Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (dalje: OECD) međunarodna je organizacija koja okuplja države opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unapređenju nacionalnih sektorskih politika kao i rastu svjetske trgovine. Razmjenom znanja i iskustava te iznalaženjem praktičnih rješenja za nacionalne, regionalne ili globalne probleme, kroz rad svojih više od 250 specijaliziranih odbora, radnih skupina i mreža, OECD predstavlja jedinstven multilateralni forum na kome se raspravlja o najboljim praksama u provedbi ključnih gospodarskih i razvojnih reformi među 38 država članica, koje nedvojbeno pripadaju najrazvijenijem dijelu svijeta.
Službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u, Republika Hrvatska uputila je u siječnju 2017. godine. Republika Hrvatska je od Vijeća OECD-a 25. siječnja 2022. godine zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, zajedno s pet drugih država. U lipnju 2022. godine, Vijeće OECD-a je na ministarskom sastanku usvojilo Plan pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Postupak pristupanja OECD-u uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu od strane više od 20 značajnih odbora o spremnosti i sposobnosti za usvajanjem svih pravnih instrumenata OECD-a u okviru nadležnosti odbora, kao i ocjenu politika i praksi države kandidatkinje u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a, a sukladno Planu pristupanja.
Radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u potrebno je pristupiti dopuni Zakona o odvjetništvu („Narodne novine“, br. 9/94., 117/08., 50/09., 75/09., 18/11. i 126/21.).
Ovim Zakonom uređuje se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Ovim je Zakonom posebno uređeno i obavljanje odvjetničke službe te pojedinih odvjetničkih radnji od strane odvjetnika iz drugih država koji su u matičnim državama – članicama Europske unije stekli pravo obavljanja odvjetničke službe. U okviru pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u članstvo OECD-a otvoreno je pitanje mogućnosti pružanja odvjetničkih usluga od strane odvjetnika iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija (dalje: Kodeksa o liberalizaciji) kao obveznog pravnog instrumenta OECD-ovog Odbora za ulaganja. S obzirom da je usvajanje Kodeksa o liberalizaciji obvezan uvjet za Republiku Hrvatsku u postupku pristupanja OECD-u, potrebno je uskladiti odredbe Zakona o odvjetništvu s ovim pravnim instrumentom te ujednačiti status i tretman odvjetnika iz država članica Europske unije i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji.
U Zakonu o odvjetništvu („Narodne novine“, br. 9/94., 117/08., 50/09., 75/09., 18/11. i 126/21.) u članku 5.a. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Odredbe ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.“.
Odredbe ove Glave na odgovarajući se način primjenjuju na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.“.
U članku 48. stavku 1. točki 2. iza riječi: „Europskom gospodarskom prostoru“ dodaju se riječi: „ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.“.
Hrvatska odvjetnička komora uskladit će svoj Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ovim se člancima propisuje odgovarajuća primjena važećih odredbi Zakona o odvjetništvu koje se odnose na odvjetnike iz država članica Europske unije i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Ovim člankom kao jedan od uvjeta za upis u imenik odvjetnika, uz državljanstvo Republike Hrvatske, države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, propisuje i državljanstvo država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
(1) Odvjetnik iz druge države koji je u matičnoj državi – članici Europske unije stekao pravo obavljanja odvjetničkog službe može, u skladu s uvjetima koje propisuje ovaj Zakon, u Republici Hrvatskoj obavljati:
– odvjetničke radnje, sukladno članku 36.e i 36.f ovoga Zakona,
– odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, sukladno članku 36.b ovoga Zakona,
– odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik« sukladno članku 36.a ovoga Zakona.
(2) Matična je ona država u kojoj odvjetnik ima, prema propisima te države članice Europske unije, pravo obavljati odvjetničku službu kao zanimanje.
(3) Odvjetnik iz druge države, koja je država članica Europske unije prema ovom zakonu je odvjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati odvjetničku službu kao zanimanje u toj ili nekoj od država članica Europske unije.
(1) Pravo na upis u imenik odvjetnika ima osoba koja ispunjava ove uvjete:
1. da je hrvatski državljanin,
2. da je državljanin države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
3. da je poslovno sposobna,
4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje odvjetničke službe,
5. da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj ili kojoj je priznata inozemna visokoškolska kvalifikacija,
6. da je po završenom studiju najmanje 3 (tri) godine radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima (sudski vježbenik, državnoodvjetnički vježbenik, javnobilježnički vježbenik), ili najmanje 4 (četiri) godine na drugim pravnim poslovima,6. da aktivno vlada hrvatskim jezikom,
7. da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvatskoj,
8. da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti,
9. da nije u radnom odnosu,
10. da je dostojna za obavljanje odvjetništva,
11. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom,
12. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje odvjetničke službe,
13. da priloži izjavu da ima opremu i prostor koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničke službe,
14. da ima položen ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
(2) Hrvatska odvjetnička komora donosi Pravilnik o polaganju ispita iz stavka 1. točke 14. ovoga članka.
Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o dopunama Zakona o odvjetništvu
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (dalje: OECD) međunarodna je organizacija koja okuplja države opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unapređenju nacionalnih sektorskih politika kao i rastu svjetske trgovine. Razmjenom znanja i iskustava te iznalaženjem praktičnih rješenja za nacionalne, regionalne ili globalne probleme, kroz rad svojih više od 250 specijaliziranih odbora, radnih skupina i mreža, OECD predstavlja jedinstven multilateralni forum na kome se raspravlja o najboljim praksama u provedbi ključnih gospodarskih i razvojnih reformi među 38 država članica, koje nedvojbeno pripadaju najrazvijenijem dijelu svijeta.
Službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u, Republika Hrvatska uputila je u siječnju 2017. godine. Republika Hrvatska je od Vijeća OECD-a 25. siječnja 2022. godine zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, zajedno s pet drugih država. U lipnju 2022. godine, Vijeće OECD-a je na ministarskom sastanku usvojilo Plan pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Postupak pristupanja OECD-u uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu od strane više od 20 značajnih odbora o spremnosti i sposobnosti za usvajanjem svih pravnih instrumenata OECD-a u okviru nadležnosti odbora, kao i ocjenu politika i praksi države kandidatkinje u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a, a sukladno Planu pristupanja.
Radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u potrebno je pristupiti dopuni Zakona o odvjetništvu („Narodne novine“, br. 9/94., 117/08., 50/09., 75/09., 18/11. i 126/21.).
Ovim Zakonom uređuje se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Ovim je Zakonom posebno uređeno i obavljanje odvjetničke službe te pojedinih odvjetničkih radnji od strane odvjetnika iz drugih država koji su u matičnim državama – članicama Europske unije stekli pravo obavljanja odvjetničke službe. U okviru pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u članstvo OECD-a otvoreno je pitanje mogućnosti pružanja odvjetničkih usluga od strane odvjetnika iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija (dalje: Kodeksa o liberalizaciji) kao obveznog pravnog instrumenta OECD-ovog Odbora za ulaganja. S obzirom da je usvajanje Kodeksa o liberalizaciji obvezan uvjet za Republiku Hrvatsku u postupku pristupanja OECD-u, potrebno je uskladiti odredbe Zakona o odvjetništvu s ovim pravnim instrumentom te ujednačiti status i tretman odvjetnika iz država članica Europske unije i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU
Članak 1.
U Zakonu o odvjetništvu („Narodne novine“, br. 9/94., 117/08., 50/09., 75/09., 18/11. i 126/21.) u članku 5.a. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Odredbe ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.“.
Članak 2.
Iza članka 36.h dodaje se članak 36.i koji glasi:
„Članak 36.i
Odredbe ove Glave na odgovarajući se način primjenjuju na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.“.
Članak 3.
U članku 48. stavku 1. točki 2. iza riječi: „Europskom gospodarskom prostoru“ dodaju se riječi: „ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.“.
Članak 4.
Hrvatska odvjetnička komora uskladit će svoj Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1. i 2.
Ovim se člancima propisuje odgovarajuća primjena važećih odredbi Zakona o odvjetništvu koje se odnose na odvjetnike iz država članica Europske unije i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Uz članak 3.
Ovim člankom kao jedan od uvjeta za upis u imenik odvjetnika, uz državljanstvo Republike Hrvatske, države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, propisuje i državljanstvo država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se rok u kojem je Hrvatska odvjetnička komora dužna uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE DOPUNJUJU
Članak 5.a
(1) Odvjetnik iz druge države koji je u matičnoj državi – članici Europske unije stekao pravo obavljanja odvjetničkog službe može, u skladu s uvjetima koje propisuje ovaj Zakon, u Republici Hrvatskoj obavljati:
– odvjetničke radnje, sukladno članku 36.e i 36.f ovoga Zakona,
– odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, sukladno članku 36.b ovoga Zakona,
– odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik« sukladno članku 36.a ovoga Zakona.
(2) Matična je ona država u kojoj odvjetnik ima, prema propisima te države članice Europske unije, pravo obavljati odvjetničku službu kao zanimanje.
(3) Odvjetnik iz druge države, koja je država članica Europske unije prema ovom zakonu je odvjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati odvjetničku službu kao zanimanje u toj ili nekoj od država članica Europske unije.
Uvjeti za upis u imenik odvjetnika
Članak 48.
(1) Pravo na upis u imenik odvjetnika ima osoba koja ispunjava ove uvjete:
1. da je hrvatski državljanin,
2. da je državljanin države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
3. da je poslovno sposobna,
4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje odvjetničke službe,
5. da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj ili kojoj je priznata inozemna visokoškolska kvalifikacija,
6. da je po završenom studiju najmanje 3 (tri) godine radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima (sudski vježbenik, državnoodvjetnički vježbenik, javnobilježnički vježbenik), ili najmanje 4 (četiri) godine na drugim pravnim poslovima,6. da aktivno vlada hrvatskim jezikom,
7. da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvatskoj,
8. da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti,
9. da nije u radnom odnosu,
10. da je dostojna za obavljanje odvjetništva,
11. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom,
12. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje odvjetničke službe,
13. da priloži izjavu da ima opremu i prostor koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničke službe,
14. da ima položen ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
(2) Hrvatska odvjetnička komora donosi Pravilnik o polaganju ispita iz stavka 1. točke 14. ovoga članka.