BJIK OŠ A.1.1.  

Učenik sluša tekstove na bosanskome jeziku te govori i razgovara jednostavnim rečenicama upotrebljavajući česte riječi bosanskoga jezika u skladu sa zanimanjima i dobi. 

–razgovara i govori o temama koje ga zanimaju na temelju odslušanoga ili pročitanoga teksta

–prepoznaje česte riječi bosanskoga jezika i upotrebljava ih u govorenju i razgovaranju 

–vizualno prepoznaje sliku i pretvara je u riječ 

–izgovara glasove i naglašava riječi u skladu s bosanskom jezičnom normom 
(pravogovorom) i jezičnim razvojem 
–poštuje pravila uljudnoga razgovora i uvažava sugovornike

–izgovara glasove, riječi i rečenice po modelu prateći i poštujući pravila, odgovara na pitanja prema vlastitim nahođenjima i pravilima uljudnoga ponašanja 

BJIK OŠ A.1.2.  

Učenik čita kraće tekstove na bosanskome jeziku primjereno početnomu opismenjavanju.

–razlikuje slova od drugih znakova
–čita riječi i rečenice primjereno početnomu opismenjavanju
– odgovara na jednostavna pitanja nakon pročitanoga teksta

–čita slova i riječi na bosanskome jeziku, povezuje glasove u slova primjereno početnomu opismenjavanju

BJIK OŠ A.1.3.

Učenik piše slova, riječi i kratke rečenice.

–piše slova i spaja ih u riječi 
–razlikuje velika i mala tiskana slova i piše ih
–prepisuje kratke rečenice poštujući pravopisna pravila: veliko slovo na početku rečenice, vlastita imena i prezimena

–razlikuje rečenične znakove: točku, upitnik i uskličnik 
–uz pomoć učitelja piše rječnik manje poznatih riječi 

–piše riječi i kraće rečenice koristeći velika i mala tiskana slova u skladu s početnim opismenjavanjem 

BJIK OŠ A.1.4.

Učenik prepoznaje materijalne spomenike bosanskoga jezika. 

–prepoznaje stećak na slici
–uviđa grafeme različite od latinice

–prepoznaje stećke na slici

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: grad u kojem živim, moja obitelj i ja, moji korijeni u BiH, omiljena jela, godišnja doba, nazivi dana u tjednu, nazivi mjeseci u godini, posebni datumi. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski (A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).
Preporučeni jezični sadržaji:

Govorni obrasci: predstavljanje, upoznavanje, imenovanje, čestitanje, pozdravljanje i oslovljavanje.
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

BJIK OŠ B.1.1.
Učenik izražava doživljaje, misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta bosanske književnosti i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

–izražava svojim riječima doživljaje, osjećaje i zapažanja o slušanim i čitanim književnim tekstovima 
–izražava doživljaje, osjećaje i zapažanja književnoga teksta crtežom i pokretom 
–razlikuje stvarne i izmišljene događaje i likove u književnome tekstu 
–razlikuje vizualno priču, pjesmu, slikovnicu i igrokaz
–odabire književne tekstove na bosanskome jeziku u skladu s početnim opismenjavanjem uz pomoć učitelja 

–učenik uz povremenu pomoć izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje koristeći se riječima i izrazima usvojenima tijekom nastavne godine

BJIK OŠ B.1.2.

Učenik sluša ili čita kraće književne tekstove bosanskohercegovački-h pisaca primjereno početnomu opismenjavanju. 

–čita riječi i rečenice primjereno početnomu opismenjavanju 
–odgovara na jednostavna pitanja nakon pročitanoga teksta

–opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima

–prepričava pročitanu priču vlastitim riječima

–sluša ili čita književni tekst prema smjernicama, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književni tekst prema obliku uz pomoć učitelja

BJIK OŠ B.1.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut književnim i neknjiževnim tekstom.

–izražava se crtežom i pokretom prema vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima

–razlikuje vrste medija primjereno dobi

–prepoznaje vezu između teksta i slika

–razgovara o omiljenim medijskim sadržajima
–stvara različite individualne uratke: crta izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, izražava se pokretom, oblikuje u različitim likovnim tehnikama likove iz priča, izrađuje vlastite slikopriče
–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima
–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima

–pažljivo čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja sadržaja i stvaralački se izražava prema vlastitome interesu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .

Preporučene vrste tekstova: bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, brojalica, uspavanka.

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi Klemzy i prijatelji . Za projekt su zaslužni Edin Hurem, Damir Bašić i Elma Juković , filmske bajke, dječji časopis Kolibrić , Vesela sveska i Palčić .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 1. razred osnovne škole 

1. Uspavanka: Majka Smaju pod đulom rodila (Sarajevo, Mostar)
2. Dječje pjesmice: Tašun, tašun, tanana (Sarajevo), Pliva patka
3. Dječja pjesmica: Đak veseljak (Refik Hodžić)
4. Dječja pjesmica: Djeca rastu (glazba: Asim Horozić, tekst: Ivica Vanja Rorić)
5. Glazbena igra: Mali kauboj (Refik Hodžić)
6. Bošnjačke narodne priče: Zekina kućica , Oholica  
7. Bojanka/slikovnica: Džamije u Bosni i Hercegovini (Adis Tanović i Lejla Tanović)
8. Rusmir Agačević: Bon-ton za đake prvake
9. Zehra Hubijar: Put u slovograd , Zeko i djeca , Bolje znati nego imati
10. Ešref Berbić: Vjetar i list  
11. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Baka čisti put , Maskenbal u šumi , Lutke u školi
12. Bisera Alikadić: Voz do neba  
13. Ahmet Hromadžić: Zelena šuma
14. Ismet Bekrić: “ Dječje nebo
15. Izbor iz basni i slikovnica za djecu 
16. Šimo Ešić: Priča o samoglasnicima
17. Bojanka za djecu: Hus i zmajki

BJIK OŠ C.1.1.  

Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje porodice i bošnjačkoga naroda. 

–govori o sebi i o svojoj obitelji 
–govori o značajnim obiteljskim proslavama blagdana

–prepoznaje svoju ulogu i posebnost, kao i ulogu i posebnost drugih te zanimanja i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi

BJIK OŠ C.1.2.

Učenik upoznaje zvučne primjere muzičkih igara, napjeva, dječjih pjesama. 

–samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene oblike, brojalice, napjeve, narodne igre i dječje pjesme

–razlikuje tradicionalnu i modernu glazbu

–slušno opaža glazbeno-   -izražajne elemente i prepoznaje skladbu, glazbeni primjer izvodi samostalno i/ili u skupini

BJIK OŠ C.1.3.  

Učenik se izražava likovno na zadanu temu. 

–prepoznaje likovne elemente bošnjačke narodne tradicije i Bosne i Hercegovine te ih likovno interpretira različitim tehnikama

–učenik prepoznaje različite oblike umjetničkoga izražavanja, izražava se likovnim jezikom unoseći kreativne elemente u izraz

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

Ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda

BJIK OŠ A.2.1.  

Učenik sluša jednostavne duže tekstove na bosanskome jeziku te govori i razgovara u skladu s temom iz svakodnevnoga života.

–razgovara i govori o temama koje ga zanimaju i na zadanu temu uz pomoć učitelja
–odgovara cjelovitim rečenicama na temelju slušanoga i čitanoga teksta upotrebljavajući riječi bosanskoga jezika iz toga teksta
–govori o vlastitim doživljajima i događajima poštujući govornu normu bosanskoga jezika u skladu s dobi

–intonira ispravno rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu 
–poštuje pravila uljudnoga razgovora te uvažava i prihvaća različitost i vrijednost kultura svojih sugovornika u bližem okružju

–odgovara na pitanja prema vlastitim nahođenjima, razgovara o temama iz svakodnevnoga života poštujući pravila i bonton razgovora 

BJIK OS A.2.2.
Učenik čita kraće tekstove na bosanskome jeziku primjereno početnomu opismenjavanju.

–čita kraći tekst i u razgovoru pokazuje razumijevanje pročitanoga
–u čitanju prepoznaje upitne, usklične i izjavne rečenice
–točno odgovara na pitanja kojima se provjerava razumijevanje pročitanoga teksta

–čita riječi i kraće rečenice u skladu s jezičnim razvojem

BJIK OŠ A.2.3

Učenik piše tiskanim i pisanim slovima riječi i kratke rečenice.

–prepisuje riječi i kratke rečenice tiskanim i pisanim slovima 
–piše izjavne, upitne i usklične rečenice te upotrebljava interpunkcijske znakove na kraju rečenica 
–uz pomoć učitelja/učiteljice piše rječnik manje poznatih riječi 

–oblikuje i piše riječi i kraće rečenice tiskanim slovima prateći pravopisnu normu u skladu sa stupnjem jezičnoga razvoja 

BJIK OŠ A.2.4.  

Učenik prepoznaje povijesna bosanska pisma pri vizualnome kontaktu. 

–upoznaje se s pojmom bosančica

–prepoznaje stećke

–prepoznaje stećke i upoznaje se s pojmom bosančica

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: grad u kojem živim, moja obitelj i ja, moji korijeni u BiH, omiljena jela, godišnja doba, nazivi dana u tjednu, nazivi mjeseci u godini, posebni datumi. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski (A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).
Preporučeni jezični sadržaji:
Govorni obrasci: uljudno ophođenje, imenovanje (osobe, životinje, predmeta, radnje), davanje jednostavnih uputa (što učiniti).
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji te na učenju i poučavanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

BJIK OŠ B.2.1.
Učenik izražava doživljaje, misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta bosanske književnosti i povezuje ga s vlastitim iskustvom.

–izražava svojim riječima doživljaje, osjećaje i zapažanja o slušanim i čitanim književnim tekstovima 

–izražava doživljaje, osjećaje i zapažanja književnoga teksta crtežom i pokretom 

–izražava svojim riječima značenje bosanskih riječi u književnome tekstu na temelju konteksta 

–uspoređuje doživljaje i osjećaje likova sa svojima 

–povezuje postupke likova u tekst sa svojim postupcima 

–razlikuje vizualno priču, pjesmu, slikovnicu i igrokaz

–razlikuje stih od strofe na temelju promatranja 

–odabire književne tekstove na bosanskome jeziku u skladu s početnim opismenjavanjem 

–učenik izražava doživljaje,

misli, osjećaje i zapažanja

nakon čitanja ili slušanja bosanskoga književnog teksta uz povremenu pomoć učitelja, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta

BJIK OŠ B.2.2.
Učenik sluša ili čita kraće književne tekstove primjerene početnomu opismenjavanju.

–čita kraći književni tekst i u razgovoru pokazuje razumijevanje pročitanoga 

–prepričava tekstove uz pomoć učitelja i uputa

–prepoznaje likove
–prepoznaje različite vrste slikovnica, priča, i pjesama za djecu

–učenik čita ili sluša književne tekstove i pokazuje njihovo razumijevanje u skladu s jezičnim razvojem i dobi

BJIK OŠ B.2.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut književnim i neknjiževnim tekstom u skladu s dobi.

–izražava se crtežom i pokretom prema
vlastitome zanimanju i/ili sposobnostima

–razlikuje sadržaje u različitim medijima (npr. vizualno, audiovizualno, grafički…)

–uspostavlja vezu između teksta i slike

–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima
–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima

–učenik uz povremenu pomoć i poticaj procjenjuje i spaja različite sadržaje u medijima i formatima 

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .

Preporučene vrste tekstova: slikopriča, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, brojalica. 

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Kolibrić , Vesela sveska i Palčić .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 2. razred osnovne škole 

1. Bošnjačke narodne priče: Putnik i gostioničar , Dosjetljivi udovac , Vrana i vrč s vodom , Mala vila  i druge po izboru
2. Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: Basne i poslovice (izbor iz narodnoga blaga) 
3. Ahmet Hromadžić: Zlatorun , Zelena šuma , Medeni , Zelena šuma
4. Šimo Ešić: Priča o samoglasnicima , Zašto volim svoju baku
5. Alija H. Dubočanin: Jedna mama i dvanaest sinova
6. Mirsad Bećirbašić: Pticodrom , Naušnice od trešanja
7. Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta , Štipaljke
8. lbrahim Kajan: Bijela ptica
9. lsmet Bekrić: Učitelj  
10. Zehra Hubijar: Medin rođendan , Bolje je znati nego imati  
11. Rizo Džafić: Tri lica moga oca
12. Bojanka-slikovnica: Džamije u Bosni i Hercegovin i , Adis Tanović i Lejla Tanovi

13. Branko Ćopić: Ježeva kućica , Lijin oglas
14. Enes Kišević: Kako se može štedjeti mama
15. Enisa Omančević Ćurić: Za sretan put po dukat žut

BJIK OŠ C.2.1.  

Učenik iskazuje svoj kulturni i nacionalni identitet. 

–prepoznaje obilježja tradicije svojega naroda

–interpretira dječje pjesme i igre

–izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju

–razlikuje tradicijske instrumente

–prepoznaje folklorne elemente interijera

–prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje

–posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–njeguje običaje, običajne igre i pjesme

–izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice, prepoznaje glazbeni primjer, opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu zanimljivi

BJIK OŠ C.2.2.  

Učenik upotrebljava pojedine izvore i informacije iz svoje okoline izražavajući se o njima na kreativan način i služeći se različitim tehnikama.

–koristeći se različitim likovnim tehnikama ilustrira priču, pjesmu ili knjigu

–izrađuje i oblikuje predmete od prirodnih materijala

–upotrebljava likovne materijale i primjenjuje postupke

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski

i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK OŠ A.3.1.

Učenik sluša jednostavne duže tekstove na bosanskome jeziku te govori i razgovara u skladu sa zadanom temom.

–razgovara i govori o slobodno odabranim i zadanim temama poštujući jednostavnu strukturu: uvod, središnji dio i završetak uz pomoć učitelja
–razgovara s drugima kako bi provjerio razumijevanje slušanoga i čitanoga teksta uz pomoć učitelja
–priča o svakodnevnim doživljajima i događajima kronološki upotrebljavajući bosanske riječi

–prepričava slušani i čitani tekst kronološkim slijedom poštujući govornu normu bosanskoga jezika u skladu s dobi
–postavlja pitanja o slušanom i čitanom tekstu
–poštuje pravila uljudnoga razgovora te uvažava i prihvaća različitost i vrijednost kultura svojih sugovornika
–slušanjem uočava riječi stranoga podrijetla (turcizme, anglizme) 

–razgovara o zadanoj i slobodno odabranoj temi, izražava svoje misli koristeći se bontonom u razgovoru, pokazuje razumijevanje slušanoga ili čitanoga teksta

BJIK OŠ A.3.2.

Učenik čita rečenice na bosanskome jeziku.

–čita s razumijevanjem rečenice i kraće tekstove bosanskoga jezika                                                                                                                        
–prepoznaje imenice

–razumije pročitani tekst bosanskoga jezika te prepoznaje vrste riječi

BJIK OŠ A.3.3.  

Učenik piše tiskana i pisana velika i mala slova: oblikuje tekst u skladu s usvojenim pravopisnim pravilima.  

–piše čitko tiskana i pisana velika i mala slova
–razlikuje pisanje velikoga i maloga slova u imenima osoba, gradova, županija, država 
–piše točno glasove č , ć , dž , đ u često upotrebljavanim riječima, tj. prototipnim bosanskim riječima
–uz pomoć učitelja/učiteljice piše rječnik manje poznatih riječi 

–piše riječi i kratke rečenice tiskanim i pisanim slovima 
– razlikuje glasove č , ć , dž , đ i glas h u pisanju riječi bosanskoga jezika 

BJIK OŠ A.3.4.  

Učenik prepoznaje povijesna bosanska pisma i spomenike
(glagoljica, bosančica, arabica).

–od pisama prepoznaje bosančicu te se upoznaje i s arabicom 

–prepoznaje stećke i upoznaje se sa starim bosanskim pismima

–prepoznaje stećke i stara pisma pri vizualnome kontaktu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: grad u kojem živim, moja obitelj i ja, moji korijeni u BiH, omiljena jela, godišnja doba, nazivi dana u tjednu, nazivi mjeseci u godini, posebni datumi. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski (A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).
Preporučeni jezični sadržaji:
Govorni obrasci: opisivanje (osoba, životinja, predmeta, vremena, prirode, doma), postavljanje pitanja, imenovanje, pripovijedanje (što se dogodilo).
Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji, učenju i poučavanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

BJIK OŠ B.3.1.
Učenik izražava doživljaje, misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta te uočava osnovna obilježja bosanskoga književnoga teksta.

– izražava svojim riječima doživljaje, mišljenje, osjećaje i zapažanja o slušanim i čitanim književnim tekstovima 
–izražava svoja razmišljanja o događajima u slušanome i čitanome književnom tekstu te ih tumači svojim riječima u skladu s vlastitim iskustvom
–prepričava prozni književni tekst i upotrebljava bosanske riječi iz slušanoga ili čitanoga teksta 
–razlikuje glavne od sporednih likova 
–uočava osobitosti pjesničkoga izražavanja: slikovitost, zvučnost, ritmičnost 
–svojim riječima objašnjava svoj izbor književnoga teksta za samostalno čitanje 

– u čenik izražava svoja razmišljanja nakon pročitanoga teksta te povezuje situacije, događaje i likove u bosanskim književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj

BJIK OŠ B.3.2.  

Učenik čita književni tekst na bosanskome jeziku primjeren dobi i jezičnomu razvoju.

–čita s razumijevanjem kraće književne tekstove bosanske književnosti: pjesmu, priču, igrokaz, basnu, zagonetku i bajku
–prepoznaje temu književnoga teksta
–prepoznaje redoslijed događaja uz pomoć pitanja učitelja
–svojim riječima tumači ponašanje likova u tekstu

–učenik razumije pročitan

tekst na bosanskome jeziku

primjereno dobi te razvija

čitateljske navike

BJIK OŠ B.3.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut književnim i neknjiževnim tekstom.

–čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima za djecu
–istražuje i otkriva bliske sadržaje i teme u različitim izvorima
–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima
–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima

–učenik samostalno pronalazi različite medijske sadržaje primjerene dobi i zanimanjima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .

Preporučene vrste tekstova: kratka pripovijetka, priča, bajka, basna, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka. 

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Kolibrić , Vesela sveska i Palčić .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 3. razred osnovne škole 

1. Narodne usmene priče: Ćup sa zlatom , Opklada šta je najbjelje , Sedam prutova  
2. Narodna basna: Vrba i trn , Žaba i vol
3. Narodne uspavanke: Spavaj, sine...  
4. Ahmet Hromadžić: Plamena , Patuljak vam priča  , Zelena šuma
5. Rizo Džafić: Kosidba
6. Branko Ćopić: Bosna  
7. Sejda Čehajić: Šamija  
8. Nasiha Kapidžić Hadžić: Trčimo za suncem , Maskenbal u šumi
9. Muhidin Šarić: Cvrkutanka
10. Nasiha Kapidžić Hadžić: Izbor iz poezije za djecu ( Vezeni most )
11. Muharem Omerović: Soliterci
12. Nedžati Zakirija: Djeca triju ulica
13.Rusmir Agačević: Potomci zmajeva iz naših krajeva

14.Rusmir Agačević: Bez alata nema zanata
15. Pjesma: Djeca su vojska najjača – (tekst: Velimir Milošević, skladatelj: Esad Arnautalić) – slušanje
16. Branko Ćopić: Izokrenuta priča
17. Alija H. Dubočanin: Šumski klavirista
18. Šimo Esić: Kako je procvjetala prva visibaba
19. Azra Mulalić: Lastavice
20. Ešref Berbić: Čuvar
21. Šukrija Pandžo: List na putu
22. Fikreta Kenović-Slihović: Asja

BJIK OŠ C.3.1.  

Učenik uočava različitost narodnih običaja i osoba, njihovu važnost i važnost očuvanja zavičajne i nacionalne baštine.

–demonstrira narodne običaje tijekom proslave blagdana

–izrađuje i izlaže rad na temu narodnih običaja i nacionalne baštine: plakat, prikazivanje, ilustracija, likovni rad, praktični rad

–opisuje ulogu i utjecaj posebnosti zavičaja te daje primjer utjecaja pojedinca na očuvanje baštine

BJIK OŠ C.3.2.  

Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicije važne u oblikovanju kulture bošnjačkoga naroda. 

–ilustrira i likovno oblikuje priče i legende

–izrađuje elemente domaće radinosti

–prepoznaje ime skladatelja i naziv skladbe

–oblikuje likovno rješenje na temu priče ili legende, izrađuje elemente domaće radinosti, prepoznaje skladbu te izvodi glazbeni napjev ili igru

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK OŠ A.4.1.  

Učenik sluša jednostavne duže književne i neknjiževne tekstove na bosanskome jeziku te govori i razgovara u skladu s komunikacijskom situacijom.

–razgovara i govori o slobodno odabranim i zadanim temama poštujući jednostavnu strukturu: uvod, središnji dio i završetak

–organizira govor jednostavne strukture prema uputama učitelja (prema planu govorenja)
–sudjeluje u organiziranom razgovoru poštujući zadanu temu

–izražava svoje mišljenje o slušanome i čitanome tekstu
–stvaralački prepričava slušani i čitani tekst prema smjernicama koristeći se bosanskim riječima

–točno intonira rečenicu poštujući normu bosanskoga jezika tijekom govorenja i razgovaranja
–poštuje pravila uljudnoga razgovora te uvažava i prihvaća različitosti i vrijednosti svoje kulture i kultura svojih sugovornika

–razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu s pravilima vođenja razgovora te pokazuje razumijevanje 

BJIK OŠ A.4.2.

Učenik čita duže tekstove te pokazuje razumijevanje pročitanoga.

–čita duže tekstove napisane tiskanim i pisanim slovima
–prepoznaje stare bosanske riječi te ih prevodi na suvremeni bosanski jezik ( pendžer / prozor , đul / ruža ...)
–u čitanju prepoznaje promjenjive vrste riječi (najčešće prototipne imenice, pridjeve i glagole ) te im određuje rod i broj

–čita književne i neknjiževne tekstove bosanskoga jezika te pokazuje razumijevanje pročitanoga
–prepoznaje promjenjive vrste riječi u čitanju

BJIK OŠ A.4.3.
Učenik piše kraće tekstove u skladu s usvojenom normom bosanskoga jezika.

–piše točno interpunkcijske znakove u rečenici
–piše kratke sastavke na temu opisa krajolika, lika, događaja i doživljaja 

–piše sastavak uz pomoć pitanja i po uputi učitelja 

–u pisanju razlikuje afrikate č , ć , dž , đ 
–prepoznaje pravila pisanja glasa h  
–razlikuje refleks glasa jat ( ije , je , e , i ) u pisanju – uz pomoć učitelja/učiteljice piše rječnik manje poznatih riječi 

–piše riječi i kraće tekstove jednostavnih struktura poštujući usvojena jezična pravila 
–prepoznaje pravopisno ispravno napisane riječi s glasovima č , ć , dž , đ te refleks glasa jat

BJIK OŠ A.4.4.
Učenik prepoznaje pismo bosančicu i bosanske spomenike. 

–uočava važnost pisanih srednjovjekovnih spomenika kulture za bosanski jezik
–prepoznaje povijesne tekstove i njihovu važnost (stećke, Povelju Kulina bana ... ) 
–prepoznaje pisma – bosančicu i arabicu pri vizualnome kontaktu 

–prepoznaje važnost srednjovjekovnih spomenika, prepoznaje pisma i bosanskohercegovačke povijesne tekstove 

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: grad u kojem živim, moja obitelj i ja, moji korijeni u BiH, omiljena jela, godišnja doba, nazivi dana u tjednu, nazivi mjeseci u godini, posebni datumi. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski (A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).
Preporučeni jezični sadržaji:

Govorni obrasci : opisivanje, traženje i pružanje informacija, traženje i davanje uputa (lokacija), uspoređivanje, pisanje čestitki, pisanje razglednica, pisanje kratkih osobnih poruka.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti sa drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji, učenju i poučavanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

DOMENA B – ČITAM I PROMIŠLJAM BOSANSKI

BJIK OŠ B.4.1.
Učenik izražava doživljaje, misli, osjećaje i zapažanja nakon čitanja književnoga teksta i svojim riječima objašnjava obilježja bosanskoga književnoga teksta.

–izražava svojim riječima doživljaje, mišljenje, osjećaje i zapažanja o slušanim i čitanim književnim tekstovima 

–izražava svoja razmišljanja o vrijednostima u slušanome i čitanome književnom tekstu i tumači ih uz pomoć učitelja ili smjernica 

–prepoznaje osnovna obilježja proznih književnih tekstova

–prepoznaje osnovna obilježja pjesničkih književnih tekstova i svojim riječima opisuje pjesničke slike

–prepoznaje osnovna obilježja igrokaza kao teksta namijenjena za izvođenje na pozornici 

–svojim riječima objašnjava izbor književnoga teksta za samostalno čitanje 

–učenik izražava svoja razmišljanja o zadanoj emi ili tekstu, prepoznaje obilježja bosanskih književnih tekstova

BJIK OŠ B.4.2.

Učenik čita duže književne tekstove bosanske književnosti i pokazuje razumijevanje pročitanoga.

–čita s razumijevanjem duže književne tekstove bosanske književnosti pjesmu, priču, igrokaz, basnu, zagonetku i bajku
–prepoznaje osnovna obilježja u proznim tekstovima: likovi, događaj
–prepoznaje osnovna obilježja pjesničkih tekstova: stih, strofa, rima

–čita književne tekstove bosanske književnosti te pokazuje razumijevanje pročitanoga 

BJIK OŠ B.4.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut književnim tekstom i doživljajima.

–čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima za djecu i bosansko-hercegovačkim internetskim stranicama
–pronalazi podatke u jednome od izvora informacija prema uputi učitelja

–prikuplja vlastite uratke u radnu mapu ( portfolio ) prateći vlastiti napredak

–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima
–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima

–samostalno pronalazi različite medijske sadržaje primjerene dobi i zanimanjima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .

Preporučene vrste tekstova: kratka pripovijetka, bajka, basna, priča, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, strip.

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis Kolibrić , Vesela sveska i Palčić .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 4. razred osnovne škole 

1. Narodna priča: Nasrudin u bostanu  
2. Sevdalinke: Leti soko preko Sarajeva , Hej, Munira  
3. Narodne uspavanke: Pod beharom moje janje spava
4. lsmet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara , Jesen u gradu
5. Advan Hozić: Kućni špijun  
6. Zehra Hubijar: Kestenjar  
7. Alija H. Dubočanin: Jesenja pisma , Tiha rijeka djetinjstva , Šarko
8. Ahmet Hromadžić: Patuljak iz zaboravljene zemlje  
9. Rizo Džafić: Mlin na rijeci Uni  
10. Skender Kulenović: Prijatelj vode , Jasen
11. Šukrija Pandžo: Osluškivanje , Medvjedi
12. Abdulah Sidran: Dok se dvoje svađaju – treći se koristi
13. Enes Kišević: Mačak u trapericama , Kiša
14. Rusmir Agačević: Slikovnice o vilenjacima i zanatima
15. Branko Ćopić: Mjesečev gost , Doživljaji mačka Toše
16. Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: Dva horoza
17. Branko Ćopić: Nećeš mi vjero v a t i
18. Zehra Hubijar : Kestenjak
19 . Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta
2 0 . Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šare djetinjstva , Divna zemlja i tetka Devla , Bršnjan , Lete, lete laste
2 1 . Skender Kulenović : Cesta
2 2 . Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto
2 3 . Sevdalinka: Bosa Mara Bosnu pregazila

BJIK C.4.1.  

Učenik određuje položaj Bosne i Hercegovine na geografskoj karti Europe. 

–opisuje oblik granice i državne simbole Bosne i Hercegovine: himna, zastava, grb

–opisuje nacionalne simbole bošnjačkoga naroda

–imenuje i pokazuje na geografskoj karti najvažnije kulturno-povijesne spomenike

–imenuje i uspoređuje izgled zavičaja u Republici Hrvatskoj s reljefnim cjelinama Bosne i Hercegovine

–koristi se različitim izvorima informacija, objašnjava položaj Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, snalazi se na geografskoj karti

BJIK C.4.2.  

Učenik pokazuje svoj stav o važnosti čuvanja zavičajne baštine i svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.

–razgovara i iznosi stavove o pripadanju nekomu narodu

–izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima

–opisuje najvažnije narodne običaje i najpoznatije osobe

–izdvaja važnije događaje iz nacionalne povijesti

–imenuje i uspoređuje zaštićena područja u RH i BiH

–likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći se različitim tehnikama i materijalima

–opisuje važna postignuća znamenitih ljudi iz Bosne i Hercegovine, ustrojstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te njihova državna i nacionalna obilježja, prepoznaje i izvodi glazbeno-izražajne elemente skladbe, oblikuje likovni rad na zadanu temu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz

domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK OŠ A.5.1.
Učenik sluša književne i neknjiževne tekstove na bosanskome jeziku te govori i razgovara u skladu sa interesima, potrebama i iskustvom  

–prepoznaje svrhu govorenja i razgovaranja: osobna i javna
–organizira govor i razgovor prema smjernicama upotrebljavajući bosanske riječi i u skladu s govornom normom bosanskog jezika
–opisuje osobu i predmet u skladu s jednostavnom strukturom prema smjernicama
–pripovijeda kronološki nižući događaje
–prepoznaje i svojim riječima izriče temu i poruku u slušanom i čitanom književnom i neknjiževnom tekstu
–prepričava slušani i čitani tekst prema svojim bilješkama
–poštuje pravila uljudnoga razgovora te uvažava i prihvaća različitosti i vrijednosti svoje kulture i kulture svojih sugovornika

–razgovara o svakodnevnim događajima i iznosi svoja mišljenja u skladu s bontonom i tijekom razgovora 

–prepoznaje dijalekte bosanskog jezika u odnosu na standardni jezik

BJIK OŠ A.5.2.

Učenik čita duže tekstove bosanskoga jezika u skladu s jezičnim razvojem i sposobnostima

–čita duže tekstove na bosanskome jeziku zadane i prema svom izboru
–razlikuje promjenjive vrste riječi od nepromjenjivih na temelju konteksta u jednostavnim tekstovima
–prepoznaje padež imenica uz pomoć pitanja u rečenici

–piše duže književne i neknjiževne tekstove na bosanskome jeziku i pokazuje razumijevanje pročitanoga teksta te prepoznaje usvojena jezična pravila

BJIK OŠ A.5.3.

Učenik piše rečenice i kraće tekstove na bosanskome jeziku u skladu sa stupnjem jezičnoga razvoja.  

–prepoznaje jednoznačne i višeznačne riječi u pisanju 
–točno piše često upotrebljavane riječi u padežima u kojima su glasovne promjene

–točno piše promjenjive vrste riječi u svim padežima
–razlikuje pisanje ije i je (refleks glasa jat )
–piše nekoliko grafema pisma ćirilice (pored grafema E , M , O , A , K , T koji su potpuno isti na latinici i na ćirilici, učenici uče i druge grafeme te sami riječi )

–piše duže rečenice pisanim i tiskanim slovima 
–piše nekoliko grafema i riječi na pismu ćirilici 

–razlikuje usvojena gramatička i pravopisna pravila

BJIK OŠ A.5.4.

Učenik upoznaje povijest bosanskog jezika, uči o pismima koja su se koristila u Bosni i Hercegovini u povijesti 

–uči o pismima kroz povijest – glagoljici, bosančici, arebici, ćirilici i latinici 
–opisuje svojim riječima važnost očuvanja povijesti jezika i pisma koji su koristili naši preci 
–vizualno prepoznaje najvažnije srednjovjekovne spomenike

–prepoznaje pisma korištena u srednjovjekovnoj Bosni
–prepoznaje važnost očuvanja spomenika i dokumenata srednjovjekovne Bosne 

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: Moja obitelj i ja, sadašnjost, moji korijeni, književnost za djecu i mlade, BiH i vrijeme, prirodne ljepote, uža zajednica, slobodno vrijeme, zavičaj i domovina, posebni dani i datumi, slavni Bosanci i Hercegovci, tradicionalno i moderno. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski(A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).
Preporučeni jezični sadržaji:
Govorni obrasci: Opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izražavanje odnosa između bića, pisanje čestitki, razglednica, pisanih zadaća, pisanje na ćirilici.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

BJIK OŠ B.5.1.
Učenik objašnjava doživljaje, misli, osjećaje i zapažanja književnog teksta bosanske književnosti 

–izražava doživljaje, osjećaje i mišljenje o slušanim i čitanim književnim tekstovima 
–opisuje svoja razmišljanja i stavove o vrijednostima u slušanom i čitanom književnom tekstu 
–prepoznaje glavne ideje i problematiku književnoga teksta te ih povezuje sa stvarnošću i svojim čitateljskim iskustvom

–objašnjava svoje stavove i razmišljanja o pročitanome bosanskom književnom tekstu te razlikuje osnovna obilježja književnih tekstova

BJIK OŠ B.5.2.  

Učenik čita duže književne tekstove bosanske književnosti u skladu s jezičnim razvojem i sposobnostima.

–čita duže tekstove bosanske književnosti (priče, bajke, basne) 

–objašnjava razliku između književnih i neknjiževnih tekstova
–razlikuje tekstove prema pjesničkim, proznim i dramskim obilježjima
–prepoznaje jezično-stilska obilježja u tekstovima bosanske književnosti (epitaf, ilahija, kasida, gazel, rubaija i tarih) 
–predstavlja i objašnjava svoj izbor za cjelovito čitanje među ponuđenim književnim tekstovima

–čita duže književne tekstove na bosanskome jeziku i pokazuje razumijevanje pročitanoga teksta

BJIK OŠ B.5.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut doživljajima književnoga teksta.

–čita i izabire bosanske književne tekstove u poučnim časopisima za djecu, knjigama za djecu i edukativnim internetskim stranicama
–pronalazi podatke u tekstovima iste tematike u različitim medijima kombinirajući izvore informacija prema svojim zanimanjima i potrebama  
–istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
–poštuje tuđe intelektualno vlasništvo
–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima
–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima
–prikuplja vlastite uratke u radnu mapu ( portfolio ) prateći vlastiti napredak

–iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti, piše kraće sastavke i pjesme na bosanskome jeziku koristeći se različitim medijima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .
Preporučene vrste tekstova: priča, bajka, basna, epitaf, ilahija, kasida, gazel, rubaija i tarih.

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis 5 PLUS .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 5. razred osnovne škole 

1. Lirska narodna pjesma: Sestre bez brata
2. Skender Kulenović: Gromova đule (izbor)
3. Narodne priče: Mudri seljak i pametni građanin , Titiz i džomet , Dijete sa devet čiraka
4. Husein Dervišević: Prodavač osmijeha
5. Mirsad Bećirbašić: Harfa
6. Tisuću i jedna noć (izbor)
7. Nedžad lbrišimović: Sijelo mudraca , Bio jednom jedan
8. Narodna bajka: Dijete sa devet čiraka
9. Džemaludin Latić: Srebrna česma
10. lbrahim Kajan: U očima ptice žute
11. Alija lsaković: Lijeve priče, Niko i Ništa
12. Sevdalinke: Platno bijeli Sarajka djevojka , Sarajevo, divno mjesto
13. Branko Ćopić: Bašta sljezove boje
14. Kemal Mahmutefendić: Roman o novčiću (roman)
15. Bajruzin Planjac: Tajne djedovog mlina
16. Rusmir Agačević (knjiga): Bajke i priče
17. Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori
18. Aleksa Šantić: Ostajte ovdje
19. Sevdalinka: Đul djevojka pod đulom zaspala
20. Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: Narodno blago
21. Hamza Humo: U Orašju
22. Džemaludin Latić: Srebrna česma

BJIK C.5.1.  

Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitoga identiteta, njeguje pozitivan odnos prema bosansko-hercegovačkoj i bošnjačkoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama. 

–prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenoga materijala

–od prikupljenoga materijala odabire teme iz povijesti Bosne i Hercegovine i bošnjačkoga naroda (prapovijesno i antičko doba na prostoru današnje RH i BiH, nalazišta i lokaliteti na području RH i BiH te doseljavanje Slavena) koje predstavlja u obliku malih projekata

–povezuje prikupljene informacije, opisuje slikovni materijal te provodi vlastiti mali projekt, na temelju prikupljenoga materijala donosi zaključke o svojemu identitetu

BJIK C.5.2.  

Učenik istražuje i uspoređuje različita obilježja geografskoga prostora Bosne i Hercegovine. 

–pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnome gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, i bosanskohercegovačkim regijama

–opisuje položaj i način života pojedinih društvenih skupina

– opisuje položaj Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, izdvaja i pokazuje na geografskoj karti prirodno-geografske i upravne regije Bosne i Hercegovine

BJIK C.5.3.  

Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela muzičke i likovne umjetnosti.

–prepoznaje i razlikuje zvučne značajke folklorne glazbe

–izrađuje plakat/prezentaciju i izlaže o glazbenome ili likovnome umjetniku te iznosi svoje mišljenje

–upoznaje elemente narodnih nošnji u Bosni i Hercegovini i bošnjačkoga naroda

–prepoznaje kontekst u kojemu se izvodi/izvodila tradicijska glazba, razlikuje vokalnu i instrumentalnu tradiciju, prepoznaje karakteristična glazbala po izgledu i obilježju tona, prepoznaje djelo likovne umjetnosti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK OŠ A.6.1.  

Učenik sluša književne i neknjiževne tekstove na bosanskome jeziku te govori i razgovara o slušanim i čitanim tekstovima.

–razlikuje svrhu govorenja i razgovaranja: osobna i javna
–govori i razgovara prema planu na zadanu temu upotrebljavajući bosanske riječi u skladu s govornom normom bosanskoga jezika
–pripovijeda s različitih točaka gledišta upotrebljavajući bosanske riječi i u skladu s govornom normom bosanskoga jezika
–opisuje svojim riječima unutarnji prostor prema planu opisa
–objašnjava značenje bosanskih riječi na temelju konteksta nakon slušanja i čitanja
–poštuje pravila uljudnoga razgovora te uvažava i prihvaća različitosti i vrijednosti svoje kulture i kultura svojih sugovornika

–iskazuje svoje stavove i tvrdnje, misli i ideje u vezi pročitanoga teksta, poštuje tijek sata i bonton u razgovoru i diskusiji
–prepričava događaj poštujući tijek prepričavanja

BJIK OŠ A.6.2.
Učenik čita duže tekstove bosanskoga jezika u skladu s jezičnim razvojem i sposobnostima.

–čita jednostavne duže tekstove i svojim riječima objašnjava njihovo značenje

–čita kraće rečenice pisane ćirilicom

–čita tekstove na različitim dijalektima bosanskoga jezika

–čita duže tekstove praveći potrebne stanke nakon interpunkcijskih znakova, razumije pročitano te prepoznaje dijalekte bosanskoga jezika

BJIK OŠ A.6.3.
Učenik piše rečenice i duže tekstove bosanskoga jezika u skladu sa stupnjem jezičnoga razvoja.

–piše jednostavne duže tekstove prema planu pisanja usavršavajući opis i pripovijedanje

–piše školsku zadaću
–piše nekoliko riječi i kratkih rečenica na ćirilici 
–upotrebljava ispravno glagolske oblike za izricanje vremena: prezent, perfekt, futur I.
–piše rečenične znakove u skladu s pravopisnim pravilima standardnoga bosanskog jezika
–oblikuje ili sastavlja vezani tekst u koji je uvršten opis osobe

–prepoznaje u pisanju velika i mala slova u rečenici 
–piše sastavke poštujući pravila pisanja (uvod, glavni dio, završetak)

BJIK OŠ A.6.4.
Učenik upoznaje povijest bosanskoga jezika za vrijeme osmanlijskoga razdoblja.

– prepoznaje i razlikuje tekstove pisane na bosančici i glagoljici 
–prepoznaje povijesne činjenice iz doba turske vlasti (pisanje na arapskome, turskome i perzijskome jeziku te stvaranje arabice)

–prepoznaje pisma koja su se koristila u vrijeme osmanlijskoga razdoblja i arabicu korištenu u ovo doba

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja obitelj i ja, sadašnjost, moji korijeni, književnost za djecu i mlade, BiH i vrijeme, prirodne ljepote, uža zajednica, slobodno vrijeme, zavičaj i domovina, posebni dani i datumi, slavni Bosanci i Hercegovci, tradicionalno i moderno. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim i pišem bosanski (A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).

Preporučeni jezični sadržaji:
Govorni obrasci: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje, pisanje pismenih zadaća, pisanje na ćirilici.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti sa drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti sa drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

BJIK OŠ B.6.1.
Učenik obrazlaže svojim riječima stavove i razmišljanja nakon čitanja književnoga teksta bosanske književnosti. 

–obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o slušanim i čitanim bosanskim književnim tekstovima 

–objašnjava svoje stavove i izdvaja vrijednosti u slušanome i čitanome književnom tekstu 
–uočava svrhu književnoga teksta: pobuđivanje osjećaja i ljudske odgovornosti

–iskazuje doživljaj teksta, povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u tekstu; uočava svrhu teksta; obrazlaže razloge vlastitoga odabira teksta

BJIK OŠ B.6.2.  

Učenik čita duže književne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i sposobnostima.

–čita duže antologijske književne tekstove bosanske književnosti s razumijevanjem: narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme i priče

–imenuje glavne likove, mjesto, vrijeme, temu i ideju književnoga djela u čitanju

–razlikuje osnovna obilježja pjesničkih, proznih i dramskih tekstova na antologijskim primjerima bosanske književnosti, npr. narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme, priče
–razlikuje osnovna jezično-stilska obilježja pjesničkih, proznih i dramskih tekstova na primjerima bosanske književnosti (usmena književnost – poslovice, uspavanke, sevdalinke, epistolarna književnost –krajišnička pisma) 
–predstavlja i objašnjava svoj izbor među ponuđenim književnim tekstovima za samostalno cjelovito čitanje 
–objašnjava svojim riječima pjesničke slike i preneseno značenje

–čita duže književne tekstove praveći potrebne stanke nakon interpunkcijskih znakova, razumije pročitano te prepoznaje dijalekte bosanskoga jezika

BJIK OŠ B.6.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut bosanskim književnim tekstom.

–čita i izabire bosanske književne tekstove u različitim izvorima prema svojim zanimanjima i potrebama

–poštuje tuđe intelektualno vlasništvo
–organizira kvizove, izrađuje plakate, stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli

–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima

–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima

–prikuplja vlastite uratke u radnu mapu ( portfolio ) prateći vlastiti napredak

–iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše kraće pjesme i sastavke na bosanskome jeziku koristeći se različitim medijskim izvorima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .

Preporučene vrste tekstova: narodne lirske, epske i lirsko-epske pjesme, priče, usmena književnost – poslovice, uspavanke, sevdalinke, epistolarna književnost – krajišnička pisma.

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis 5 PLUS .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 6. razred osnovne škole 

1. Narodne usmene priče: Ko je najjači na svijetu , Nijesam baš iz Sarajeva
2. Narodne poslovice (izbor iz narodnoga blaga)
3. Nasiha Kapidžić Hadžić: Vezeni most
4. Zija Dizdarević: Prosanjane jeseni
5. Skender Kulenović: Šarenka , Cesta , Moj brat
6. Alija H. Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva
7. Ahmet Hromadžić: Okamenjeni vukovi
8. Zejćir Hasić: Jedini na svijetu , Praviš se važan
9. Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori
10. Enes Kišević: Kiša
11. lbrahim Kajan: Kad bi jesen oči imala
12. Nura Bazdulj-Hubijar: Dvije ljubavi mog djetinjstva , Ruža
13. Sevdalinke: Djevojka viče s visoka brda
14. Irfan Horozović: Vauvan
15. Isak Samokovlija: Mirjamina kosa
16. Rusmir Agačević: slikovnica Ajvaz-dedo
17. Branko Ćopić: Bašta sljezove boje
18. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi
19. Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akšam pada
20. Branko Ćopić: Bosanski trkači
21. Nedžad Ibrišimović: Bosna, to je jedna dobra zemlja
22. Mehmedalija Mak Dizdar: Ruka

BJIK C.6.1.  

Učenik uočava i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Bosne i Hercegovine. 

–opisuje određenu povijesnu ličnost, iznosi svoje spoznaje te tumači razloge njezine važnosti danas
–provodi učeničke projekte o zanimljivostima Bosne i Hercegovine
–uspoređuje i opisuje geografska obilježja Bosne i Hercegovine
–analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu: stvaranje bosanske države, bosanski banovi i kraljevi, pad Bosne pod osmanlijsku vlast, društveno-gospodarske promjene za vrijeme osmanlijske vlasti u Bosni Hercegovini
–izlaže svoj rad o povijesnim i geografskim obilježjima Bosne i Hercegovine

–odabire povijesnu ili geografsku temu, opisuje povijesni razvoj bosanske države i važnost pojedinih povijesnih ličnosti, svoj rad izlaže samostalno ili u skupini

BJIK C.6.2.  

Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicije važne u oblikovanju kulture bošnjačkoga naroda. 

–opisuje značajke pojedinoga glazbenog djela i iznosi svoj dojam i mišljenje
–promatra, istražuje i opisuje likovna ostvarenja bosansko-hercegovačke kulturne baštine
–izrađuje model ili maketu znamenitih građevina iz Bosne i Hercegovine: Stari most u Mostaru, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Ferhat-pašine džamije u Banja Luci, Vijećnice u Sarajevu i sl.
–izlaže rad o odabranome dijelu te iznosi mišljenje o njegovim značajkama

–prepoznaje djela bosansko-hercegovačke i bošnjačke kulturne baštine te uočava osnovne značajke

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK OŠ A.7.1.
Učenik sluša i tumači složenije kraće tekstove te govori i razgovara prema planu primjenjujući vještine razgovora u skupini.

–govori i razgovara prema planu primjenjujući vještine razgovora u skupini: uvjeravanje, nagovaranje i pregovaranje

–razlikuje svrhu slušanja: osobna i javna
–objašnjava vlastito mišljenje i stajalište na temelju slušanoga i čitanoga teksta u skladu s dobi i iskustvom

–opisuje vanjski prostor prema planu opisa

–govori i razgovara u skladu s govornom normom bosanskoga jezika i upotrebljava bosanske riječi iz slušanih i čitanih književnih i neknjiževnih tekstova

–donosi zaključke na temelju slušanoga i čitanoga teksta

–uočava uzročno-posljedične odnose u slušanome i čitanome tekstu

–poštuje pravila uljudnoga razgovora te uvažava i prihvaća različitosti i vrijednosti svoje kulture i kultura svojih sugovornika

–razgovara poštujući tijek razgovora i uspješno pripovijeda o događajima/doživljajima te pokazuje znanje o zavičajnim govorima 

BJIK OŠ A.7.2.
Učenik čita duže tekstove bosanskoga jezika sa razumijevanjem.

–čita književne i neknjiževne tekstove bosanskoga jezika (ljetopis, drame, ulomke, jezični sadržaj)

–čita kraće tekstove (književne i neknjiževne) na ćirilici
–čita tekstove u kojima se nalaze različiti dijalekti te iste dijalekte prepoznaje

–prepoznaje članove u rečenici i imenuje ih
–uči čitati s govornim vrednotama (pravilan izgovor, stanka u čitanju, brzina čitanja, jačina i visina glasa te boja glasa)

–čita pazeći na ispravan izgovor riječi, pokazuje trud u učenju čitanja s govornim vrednotama, prepoznaje članove u rečenici za vrijeme čitanja

BJIK OŠ A.7.3
Učenik piše sastavke i duže tekstove bosanskoga jezika u skladu sa stupnjem jezičnoga razvoja.

–piše veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva, dijelova naselja 
–piše i izgovara zamjenicu sebe ( se ) uz povratne glagole 
–vježbanje i ovladavanje opisnim i pripovjedačkim diskursom na bosanskome jeziku
–piše infinitiv i glagolski pridjev radni 
–prepoznaje u pisanju glasovne promjene 
–piše zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici 
–upotrebljava ispravno točku, zarez i apostrof 
–prepoznaje jednostavne rečenice i samostalne rečenične članove (subjekt, predikat, atribut, objekt, priložne odredbe i apozicija )
–piše diktat i dnevnik 
–piše nekoliko kraćih rečenica na ćirilici 

–piše pisanu zadaću

–piše ispravno duže rečenice prepoznajući i upotrebljavajući ispravno glasove, glasovne promjene, glagolska vremena i poštujući red riječi u rečenici 
–piše nekoliko riječi i/ili kratkih rečenica na ćirilici 

BJIK OŠ A.7.4 
Učenik upoznaje povijest bosanskoga jezika iz doba osmanlijske i austrougarske vlasti.

–prepoznaje tekstove pisane na glagoljici, bosančici, arabici te ih razlikuje i određuje vrijeme nastanka (stoljeće) 
–upoznaje se s begovim pismom i krajišničkim pismima 
–prepoznaje ulogu očuvanja bosančice u djelima bosanskih fanjevaca 

–uočava važnost starih povijesnih dokumenata 
–određuje vrijeme nastanka pisama te prepoznaje krajišnička pisma
–imenuje franjevce koji su očuvali bosančicu i bosanski jezik 

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja obitelj i ja, sadašnjost, moji korijeni, književnost za djecu i mlade, BiH i vrijeme, prirodne ljepote, uža zajednica, slobodno vrijeme, zavičaj i domovina, posebni dani i datumi, slavni Bosanci i Hercegovci, tradicionalno i moderno. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski (A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).

Preporučeni jezični sadržaji:

Govorni obrasci: razumijevanje svijeta tehnologije i industrije, opisivanje, kreativno izražavanje, uljudno ophođenje, pisanje pisanih zadaća, pisanje na ćirilici.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

BJIK OŠ B.7.1.
Učenik izražava vrijednost i utjecaj književnoga teksta bosanske književnosti na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti.

–komentira doživljaje i mišljenje o slušanim i čitanim bosanskim književnim tekstovima
–obrazlaže svoje stavove i izdvaja vrijednosti u slušanome i čitanome književnom tekstu
–objašnjava utjecaj književnoga teksta na oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti 

–tumači tekst i otkriva njegovo značenje, objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima; objašnjava vlastiti izbor teksta s obzirom na tematiku i likove

BJIK OŠ B.7.2. 
Učenik čita duže književne tekstove bosanske književnosti s razumijevanjem.

–čita duže književne tekstove na bosanskome jeziku (ljetopis, drame, ulomke romana)
–uočava estetska obilježja književnoga teksta bosanske književnosti u odnosu na neknjiževne tekstove 
–razlikuje osnovna obilježja pjesničkih, proznih i dramskih tekstova i prepoznaje jezično-stilska obilježja na antologijskim primjerima bosanske književnosti (stećci, usmena narodna balada: Hasanaginica , Mujo gleda Ajkunu djevojku , ljetopis)
–objašnjava svojim riječima pjesničke slike i preneseno značenje eksta

–predstavlja i objašnjava svoj izbor među ponuđenim književnim tekstovima za samostalno cjelovito čitanje

–čita duže tekstove te uspoređuje djela slične tematike i upotrebljava kronološki red pri opisivanju događaja

BJIK OŠ B.7.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut književnim i neknjiževnim tekstom.

–pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim zanimanjima i potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.
–uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti
–istražuje, otkriva i slobodno radi na temi koja mu je bliska
–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima

–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima

–prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak

–iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti te prema tome odabire sudjelovanje u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza; ilustrira tekst i crta strip; piše kraće pjesme i sastavke na bosanskome jeziku

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .

Preporučene vrste tekstova: ljetopis, drame, ulomci romana, usmena narodna balada: Hasanaginica , Mujo gleda Ajkunu djevojku , ljetopis.

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis 5 PLUS .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 7. razred osnovne škole 

1. Mak Dizdar: Modra rijeka
2. Zija Dizdarević: Majka
3. Usmena balada: Hasanaginica
4. M. M. Bašeskija: Ljetopis (izbor)
5. Sevdalinke: Oj, djevojko, džidžo moja , Srdo moja, ne srdi se na me
6. Ćamil Sijarić: Hrt
7. Nura Bazdulj-Hubijar: Ruža
8. Musa Ćazim Ćatić: Poezija (izbor)
9. Edhem Mulabdić: Bajram
10. Usmena balada: Mujo gleda Ajkunu djevojku
11. Meša Selimović: Tvrđava (ulomak)
12. Šaljiva narodna priča: Nasrudin hodža i mudrac
13. Isak Samokovlija: Nosač Samuel (Odlomak )
14. Alija Nametak: Tuturuza i Šeh Meco (odlomak)
15. Ahmed Muradbegović: Izbor iz novela
16. Branko Ćopić: Orlovi rano lete (odlomak)
17. Mehmedalija Mak Dizdar: Gorčin , Kosara
18. Abdulah Sidran: San o Bašeskiji
19. Sevdalinka: Snijeg pade na behar na voće

BJIK C.7.1. 

Učenik prepoznaje i opisuje važnosti nasljeđa i vlastitoga identiteta kao pripadnika bošnjačkoga naroda, europskoga građanina i građanina svijeta iskazujući poštovanje prema drugima i drugačijima.

–raspravlja o važnosti identiteta za narod

–izrađuje turističke karte pojedinih regija Bosne i Hercegovine

–promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika u Bosni i Hercegovini

–izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Bosne i Hercegovine: osmanlijsko razdoblje, bosanskohercegovački ustanci, austrougarska okupacija i austrougarsko razdoblje

–izdvaja i opisuje važnost bosanskohercegovačkih velikana: glumci, znanstvenici, sportaši

–opisuje raznolikost kulturnoga nasljeđa i važnost očuvanja nacionalne kulture, navodi i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Bosne i Hercegovine, navodi primjere kulturno-            –povijesnih spomenika u Bosni i Hercegovini te opisuje njihove značajke

BJIK C.7.2. 

Učenik upoznaje i istražuje primjere umjetničke glazbe i likovne umjetnosti. 

–sluša odabrane primjere glazbe

–osmišljava i predstavlja rad o odabranome glazbenom dijelu

–promatra likovna postignuća značajnih umjetnika, određuje razdoblja u kojem su nastala te uočava glavne značajke

–uspoređuje tradicijsku i popularnu glazbu prema izvođačkome sastavu, primjeni i kontekstu, prepoznaje likovna djela značajnih umjetnika i razdoblja u kojima su nastala

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK OŠ A.8.1.
Učenik sluša i procjenjuje složenije duže tekstove te govori i razgovara u skladu sa svrhom govorenja i razgovaranja.

–govori i razgovara u skladu sa svrhom govorenja i razgovaranja
–primjenjuje vještinu razgovora u skupini i poštuje razgovorne obrasce u skupini
–sluša tekst samostalno odabirući svrhu slušanja
–izriče svoje mišljenje i stavove argumentirajući ih
–procjenjuje važnost slušanih podataka
–govori i razgovara u skladu s govornom normom bosanskoga jezika te upotrebljava bosanske riječi
–poštuje pravila uljudnoga razgovora te uvažava i prihvaća različitosti i vrijednosti svoje kulture i kulture svojih sugovornika

–u razgovoru iznosi svoje ideje, mišljenja i stavove o određenoj temi te se trudi dokazati svoje tvrdnje 
–uspijeva usmeno ispričati priču koju je u trenutku izmislio 
–prepoznaje strane riječi u tekstovima bosanskoga jezika 

BJIK OŠ A.8.2. 

Učenik čita duže tekstove u skladu s jezičnim razvojem i sposobnostima.

–čita duže književne i neknjiževne tekstove na bosanskome jeziku
–čita tekstove na različitim dijalektima te ih imenuje
–prepoznaje zavisnosložene i nezavisnosložene rečenice u čitanju
–pokazuje znanje u čitanju s govornim vrednotama
–čita rečenice i kraće tekstove na ćirilici

–čita složenije tekstove s razumijevanjem, prepoznaje različite dijalekte te uspješno savladava čitanje s govornim vrednotama

BJIK OŠ A.8.3.
Učenik piše sastave i duže tekstove bosanskoga jezika.

–piše jednostavne i složene rečenice 
–u pisanju razlikuje vrste složenih rečenica
(zavisne i nezavisne) 
–piše ispravno refleks glasa jat
–piše zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici 
–razlikuje upravni i neupravni govor u pisanju 
–piše scenarij za film 
–piše kraće rečenice na pismu ćirilici 

–oblikuje tekstove složenih opisnih i pripovjednih struktura te pokazuje usvojeno znanje o ispravnome pisanju rečenica, rečeničnih članova te glasovnih promjena i glasova 

BJIK OŠ A.8.4
Učenik upoznaje povijest bosanskoga jezika od 19. stoljeća do danas.

–prepoznaje važnost sevdalinke za bosanski jezik (jezik sevdalinke) 
–upoznaje se s najvažnijim časopisima u povijesti BiH u kojima se nastojao očuvati bosanski jezik i njegova ljepota 
–upoznaje se s književno-jezičnim reformama bošnjačkih književnika i jezikoslovaca 

–prepoznaje povijesne činjenice vezane za sevdalinku 
–imenuje najvažnije časopise, književnike i jezikoslovce zaslužne za očuvanje bosanskoga jezika i njegove ljepote 

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja obitelj i ja, sadašnjost, moji korijeni, književnost za djecu i mlade, BiH i vrijeme, prirodne ljepote, uža zajednica, slobodno vrijeme, zavičaj i domovina, posebni dani i datumi, slavni Bosanci i Hercegovci, tradicionalno i moderno. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski (A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).

Preporučeni jezični sadržaji:

Govorni obrasci: Razgovor o putovanju, opisivanje mjesta, razmjene informacija, primjena kreativnosti, opisivanje događaja, pisanje pisanih zadaća, pisanje na ćirilici.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni

razini jezičnoga razvoja i iskustva učenika.
Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

BJIK OŠ B.8.1.
Učenik obrazlaže svoja iskustva, zapažanja i misli nakon čitanja književnoga teksta bosanske književnosti i vrednuje ga uz pomoć smjernica. 

–komentira doživljaje i svoja iskustva o slušanim i čitanim bosanskim književnim tekstovima
–obrazlaže svoju ocjenu književnoga teksta uz pomoć smjernica 
–uspoređuje i vrednuje književni tekst za vrijeme čitanja

–objašnjava odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem teksta; prosuđuje tekst i obrazlaže vlastita stajališta; obrazlaže vlastiti izbor teksta i opisuje njegovu ulogu u skladu s vlastitim iskustvom

BJIK OŠ B.8.2.
Učenik čita duže književne tekstove, odlomke, putopise, ljetopise bosanske književnosti u skladu sa sposobnostima.

–čita književne tekstove bosanske književnosti s razumijevanjem
–razlikuje osnovna obilježja pjesničkih, proznih i dramskih tekstova te prepoznaje jezično-stilska obilježja na antologijskim primjerima bosanske književnosti (usmena književnost: sevdalinke, Skender Kulenović – Stećak , alhamijado književnost – Ašiklijski Elif ba – Fejzo Softa, franjevačka književnost – poučne priče Matije Divkovića i jedinstven primjer lirskoga romana Grozdanin kikot –Hamza Humo)
–uočava stilske figure bosanske književnosti
–prepoznaje kulturološke osobitosti likova, događaja i opisanih gradova u tekstovima bosanske književnosti za vrijeme čitanja
–predstavlja i objašnjava svoj izbor među ponuđenim književnim tekstovima za samostalno cjelovito čitanje

–čita složenije tekstove bosanske književnosti, u čitanju uočava značajke stila pisanja i kulturološke osobitosti opisa bosanskih pisaca u čitanim tekstovima

BJIK OŠ B.8.3.
Učenik se kreativno izražava potaknut književnim i neknjiževnim tekstom koristeći se osnovama medijske pismenosti.

–pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim zanimanjima i potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.
–uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti
–istražuje, otkriva i slobodno radi na temi koja mu je bliska
–stvara različite uratke prema osobnim sklonostima

–razvija čitateljske navike prema vlastitome izboru i sklonostima

–prikuplja vlastite uratke u radnu mapu ( portfolio ) prateći vlastiti napredak

–iskazuje svoja zanimanja i/ili sposobnosti, ilustrira tekst i crta strip; piše pjesme i sastavke na bosanskome jeziku

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i promišljam bosanski mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Moje bosansko nasljeđe .

Preporučene vrste tekstova: usmena književnost: sevdalinke, Skender Kulenović: Stećak , alhamijado književnost Ašiklijski Elif ba – Fejzo Softa, franjevačka književnost - poučne priče Matije Divkovića i jedinstven primjer lirskoga romana Grozdanin kikot - Hamza Humo

Medijski sadržaji: bosanski animirani filmovi, filmske bajke, dječji časopis 5 PLUS .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni književni tekstovi za 8. razred osnovne škole 

a. Nedžad lbrišimović: Karabeg
2. M. M. Bašeskija: Ljetopis
3. Ćamil Sijarić: Hasan, sin Huseinov , Koza
4. Zuko Džumhur: Putopis , Hodoljublja (izbor)
5. Edhem Mulabdić: Zeleno busenje (odlomak)
6. Abdulah Sidran: Mala noćna konferencija
7. Usmena balada: Tambur bije čelebija Mujo , Smrt Omera i Merime , Hasanaginica
8. Alija lsaković: Bosna moja, ljepša si od raja
9. Meša Selimović: Tvrđava (odlomak)
10. Skender Kulenović: Stećak
11. Sevdalinka: Majka Fatu kroz tri gore viče
12. Hamza Humo: Grozdanin kikot (odlomak)
13. Fejzo Softa: Ašiklijski elf-be
14. Mehmedalija Mak Dizdar: Zapis o zemlji
15. Ivo Andrić: Aska i vuk
16. Derviš Sušić: Nevakat ili Veliki Vezir
17. Musa Ćazim Ćatić: U aleji , Ja sam vjerni rob ljepote
18. Skender Kulenović: Na pravi put sam ti, majko, iziš'o
19. Aleksa Šantić: Emina
20. Sevdalinke: Ne klepeći nanulama , Jutros mi je ruža procvjetala

BJIK C.8.1. 

Učenik prepoznaje i opisuje nacionalne i kulturne motive koji su mu poznati iz svakodnevnoga života, tradicije, umjetnosti i medija. 

–upoznaje i istražuje dosege u područjima znanosti, umjetnosti, tehnike kulture i sporta u Bošnjaka i Bosni Hercegovini
–opisuje i određuje značajke suvremene glazbe i imenuje nekoliko predstavnika
–prepoznaje glazbeni primjer i navodi autora
–upoznaje i istražuje povijesna razdoblja Bosne i Hercegovine te izrađuje prezentacijski rad na odabranu temu: BiH u doba 1. i 2. svjetskog rata, moderno doba, Bošnjaci u Hrvatskoj
–izrađuje turističku kartu Bosne i Hercegovine sa svim obilježjima i prirodnim bogatstvima

–opisuje nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkoga, znanstvenoga, kulturnoga, sportskoga postignuća, posebnosti ili prirodne ljepote) te izrađuje i izlaže prezentacijski rad

BJIK C.8.2. 

Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe. 

–opisuje državno uređenje Bosne i Hercegovine, njezin položaj i ulogu u Europi i svijetu
–izrađuje rad u kojemu odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim? Što mogu naučiti od drugih? Kako pridonosim napretku zajednice? Kako drugi utječu na mene? Kako ja utječem na druge?

–opisuje ulogu i položaj Bosne i Hercegovine u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitoga nacionalnog identiteta, donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanja drugih i drugačijih

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinoga ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenoga (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i zanimanjima učenika, fizičkim okruženjem (lokalna zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK SŠ A.1.1. 
Učenik sluša i opisuje različite tekstove te govori i razgovara s određenom svrhom.

–određuje namjenu govornoga i razgovornoga teksta (obavještavanje, uvjeravanje, zabavljanje) 
–razgovara o strukturnim obilježjima teksta u skladu s prethodno stečenim znanjem
–objašnjava svojim riječima jezične i govorne značajke slušanoga teksta
–objašnjava odnos između jezika, govora i pisma
–uočava razliku između bosanskoga standardnog jezika i njegovih idioma
–sastavlja rječnik manje poznatih riječi
–na temelju slušanoga teksta oblikuje govorni ili pisani tekst
–izdvaja i tumači svojim riječima pojedinosti u tekstu povezujući ih s vlastitim iskustvom
–obrazlaže svoje mišljenje i stavove te iznosi vlastite stavove poštujući tijek sata
–primjenjuje pravogovorna pravila bosanskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim i situacijskim stilom teksta 

–učenik tumači i analizira jezične i govorne vrednote slušanoga teksta te uočava razliku između bosanskoga standardnog jezika i njegovih idioma

BJIK SŠ A.1.2. 
Učenik čita i opisuje književne i neknjiževne tekstove pokazujući razumijevanje.

–čita tekstove i odgovorima na pitanja pokazuje razumijevanje pročitanoga
–pojašnjava strukturna obilježja teksta
–izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja te razlikuje informacije po važnosti
–poštuje stanke označene interpunkcijskim znakovima u čitanju
–čita i prepoznaje ćirilične grafeme
–prepoznaje grafijski sustav bosanskoga jezika
–prepoznaje tipove vezanog teksta u čitanju
( pripovijedanje, opisivanje i raspravljanje )
–opisuje strukturna obilježja teksta 
–opisuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena

–učenik čita tekstove, pojašnjava strukturalna obilježja teksta i poštuje stanke označene interpunkcijskim znakovima

BJIK SŠ A.1.3.
Učenik oblikuje jednostavne tekstove na standardnom bosanskom jeziku

–analizira riječ kao morfološku i sintaksičku jedinicu
–pojašnjava rečenicu kao sintaksičku i komunikacijsku jedinicu
–ispravno piše foneme č, ć, dž, đ
–ispravno piše refleks glasa jat
–oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, na zadanu ili slobodno odabranu temu

–učenik ispravno piše foneme u vezanim tekstovima te oblikuje vezani tekstu sadržajno i logički

BJIK SŠ A.1.4.
Učenik navodi temeljna obilježja bosanskog jezika i pisanih spomenika od 10. do 15. stoljeća

–prepoznaje prve pisane spomenike bosanskog jezika
–uočava specifičnost natpisa na stećcima
–prepoznaje povelje bosanskih banova i kraljeva

–učenik prepoznaje i
imenuje natpise na stećcima te povelje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

–obvezne tekstne vrste: frazeme bosanskoga jezika, objektivni opis, rječnik nepoznatih riječi, tuđice u bosanskome jeziku, pravopis bosanskoga jezika
–oblici tekstova: neprekinuti, mješoviti, isprekidani tekstovi
–obvezne tekstne vrste: objektivni opis, tuđice u bosanskome jeziku, pravopis bosanskoga jezika, priopćenje, zapisnik, objektivni opis
–obvezni sadržaji: tekstovi na različitim stećcima pronađenim u BiH, tekstovi povelja bosanskih banova i kraljeva ( sa transkripcijom i bez transkripcije )

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski(A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje

bosansko nasljeđe (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja, razgovaranja, čitanja i pisanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima

svoje struke i zanimanja.

Učenik piše jednu školsku zadaću u svakomu polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja književno umjetničkoga stila te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

Aktivnosti proučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući ovladavanje vizualnim i tekstualnim primjercima povijesnih dokumenata pronađenih u BiH te važnih za povijesni razvoj bosanskoga jezika.

BJIK SŠ B.1.1.
Učenik čita i izražava svoje mišljenje i svoj stav o bosanskome književnome tekstu na temelju čitateljskog iskustva

–čita tekstove bosanske književnosti prema osobnom interesu
–izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor
–izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu bosanske književnosti na temelju vlastitog čitateljskog iskustva
–iznosi svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti
–izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
–potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
–objašnjava u čemu uživa dok čita

–učenik čita tekstove, iznosi kritički stav i vlastito mišljenje o tekstu te objašnjava uz pomoć primjera iz teksta

BJIK SŠ B.1.2.
Učenik interpretira bosanski književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu

–primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove za interpretaciju teksta
–uspoređuje različite interpretacije teksta
–samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
–dramatizira kraće tekstove (postavlja scenografiju, piše kraći sinopsis, priprema scenske i dramske igre)
–oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima
–predstavlja svoj rad individualno ili timski
–imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
–opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
–uočava razlike i sličnosti u djelima nastalim u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim kontekstima
–potkrjepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

–učenik oblikuje radove te u radovima primjenjuje književno-teorijske pojmove i predstavlja svoj rad

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga literarnog doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Učenika se potiče na samostalno oblikovanje kraćih tekstova. Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga literarnog doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje uz samostalnu interpretaciju i vlastiti izričaj. Učenik piše najmanje jedan dramski, literarni ili lirski tekst te ga samostalno interpretira.

Obvezni književni tekstovi:“ Hasanaginica“, „Ženidba Smailagić Mehe“, „101. sevdalinka“ ( izbor – Munib Maglajlić), tekst Povelje Kulina bana., Ljetopis popa Dukljanina, Omer Hajjam – Rubaije

Obvezne književne vrste: lirska pjesma; balada, ep, povijesni tekstovi, rubaije

Obvezni književnoteorijski pojmovi: obilježja lirike, epike i drame; poetika književnopovijesnoga razdoblja: srednji vijek, usmena književnost, osmansko razdoblje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno.
Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju, individualno ili skupno. 
Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem
Govorim, slušam i pišem bosanski (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.
Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate književnoteorijske pojmove: književni rod, beletristika, literatura, književna vrsta, znanost o književnosti (književna teorija, povijest književnosti, književna kritika), književna epoha te pobliže upoznavanje sa ljubavnom lirskom pjesmom – sevdalinkom.
Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru.

BJIK SŠ C.1.1. 
Učenik raspravlja o informacijama o bosanskohercegovačkoj kulturi, kulturi bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i o drugim kulturama. 

–proširuje raspon informacija o Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkoj kulturi i kulturi bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj
–utvrđuje sličnosti i razlike između hrvatske kulture, bosanskohercegovačke kulture i kulture bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj
–istražuje i opisuje obilježja suvremene Bosne i Hercegovine, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
–opisuje položaj bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i zanima se o doprinosu pojedinaca podrijetlom iz Bosne i Hercegovine hrvatskoj kulturi i znanosti

–učenik uz povremenu pomoć obrazlaže sličnosti i razlike između bosanskohercegovačke kulture, kulture bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske kulture te tumači zaključke o svim ovim kulturama i vlastitoj kulturi

BJIK SŠ C.1.2.
Učenik izabire različite tehnike kreativnog izražavanja na bosanskom jeziku.

–ostvaruje različite glazbeno, dramsko-scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini
–u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje

–učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj izabire različite tehnike kreativnog izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno/u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko nasljeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenog (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika

prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okruženjem (lokalne zajednica i ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK SŠ A.2.1. 
Učenik sluša i objašnjava različite tekstove te govori i razgovara s određenom svrhom.

–pokazuje razumijevanje teme na satu kroz odgovore na pitanja i rasprave
–razgovara o strukturnim obilježjima teksta u skladu s prethodno stečenim znanjem
–objašnjava svojim riječima jezične i govorne značajke slušanoga teksta te opisuje pojmove
–objašnjava odnos između jezika, govora i pisma
–ispravno koristi dijalog i monolog u razgovoru
–sastavlja rječnik manje poznatih riječi
–izdvaja i tumači svojim riječima pojedinosti u tekstu povezujući ih s vlastitim iskustvom ili iskustvima drugih ljudi
–obrazlaže svoje mišljenje i stavove te iznosi vlastite stavove poštujući tijek sata
–primjenjuje pravogovorna pravila bosanskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim i situacijskim stilom teksta 

–učenik razumije temu na satu, samostalno se izražava te ispravno koristi dijaloške i monološke oblike

BJIK SŠ A.2.2. 
Učenik čita i objašnjava književne i neknjiževne tekstove pokazujući razumijevanje.

–pojašnjava strukturna obilježja teksta
–izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja te ih razlikuje po važnosti
–poštuje stanke označene interpunkcijskim znakovima u čitanju
–čita i prepoznaje ćirilične grafeme
–prepoznaje grafijski sustav bosanskoga jezika
– pokazuje samostalnost u čitanju i interpretaciji teksta
–opisuje strukturna obilježja teksta 
–opisuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena
–izražajno čita književne i neknjiževne tekstove
–razlikuje funkcionalne stilove u skladu s različitom svrhom čitanja ( osobna, javna ) i prema namjeni čitanja
( informiranje, uvjeravanje )

–učenik samostalno i izražajno čita književne i neknjiževne tekstove te pokazuje samostalnost u interpretaciji tekstova

BJIK SŠ A.2.3. 
Učenik oblikuje složene tekstove na standardnom bosanskome jeziku

–razlikuje morfem i riječ
–prepoznaje glagolska vremena u pisanju
–piše kraće tekstove - osobnu biografiju, ljetopis, putopis
–piše pisanu zadaću
–razlikuje pripovijedanje, informaciju, komentar
–oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, na zadanu ili slobodno odabranu temu
–ispravno i jasno piše rečenice poštujući gramatička i pravopisna pravila
–piše kraće tekstove na ćirilici

–učenik objašnjava termin morfologija, morfem i riječ te piše tekstove poštujući pravopisna i gramatička pravila

BJIK SŠ A.2.4.
Učenik navodi temeljna obilježja bosanskoga jezika i pisanih spomenika od 16. do 19. stoljeća

–uočava specifičnosti bosanskog jezika od 16. do 19. stoljeća
–imenuje prvi bosansko-turski rječnik i prepoznaje njegovu važnost ( Potur Šahidija – Muhamed Hevaji Uskufi )
–upoznaje se sa gramatikom bosanskoga jezika Bartola Kašića te njezinom ulogom u razvoju bosanskoga jezika

–učenik prepoznaje specifičnosti bosanskog jezika od 16. do 19. stoljeća te nabraja najvažnije gramatike i povijesne ličnosti tog perioda

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

–obvezni sadržaji: jezična porodica; jezične norme bosanskoga standardnog jezika; norme bosanskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji i normativni priručnici; bosanski jezik kao materinski jezik; bosanski jezik kao ini jezik: manjinski jezik, nasljedni jezik, srodni jezik; leksem, leksik, leksikograf, leksikografija; vrste rječnika, rječnički članak

–preporučeni rječnici: jezični rječnici, enciklopedijski rječnici
–obvezne tekstne vrste: objektivni opis, tuđice u bosanskome jeziku, pravopis bosanskoga jezika, priopćenje, zapisnik, objektivni opis, vezani tekst, kratak sastav na određenu temu, pismo

–oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski(A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje bosansko nasljeđe (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja, razgovaranja, čitanja i pisanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje

struke i zanimanja.

Učenik piše jednu školsku zadaću u svakomu polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja književno umjetničkoga stila te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima,

sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

Aktivnosti proučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući ovladavanje vizualnim i tekstualnim primjercima povijesnih dokumenata pronađenih u BiH te važnih za povijesni razvoj bosanskoga jezika.

BJIK SŠ B.2.1.
Učenik čita i izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o bosanskome književnome tekstu na temelju čitateljskog iskustva

–čita tekstove bosanske književnosti prema osobnom interesu
–izražava dojam o književnom tekstu bosanske književnosti (emocionalni, spoznajni, estetski)
–obrazlaže razumijevanje teksta
–argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti
–izražava svoj literarni doživljaj teksta
–objašnjava u čemu uživa dok čita djelo bosanske književnosti
–povezuje tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva
–obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima
–izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
–izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja
–otkriva značenje nepoznatih riječi, sintagma i fraza na temelju konteksta
–uspoređuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima
–uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
–opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
–prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike ( franjevačka književnost na bosanskom jeziku, epistolarna književnost u formi pisama, sevdalinka i specifičnost izraza )

–učenik pokazuje razumijevanje pročitanog književnog teksta te objašnjava pojedinosti koje su ostavile utisak na njega

BJIK SŠ B.2.2.
Učenik interpretira bosanski književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.

–analizira i uspoređuje književne tekstove bosanske književnosti na sadržajnoj i izražajnoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove - prozne vrste ( ljetopisi, putopisi, novele, pripovijetke, romani), poetske vrste( epske pjesme i balade ) i dramske vrste( tragedije, komedije )
–analizira povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst
–uspoređuje stilsko-poetička obilježja tekstova bosanske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka
–razgovara o različitim interpretacijama teksta bosanske književnosti
–primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta
–uspoređuje različite interpretacije teksta
–povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom
–samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
–oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima
–predstavlja svoj rad individualno ili timski

–učenik interpretira tekst te prepoznaje i primjenjuje književno-teorijske pojmove, samostalno priprema i oblikuje radove

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga literarnog doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Učenika se potiče na samostalno oblikovanje kraćih tekstova. Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga literarnog doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje uz samostalnu interpretaciju i vlastiti izričaj. Učenik piše najmanje jedan dramski, literarni ili lirski tekst te ga samostalno interpretira.

Obvezni književni tekstovi: Derviš-paša Bajezidagić: „Gazel o Mostaru“, Fevzi Mostarac: „Bulbulistan“, Mula Musafa Bašeskija:–„Ljetopis“, Krajišnička pisma, Marija Divković: „ Besjede“, Muhamed Hevaji Uskufi: „ Duvanjski arzuhal“, Umihana Čuvidina: „ Čamdži Mujo i lijepa Uma“, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: „Narodno blago“, Safvet-beg Bašagić: „ Izbor iz poezije“

Obvezne književne vrste: lirska pjesma; gazel, ljetopis, ep,hićaja, kasida, novela, kratka priča;

Obvezni književnoteorijski pojmovi: obilježja lirike, epike i drame; poetika književnopovijesnoga razdoblja: osmansko razdoblje, književnost stvarana na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, alhamijado književnost

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu
interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti.

Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno.
Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju, individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Govorim, slušam i pišem bosanski (A). Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija.

Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate književnoteorijske pojmove: književni rod, beletristika, literatura, književna vrsta, znanost o književnosti (književna teorija, povijest književnosti, književna kritika), književna epoha i tematsku podjelu lirike (misaona, domoljubna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).
Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru.

Samostalni izričaj učenika i njegova interpretacija vlastitog teksta mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut vlastitim literarnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.

BJIK SŠ C.2.1. 
Učenik istražuje o bosanskohercegovačkoj kulturi, kulturi bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i u drugim kulturama.

–otkriva nova saznanja o Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkoj kulturi i kulturi bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskom i izvanškolskom okružju
–analizira sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, bosanskohercegovačkom kulturom i kulturom bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj
–informira se o aktualnostima u bošnjačkoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radio emisije, bošnjački manjinski tisak i sl.)

–učenik uz povremenu pomoć istražuje o bosanskohercegovačkoj kulturi, kulturi bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u različitim kontekstima te opisuje sličnosti i razlike među tima kulturama i vlastitom

BJIK SŠ C.2.2.
Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnog izražavanja na bosanskom jeziku.

–ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini
–u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje

–učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj povezuje i upotrebljava različite tehnike kreativnog izražavanja i ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno/u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko naslijeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljam bosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenog (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okruženjem (lokalne zajednice i ponudi društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.

BJIK SŠ A.3.1. 
Učenik sluša i razgovara o različitim tekstovima te govori i razgovara s određenom svrhom

–razgovara o strukturalnim obilježjima teksta u skladu sa prethodno stečenim znanjem
–objašnjava svojim riječima jezične i govorne značajke slušanoga teksta
–ispravno vodi tijek sata pri prezentiranju zadane ili slobodno odabrane teme
–sastavlja rječnik manje poznatih riječi
–na temelju slušanog teksta oblikuje govorni ili pisani tekst
–izdvaja i tumači svojim riječima pojedinosti u tekstu povezujući ih s vlastitim iskustvom ili iskustvom bliže okoline
–obrazlaže svoje mišljenje i stavove i iznosi vlastite stavove poštujući tijek sata
–raspoznaje nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice u čitanju
–primjenjuje pravogovorna pravila bosanskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim stilom teksta 

–učenik razgovara o temi na sati i samostalno vodi tijek sata pri prezentiranju teme

BJIK SŠ A.3.2. 
Učenik čita, objašnjava i komentira književne i neknjiževne tekstove pokazujući razumijevanje

–čita tekstove i odgovorima na pitanja pokazuje razumijevanje pročitanoga
–pojašnjava strukturalna obilježja teksta i daje komentare svojim riječima
–izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja te razlikuje informacije po važnosti
–čita književne i neknjiževne tekstove poštujući rečeničnu melodiju, stanku i intenzitet
–čita rečenice pisane ćiriličnim pismom te razumije pročitano
–primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi

–čita tekstove i tijekom procesa poštuje melodiju, stanku, intenzitet te vrste rečenica

BJIK SŠ A.3.3.
Učenik oblikuje složenije tekstove na standardnom bosanskome jeziku

–prepoznaje i piše sintaktičke jedinice ( riječ, sintagmu, rečenicu, vezani tekst )
–prepoznaje vrste sintagmi
–uočava oblike rečeničnih članova te ih točno piše
–piše točno interpunkcijske znakove u rečenici
–oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, na zadanu ili slobodno odabranu temu
-piše dnevnik i pisanu zadaću
–piše tekstove na ćirilici

–učenik piše i u pisanju prepoznaje sintaktičke jedinice te ih imenuje; oblikuje vezani tekst poštujući pravopisnu normu bosanskoga jezika

BJIK SŠ A.3.4. 
Učenik navodi temeljna obilježja bosanskoga jezika i pisanih spomenika iz doba Austro-Ugarske vlasti

–navodi glavne značajke Bečkog književnog dogovora
–uočava specifičnosti razvoja bosanskog jezika u vrijeme Austro – Ugarske vlasti
–uočava važnost gramatike Frane Vuletića za povijesni razvoj bosanskoga jezika

–učenik prepoznaje specifičnosti razvoja bosanskog jezika u vrijeme austrougarske vlasti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

–obvezne tekstne vrste: frazemi bosanskoga jezika, objektivni opis, rječnik nepoznatih riječi, tuđice u bosanskome jeziku, pravopis bosanskoga jezika, gramatika bosanskoga jezika, objektivni opis, priopćenje, zapisnik, objektivni opis, dnevnik, pisana zadaća

–oblici tekstova: neprekinuti, mješoviti, isprekidani tekstovi
–obvezni sadržaji: tekstovi pisani za vrijeme Austro-Ugarske okupacije ( književni i neknjiževni ), Gramatika Frane Vuletića

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Govorim, slušam i pišem bosanski(A) trebaju biti povezani s područjima Čitam i promišljam bosanski (B) i Moje

bosansko nasljeđe (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja, razgovaranja, čitanja i pisanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima

svoje struke i zanimanja.

Učenik piše jednu školsku zadaću u svakomu polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja književno umjetničkoga stila te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima,

sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

Aktivnosti proučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući ovladavanje vizualnim i tekstualnim primjercima povijesnih dokumenata pronađenih u BiH te važnih za povijesni

razvoj bosanskoga jezika.

BJIK SŠ B.3.1.
Učenik čita i izražava svoje mišljenje i uspoređuje svoj stav o bosanskome književnome tekstu sa stavovima drugih čitatelja

–čita tekstove prema osobnom interesu
–uspoređuje i analizira važne podatke u tekstu te objašnjava njihovo značenje
–izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)
–iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu
tekst govori
–obrazlaže razumijevanje teksta
–argumentira svoj kritički stav o tekstu na
temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti
–objašnjava u čemu uživa dok čita djelo
–potkrjepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
–izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
–povezuje tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva

–učenik objašnjava tekst te argumentira kritički stav prema pročitanom književnom tekstu, izdvaja primjere iz teksta i objašnjava svoj stav

BJIK SŠ B.3.2.
Učenik interpretira bosanski književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.

–učenik razgovara i obrazlaže različite interpretacije teksta
–interpretira na osnovi usporedbe književne tekstove bosanske književnosti s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst
–zaključuje o sličnostima i razlikama između književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja na uspoređivanim tekstovima
–opisuje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike ( romani, lirski roman, poezija )
–opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst
–analizira povezanost književnog teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama
–uspoređuje različite interpretacije teksta
–samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
–oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima
–predstavlja svoj rad individualno ili timski

–učenik samostalno interpretira, priprema, oblikuje i izlaže vlastite radove

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga literarnog doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.
Učenika se potiče na samostalno oblikovanje kraćih tekstova. Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga literarnog doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje uz samostalnu interpretaciju i vlastiti izričaj. Učenik piše najmanje jedan dramski, literarni ili lirski tekst te ga

samostalno interpretira.

Obvezni književni tekstovi: Edhem Mulabdić: „ Zeleno busenje „( ulomak ), Nafija Sarajlić : „Teme“, Musa Ćazim Ćatić : „ Izbor iz poezije“, Osman Đikić : „ Izbor iz poezije“, Hasan Kikić :“Provincija u pozadini“ ( ulomak ), Ahmed Muradbegović :“ Bijesno pseto“, Hamza Humo –:“Grozdanin kikot“ ( ulomak ), Branko Ćopić :“Bašta sljezove boje“ ( ulomak ), Isam Samokovlija : „Od proljeća do proljeća“, Aleksa Šantić :“Izbor iz poezije“

Obvezne književne vrste: lirska pjesma; novela, kratka priča, pripovijetka, roman, drama;

Obvezni književnoteorijski pojmovi: obilježja lirike, epike i drame; poetika književnopovijesnoga razdoblja: austrougarsko razdoblje, razdoblje između dva rata.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu
interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno.
Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju, individualno ili skupno. 
Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Govorim, slušam i pišem bosanski (A). Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija.
Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate književnoteorijske pojmove: književni rod, beletristika, literatura, književna vrsta, znanost o književnosti (književna teorija, povijest književnosti, književna kritika), književna epoha i tematsku podjelu lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).
Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru.

BJIK SŠ C.3.1. 
Učenik integrira različite informacije o Bosni i Hercegovini i različite elemente bosanskohercegovačke kulture, kulture bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.

–objašnjava složenost vlastite, bošnjačke, bosanskohercegovačke i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
–poopćava vlastite ideje o vlastitoj, bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
–pronalazi i prezentira informacije o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Bosni i Hercegovini i bošnjačkoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj

–učenik uz povremenu pomoć integrira različite informacije o Bosni i Hercegovini i različite elemente bosanskohercegovačke kulture, kulture bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u cjelovitu sliku te objašnjava sličnosti i razlike među njima, vlastitom kulturom i drugim kulturama

BJIK SŠ C.3.2.
Učenik koristi i prilagođava različite tehnike kreativnog izražavanja na bosanskom jeziku i kritički ih prosuđuje.

–ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini
–u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje

–učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj koristi i prilagođava različite tehnike kreativnog izražavanja i ostvaraje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti te samostalno/u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Moje bosansko naslijeđe mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Govorim, slušam i pišem bosanski i/ili Čitam i promišljambosanski . Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Moje bosansko nasljeđe.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Drugi ishod u domeni Moje bosansko nasljeđe prati se i ne podliježe vrednovanju naučenog (brojčano ocjenjivanje), važan je odnos učenika

prema aktivnosti i uključenosti u aktivnost.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okruženjem (lokalne zajednice i ponudi društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice s naglaskom na uključenost u bošnjačku manjinsku zajednicu.