestu pomoć nastavnika ispravlja svoj govor
SŠ HEBJK A. 4. 2.
Učenik raspravlja o slobodno odabranoj temi.
– sudjeluje u organiziranju debate na slobodno odabranu temu
– organizira raspravu i dogovor oko izbora tema
– organizira timove, priprema se, piše argumente na odabranu temu
– raspravlja u skladu s odabranom temom i obrazlaže svoje mišljenje
– zapaža, uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive i korisne informacije i ideje
– primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja sugovornika
– točno se služi stručnim leksikom u skladu s temom razgovora
– služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi i naglaske
– primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
– priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SŠ HEBJK A. 4. 3.
Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
– uz čestu pomoć nastavnika sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor; povremeno preuzima pravo na riječ
SŠ HEBJK A. 4. 4.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
– usmeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na hebrejskome jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
– prevodi govoreni tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
– uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, svijet umjetnosti, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi i dr.
Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, isticanje i sl.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim težnjama i/ili profesionalnim putevima.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.
B. ČITAM I PIŠEM
ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
SŠ HEBJK B. 4. 1.
Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
– planira strukturu i sadržaj
– organizira dug tekst u odlomke
– koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
– primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
– uređuje i ispravlja svoj tekst
– uz čestu pomoć nastavnika piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama; povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama; povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja; uz čestu pomoć nastavnika uređuje tekst
SŠ HEBJK B. 4. 2.
Učenik oblikuje i piše raspravljačke tekstove.
– oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnoga stila
– piše komentar, kritiku, molbu, žalbu, zahtjev, prijavnicu, priloge
– zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
– oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta; prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
SŠ HEBJK B. 4. 3.
Učenik analizira jednostavne književne tekstove.
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
– analizira književne tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i nastavnika
– uz čestu pomoć nastavnika analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu nastavnika i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta
SŠ HEBJK B. 4. 4.
Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
– pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na hebrejskome jeziku u jedan tekst na hrvatskome jeziku
– prevodi pisani tekst sa hebrejskoga jezika na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
– uz čestu pomoć nastavnika sažima i prevodi jednostavnije tekstove
13 slika: Prikaz zastupljenosti domena izraženih u postotcima za 4. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenoga postotka zastupljenosti svakoga predmetnog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA HEBREJSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Ovladavanje hebrejskim jezikom kao materinskim jezikom, jezikom nacionalne manjine ili kao drugim jezikom, temelj je za učenje tijekom cijeloga života.
Jezikom kao osnovnim sredstvom izražavanja i komunikacije učenicima se posreduju nastavni sadržaji i sadržaji međupredmetnih tema, stoga on izravno utječe na uspješnost usvajanja nastavnih sadržaja.
Predmet Hebrejski jezik i kultura dio je jezično-komunikacijskoga područja i podrazumijeva razvoj znanja o sebi i drugima, odgovornoga ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavanje različitih vrijednosti, uvjerenja i ponašanja te svijest o nužnosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda, diskriminacije. Učenici stječu znanje na standardnome hebrejskom jeziku, razvijaju čitateljske interese, literarne sposobnosti i sposobnost kritičkoga pristupa. To je područje najvažnije zato što je jezik podloga svim ostalim područjima.
Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura učenik razvija komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio za suočavanje s novim životnim situacijama te kako bi kao aktivan i informiran građanin odgovorno djelovao u javnome životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice njegujući suživot u različitosti. Time se ostvaruje i veza s društveno-humanističkim područjem. Učenjem o povijesti židovskoga naroda pridonosi se razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo do danas, procesa koji utječu na oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta, razvoj vještina razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se kroz ishode likovne i glazbene kulture i umjetnosti. Tim sadržajima učenici bogate i oplemenjuju sliku o sebi i svijetu, razvijaju kreativnost kao način razmišljanja i djelovanja. Kod učenika se njeguju individualne sposobnosti, potreba za likovnim izražavanjem, služe se tradicionalnim likovnim postupcima i materijalima kao i suvremenim vizualnim medijima.
Učenje o glazbi, kao sastavnome dijelu svih svjetskih kultura, važno je u oblikovanju generičkih kompetencija učenika. Aktivnim sudjelovanjem u glazbenome životu svoje sredine, manjinske zajednice, doprinosit će očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga naslijeđa, tumačit će poruku koju nosi glazba, izražavati osjećaje i stavove.
U domeni Moj identitet očituje se povezanost s nastavnim sadržajima predmeta Priroda i društvo te Geografija, što Hebrejski jezik i kulturu povezuje s prirodoslovnim područjem. Promatranjem prirode i učenjem o njoj potiče se odgovorno ponašanje prema prirodi i zajednici, razvija se svijest o očuvanju okoliša, prirodne baštine i prostora, usvajaju se nazivi na hebrejskome jeziku. Geografskim opismenjavanjem kod učenika se razvija socijalna osjetljivost kao i osjetljivost za očuvanje prirodne raznolikosti te potiče solidarnost. Proučavanje geografskih obilježja zavičaja i Države Izrael doprinosi doživljavanju prostora kao osnove nacionalnoga identiteta.
U predmet Hebrejski jezik i kultura integrirane su međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Razvijanjem odgovornosti, društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancije, uvažavanjem različitosti, usvajanjem znanja o ljudskim pravima, dužnostima i odgovornostima predmet je povezan s Građanskim odgojem i obrazovanjem.
Poveznica s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj ostvaruje se prihvaćanjem odgovornosti, sudjelovanjem u javnim nastupima, suradnjom s drugima, upravljanjem vlastitim emocijama i ponašanjem, razvijanjem empatije, uvažavanja i prihvaćanja različitosti.
U svrhu traženja informacija, dijeljenja i objavljivanja sadržaja, zadovoljavanja kulturnih potreba, komunikacijska tehnologija omogućava različita iskustva učenja, pridonosi razvijanju odgovornosti i vlastitoga integriteta.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Kako bi se postigli opisani ciljevi nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura (Model C), bitno je osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive, otvorene i integrirane metodičke scenarije učenja i poučavanja s različitim aktivnostima koji potiču interes, daju konkretan smisao onomu što se ući i omogućavaju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama.
Ispravno osmišljen metodički scenarij učenja i poučavanja uključuje različite aktivnosti poput otkrivanja igrom, igranja uloga, rješavanja problema, izrade projekata, izrade vizualnih prikaza, pričanja priča, igranja didaktičkih igara, posjeta i sl. Učenik koji je aktivno uključen u proces učenja, u učionici ili izvan nje, traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, predstavlja rezultate te tako razvija istraživačke, komunikacijske i socijalne vještine, ali i stavove i vrijednosti važne za cjelovit razvoj ličnosti i osobnoga identiteta.
Zbog svega navedenoga, u kurikulu nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura (Model C) posebna pažnja posvećena je iskustvenomu učenju i istraživačkomu pristupu integriranome u proces poučavanja i učenja u svim konceptima.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se s ishodima domena Slušam i govorim, Čitam i pišem i Moj identitet.
Nastava mora biti organizirana tako da se svakomu učeniku omoguće što češće verbalne aktivnosti jer se samo na taj način može produktivno ovladati govorom. U realizaciji tih zadataka učitelj/nastavnik treba maksimalno motivirati učenike koristeći se odgovarajućim audiovizualnim nastavnim sredstvima, ilustracijama, filmom, slikama, fotografijama, televizijskim emisijama. Učitelj/nastavnik treba poticati učenike da se i oni angažiraju u prikupljanju nastavnih sredstava povezanih s temom koja se obrađuje (razglednice, slikovnice i dr.).
Upoznavanje elemenata nacionalne kulture Židova uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem djela tradicionalne književnosti, običaja i tradicije. Pri obradi elemenata nacionalne kulture mora se poštovati princip postupnosti kako bi se učenicima olakšalo usvajanje znanja i informacija.
Učitelj/nastavnik podržava i potiče učenike da tradicijske motive iskoriste u kreiranju novih estetskih rješenja u izradi svakodnevnih uporabnih i ukrasnih predmeta. Očekuje se poboljšanje konverzacijskih i prezentacijskih vještina, povećanje interesa za probleme zajednice i otvaranje prema svijetu i višekulturnosti.
Uloga je učitelja/nastavnika omogućiti cjelovit razvoj svakoga učenika poštovanjem njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okružja.
Odgovornost učitelja /nastavnika je organizirati i voditi odgojno-obrazovni proces koji uključuje različite metode i oblike rada, tehnike poučavanja i stilove učenja te ponuditi učeniku izbor sadržaja. Učitelj/nastavnik motivira učenika da povezuje svoje iskustvo s novim informacijama te razvija kompetencije, vještine, znanja i postavlja temelje cjeloživotnoga učenja. Učitelj/nastavnik pruža učeniku brojne mogućnosti za praktičan rad, kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema, razvoj komunikacijskih vještina, stavova i vrijednosti.
Učitelj/nastavnik treba učenicima pružiti emocionalnu, socijalnu i intelektualnu podršku, a odnos između njega i učenika mora biti suradnički i fleksibilan s jasno određenim pravilima rada, ponašanja i međusobnoga uvažavanja.
Važna uloga učitelja/nastavnika je i praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje. Učitelj/nastavnik treba pružiti potpunu i pravodobnu informaciju o uspješnosti učenja i napretka učenika u cilju njegova usmjeravanja u tom procesu, ali i kao poticaj i ohrabrenje kako bi se povećali samopoštovanje i uspješnost kao važni preduvjeti individualnoga napretka. Radi ostvarivanja potencijala svakoga učenika, individualizacija poučavanja izuzetno je bitna jer učenici odgojno-obrazovne ishode svladavaju različitim tempom, imaju različite mogućnosti, interese i sposobnosti te razine predznanja.
Neki se ishodi mogu ostvariti radom na projektima, u izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa školskim knjižničarom u knjižnici i ustanovama u okružju te primjenom pristupa učenju otkrivanjem (istraživačko učenje, diskusijske grupe, projektni rad). Projekt može uključivati samostalno ili vođeno istraživanje različitih materijala i informacija te uporabu različitih suvremenih komunikacijskih tehnologija, primjerice uključivanje posredstvom tehnologija uživo iz gradova koje učenici upoznaju i istražuju. Iskustveno učenje nudi učitelju/nastavniku mogućnost uporabe praktičnih radova i prikaza tradicije, običaja, domaće radinosti, tradicionalne kuhinje u svakodnevnome životu. Na taj način mogu se stvarati zbirke slikovnoga materijala, kuharice, albumi fotografija, zbirke igara i običaja i sl.
Učenicima valja ponuditi mogućnost primjene različitih računalnih programa, igara i aplikacija koje potiču kreativnost i kreativno stvaralaštvo iz umjetničkoga područja te razvoj kreativne inteligencije pri čemu mogu primijeniti svoje znanje. Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije može služiti za poticanje i aktivnije uključivanje učenika u projekte i samu nastavu te time razvoj vještina i strategija učenja. U ostvarivanju ishoda likovnoga područja poželjno je rabiti prirodne materijale i ekološki pristup u smislu recikliranja različitih materijala.
U učenju i poučavanju preporuka je da učitelj/nastavnik određuje broj književnih tekstova prema broju sati u tjednu i prema dostupnosti tekstova, vodeći računa o žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), raznolikoj tematskoj zastupljenosti povezujući ih s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću. Preporučuje se izbor više kratkih književnih tekstova primjerenih dobi učenika. Uz izbor djela židovskih autora u višim se razredima preporučuje i upoznavanje učenika s djelima zavičajnih autora i zavičajne narodne književnosti radi spoznavanja bogatstva i raznovrsnosti književnoga stvaralaštva svoga zavičaja te motivacije u stvaralačkome izražavanju učenika. U stvaralačkome izražavanju učenika i stvaranju vlastitoga razlikovnog rječnika, ostvarivanje se ishoda prati, ali ne podliježe vrednovanju.
Za povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom primjenjuje se učenikovo iskustvo, izvorna stvarnost te sve što možemo iz učenikova okružja upotrijebiti kao materijal ili izvor znanja. Uz izvornu stvarnost i udžbenike, učenici se koriste i internetom, enciklopedijama, dječjim časopisima, aktualnim informacijama iz medija, suradnjom s raznim osobama, ustanovama i drugim sredstvima i izvorima informacija.
Okružje u kojemu se odvija proces učenja pobuđuje zanimanje učenika, održava motiviranost za učenje i potiče na aktivnost. Različita okružja, u učionici i izvan učionice, pridonose bogatstvu iskustva i uspješnosti učenja. Iskustvo prvoga aktivnog učenja dijete stječe u neposrednome okružju i s onima koji žive u njemu – u svojoj obitelji u kojoj bi se trebali postaviti temelji za učenje. Učenje otkrivanjem osnova je za razumijevanje viših apstraktnih pojmova.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućava nam i povezanost s učenicima ili stručnjacima u drugim mjestima i različitim dijelovima države i/ili Europe. Pozitivno i poticajno okružje za učenje ostvaruje se i međusobnim povjerenjem i uvažavanjem sudionika u procesu učenja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osjećaj sigurnosti kod učenika potiče aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.
Određivanje vremena potrebnoga za realizaciju pojedinih ishoda dio je autonomije učitelja/nastavnika i ovisi o potencijalu razrednoga odjela kao cjeline te o interesima, sposobnostima i vještinama učenika da usvoje propisana znanja i razviju vještine za pojedini razred koji samostalno izrađuje svaki učitelj.
Učitelj/nastavnik ima slobodu primijeniti različite načine organizacije rada i učenja kao što je rad u paru, grupni rad, male istraživačke skupine, suradničko učenje uz kombiniranje i grupiranje učenika kako bi što bolje iskoristio mogućnosti svih u razredu i osigurao uspjeh svakoga učenika i razvoj njegove osobnosti. Međuvršnjačkim učenjem i poučavanjem učenik stječe i primjenjuje znanja i vještine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mišljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za učenje i suradnju.
Bitno je svaki oblik grupiranja učenika unaprijed isplanirati s jasno određenim uputama, zadatcima i ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini na temelju različitih metoda samovrednovanja i vrednovanja.
Ovisno o broju učenika uključenih u nastavu Hebrejskoga jezika i kulture u pojedinome razrednom odjelu, mogu se organizirati kombinirane skupine učenika.
Svaki razredni odjel sadržava određene potencijale koje učitelj mora prepoznati i primijeniti za uspješnije učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja valja voditi računa o razrednome odjelu kao cjelini, ali i o učenicima kao pojedincima koji znanja, vještine i stavove stječu na sebi svojstven način. Učitelj/nastavnik mora osvijestiti kako su učenici različiti i svoje poučavanje prilagoditi različitim stilovima učenja.
Nastava Hebrejskoga jezika i kulture poučava se unutar satnice od dva do pet sati tjedno te se prema broju sati prilagođava obimnost nastavnih tema i broj tekstova. Dokument kurikula Hebrejskoga jezika i kulture po Modelu C izrađen je na bazi od tri sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Odgojno-obrazovni rad na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju učitelji/nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Preporuka je osigurati posebnu učionicu ili kabinet, no ako nema mogućnosti za posebnu učionicu, kabinet ili neki drugi stalni prostor, poželjno je učitelju osigurati mogućnost izlaganja učeničkih radova, crteža i plakata na panoima unutar ili ispred učionice u kojoj se odvija nastava. Također, poželjno je i ustrojavanje u strukovnim školama uz prilagodbu kurikulu strukovnih škola.
U ostvarivanju ishoda nastave Hebrejskoga jezika i kulture nužna je i suradnja s udrugama i društvima koji se brinu o očuvanju nacionalne kulture Židova, kulturno-umjetničkim društvima, lokalnom zajednicom i sličnim organizacijama. Navedene organizacije mogu pružiti podršku pri nabavi nastavnih materijala, zvučnih zapisa, tekstova, knjiga i video-materijala na hebrejskome jeziku.
Kako bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikul se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Kako bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikul u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje u predmetu Hebrejski jezik i kultura (Model C) služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika te kao povratna informacija učitelju/nastavniku o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Učitelj/nastavnik vrednovanje treba iznimno pažljivo planirati, uskladiti ga s ciljevima i očekivanim ishodima učenja te ga, zbog složenosti sadržaja i aktivnosti u ovome predmetu, provoditi poštujući kognitivnu, društveno-afektivnu i psiho-motoričku jedinstvenost i interese svakoga učenika.
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Hebrejski jezik i kultura proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda konceptualiziranih u trima domenama: Slušam i govorim, Čitam i pišem, Moj identitet ukazujući na različite segmente znanja, sposobnosti i vještina učenika.
Elementi vrednovanja jesu:
1. čitanje
2. pisanje
3. slušanje s razumijevanjem
4. aktivnost i zalaganje na satu.
Element slušanje s razumijevanjem obuhvaća sposobnost slušanja i razumijevanja sadržaja na hebrejskom jeziku u usmenoj komunikaciji s učiteljem, drugim učenicima, izvornim govornicima hebrejskog jezika te odabranim video sadržajima.
Element čitanje i pisanje obuhvaća usvojenost znanja i razvijenost vještina u služenju standardnim hebrejskim jezikom kroz čitanje i pisanje, a iskazuje se brojčanom ocjenom.
Element aktivnost i zalaganje na satu obuhvaća vrednovanje istraživačkih vještina i stvaralačkih sposobnosti učenika u svim domenama, praćenjem aktivnosti učenika i/ili rezultata tih aktivnosti.
U svim se trima domenama primjenjuju tri pristupa vrednovanja: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika (provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, predstavljanje učeničkih radova i učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja), a služi unaprjeđivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira brojčanom ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja i razmjeni iskustava o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima, a ne s drugim učenicima. Ovim se vrednovanjem motivira učenike na daljnji rad.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti te se vrednuje brojčanom ocjenom. Provodi se kontinuirano, tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja. Potrebno je kombinirati pisano i usmeno vrednovanje. Mogu se primijeniti pitanja i zadatci objektivnoga tipa te zadatci sa slobodnim odgovorima. Preporučuju se i autentični zadatci kojima učenici mogu izraziti vlastitu kreativnost i interpretaciju, a to su izrada plakata, dnevnika, crteža, scenarija, igranje uloga, istraživački radovi i dr.
Na kraju nastavne godine zaključna ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi u ovome predmetu obuhvaćaju sadržaje iz brojnih područja (jezik, kultura povijest, geografija, likovna i glazbena kultura), zato će učenici prema svojim interesima i sposobnostima pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara uz uvažavanje pokazatelja o učenikovoj većoj ili manjoj sklonosti prema određenome području. Stoga zaključna ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina.
Za ocjenu u određenoj mjeri mogu se uzeti u obzir podatci prikupljeni vrednovanjem za učenje (npr. učenički radovi i projekti). Zaključna (pr)ocjena proizlazi iz svih elemenata vrednovanja u preporučenome omjeru njihova udjela:
• slušanje s razumijevanjem 30 %
• čitanje i pisanje 30 %
• usvojenost znanja 20 %
• aktivnost i zalaganje na satu 20 %.
Uz ocjenu u predmetu Hebrejski jezik i kultura , učitelj/nastavnik daje procjenu razvijenih generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija i suradnja.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna ocjena iskazuje se i brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Formiranje zaključne ocjene
Zaključna ocjena tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa predstavlja usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena, definiranih kurikulom predmeta Hebrejski jezik i kultura. Zaključna ocjena temelji se na profesionalnoj i objektivnoj odluci učitelja/nastavnika , ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine pojedinačnih ocjena te je pokazatelj učenikova napretka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH