AKCIJSKI PLAN FORUMA ZA PODRŠKU ODRŽIVOM FINANCIRANJU ZA 2025. I 2026. GODINU
Zagreb, siječanj 2025.
1. UVOD
Europska unija i njezine države članice potpisale su 2015. Pariški sporazum s ciljem jačanja globalnog odgovora na prijetnje klimatskih promjena. Pariški sporazum (u daljnjem tekstu: Sporazum) predstavlja prvi globalni klimatski sporazum usmjeren na prilagodbu i jačanje otpornosti na klimatske promjene te ograničenje globalnog zatopljenja na znatno ispod 2ºC u odnosu na predindustrijske razine. Jedan od ciljeva Sporazuma je uskladiti financijske tokove s naporima za postizanje niskih emisija stakleničkih plinova te razvoj otpornosti na klimatske promjene. Posljedice klimatskih promjena nisu ograničene samo na ekonomski učinak ekstremnijih vremenskih uvjeta ili podizanje razine mora (tzv. „fizički rizici”), već obuhvaćaju i rizik od gubitka vrijednosti ulaganja uslijed promjena u politici, tehnologiji i pravnim okvirima koji su povezani s naporima u borbi protiv klimatskih promjena (tzv. „tranzicijski rizici”).
Europska komisija objavila je 2018. g. Komunikaciju pod nazivom Akcijski plan o financiranju održivog rastakojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne strategije održivog financiranja, a koji uključuje aktivnosti za preusmjeravanje privatnog financiranja na održiva ulaganja, upravljanje financijskim rizicima povezanima s klimatskim promjenama i poboljšanje održivog korporativnog upravljanja u privatnom sektoru. U predmetnom dokumentu utvrđene su mjere za ostvarenje sljedećih ciljeva:
preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi ostvarivanja održivog i uključivog rasta,
upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa, uništavanja okoliša i društvenih pitanja
te poticanje transparentnosti i dugoročnosti u financijskim i gospodarskim djelatnostima.
Također, Europska komisija je 2019. g. predstavila Europski zeleni plan, paket inicijativa iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja. Provedba ovog ambicioznog plana traži značajan angažman svih sektora gospodarstva, a posebice financijskog sektora. Stoga, na razini Europske unije postavljen je cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., kao i da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990. godine.
Upravo u skladu s Akcijskom planom o financiranju održivog rasta iz 2018., na razini Europske unije doneseni su propisi koji uređuju koncept održivog financiranja, pa tako između ostaloga i:
1.Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (u daljnjem tekstu: SFDR Uredba) koja uređuje način na koji sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici trebaju objavljivati informacije o održivosti krajnjim ulagateljima i vlasnicima imovine.
2.Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (u daljnjem tekstu: Uredba o taksonomiji) kojom se stvara sustav klasifikacije okolišno održivih gospodarskih djelatnosti s ciljem povećanja održivih ulaganja i borbe protiv manipulativnog zelenog marketinga financijskih proizvoda za koje se neopravdano tvrdi da su održivi.
3.Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/ u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (u daljnjem tekstu: CSRD Direktiva) kojom se uređuje obveza izrade i objave izvještaja o održivosti.
2. OSNIVANJE FORUMA ZA PODRŠKU ODRŽIVOG FINANCIRANJA
Iz svega gore navedenog, jasno je da se pred hrvatski financijski sustav i gospodarstvo u cjelini stavljaju veliki zahtjevi u pogledu usvajanja i primjene novih koncepata povezanih s održivosti.
Kako bi pružila pomoć financijskom i realnom sektoru pri prelasku na održivo gospodarstvo, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. prosinca 2023. donijela Zaključak („Narodne novine“, broj 155/23.) kojim je uspostavila zajedničku platformu pod nazivom Forum za podršku održivom financiranju(u daljnjem tekstu: Forum).
Forum predstavlja jedinstvenu točku za razmjenu informacija, uz koordinaciju svih ključnih dionika, s ciljem pružanja podrške financijskom sektoru Republike Hrvatske prilikom financiranja tranzicije na održivo gospodarstvo, kao i usklađivanja s regulatornim zahtjevima, kako za financijski sektor tako i gospodarstvu u cjelini. Odlukom ministra financija imenovani su članovi Foruma, a Ministarstvo financija koordinira njegov rad.
Zbog svog značaja, uspostava Foruma uključena je u Dodatak Nacionalnom planu oporavka i otpornosti kao reformska mjera u okviru poglavlja C1.1.1. Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva.
Jedna od ključnih sastavnica okvira za održivo financiranje jest uvođenje obveze izvještavanja o održivosti, čime će se, između ostalog, osigurati potrebni podaci za donošenje informiranih odluka o održivim ulaganjima. Transparentnost kroz objavu relevantnih, usporedivih i pouzdanih informacija o održivosti koje će poduzetnici pružati predstavlja temelj za usmjeravanje financijskih tokova prema održivim aktivnostima i projektima. Upravo je osiguranje takvih informacija jedan od ključnih ciljeva donošenja CSRD Direktive koja uvodi strože zahtjeve za izvještavanjem o održivosti. CSRD Direktiva ne samo da postavlja standardizirani okvir za izvještavanje, već i jača odgovornost poduzetnika prema okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja. Time se stvara nužna osnova za izgradnju povjerenja među ulagačima, financijskim institucijama i široj javnosti, što je ključno za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana i prelazak na održivo gospodarstvo. U konačnici, objavljivanje informacija o održivosti doprinijet će boljem razumijevanju utjecaja poslovnih aktivnosti na okoliš i društvo, te će potaknuti odgovorno poslovanje.
Kako bi se na sustavan način provodile aktivnosti i mjere kojima je cilj dati potrebnu podršku financijskom sektoru i gospodarstvu u cjelini, u tu se svrhu donosi se Akcijski plan za 2025. i2026. godinu (u daljnjem tekstu: Akcijski plan), kako bi se i na ovaj način pridonijelo tranziciji Republike Hrvatske na održivo gospodarstvo, prije svega stavljajući naglasak na usklađivanje s regulatornim zahtjevima u pogledu izvještavanja o održivosti i podizanja svijesti o važnosti uključivanja koncepta održivosti u donošenje odluka i na poslovanje u cjelini. Akcijski plan predviđa intenzivnu suradnju s ključnim dionicima, razmjenu najboljih praksi te jačanje kapaciteta. Na taj način osigurat će se temelj za konkurentnost hrvatskog gospodarstva u kontekstu europskih i globalnih održivih inicijativa.
Forum planira provedbu i provodit će te će izvještavati o provedbi mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, a članovi Foruma izvještavat će Ministarstvo financija i ostale članove o poduzetim aktivnostima te će raspravljati o ostalim pitanjima vezanim uz podršku održivom financiranju.
Kao koordinator, Ministarstvo financija će u roku od šest mjeseci nakon proteka razdoblja za koje je Akcijski plan donesen izvijestiti Vladu Republike Hrvatske o povedenim aktivnostima i mjerama.
3. SADRŽAJ I CILJANE SKUPINE
Akcijski plan se sastoji, među ostalim, od mjera za podršku poduzetnicima u tranziciji prema održivom poslovanju, jačanju njihove konkurentnosti te usklađivanju s regulatornim zahtjevima iz područja izvještavanja o održivosti. Mjere su osmišljene kako bi omogućile poduzetnicima pristup potrebnim informacijama, resursima i alatima za uspješnu implementaciju održivih poslovnih praksi. Provedbom ovih mjera, poduzetnicima će se osigurati podrška u procesu prilagodbe održivom poslovanju, čime će se pridonijeti otpornosti gospodarstva i ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana.
Uzimajući u obzir činjenicu da zahtjevi za izvještavanjem o održivosti, koji proizlaze iz CSRD Direktive i primjene Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), predstavljaju novost za velik broj poduzetnika, Akcijski plan usmjeren je prema različitim ciljnim skupinama.
Prva ciljana skupina su poduzetnici koji postaju obveznici izvještavanja o održivosti. Ova skupina suočava se s novim regulatornim obvezama i potrebom za prilagodbom poslovanja kako bi ispunili standarde i rokove za objavu informacija o održivosti.
Druga ciljana skupina uključuje poduzetnike koji nemaju zakonsku obvezu izvještavanja o održivosti, ali su izloženi rastućim zahtjevima za pružanjem informacija o održivosti. Ti zahtjevi dolaze od poslovnih partnera, financijskih institucija i kroz lanac vrijednosti, često u nestandardiziranom obliku, što otežava njihov pristup relevantnim informacijama i usklađivanje s očekivanjima.
Treća ciljana skupina je šira javnost.
U cilju približavanja važnosti izvještavanja o održivosti i olakšavanja prilagodbe novim zahtjevima, planira se organizacija edukacija prilagođenih različitim dionicima kao i priprema raznih edukativnih materijala.
Provedbom ovih aktivnosti omogućit će se svim poduzetnicima, bez obzira na zakonske obveze, da se pravovremeno informiraju, usklade svoje poslovanje i osiguraju transparentno i standardizirano izvještavanje o održivosti. To će dodatno unaprijediti njihovu konkurentnost i otpornost u uvjetima sve strožih zahtjeva za održivost na europskom i globalnom tržištu.
Obveznici izvještavanja o održivosti
Početak izvještavanja
Prva objava izvještaja o održivosti
Veliki poduzetnici i matična društva velikih grupa prema kriterijima koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine (listana društva, kreditne institucije i osiguravajuća društva)
1. siječnja 2024. ili nakon toga datuma
2025.
Ostali veliki poduzetnici i matična društva velikih grupa
1. siječnja 2025. ili nakon toga datuma
2026.
Mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU-a, male i jednostavne kreditne institucije te vlastita društva za osiguranje i reosiguranje ako zadovoljavaju kriterije
1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma
2027.
Akcijski plan osmišljen je kao „živi dokument“, što znači da je podložan prilagodbama i unaprjeđenjima kako bi odgovorio na dinamične promjene u okruženju i specifične potrebe dionika. Praćenje provedbe Akcijskog plana omogućit će Ministarstvu financija i ostalim nositeljima provedbe da prepoznaju uspješne mjere i pristupe, definiraju nove ciljne skupine te osiguraju potrebne resurse za implementaciju planiranih aktivnosti. Također, kroz praćenje će se identificirati potencijalni nedostaci i definirati koraci za njihovo učinkovito otklanjanje.
4. MJERE, AKTIVNOSTI, NOSITELJI, I ROKOVI PROVEDBE
AKCIJSKI PLAN FORUMA ZA PODRŠKU ODRŽIVOM FINANCIRANJU ZA 2025. i 2026. GODINU
R.Br.
Mjera
Aktivnost
Nositelj
Sunositelj
Korisnik
Rok provedbe
Bilješka
1.
Pružanje podrške poduzetnicima u ispunjavanju obveze izvještavanja o održivosti
1.1.Razvoj predložaka (upitnika) za standardizirano prikupljanje informacija o održivosti
FINA
MFIN
Poduzetnici koji nisu obveznici izvještavanja o održivosti
2026.
Cilj je pružiti podršku poduzetnicima u olakšavanju izvještavanja o održivosti, posebno onima koji nisu zakonski obvezni, ali se suočavaju s rastućim zahtjevima za informacijama od poslovnih partnera, financijskog sektora i kroz lanac vrijednosti.
1.2. Razvoj kalkulatora za izračun ugljičnog otiska
FINA
MZOZT
MFIN
Poduzetnici
2026.
Cilj je pružiti poduzetnicima jednostavan alat za izračunavanje njihovog ugljičnog otiska. Kalkulator će omogućiti unos podataka koji će se automatski preračunavati u podatke o emisijama pomoću konverzijskih faktora.
1.3. Izrada smjernica za izvještavanje o održivosti prema CSRD/ESRS-u, uključujući studije slučaja o dobrim praksama izvještavanja
MFIN u suradnji s
EK kroz program tehničke pomoći (TSI)
Poduzetnici
2026.
Smjernice će obuhvatiti ključne zahtjeve izvještavanja, poput identifikacije relevantnih podataka, metodologije prikupljanja podataka, te kako pravilno izvještavati o održivosti. Aktivnost također uključuje izradu studija slučaja koje prikazuju dobre prakse izvještavanja, kako bi se poduzetnicima omogućilo bolje razumijevanje kako implementirati zahtjeve na praktičan način.
2.
Komunikacijsko-edukativne aktivnosti
2.1. Konferencija o održivom razvoju
MFIN
MZOZT
HNB HBOR HANFA
Poduzetnici Članovi Foruma
2025.
Konferencija na temu podrške održivom financiranju se planira uz financijski podršku Predstavništva EK u Republici Hrvatskoj.
2.2. Izrada edukativnih materijala
MFIN
HANFA
HNB
HGK
Članovi Foruma
Poduzetnici
Financijski sektor
Šira javnost
Kontinuirano
Nositelji ove mjere će objavljivati razne edukativne materijale za različite ciljanje skupine s ciljem educiranja na temu održivosti. Tako će npr. HNB objaviti Izvješće o održivosti o tome kako HNB u praksi integrira principe održivosti u svoje poslovanje. Uz podatke o uključivanju klimatskih rizika u aktivnosti HNB-a, izvješće će obuhvatiti i analizu vlastitog ugljičnog otiska te postojeće i nove mjere za njegovo smanjenje.
MFIN će objaviti nekoliko brošura na temu održivosti namijenjenu rukovodstvu/revizorima, a HGK planira ESG vodič, koji je izdao 2024., upotpuniti sa najnovijim relevantnim informacijama i regulativom iz područja održivosti. HANFA će izrađivati edukativne materijale (letke, tekstove, članke) i objavljivati ih na internetskoj stranici HANFA-e i na portalu Novac za sutra
2.3. Edukacija i promoviranje ulaganja u aktivnosti povezane s prilagodbom klimatskim promjenama i niskougljične tehnologije
Članovi Foruma
Poduzetnici
Šira javnost
Kontinuirano
Članovi Foruma će promovirati ulaganja u aktivnosti povezane s prilagodbom klimatskim promjenama te u niskougljične tehnologije.
Također, članovi Foruma će provoditi edukativne aktivnosti posvećene raznovrsnim temama unutar zakonodavnog okvira održivog financiranja.
Tako će primjerice, HNB na tu temu organizirati predavanja u sklopu Centra za posjetitelje i Moneterre te će na taj način provoditi edukaciju studenata i šire javnosti. HANFA planira održavati edukacije usmjerene prema široj javnosti, ali i prema specifičnim ciljnim skupinama kao što su studenti i učenici. U okviru svojih edukativnih programa HANFA je već uvrstila i temu zelenih financija. Uz to, HANFA planira na svojoj internetskoj stranici i portalu Novac za sutra objavljivati sve relevantne informacije o održivom financiranju, kao i mogućnosti investiranja u financijske proizvode koji promiču ESG obilježja i/ili su vezani za održiva ulaganja.
Dodatno, IICA organizirati će interaktivnu radionicu s ciljem pružanja sveobuhvatnog pregleda ključnih tema, izazova i prilika na kojoj će se obraditi ESG trendovi, važnost metodološkog pristupa, ESG strategija, dvostruka značajnost i izjava o održivosti – praktični savjeti, klimatski rizici, EU Taksonomija, CO2 otisak - ključne smjernice i regulatorni zahtjevi. Istaknut će se i važnost edukacije upravljačkih tijela te važnost ESG edukacija
2.4. Informiranje javnosti i komunikacija s medijima
Članovi Foruma
Šira javnost
Kontinuirano
Članovi Foruma će kontinuirano voditi računa o pravodobnim objavama svih relevantnih informacija za industriju, ali i za potrošače o održivom financiranju.
Članovi Foruma će gostovati u medijima i tijekom tih gostovanja promovirati temu održivog financiranja.
2.5. Informiranje relevantnih institucija u odnosu na aktivnosti na razini EU u svrhu smanjenja osigurateljnog jaza, prikupljanje i objava dodatnih informacija i podataka o proizvodima osiguranja i pokrivenosti osiguranjem.
HANFA
Industrija osiguranja, uključujući društva za osiguranje i potrošače, ostali zainteresirani dionici
Kontinuirano
EIOPA i EBA su objavile dokumente pod nazivom Nacrt za unificirani EU pristup za upravljanje rizikom prirodnih katastrofa. U dokumentu, između ostalog, spominje se prostor za intervenciju javnog sektora kako bi se poboljšala osigurateljna pokrivenost prirodnih katastrofa na način da nacionalni programi dopunjuju pokriće privatnog osiguranja (javno-privatna partnerstva).
3.
Podrška i jačanje financijskog sektora u području održivog financiranja
3.1.Edukacija financijskog sektora kroz EIB program tehničke pomoći pod nazivom Zeleni prolaz (engl. Green Gateway)
EIB
MFIN
HBOR
Financijski sektor
Kroz projekt tehničke pomoći kojeg je HBOR potpisao s EIB-om, pružit će se savjetodavne usluge i treninzi članovima Foruma iz područja održivog financiranja.
3.2. Integracija okolišnih rizika u nadzorne metodologije i potpuna integracija u poslovne procese i sustave upravljanja kreditnih institucija
HNB
HNB i kreditne institucije
kontinuirano
Klimatski rizici sve su češće prepoznati kao važan izvor financijskih rizika, što je 2018. godine potvrdila i Mreža središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava. Odgovarajuće upravljanje ovim rizicima ključno je za ostvarivanje cilja postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. godine, uz očuvanje financijske stabilnosti.
3.3. Objave nadzornih očekivanja/rezultata analiza/zaključaka nadzora te odgovori i pojašnjenja na postavljena pitanja subjekata nadzora
HANFA
Primarno za subjekte nadzora na koje se zakonski okvir primjenjuje (dodatno i zainteresirana javnost)
kontinuirano
HANFA će na svojoj web stranici, unutar nove podstranice pod nazivom Održivo financiranje, redovito objavljivati nadzorna očekivanja, odgovore na postavljena pitanja, rezultate provedenih analiza te zaključke nadzora. Ovi će sadržaji biti relevantni za sve subjekte pod nadzorom HANFA-e obuhvaćene zakonodavnim okvirom održivog financiranja.
3.4. Provođenje edukacija za supervizore i kreditne institucije te razvoj i dijeljenje najboljih praksi upravljanja ESG rizicima
HNB
HNB i Kreditne institucije
kontinuirano
Kako bi se suočile s izazovima klimatskih i ESG rizika, kreditne institucije dužne su razviti posebne planove prilagodbe koji pokrivaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne učinke. Ti planovi moraju uzeti u obzir regulatorne ciljeve Europske unije i država članica, kao što su Pariški sporazum, Uredba (EU) 2021/1119, paket „Spremni za 55 %” te globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala.
HNB će, u suradnji s ECB-om, kontinuirano pratiti napredak u prilagodbi kreditnih institucija. U slučajevima kada upravljanje klimatskim rizicima ili rizicima povezanima s okolišem i bioraznolikošću ugrožava stabilnost pojedinačnih institucija ili cjelokupnog financijskog sustava, HNB će koristiti svoje ovlasti kako bi se osigurala stabilnost pojedinačnih institucija ili ukupna financijska stabilnost.
3.5. Održavanje radionica te konferencija sa subjektima nadzora
HANFA
HNB
Subjekti na koje se legislativa primjenjuje
kontinuirano
Organiziranje radionica posvećenih raznovrsnim temama unutar zakonodavnog okvira održivog financiranja
3.6. Nadzorne aktivnosti vezane za kontrolu usklađenosti sa SFDR zakonskim okvirom
HANFA
Subjekti na koje se legislativa primjenjuje
kontinuirano
Radi osiguravanja usklađenosti sa zakonskim okvirom SFDR-a, planiraju se provoditi i posredni i neposredni oblici nadzora. Nadzori predstavljaju jedan od alata koji imaju za cilj podizanje razine transparentnosti i razumijevanja pružatelja usluga u vezi obveza usklađivanja s propisima iz navedenog područja te zaštite ulagatelja koji ulažu u financijske proizvode koji imaju obilježja
4.
Promoviranje zelene javne nabave i zelenih proizvoda i usluga u održivom poslovanju
Okrugli stol o zelenoj (javnoj) nabavi i ulozi eko-oznaka na proizvodima i uslugama u kontekstu promicanja okolišnog i održivog poslovanja javnih i privatnih organizacija
MZOZT
MINGO
Javna tijela, poduzetnici
2025.
VRH je donijela novu Odluku o provedbi zelene javne nabave koja je stupila na snagu 1.1.2025. s konkretnim mjerama i ciljevima koji dopinose zaštiti okoliša (NN 137/24). Proizvodi i usluge koji imaju vjerodostojni znak zaštite okoliša poput EU Ecolabel trebaju imati prednost u odnosu na neprovjerene zelene tvrdnje. MZOZT kao nadležno tijelo za zelenu javnu nabavu, za EU Ecolabel i za novu EU Direktivu o zelenim tvrdnjama, vodi nacionalnu mrežnu stranicu www.zelenanabava.hr te je namjera kroz ovu mjeru informirati i raspraviti s poslovnim sektorom o važnosti održive potrošnje i proizvodnje u imidžu održivog poslovanja.
5.
Jačanje svijestio standardima okolišnog upravljanja i verifikacijaokolišnih parametara
Okrugli stol o izazovima u izračunu i verificiranju okolišnih parametara u okviru ESG
MZOZT
Ovlaštenici za okolišne poslove
Poduzetnici, revizorska društva
2026.
Izračun i praćenje okolišnih parametara poput izračuna emisija stakleničkih plinova poslovanja, proizvoda i usluga (ugljičnog otiska) moraju biti pouzdani i vjerodostojni kako bi se moglo pratiti ESG i održivo poslovanje. Zahtjevi na tržištu sve više rastu za ovakvim izračunima te je pitanje tko ima stručna znanja i na koji način osigurati stručne kapacitete za ovu novu nišu poslova. Postoje ovlaštenici za izračun emisja stakleničkih plinova u okviru Zakona o zaštite okoliša, ali i akreditirana tijela za EMAS. Na okruglom stolu bi se raspravilo o izazovima i mogućnostima u postupcima verifikacije okolišnih parametara
6.
Klimatsko potvrđivanje kao alat za osiguranje usklađenosti investicije s klimatskim ciljevima
Radionica o primjeni koncepta klimatskog potvrđivanja, koji osigurava da je investicija u infrastrukturu u skladu sa ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i otporna na rizike od klimatskih promjena.
MZOZT
MRRFEU
Poduzetnici
2025. – 2026.
MZOZT je u suradnji s MRRFEU izradilo nacionalne Smjernice za klimatsko potvrđivanje za pripremu ulaganja u programskom razdoblju 2021. - 2027. kojima se pobliže prenose obveza iz EK Tehničkih smjernica za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021. - 2027. Infrastrukturni projekti s očekivanim vijekom trajanja od najmanje pet godina moraju proći postupak klimatskog potvrđivanja. Na ovaj način se osigurava održivost ulaganja s aspekta usklađenosti s nacionalnim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i otpornosti na klimatske promjene. Kroz radionicu će se sudionici infromirati o konceptu klimatskog potvrđivanja.
7.
Izrada ESG strategija
7.1. Izrada strategije uvažavanja klime i okoliša pri upravljanju financijskom imovinom, uspostavljanje sustava upravljanja klimatskim rizicima u portfelju financijske imovine te objavljivanje sveobuhvatnog klimatskog financijskog izvješća.
HNB
Stručna i šira javnost
2025.
HNB će redovito, na godišnjoj razini, objavljivati klimatsko financijsko izvješće te upravljati portfeljem financijske imovine uzimajući u obzir i izloženost tog portfelja klimatskim rizicima, te nastojeći postupno smanjivati okolišni otisak portfelja financijske imovine HNB-a.
7.2.Izrada sveobuhvatne ESG strategije HANFA-e
HANFA
HANFA, subjekti nadzora i šira javnost
2025.
Razvijanje detaljnije i sveobuhvatnije ESG strategije HANFA-e koja bi uključivala precizniji pristup u vezi s održivošću i ESG pitanjima.
Skraćenice iz Akcijskog plana:
CSRD –Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti
EBA (engl. European Banking Authority) - Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
EIB (engl. European Investment Bank) - Europska investicijska banka
EIOPA (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority) - Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje
EK – Europska komisija
ESG (engl. Environmental, Social, Governance) - okolišni, društveni i upravljački čimbenici
ESRS – Europski standardi izvještavanja o održivosti
FINA - Financijska agencija
HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HGK - Hrvatska gospodarska komora
HNB - Hrvatska narodna banka
IICA – Međunarodni institut za klimatske promjene
MINGO - Ministarstvo gospodarstva
MFIN - Ministarstvo financija
MRRFEU - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
MZOZT - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
SFDR - Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga
MINISTARSTVO FINANCIJA
AKCIJSKI PLAN FORUMA ZA PODRŠKU ODRŽIVOM FINANCIRANJU ZA 2025. I 2026. GODINU
Zagreb, siječanj 2025.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1. UVOD
Europska unija i njezine države članice potpisale su 2015. Pariški sporazum s ciljem jačanja globalnog odgovora na prijetnje klimatskih promjena. Pariški sporazum (u daljnjem tekstu: Sporazum) predstavlja prvi globalni klimatski sporazum usmjeren na prilagodbu i jačanje otpornosti na klimatske promjene te ograničenje globalnog zatopljenja na znatno ispod 2ºC u odnosu na predindustrijske razine. Jedan od ciljeva Sporazuma je uskladiti financijske tokove s naporima za postizanje niskih emisija stakleničkih plinova te razvoj otpornosti na klimatske promjene. Posljedice klimatskih promjena nisu ograničene samo na ekonomski učinak ekstremnijih vremenskih uvjeta ili podizanje razine mora (tzv. „fizički rizici”), već obuhvaćaju i rizik od gubitka vrijednosti ulaganja uslijed promjena u politici, tehnologiji i pravnim okvirima koji su povezani s naporima u borbi protiv klimatskih promjena (tzv. „tranzicijski rizici”).
Europska komisija objavila je 2018. g. Komunikaciju pod nazivom Akcijski plan o financiranju održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne strategije održivog financiranja, a koji uključuje aktivnosti za preusmjeravanje privatnog financiranja na održiva ulaganja, upravljanje financijskim rizicima povezanima s klimatskim promjenama i poboljšanje održivog korporativnog upravljanja u privatnom sektoru. U predmetnom dokumentu utvrđene su mjere za ostvarenje sljedećih ciljeva:
Također, Europska komisija je 2019. g. predstavila Europski zeleni plan , paket inicijativa iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja. Provedba ovog ambicioznog plana traži značajan angažman svih sektora gospodarstva, a posebice financijskog sektora. Stoga, na razini Europske unije postavljen je cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., kao i da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990. godine.
Upravo u skladu s Akcijskom planom o financiranju održivog rasta iz 2018., na razini Europske unije doneseni su propisi koji uređuju koncept održivog financiranja, pa tako između ostaloga i:
1. Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (u daljnjem tekstu: SFDR Uredba) koja uređuje način na koji sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici trebaju objavljivati informacije o održivosti krajnjim ulagateljima i vlasnicima imovine.
2. Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (u daljnjem tekstu: Uredba o taksonomiji) kojom se stvara sustav klasifikacije okolišno održivih gospodarskih djelatnosti s ciljem povećanja održivih ulaganja i borbe protiv manipulativnog zelenog marketinga financijskih proizvoda za koje se neopravdano tvrdi da su održivi.
3. Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/ u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (u daljnjem tekstu: CSRD Direktiva) kojom se uređuje obveza izrade i objave izvještaja o održivosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2. OSNIVANJE FORUMA ZA PODRŠKU ODRŽIVOG FINANCIRANJA
Iz svega gore navedenog, jasno je da se pred hrvatski financijski sustav i gospodarstvo u cjelini stavljaju veliki zahtjevi u pogledu usvajanja i primjene novih koncepata povezanih s održivosti.
Kako bi pružila pomoć financijskom i realnom sektoru pri prelasku na održivo gospodarstvo, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. prosinca 2023. donijela Zaključak ( „Narodne novine“, broj 155/23.) kojim je uspostavila zajedničku platformu pod nazivom Forum za podršku održivom financiranju (u daljnjem tekstu: Forum).
Forum predstavlja jedinstvenu točku za razmjenu informacija, uz koordinaciju svih ključnih dionika, s ciljem pružanja podrške financijskom sektoru Republike Hrvatske prilikom financiranja tranzicije na održivo gospodarstvo, kao i usklađivanja s regulatornim zahtjevima, kako za financijski sektor tako i gospodarstvu u cjelini. Odlukom ministra financija imenovani su članovi Foruma, a Ministarstvo financija koordinira njegov rad.
Zbog svog značaja, uspostava Foruma uključena je u Dodatak Nacionalnom planu oporavka i otpornosti kao reformska mjera u okviru poglavlja C1.1.1. Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva.
Jedna od ključnih sastavnica okvira za održivo financiranje jest uvođenje obveze izvještavanja o održivosti, čime će se, između ostalog, osigurati potrebni podaci za donošenje informiranih odluka o održivim ulaganjima. Transparentnost kroz objavu relevantnih, usporedivih i pouzdanih informacija o održivosti koje će poduzetnici pružati predstavlja temelj za usmjeravanje financijskih tokova prema održivim aktivnostima i projektima. Upravo je osiguranje takvih informacija jedan od ključnih ciljeva donošenja CSRD Direktive koja uvodi strože zahtjeve za izvještavanjem o održivosti. CSRD Direktiva ne samo da postavlja standardizirani okvir za izvještavanje, već i jača odgovornost poduzetnika prema okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja. Time se stvara nužna osnova za izgradnju povjerenja među ulagačima, financijskim institucijama i široj javnosti, što je ključno za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana i prelazak na održivo gospodarstvo. U konačnici, objavljivanje informacija o održivosti doprinijet će boljem razumijevanju utjecaja poslovnih aktivnosti na okoliš i društvo, te će potaknuti odgovorno poslovanje.
Kako bi se na sustavan način provodile aktivnosti i mjere kojima je cilj dati potrebnu podršku financijskom sektoru i gospodarstvu u cjelini, u tu se svrhu donosi se Akcijski plan za 2025. i2026. godinu (u daljnjem tekstu: Akcijski plan), kako bi se i na ovaj način pridonijelo tranziciji Republike Hrvatske na održivo gospodarstvo, prije svega stavljajući naglasak na usklađivanje s regulatornim zahtjevima u pogledu izvještavanja o održivosti i podizanja svijesti o važnosti uključivanja koncepta održivosti u donošenje odluka i na poslovanje u cjelini. Akcijski plan predviđa intenzivnu suradnju s ključnim dionicima, razmjenu najboljih praksi te jačanje kapaciteta. Na taj način osigurat će se temelj za konkurentnost hrvatskog gospodarstva u kontekstu europskih i globalnih održivih inicijativa.
Forum planira provedbu i provodit će te će izvještavati o provedbi mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, a članovi Foruma izvještavat će Ministarstvo financija i ostale članove o poduzetim aktivnostima te će raspravljati o ostalim pitanjima vezanim uz podršku održivom financiranju.
Kao koordinator, Ministarstvo financija će u roku od šest mjeseci nakon proteka razdoblja za koje je Akcijski plan donesen izvijestiti Vladu Republike Hrvatske o povedenim aktivnostima i mjerama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3. SADRŽAJ I CILJANE SKUPINE
Akcijski plan se sastoji, među ostalim, od mjera za podršku poduzetnicima u tranziciji prema održivom poslovanju , jačanju njihove konkurentnosti te usklađivanju s regulatornim zahtjevima iz područja izvještavanja o održivosti. Mjere su osmišljene kako bi omogućile poduzetnicima pristup potrebnim informacijama, resursima i alatima za uspješnu implementaciju održivih poslovnih praksi. Provedbom ovih mjera, poduzetnicima će se osigurati podrška u procesu prilagodbe održivom poslovanju, čime će se pridonijeti otpornosti gospodarstva i ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana.
Uzimajući u obzir činjenicu da zahtjevi za izvještavanjem o održivosti, koji proizlaze iz CSRD Direktive i primjene Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), predstavljaju novost za velik broj poduzetnika, Akcijski plan usmjeren je prema različitim ciljnim skupinama.
Prva ciljana skupina su poduzetnici koji postaju obveznici izvještavanja o održivosti . Ova skupina suočava se s novim regulatornim obvezama i potrebom za prilagodbom poslovanja kako bi ispunili standarde i rokove za objavu informacija o održivosti.
Druga ciljana skupina uključuje poduzetnike koji nemaju zakonsku obvezu izvještavanja o održivosti , ali su izloženi rastućim zahtjevima za pružanjem informacija o održivosti. Ti zahtjevi dolaze od poslovnih partnera, financijskih institucija i kroz lanac vrijednosti, često u nestandardiziranom obliku, što otežava njihov pristup relevantnim informacijama i usklađivanje s očekivanjima.
Treća ciljana skupina je šira javnost.
U cilju približavanja važnosti izvještavanja o održivosti i olakšavanja prilagodbe novim zahtjevima, planira se organizacija edukacija prilagođenih različitim dionicima kao i priprema raznih edukativnih materijala.
Provedbom ovih aktivnosti omogućit će se svim poduzetnicima, bez obzira na zakonske obveze, da se pravovremeno informiraju, usklade svoje poslovanje i osiguraju transparentno i standardizirano izvještavanje o održivosti. To će dodatno unaprijediti njihovu konkurentnost i otpornost u uvjetima sve strožih zahtjeva za održivost na europskom i globalnom tržištu.
Obveznici izvještavanja o održivosti
Početak izvještavanja
Prva objava izvještaja o održivosti
Veliki poduzetnici i matična društva velikih grupa prema kriterijima koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine (listana društva, kreditne institucije i osiguravajuća društva)
1. siječnja 2024. ili nakon toga datuma
2025.
Ostali veliki poduzetnici i matična društva velikih grupa
1. siječnja 2025. ili nakon toga datuma
2026.
Mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU-a, male i jednostavne kreditne institucije te vlastita društva za osiguranje i reosiguranje ako zadovoljavaju kriterije
1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma
2027.
Akcijski plan osmišljen je kao „živi dokument“ , što znači da je podložan prilagodbama i unaprjeđenjima kako bi odgovorio na dinamične promjene u okruženju i specifične potrebe dionika. Praćenje provedbe Akcijskog plana omogućit će Ministarstvu financija i ostalim nositeljima provedbe da prepoznaju uspješne mjere i pristupe, definiraju nove ciljne skupine te osiguraju potrebne resurse za implementaciju planiranih aktivnosti. Također, kroz praćenje će se identificirati potencijalni nedostaci i definirati koraci za njihovo učinkovito otklanjanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4. MJERE, AKTIVNOSTI, NOSITELJI, I ROKOVI PROVEDBE
AKCIJSKI PLAN FORUMA ZA PODRŠKU ODRŽIVOM FINANCIRANJU ZA 2025. i 2026. GODINU
R.Br.
Mjera
Aktivnost
Nositelj
Sunositelj
Korisnik
Rok provedbe
Bilješka
1.
Pružanje podrške poduzetnicima u ispunjavanju obveze izvještavanja o održivosti
1.1.Razvoj predložaka (upitnika) za standardizirano prikupljanje informacija o održivosti
FINA
MFIN
Poduzetnici koji nisu obveznici izvještavanja o održivosti
2026.
Cilj je pružiti podršku poduzetnicima u olakšavanju izvještavanja o održivosti, posebno onima koji nisu zakonski obvezni, ali se suočavaju s rastućim zahtjevima za informacijama od poslovnih partnera, financijskog sektora i kroz lanac vrijednosti.
1.2. Razvoj kalkulatora za izračun ugljičnog otiska
FINA
MZOZT
MFIN
Poduzetnici
2026.
Cilj je pružiti poduzetnicima jednostavan alat za izračunavanje njihovog ugljičnog otiska. Kalkulator će omogućiti unos podataka koji će se automatski preračunavati u podatke o emisijama pomoću konverzijskih faktora.
1.3. Izrada smjernica za izvještavanje o održivosti prema CSRD/ESRS-u, uključujući studije slučaja o dobrim praksama izvještavanja
MFIN u suradnji s
EK kroz program tehničke pomoći (TSI)
Poduzetnici
2026.
Smjernice će obuhvatiti ključne zahtjeve izvještavanja, poput identifikacije relevantnih podataka, metodologije prikupljanja podataka, te kako pravilno izvještavati o održivosti. Aktivnost također uključuje izradu studija slučaja koje prikazuju dobre prakse izvještavanja, kako bi se poduzetnicima omogućilo bolje razumijevanje kako implementirati zahtjeve na praktičan način.
2.
Komunikacijsko-edukativne aktivnosti
2.1. Konferencija o održivom razvoju
MFIN
MZOZT
HNB HBOR HANFA
Poduzetnici Članovi Foruma
2025.
Konferencija na temu podrške održivom financiranju se planira uz financijski podršku Predstavništva EK u Republici Hrvatskoj.
2.2. Izrada edukativnih materijala
MFIN
HANFA
HNB
HGK
Članovi Foruma
Poduzetnici
Financijski sektor
Šira javnost
Kontinuirano
Nositelji ove mjere će objavljivati razne edukativne materijale za različite ciljanje skupine s ciljem educiranja na temu održivosti. Tako će npr. HNB objaviti Izvješće o održivosti o tome kako HNB u praksi integrira principe održivosti u svoje poslovanje. Uz podatke o uključivanju klimatskih rizika u aktivnosti HNB-a, izvješće će obuhvatiti i analizu vlastitog ugljičnog otiska te postojeće i nove mjere za njegovo smanjenje.
MFIN će objaviti nekoliko brošura na temu održivosti namijenjenu rukovodstvu/revizorima, a HGK planira ESG vodič, koji je izdao 2024., upotpuniti sa najnovijim relevantnim informacijama i regulativom iz područja održivosti. HANFA će izrađivati edukativne materijale (letke, tekstove, članke) i objavljivati ih na internetskoj stranici HANFA-e i na portalu Novac za sutra
2.3. Edukacija i promoviranje ulaganja u aktivnosti povezane s prilagodbom klimatskim promjenama i niskougljične tehnologije
Članovi Foruma
Poduzetnici
Šira javnost
Kontinuirano
Članovi Foruma će promovirati ulaganja u aktivnosti povezane s prilagodbom klimatskim promjenama te u niskougljične tehnologije.
Također, članovi Foruma će provoditi edukativne aktivnosti posvećene raznovrsnim temama unutar zakonodavnog okvira održivog financiranja.
Tako će primjerice, HNB na tu temu organizirati predavanja u sklopu Centra za posjetitelje i Moneterre te će na taj način provoditi edukaciju studenata i šire javnosti. HANFA planira održavati edukacije usmjerene prema široj javnosti, ali i prema specifičnim ciljnim skupinama kao što su studenti i učenici. U okviru svojih edukativnih programa HANFA je već uvrstila i temu zelenih financija. Uz to, HANFA planira na svojoj internetskoj stranici i portalu Novac za sutra objavljivati sve relevantne informacije o održivom financiranju, kao i mogućnosti investiranja u financijske proizvode koji promiču ESG obilježja i/ili su vezani za održiva ulaganja.
Dodatno, IICA organizirati će i nteraktivnu radionicu s ciljem pružanja sveobuhvatnog pregleda ključnih tema, izazova i prilika na kojoj će se obraditi ESG trendovi, važnost metodološkog pristupa, ESG strategija, dvostruka značajnost i izjava o održivosti – praktični savjeti, klimatski rizici, EU Taksonomija, CO2 otisak - ključne smjernice i regulatorni zahtjevi. Istaknut će se i važnost edukacije upravljačkih tijela te važnost ESG edukacija
2.4. Informiranje javnosti i komunikacija s medijima
Članovi Foruma
Šira javnost
Kontinuirano
Članovi Foruma će kontinuirano voditi računa o pravodobnim objavama svih relevantnih informacija za industriju, ali i za potrošače o održivom financiranju.
Članovi Foruma će gostovati u medijima i tijekom tih gostovanja promovirati temu održivog financiranja.
2.5. Informiranje relevantnih institucija u odnosu na aktivnosti na razini EU u svrhu smanjenja osigurateljnog jaza, prikupljanje i objava dodatnih informacija i podataka o proizvodima osiguranja i pokrivenosti osiguranjem.
HANFA
Industrija osiguranja, uključujući društva za osiguranje i potrošače, ostali zainteresirani dionici
Kontinuirano
EIOPA i EBA su objavile dokumente pod nazivom Nacrt za unificirani EU pristup za upravljanje rizikom prirodnih katastrofa . U dokumentu, između ostalog, spominje se prostor za intervenciju javnog sektora kako bi se poboljšala osigurateljna pokrivenost prirodnih katastrofa na način da nacionalni programi dopunjuju pokriće privatnog osiguranja (javno-privatna partnerstva).
3.
Podrška i jačanje financijskog sektora u području održivog financiranja
3.1.Edukacija financijskog sektora kroz EIB program tehničke pomoći pod nazivom Zeleni prolaz (engl . Green Gateway )
EIB
MFIN
HBOR
Financijski sektor
Kroz projekt tehničke pomoći kojeg je HBOR potpisao s EIB-om, pružit će se savjetodavne usluge i treninzi članovima Foruma iz područja održivog financiranja.
3.2. Integracija okolišnih rizika u nadzorne metodologije i potpuna integracija u poslovne procese i sustave upravljanja kreditnih institucija
HNB
HNB i kreditne institucije
kontinuirano
Klimatski rizici sve su češće prepoznati kao važan izvor financijskih rizika, što je 2018. godine potvrdila i Mreža središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava. Odgovarajuće upravljanje ovim rizicima ključno je za ostvarivanje cilja postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. godine, uz očuvanje financijske stabilnosti.
3.3. Objave nadzornih očekivanja/rezultata analiza/zaključaka nadzora te odgovori i pojašnjenja na postavljena pitanja subjekata nadzora
HANFA
Primarno za subjekte nadzora na koje se zakonski okvir primjenjuje (dodatno i zainteresirana javnost)
kontinuirano
HANFA će na svojoj web stranici, unutar nove podstranice pod nazivom Održivo financiranje, redovito objavljivati nadzorna očekivanja, odgovore na postavljena pitanja, rezultate provedenih analiza te zaključke nadzora. Ovi će sadržaji biti relevantni za sve subjekte pod nadzorom HANFA-e obuhvaćene zakonodavnim okvirom održivog financiranja.
3.4. Provođenje edukacija za supervizore i kreditne institucije te razvoj i dijeljenje najboljih praksi upravljanja ESG rizicima
HNB
HNB i Kreditne institucije
kontinuirano
Kako bi se suočile s izazovima klimatskih i ESG rizika, kreditne institucije dužne su razviti posebne planove prilagodbe koji pokrivaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne učinke. Ti planovi moraju uzeti u obzir regulatorne ciljeve Europske unije i država članica, kao što su Pariški sporazum, Uredba (EU) 2021/1119, paket „Spremni za 55 %” te globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala.
HNB će, u suradnji s ECB-om, kontinuirano pratiti napredak u prilagodbi kreditnih institucija. U slučajevima kada upravljanje klimatskim rizicima ili rizicima povezanima s okolišem i bioraznolikošću ugrožava stabilnost pojedinačnih institucija ili cjelokupnog financijskog sustava, HNB će koristiti svoje ovlasti kako bi se osigurala stabilnost pojedinačnih institucija ili ukupna financijska stabilnost.
3.5. Održavanje radionica te konferencija sa subjektima nadzora
HANFA
HNB
Subjekti na koje se legislativa primjenjuje
kontinuirano
Organiziranje radionica posvećenih raznovrsnim temama unutar zakonodavnog okvira održivog financiranja
3.6. Nadzorne aktivnosti vezane za kontrolu usklađenosti sa SFDR zakonskim okvirom
HANFA
Subjekti na koje se legislativa primjenjuje
kontinuirano
Radi osiguravanja usklađenosti sa zakonskim okvirom SFDR-a, planiraju se provoditi i posredni i neposredni oblici nadzora. Nadzori predstavljaju jedan od alata koji imaju za cilj podizanje razine transparentnosti i razumijevanja pružatelja usluga u vezi obveza usklađivanja s propisima iz navedenog područja te zaštite ulagatelja koji ulažu u financijske proizvode koji imaju obilježja
4.
Promoviranje zelene javne nabave i zelenih proizvoda i usluga u održivom poslovanju
Okrugli stol o zelenoj (javnoj) nabavi i ulozi eko-oznaka na proizvodima i uslugama u kontekstu promicanja okolišnog i održivog poslovanja javnih i privatnih organizacija
MZOZT
MINGO
Javna tijela, poduzetnici
2025.
VRH je donijela novu Odluku o provedbi zelene javne nabave koja je stupila na snagu 1.1.2025. s konkretnim mjerama i ciljevima koji dopinose zaštiti okoliša (NN 137/24). Proizvodi i usluge koji imaju vjerodostojni znak zaštite okoliša poput EU Ecolabel trebaju imati prednost u odnosu na neprovjerene zelene tvrdnje. MZOZT kao nadležno tijelo za zelenu javnu nabavu, za EU Ecolabel i za novu EU Direktivu o zelenim tvrdnjama, vodi nacionalnu mrežnu stranicu www.zelenanabava.hr te je namjera kroz ovu mjeru informirati i raspraviti s poslovnim sektorom o važnosti održive potrošnje i proizvodnje u imidžu održivog poslovanja.
5.
Jačanje svijesti o standardima okolišnog upravljanja i verifikacija okolišnih parametara
Okrugli stol o izazovima u izračunu i verificiranju okolišnih parametara u okviru ESG
MZOZT
Ovlaštenici za okolišne poslove
Poduzetnici, revizorska društva
2026.
Izračun i praćenje okolišnih parametara poput izračuna emisija stakleničkih plinova poslovanja, proizvoda i usluga (ugljičnog otiska) moraju biti pouzdani i vjerodostojni kako bi se moglo pratiti ESG i održivo poslovanje. Zahtjevi na tržištu sve više rastu za ovakvim izračunima te je pitanje tko ima stručna znanja i na koji način osigurati stručne kapacitete za ovu novu nišu poslova. Postoje ovlaštenici za izračun emisja stakleničkih plinova u okviru Zakona o zaštite okoliša, ali i akreditirana tijela za EMAS. Na okruglom stolu bi se raspravilo o izazovima i mogućnostima u postupcima verifikacije okolišnih parametara
6.
Klimatsko potvrđivanje kao alat za osiguranje usklađenosti investicije s klimatskim ciljevima
Radionica o primjeni koncepta klimatskog potvrđivanja, koji osigurava da je investicija u infrastrukturu u skladu sa ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i otporna na rizike od klimatskih promjena.
MZOZT
MRRFEU
Poduzetnici
2025. – 2026.
MZOZT je u suradnji s MRRFEU izradilo nacionalne Smjernice za klimatsko potvrđivanje za pripremu ulaganja u programskom razdoblju 2021. - 2027. kojima se pobliže prenose obveza iz EK Tehničkih smjernica za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021. - 2027. Infrastrukturni projekti s očekivanim vijekom trajanja od najmanje pet godina moraju proći postupak klimatskog potvrđivanja. Na ovaj način se osigurava održivost ulaganja s aspekta usklađenosti s nacionalnim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i otpornosti na klimatske promjene. Kroz radionicu će se sudionici infromirati o konceptu klimatskog potvrđivanja.
7.
Izrada ESG strategija
7.1. Izrada strategije uvažavanja klime i okoliša pri upravljanju financijskom imovinom, uspostavljanje sustava upravljanja klimatskim rizicima u portfelju financijske imovine te objavljivanje sveobuhvatnog klimatskog financijskog izvješća.
HNB
Stručna i šira javnost
2025.
HNB će redovito, na godišnjoj razini, objavljivati klimatsko financijsko izvješće te upravljati portfeljem financijske imovine uzimajući u obzir i izloženost tog portfelja klimatskim rizicima, te nastojeći postupno smanjivati okolišni otisak portfelja financijske imovine HNB-a.
7.2.Izrada sveobuhvatne ESG strategije HANFA-e
HANFA
HANFA, subjekti nadzora i šira javnost
2025.
Razvijanje detaljnije i sveobuhvatnije ESG strategije HANFA-e koja bi uključivala precizniji pristup u vezi s održivošću i ESG pitanjima.
Skraćenice iz Akcijskog plana:
CSRD – Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti
EBA (engl. European Banking Authority) - Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
EIB (engl. European Investment Bank) - Europska investicijska banka
EIOPA (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority) - Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje
EK – Europska komisija
ESG (engl. Environmental, Social, Governance) - okolišni, društveni i upravljački čimbenici
ESRS – Europski standardi izvještavanja o održivosti
FINA - Financijska agencija
HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HGK - Hrvatska gospodarska komora
HNB - Hrvatska narodna banka
IICA – Međunarodni institut za klimatske promjene
MINGO - Ministarstvo gospodarstva
MFIN - Ministarstvo financija
MRRFEU - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
MZOZT - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
SFDR - Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga
Komentirate u ime: Ministarstvo financija