2.1.

Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu („Narodne novine“, br. 70/17.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je u srpnju 2017., a stupio je na snagu 27. srpnja 2017. Važećim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenesene su odredbe Direktive 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28.8.2014.; u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/92/EU). Direktiva 2014/92/EU donesena je 23. srpnja 2014. u okviru nastojanja Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) da poboljša transparentnost i usporedivost naknada koje se naplaćuju potrošačima na njihovim računima za plaćanje, prebacivanje računa za plaćanje te otvaranje i korištenje računa za plaćanje s osnovnim uslugama u EU-u.

Važeći zakon primjenjuje se na sve pružatelje platnih usluga, osim odredbi Poglavlja IV. važećeg Zakona (Pravo na račun za plaćanje) kojima je uređeno pravo na otvaranje osnovnog računa, a koje se primjenjuju samo na kreditne institucije koje nude osnovni račun.

Važećim Zakonom uređen je način otvaranja i korištenja osnovnog računa u kreditnim institucijama, i to za potrošače sa zakonitim boravištem u EU-u te za potrošače koji nisu dobili dozvolu za boravak, a čije protjerivanje nije moguće iz pravnih ili stvarnih razloga. Obveza otvaranja i vođenja osnovnog računa određena je samo za one kreditne institucije u Republici Hrvatskoj čija financijska snaga i mrežna rasprostranjenost poslovnih jedinica osiguravaju široku dostupnost svim potrošačima koji žele otvoriti osnovni račun. Tako je važećim Zakonom određeno da je kreditna institucija koja prema revidiranim godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu ima ukupnu imovinu veću od 1,99 milijardi eura (15 milijardi kuna) dužna potrošačima ponuditi otvaranje osnovnog račun. Međutim, nema zapreke da ga i ostale kreditne institucije nude. Osnovni račun potrošaču dužne su nuditi sljedeće banke: Addiko Bank d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., OTP banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d.

Osnovni račun obuhvaća usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje, usluge koje omogućuju polaganje novčanih sredstava na račun za plaćanje, usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu te usluge izvršenja platnih transakcija (izravnih terećenja, platnih transakcija putem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta, kao i kreditnih transfera, uključujući trajne naloge, na terminalima, šalterima i putem sustava internetskog bankarstva).

Posebnost osnovnog računa je, među ostalim, uređenje naknada koje su s njim povezane. Naime, za usluge koje su vezane uz osnovni račun kreditna institucija prema važećem Zakonu smije potrošaču naplatiti naknade samo ako mu ih i inače naplaćuje prema svojoj uobičajenoj politici određivanja cijena, a naknade za usluge koje obuhvaća osnovni račun u svakom slučaju moraju biti razumne.

Iako su pružatelji platnih usluga i ranije određenim kategorijama potrošača (npr. studentima, umirovljenicima i dr.) nudili otvaranje i korištenje računa za plaćanje po povoljnijim uvjetima, očekivalo se kako će se slijedom primjene važećeg Zakona za korištenje osnovnog računa odlučiti veći broj potrošača, osobito potrošača koji su važećim Zakonom određeni kao osjetljiva skupina. Navedeno se ipak nije dogodilo. Naime, trenutno osnovne račune ima vrlo mali broj potrošača. Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2023. bilo je evidentirano 4.939 osnovnih računa. Za osjetljivu skupinu potrošača u Republici Hrvatskoj na isti dan bila su evidentirana svega 2.282 takva računa.

Tablica 1: Broj računa za plaćanje u RH na dan 31.12.2023.

Izvor: Hrvatska narodna banka

Važećim Zakonom propisano je da naknada za osnovni račun za osjetljive skupine potrošača ne smije biti viša od 0,13% prosječne mjesečne isplaćene netoplaće u Republici Hrvatskoj u skladu s priopćenjem Državnog zavoda za statistiku o prosječnim mjesečnim isplaćenim netoplaćama zaposlenih na temelju prosjeka I. – XII. mjeseca prethodne kalendarske godine. Međutim, stvarno stanje na tržištu pokazuje da banke najčešće naknadu za osnovni račun za osjetljive skupine potrošača uopće ne naplaćuju ili ju naplaćuju u iznosu najviše do 0,20 eura mjesečno.

Tablica 2: Godišnji iznosi naknada za uslugu vođenja osnovnog računa, pojedinačno po bankama (u eurima)

Izvor: Hrvatska narodna banka

Od 2022. banke u EU-u bilježe značajan porast dobiti jer su se gospodarstva država članica oporavila od posljedica pandemijske krize, dok uslijed rasta inflacije nakon ruske agresije na Ukrajinu dolazi do pooštravanja monetarne politike. U takvim je okolnostima i u Republici Hrvatskoj bankovni sektor u posljednjih nekoliko godina ostvarivao povijesno visoku dobit, a pritom je zadržana njegova visoka kapitaliziranost i likvidnost, koje ojačavaju njegovu otpornost.

Hrvatska narodna banka izvijestila je javnost kako su na temelju nekoliko provedenih ispitivanja na temu naknada utvrđene različite prakse banaka u pogledu uvođenja naknada za određene usluge i u pogledu kriterija za promjenu visine naknada. Budući da takva situacija otežava razumijevanje i usporedbu naknada i usluga koje banke naplaćuju svojim klijentima, Hrvatska narodna banka uputila je 26. lipnja 2024. svim svojim subjektima nadzora zahtjev da izrade metodologije za utvrđivanje strukture i visine svih naknada, kao i kriterija za njihovu izmjenu. Uz Okružnicu su dostavljene i Smjernice kojima su se banke, institucije za elektronički novac, institucije za platni promet, kreditne unije i kreditni posrednici kao subjekti nadzora Hrvatske narodne banke trebali rukovoditi prilikom izrade traženih metodologija te je također zatraženo da se dostave i revidirane tarife naknada koje su usklađene sa Smjernicama i usvojenim metodologijama. Prema navodima Hrvatske narodne banke, uspostavom metodologija za naknade koje su banke izradile i dostavile, očekuje se da će se stvoriti preduvjeti za kvalitetniji nadzor tog područja. To će istovremeno doprinijeti većoj transparentnosti postupanja banaka prema klijentima banaka, osobito potrošačima, što bi u konačnici trebalo olakšati i informiraniji izbor pružatelja usluga.

Prema javno dostupnim podacima u 2023. prihod kreditnih institucija od naknada bio je 806 milijuna eura, a gotovo 40% tog iznosa odnosio se na sektor kućanstava. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvom polugodištu 2024. kreditne institucije iskazale su ukupan prihod od naknada i provizija u iznosu od 405,6 milijuna eura.

S obzirom na izraziti značaj pitanja povećanja naknada koje banke naplaćuju u poslovanju s potrošačima, osobito u kontekstu obveze isplate plaća i mirovina na račun kod banke te planiranih zakonodavnih aktivnosti, Ministarstvo financija je u više navrata apeliralo i na banke i na regulatora tj. na Hrvatsku narodnu banku da se posebna pozornost usmjeri na povećanje transparentnosti i informiranosti o proizvodima i uslugama koje banke nude svojim klijentima, a osobito potrošačima.

Prema zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2023. bilo je otvoreno ukupno 4.718.136 tekućih računa potrošača, od čega se na 2.649.273 računa potrošača primaju redovna primanja. Ovi podaci jasno ukazuju kako na potrebu jasnijeg uređenja osnovnog računa, tako i na potrebu njegove veće dostupnosti potrošačima. Kod banaka je vidljiv raspon iznosa godišnje naknade za vođenje eurskog tekućeg računa koji nije sadržan u paketu od 8,28 eura do 39,81 eura. Prosječni iznos godišnje naknade za otvaranje i vođenje tekućeg računa koji nije sadržan u paketu u Republici Hrvatskoj iznosi 22,09 eura dok prosječan iznos te naknade kod sedam banaka koje predstavljaju preko 95% tržišta kada je u pitanju broj otvorenih računa za plaćanje iznosi 24,53 eura.

2.2.

Izvor podataka:

Na temelju zahtjeva stručnog nositelja podatke je stručnom nositelju dostavila Hrvatska narodna banka.

3.1.

Opis posebnog cilja

1. Osigurati da potrošači koji pristupaju osnovnom računu nisu stigmatizirani, i to osiguravanjem pretpostavki da sve kreditne institucije koje pružaju potrošačima uslugu računa za plaćanje u svojoj ponudi imaju i osnovni račun, čije otvaranje, vođenje i zatvaranje je bez naknade te omogućuje korištenje značajnog dijela usluga vezanih uz takav račun za plaćanje, također bez naknade.

2. Osigurati potrošačima dostupnost besplatnog računa za redovna primanja propisivanjem zabrane kreditnim institucijama da naplate naknade za određene usluge vezane za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja.

Radi ostvarivanja gore navedenih ciljeva, ovim Prijedlogom zakona žele se osigurati pretpostavke kako bi sve kreditne institucije koje pružaju potrošačima uslugu računa za plaćanje u svojoj ponudi imale i osnovni račun.

Uz to, ovim Prijedlogom zakona mijenjaju se odredbe važećeg Zakona koje se odnose na naknade povezane s osnovnim računom tako da se propisuje da kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu za:

- uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa

- uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva,

- uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca,

- priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima,

- uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice te

- uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom.

Također, osigurat će se da se potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini, tj. korisnicima zajamčene minimalne naknade, naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, naknade za redovito studiranje, osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu te naknade do zaposlenja, a koji imaju osnovni račun, ne naplaćuje naknada za deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija mjesečno u službenoj valuti Republike Hrvatske.

Dodatno, ovim Prijedlogom zakona propisuje se zabrana naplate naknada za određene usluge vezane za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja. Račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja je pritom ovim Prijedlogom zakona određen kao račun za plaćanje na koji potrošač prima plaću, mirovinu, stipendiju i druge slične vrste stalnih priljeva koji se primaju na račune za plaćanje. U odnosu na takav račun za plaćanje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu za:

- uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje

- uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva

- uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca

- priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima

- uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice

- uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom.

Također, kako bi se osigurala dostupnost gotovog novca putem barem jednog kanala bez naknade, ovim Prijedlogom zakona se kreditnoj instituciji zabranjuje da potrošaču kojem vodi račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja naplati naknadu za usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s takvog računa za plaćanje na šalteru ili na bankomatu kreditne institucije koja vodi takav račun za plaćanje. Osobit naglasak stavljen je na dostupnost gotovog novca za umirovljenike i za osjetljive skupine. Slijedom toga, ovim Prijedlogom zakona se kreditnoj instituciji zabranjuje da potrošačima umirovljenicima i potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini, kojima vodi račun za plaćanje na koji takav potrošač prima svoja redovna primanja, naplati naknadu za usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s takvog računa za plaćanje, uključujući i s osnovnog računa, na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi takav račun za plaćanje.

3.2.

Opis svrhe propisa

Kako s jedne strane potrošači koji pristupaju osnovnom računu ne bi bili stigmatizirani, ali i kako bi potrošačima bio zajamčen pristup osnovnom računu čije otvaranje, vođenje i zatvaranje će biti bez naknade, obvezuju se sve kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj, podružnice kreditnih institucija osnovanih u drugim državama članicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnice kreditnih institucija iz trećih država sa sjedištem u Republici koje pružaju potrošačima uslugu računa za plaćanje potrošačima nuditi i osnovni račun. Korištenje takvog računa za plaćanje bit će besplatno, i to u dijelu koji se odnosi na otvaranje, vođenje i zatvaranje takvog računa za plaćanje, a bez naknade će se osigurati i korištenje usluga internetskog ili mobilnog bankarstva, usluga koja omogućuju polaganje novčanih sredstva na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanja i korištenja debitne kartice te izvršenja plaćanja debitnom karticom.

Nadalje, i uzimajući u obzir da u Republici Hrvatskoj postoji obveza isplate plaće odnosno mirovine na račun kod banke sukladno propisima kojima se uređuju radni odnosi, porez na dohodak te mirovinsko osiguranje, ovim Prijedlogom zakona se svim kreditnim institucijama zabranjuje da potrošačima koji kod njih imaju račun za plaćanje na koji primaju svoja redovna primanja naplate naknadu za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, kao i za značajan dio drugih usluga povezanih s takvim računom za plaćanje.

Ovim Prijedlogom zakona se radi osiguravanja dostupnosti gotovog novca svim kreditnim institucijama utvrđuje i zabrana naplate naknada za određene usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva. Optimalno normativno rješenje je putem izmjena i dopuna Zakona.

3.4.

Izvor podataka:

Na temelju zahtjeva stručnog nositelja podatke je stručnom nositelju dostavila Hrvatska narodna banka.

4.1.

Posebni cilj:

1. Osigurati da potrošači koji pristupaju osnovnom računu nisu stigmatizirani, i to osiguravanjem pretpostavki da sve kreditne institucije koje pružaju potrošačima uslugu računa za plaćanje u svojoj ponudi imaju i osnovni račun, čije otvaranje, vođenje i zatvaranje je bez naknade te omogućuje korištenje značajnog dijela usluga vezanih uz takav račun za plaćanje, također bez naknade.

2. Osigurati potrošačima dostupnost besplatnog računa za redovna primanja propisivanjem zabrane kreditnim institucijama da naplate naknade za određene usluge vezane za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Utvrđen je učinak ovoga Prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području zaštite potrošača, budući da se ovim Prijedlogom zakona štite ekonomski interesi potrošača te podiže razina pravne zaštite potrošača.

Utvrđeni su adresati ovoga Prijedloga zakona, i to građani kao potrošači.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Utvrđen je učinak ovoga Prijedloga zakona na socijalnu skrb, i to u području socijalne uključenosti, budući da se ovim Prijedlogom zakona smanjuje broj osoba koje su marginalizirane zbog društvenog statusa te promiče integracija u ekonomski život.

Utvrđeni su adresati ovoga Prijedloga zakona, i to građani, kao potrošači.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati.

1. Osigurati da potrošači koji pristupaju osnovnom računu nisu stigmatizirani, i to osiguravanjem pretpostavki da sve kreditne institucije koje pružaju potrošačima uslugu računa za plaćanje u svojoj ponudi imaju i osnovni račun, čije otvaranje, vođenje i zatvaranje je bez naknade te omogućuje korištenje značajnog dijela usluga vezanih uz takav račun za plaćanje, također bez naknade.

Utvrđen je učinak ovoga Prijedloga zakona na socijalnu skrb, i to u području socijalne uključenosti, budući da se ovim Prijedlogom zakona smanjuje broj osoba koje su marginalizirane zbog društvenog statusa te promiče integracija u ekonomski život.

Učinak ovoga Prijedloga zakona na socijalnu skrb, i to u području socijalne uključenosti, pozitivan je. U odnosu na ovaj posebni cilj, utvrđeni su adresati ovoga Prijedloga zakona, i to građani, kao potrošači.

Ovim Prijedlogom zakona osigurat će se pretpostavke da sve kreditne institucije koje pružaju potrošačima uslugu računa za plaćanje u svojoj ponudi imaju i osnovni račun.

Uz to, ovim Prijedlogom zakona izmijenit će se odredbe važećeg Zakona koje se odnose na naknade povezane s osnovnim računom tako da će se propisati da kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu za određene usluge koje obuhvaća osnovni račun, i to za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa, za uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, za uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca, za priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, za uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice te za uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom. Također, osigurat će se da se potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini, tj. korisnicima zajamčene minimalne naknade, naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, naknade za redovito studiranje, osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu te naknade do zaposlenja, a koji imaju osnovni račun, ne naplaćuje naknada za deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija mjesečno u službenoj valuti Republike Hrvatske.

Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2023. evidentirano je svega 4.939 otvorenih osnovnih računa. Za osjetljivu skupinu potrošača u Republici Hrvatskoj na isti dan bila su evidentirana 2.282 takva računa. Kada se uzme u obzir da je u Republici Hrvatskoj prema zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2023., bilo otvoreno ukupno 4.718.136 tekućih računa potrošača te dodatno i 1.233.849 žiro računa, ovi podaci jasno ukazuju kako na potrebu jasnijeg uređenja osnovnog računa, tako i na potrebu njegove veće dostupnosti potrošačima.

2. Osigurati potrošačima dostupnost besplatnog računa za redovna primanja propisivanjem zabrane kreditnim institucijama da naplate naknade za određene usluge vezane za račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja.

Nisu utvrđeni učinci u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nisu utvrđeni učinci u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

Na temelju zahtjeva stručnog nositelja podatke je stručnom nositelju dostavila Hrvatska narodna banka.

6.2.

Konzultacije: