Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o otocima
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske
Opis mjere: Nacionalnim sredstvima Vlada će voditi posebnu brigu o otocima, a novim zakonom pokrenut će suvremene programe prilagodbe klimatskim promjenama, za zaštitu otočnih posebnosti te za upotrebu obnovljivih izvora energije radi stvaranja održivih hrvatskih otoka.
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine:
2.UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
U primjeni je trenutno važeći Zakon o otocima donesen 2018. („Narodne novine“ br. 116/18) s kasnijim izmjenama i dopunama (Narodne novine br. 73/20 i 70/21) koji je započeo proces uvođenja modernijeg pristupa i pogleda na razvoj otoka. Provedbom važećeg Zakona uočena je potreba za poboljšanjem, osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem institucionalne i zakonodavne osnove kako bi se briga za otoke još više unaprijedila i kako bi mjere za otoke bile usklađene s europskim i međunarodnim inicijativama i politikama te da bi se postojeće mjere modernizirale i uvele nove mjere. Iz tog razloga se pristupilo izradi novoga zakona, kroz koji su postojeće odredbe i mjere unaprijeđene, a uvedene su i nove odredbe i mjere.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o otocima, (poveznica: „Narodne novine“, br. 116/18,73/20 i 70/21)
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2022. godini, prosinac 2023., poveznica:https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-07-19/182044/IZVJ_OTOCI_2022.pdf
1. usmjeravati aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka i
2. demografska održivost otoka.
Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka koji definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a u kojoj su pametni i održivi otoci prepoznati kao jedno od prioritetnih područja javnih politika Republike Hrvatske. Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve koji su usklađeni s novim Zakonom o otocima.
Posebni cilj 1 novoga Zakona o otocima je usmjeravati aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka između ostaloga i putem unaprjeđivanja postojećih mjera: vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod (HOP), potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka.
Posebni cilj 2 novoga Zakona o otocima je demografska održivost otoka, između ostaloga i putem uvođenja novih mjera koje će biti usmjerene na zelenu i energetsku tranziciju otoka u duhu europskih i međunarodnih inicijativa i politika radi povećanja samodostatnosti otoka u opskrbi energijom i vodom, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te jačanja zdravstvene zaštite.
3.2.
Opis svrhe propisa
Novim će se Zakonom o otocima, između ostaloga, redefinirati pojam otoka i otočana te načina razvrstavanja otoka radi boljeg usmjeravanja mjera za otoke i otočane. Nadalje, ojačati će se sustav praćenja i koordinacije pripreme i provedbe programa, mjera i projekata na nacionalnoj međuresornoj razini. Novim Zakonom o otocima se evidencija putem Registra otoka unaprjeđuje te se razvrstavanje otočnog teritorija povezuje s razvojnim pokazateljima.
Također, poboljšati će se postojeće mjere: vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce infrastrukturni razvoj otoka. Dodatno, uspostaviti će se set novih mjera za otočno područje i otočno stanovništvo usmjerenih prvenstveno na sljedeće nabrojane, ali i druge teme: zelena i energetska tranzicija, zaštita okoliša i prirode, zdravstvena zaštita.
U cilju izjednačavanja uvjeta života na otocima s uvjetima na kopnu, novim Zakonom o otocima su obuhvaćene mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/ otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike. U cilju poticanja poduzetničkog okruženja te poticanja konkurentnosti otočnog gospodarstva zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te je uvedena nova mjera usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja. Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda, potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju. Kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje oznake Hrvatski otočni proizvod (troškovi analitičkih ispitivanja).
S namjerom ispunjavanja posebnog cilja usmjeravanja aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka te posebnog cilja demografske održivosti otoka, novim Zakonom o otocima se definiraju sljedeće mjere za razvoj otoka:
Vodoopskrba i odvodnja na otocima
Povlašteni javni pomorski prijevoz
Povlašteni javni otočni cestovni prijevoz
Infrastrukturni razvoj otoka
Hrvatski otočni proizvod
Poticanje razvoja civilnog društva na otocima
Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima
Razvoj zdravstvene zaštite na otocima
Gospodarenje otpadom na otocima
Otočna iskaznica.
Također, novim Zakonom o otocima omogućit će se veća zastupljenosti otoka u propisima i programima resornih tijela. Kroz novi Zakon o otocima nastavit će se i suradnja s resornim tijelima u čijoj su nadležnosti ostale mjere koje su od iznimne važnosti za razvoj otoka, naročito prometna povezanost gospodarenje otpadom te će se ojačati sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini po pitanju pripreme i provedbe programa i mjera za otoke.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Novi zakonski okvir koncepcijski je široko postavljen uz unaprjeđenje postojećih i kreiranje novih razvojnih mjera. S obzirom da se radi o postizanju posebnih ciljeva koji se uređuju zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenjiva.
3.4.
Izvor podataka:
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, veljača 2021., poveznica: Hrvatska 2030
Utvrđeni su posebni ciljevi novoga Zakona o otocima:
1. usmjeravati aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka i
2. demografska održivost otoka.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
- Vezano za makroekonomski kriterij, putem mjere opskrba vodom povećat će se financiranja troškova prijevoza vode za gospodarstvenike na 100% čime se smanjuju troškovi poslovanja na otocima i potiče ravnomjernija distribucija resursa. Također će potpore za poduzetnike doprinijeti makroekonomskom kriteriju kroz digitalnu i zelenu tranziciju koja doprinosi povećanju ulaganja u inovativne i održivetehnologije, smanjujući troškove i povećavajući konkurentnost poduzetnika
- Vezano za konkurentnost gospodarstva, mjera Hrvatski otočni proizvod (HOP) putem sufinanciranja analitičkih ispitivanja potiče razvoj kvalitetnih proizvoda i konkurentniju poziciju otočnih proizvođača na tržištu. Također, konkurentnost gospodarstva se potiče putem infrastrukturnog razvoja otoka te ima za cilj lokalnoj zajednici na otocima pomoći u realizaciji prioritetnih kapitalnih infrastrukturnih projekata.
- U dijelu funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja mjera razvoja civilnog društva putem jačanja uloge organizacija civilnog društva doprinosi socijalnoj koheziji i potiče održivu suradnju lokalnih dionika.
- Vezano uz kriterije povezane s tržištem rada i mirovinskim sustavom, mjera potpore za poduzetnike putem uvođenja pametnih tehnologija povećava potražnju za kvalificiranom radnom snagom i ima za cilj otvaranje novih radnih mjesta.
- U dijelu istraživanja i razvoja mjere koje predviđaju korištenje uređaja za desalinizaciju i biopročistače potiču istraživanje i razvoj održivih tehnoloških rješenja za specifične otočne potrebe.
- Vezano za područje zaštite potrošača, financiranje opskrbe vodom u kriznim situacijama osigurava stabilnost opskrbe i zaštitu osnovnih potreba stanovništva.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici, umirovljenici i skupine s posebnim interesima i potrebama. Na otocima prema popisu stanovništva iz 2021. živi 127838 stanovnika. Financiranje opskrbe vodom planirano je za oko 7000 korisnika.
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici te obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi). U odnosu na korisnike potpore za poslodavce oko 500 adresata (prosječan broj korisnika) su korisnici mjera.
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave te tijela javne vlasti koja su nadležna za provedbu razvojnih programa na otocima, odnosno 59 jedinica lokalne samouprave i 7 županija.
Drugi adresati
Opis adresata: institucije znanstvenog i tehnološkog istraživanja, organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije uključene u održivi razvoj otoka.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
- Vezano uz zaštitu klime, mjere iz područja zelene i energetske tranzicije vezane uz provedbu projekata desalinizacije i korištenja obnovljivih izvora energije doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova.
- Kvaliteta zraka, vode i tla podržana je mjerom ekološko zbrinjavanje otpadnih voda putem instalacije biopročistača čime se smanjuje zagađenje i osigurava voda za navodnjavanje, poboljšavajući kvalitetu tla i vode.
- Gospodarenje otpadom je mjera razvijanja sustava za recikliranje i pravilno zbrinjavanje otpada koja smanjuje negativan utjecaj na okoliš te osigurava održive prirodne resurse. Sufinanciranje prijevoza otpada i izgradnje reciklažnih stanica osigurava očuvanje prirodnih resursa i bioraznolikosti.
- Mjerom zelene i energetske tranzicije, odnosno korištenjem obnovljivih i neobnovljivih izvora energije potiče se korištenje solarnih i drugih obnovljivih izvora energije koji doprinose održivom korištenju resursa.
- Vezano na učinke na ciljeve održivog razvoja, mjera iz domene razvoja zdravstvene zaštite unapređuje zdravstvenu infrastrukturu i usluge na otocima te time podržava zdravlje i dobrobit otočnog stanovništva.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici, umirovljenici i skupine s posebnim interesima i potrebama. Na otocima prema popisu stanovništva iz 2021. živi 127838 stanovnika.
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi). Broj obrta na otocima u 2023. godine iznosi oko 8000 , dok broj poduzetnika na otocima u 2023. iznosi oko 5500.
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti, odnosno 59 jedinica lokalne samouprave i 7 županija.
Drugi adresati
Opis adresata: organizacije za zaštitu okoliša, znanstvene institucije i međunarodne organizacije uključene u razvoj održivih tehnologija i upravljanje prirodnim resursima.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 13. Uredbe.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
5.ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Vezano za mjeru opskrba vodom, a nastavljajući politiku poboljšanja uvjeta života otočnog stanovništva i otočnih gospodarstvenika nastojanjima da se izjednače troškovi života i poslovanja na otocima, novim će se Zakonom omogućiti i financiranje troškova prijevoza vode putem autocisterni ili vodonosaca otočnim gospodarstvenicima koji posluju na onim otocima ili dijelovima otoka koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, i to u punom iznosu. Do sada se sufinanciralo do 50% troškova prijevoza vode, a od sada će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) subvencionirati cjelokupni trošak prijevoza vode čime se nastoji izjednačiti uvjete poslovanja onih poduzetnika kojima voda nije osigurana javnim vodovodom u odnosu na one poduzetnike na tržištu kojima je voda dostupna putem javnog vodovoda. Uz navedeno, uvodi se i mogućnost financiranja troškova prijevoza vode i izvan navedenog područja, na otocima koji jesu spojeni na vodoopskrbi sustav, ali su iz određenih izvanrednih okolnosti potrebe za vodom veće od mogućnosti opskrbe putem sustava javne vodoopskrbe, kao što je to u slučaju dugih sušnih razdoblja te određenih kriznih situacija.
Mjera infrastrukturni razvoj otoka se odnosi na izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju komunalne, društvene, javne, poduzetničke i/ili turističke infrastrukture te na građevine iz područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a kojima regionalna i lokalna samouprava doprinose unaprjeđenju kvalitete života na naseljenim hrvatskim otocima. Novim Zakonom o otocima određene su „ključne odrednice razvoja otoka“ koje daju presjek i podsjetnik smjera/načina razmišljanja o otocima, njihovom opstanku, budućnosti i razvoju u korist otočnog stanovništva, poštujući prostor kojim raspolažemo, opravdano koristeći njihove mogućnosti, uvažavajući ograničenja s kojima se suočavamo u iznalaženju pravih i općeprihvatljivih rješenja samodostatnosti za izazove koji su pred nama. Predmetna ulaganja u infrastrukturu doprinose izjednačavanju (materijalnih) uvjeta života na kopnu i na otocima. Poseban naglasak je dan na pučinske i otoke sa specifičnim položajem. Iako su pojedini otoci dosegli značajan nivo razvijenosti u odnosu na same početke sustavnog razvoja otoka i dalje je potrebno ulagati velike napore za njihov daljnji razvoj kako bi se u konačnici postigao najvažniji cilj - ostanak stanovništva na navedenim područjima i povećanje njihovog ukupnog broja te revitalizacija života na otocima.
U okviru mjere Hrvatski otočni proizvod (HOP) uvodi se novi element mjere kojim će se financirati troškovi analiza (potvrda, rezultata, certifikata provedenih analitičkih ispitivanja u ovlaštenim laboratorijima) koje otočni subjekti moraju ishoditi kako bi ostvarili pravo na oznaku HOP. Kako su nositelji oznake uglavnom mali otočni subjekti (obrti, kućne radinosti i slično) kojima ishođenje predmetnih analiza predstavlja značaj financijski teret, ova mjera predstavlja važan poticaj malim otočnim proizvođačima, a u konačnici će rezultirati još većim brojem kvalitetnih i sigurnih proizvoda, a time i većim brojem nositelja oznake HOP.
Pored postojeće mjere potpore za poduzetnike za očuvanje radnih mjesta uvodi se i mjera usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih poduzetnika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja. Novim Zakonom se nastavlja s provedbom mjere koja se odnosi na poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima koja se provodi kroz gotovo 18 godina te se ista sada modificira na način da se podržavaju gotovo sve djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka te način izračuna potpore, i to prema prosječnoj plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini za koju se potpora dodjeljuje. Također, uvodi se i mjera namijenjena mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji djelatnost obavljaju na otocima i to kroz potpore namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima, zatim ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese te primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima kojima se podupire digitalizacija poslovanja. Dakle, biti će obuhvaćena ulaganja u obnovljive izvore energije, uvođenje rješenja koja se odnose na smanjenje korištenja plastike, uvođenje digitalnih tehnologija u poslovanje, jačanje digitalnih vještina i drugo.
Novim Zakonom se potiče stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva putem osmišljene mjere za otoke, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje te međusektorsku suradnju i uključivanje lokalnog stanovništva u aktivnosti, programe i projekte koje provode organizacije civilnoga društva na otocima. Mjerom se potiče razvoj civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva osnovanih u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka. Na temelju Programa MRRFEU jednom godišnje raspisuje javni poziv za dodjelu financijske podrške organizacijama civilnog društva. Prednost imaju organizacije civilnog društva s pučinskih otoka i otoka sa specifičnim položajem što do sada nije bio slučaj te organizacije civilnog društva koje potiču i provode programe međusektorske suradnje i umrežavanja.
Novim Zakonom se uspostavlja i set novih mjera među kojima je i poticanje korištenja uređaja za desalinizaciju bočate vode koji su već zaživjeli na otocima kao rješenje opskrbe vodom korištenjem podzemnih „vodenih leća” uglavnom više ili manje zaslanjene bočate vode (otok Unije, Stara Baška na otoku Krku, Povljana na Pagu, na otoku Lastovu, Dugom otoku). Otok Susak koristi vodu dobivenu postupkom desalinizacije morske vode.
Vezano za ekološko zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda iz kućanstava, odnosno individualni sustavi odvodnje, biopročistači su postrojenja koja se koriste za uklanjanje sanitarnih otpadnih voda, kroz njih se uklanjaju nečistoće iz vode kako bi se spriječilo zagađenje okoliša i širenje bolesti. Pročistači koriste procese, kao što su filtriranje i dezinfekcija, kako bi se osigurala sigurna i čista voda za ponovnu uporabu ili ispuštanje u okoliš. Poticanjem ugradnje biopročistača u kućanstvima doprinijeti će se održivom razvoju otoka, zaštiti okoliša i mora, a omogućiti će se i ponovna uporaba pročišćene vode kao tehnološke vode u kućanstvu i za potrebe navodnjavanja, naročito u ljetnim mjesecima.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva, kao i ostalim nadležnim tijelima, mjera razvoja zdravstvene zaštite na otocima ima za cilj unaprijediti zdravstvenu zaštitu na otocima te se na ovaj način podržava zdravlje i dobrobit otočnog stanovništva. MRRFEU dodjeljuje financijska sredstva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te time osigurava uvjete za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na otocima, jednom godišnje na temelju javnog poziva.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Vodni resursi Europske unije pod sve su većim opterećenjem, što za posljedicu ima nestašicu vode i pogoršanje njezine kvalitete. Posebice klimatske promjene, nepredvidivi vremenski obrasci i suše znatno doprinose pritisku na raspoloživost slatke vode koji je, između ostalog, uzrokovan urbanim razvojem i intenzivnom poljoprivredom. Sposobnost Europske unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom upotrebom pročišćenih otpadnih voda te promicanjem ušteda vode, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ zahtijeva da se pročišćene otpadne vode ponovno upotrijebe kad god je to primjereno.
Za sva ulaganja koja se provode kroz projekte razvoja vodno-komunalne infrastrukture, pa tako i na otocima, posebno je važna njihova „zelena dimenzija”. To je važno dokazati u projektima novoga razvoja jer svaki projekt koji se financira mora doprinijeti klimatskim ciljevima i provoditi se prema načelu „ne nanositi značajnu štetu”, što znači da zahvat doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama, odnosno da se, u ovom slučaju, vodni resursi uključujući i more, koriste održivo, da se provode mjere sprječavanja i kontrole onečišćenja voda, tla i zraka, što će u konačnici pridonijeti zaštiti i obnovi biološke raznolikosti i ekosustava. Sve navedeno podržava izgradnju desalinizatora te biopročistača kao prihvatljivoj alternativi osiguravanja i tretmanu otpadnih voda na otocima. U okviru navedene mjere MRRFEU se svojim sufinanciranjem, namjerava uklopiti u mjere tijela nadležnih za vodno-komunalnu infrastrukturu.
Kroz mjeru Gospodarenje otpadom na otocima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Fond) sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno koji se odvija morskim putem. Osim troška prijevoza, Fond sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te građevina i lokacija koje su od lokalnog interesa poput sanacije službenih odlagališta, lokacija odbačenog otpada u okoliš, reciklažnih dvorišta i mini pretovarnih stanica na otocima. Fond također okviru ove mjere provodi akcije organiziranog prikupljanja otpada u svrhu poticanja i edukacije stanovništva na pravilno zbrinjavanje. MRRFEU u sklopu javnog poziva, a na temelju zahtjeva, korisnicima koji imaju sklopljen ugovor s Fondom o neposrednom sufinanciranju prihvatljivih troškova sufinancira preostalo učešće iz ugovora koje ne sufinancira Fond.
Vezano za mjeru razvoja zdravstvene zaštite na otocima, financijska sredstva osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a dodjeljuju se jedinicama lokalne (područne) samouprave (JLP(R)S) na temelju sklopljenog ugovora s MRRFEU. Mjera doprinosi održivosti obitavanja stanovništva na otocima.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati.
5.6.
Izvor podataka:
Zakon o otocima, (poveznica: „Narodne novine“, br. 116/18,73/20 i 70/21)
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2022. godini, prosinac 2023., poveznica:https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-07-19/182044/IZVJ_OTOCI_2022.pdf
Za izrađeni tekst Nacrta prijedloga zakona su zatražena mišljenja nadležnih državnih tijela.
6.2.
Konzultacije:
MRRFEU je osnovao Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o otocima koja je sudjelovala u izradi teksta predmetnog zakona. Radna skupina se sastojala od 53 člana iz raznih područja javnog, privatnog i civilnog sektora.
7.ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
.
Novi Zakon o otocima potiče održivo korištenje vodnih resursa te se osigurava dugoročna dostupnost pitke vode i zaštita okoliša. Financira se cjelokupni trošak prijevoza vode otočnim gospodarstvenicima koji posluju na otocima bez vodoopskrbnog sustava, čime se poboljšavaju uvjeti poslovanja. Pozitivan učinak se očekuje i od mjere vezane uz gospodarenje otpadom koja omogućuje sufinanciranje prijevoza otpada s otoka na kopno te ulaganja u infrastrukturu za njegovo zbrinjavanje. Unaprjeđenje infrastrukture na otocima uključuje izgradnju i obnovu javnih, poduzetničkih i turističkih objekata, čime se poboljšava kvaliteta života otočnog stanovništva. Razvoj zdravstvene zaštite na otocima osigurava dostupniju i kvalitetniju medicinsku skrb za otočane. Program Hrvatski otočni proizvod će uključiti i troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka HOP dodijeljena čime se potiče konkurentnost malih otočnih proizvođača. Uvode se potpore za digitalnu i zelenu tranziciju otočnih poduzetnika, što omogućava uvođenje energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih tehnologija u poslovanje.
Negativni učinci:
Ne očekuju se negativni učinci.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Provedbom novoga Zakona o otocima očekuju se brojne pozitivne posljedice koje će pridonijeti održivom razvoju otoka i poboljšanju kvalitete života otočnog stanovništva.
Pozitivni učinci uključuju unaprjeđenje infrastrukture, poput vodoopskrbe i odvodnje, čime će se smanjiti problem opskrbe vodom na otocima koji nisu spojeni na javne vodoopskrbne sustave. Prometna povezanost, kao unaprijeđena razvojna mjera, povećati će dostupnost javnih usluga. Razvoj gospodarskih aktivnosti poticanjem otočnog poduzetništva i unaprjeđenjem subvencioniranja programa poput Hrvatskog otočnog proizvoda omogućit će veću konkurentnost otočnih gospodarstvenika i očuvanje tradicijskih proizvoda. Sufinanciranje troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka HOP dodijeljena omogućit će lakši pristup tržištu, dok će mjere potpore za digitalnu i zelenu tranziciju poduzetništva potaknuti inovacije i uvođenje održivih tehnoloških rješenja. Mjere demografske revitalizacije, poput razvoja zdravstvene zaštite na otocima, jačanje otočnih zajednica te prepoznavanja ključnih odrednica razvoja otoka će pozitivno utjecati na demografske trendove. Unaprjeđenje institucionalnog okvira, operativnije djelovanje Otočnog vijeća i jačanje koordinacijske uloge Ministarstva u provedbi otočne razvojne politike, omogućit će bolje praćenje i planiranje razvoja otoka te bolju koordinaciju mjera između resornih tijela. Sve ove pozitivne posljedice zajedno doprinose održivom razvoju otoka i njihovoj integraciji u širi gospodarski i društveni sustav Republike Hrvatske.
Pri tome nisu utvrđene nikakve negativne posljedice odnosno učinci.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o otocima
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske
Opis mjere: Nacionalnim sredstvima Vlada će voditi posebnu brigu o otocima, a novim zakonom pokrenut će suvremene programe prilagodbe klimatskim promjenama, za zaštitu otočnih posebnosti te za upotrebu obnovljivih izvora energije radi stvaranja održivih hrvatskih otoka.
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine:
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
U primjeni je trenutno važeći Zakon o otocima donesen 2018. („Narodne novine“ br. 116/18) s kasnijim izmjenama i dopunama (Narodne novine br. 73/20 i 70/21) koji je započeo proces uvođenja modernijeg pristupa i pogleda na razvoj otoka. Provedbom važećeg Zakona uočena je potreba za poboljšanjem, osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem institucionalne i zakonodavne osnove kako bi se briga za otoke još više unaprijedila i kako bi mjere za otoke bile usklađene s europskim i međunarodnim inicijativama i politikama te da bi se postojeće mjere modernizirale i uvele nove mjere. Iz tog razloga se pristupilo izradi novoga zakona, kroz koji su postojeće odredbe i mjere unaprijeđene, a uvedene su i nove odredbe i mjere.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o otocima, (poveznica: „Narodne novine“, br. 116/18 , 73/20 i 70/21 )
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2023. godini , prosinac 2024., poveznica: https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-12-23/102706/IZVJ_ZAKON_OTOCI_2023.pdf
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2022. godini, prosinac 2023., poveznica: https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-07-19/182044/IZVJ_OTOCI_2022.pdf
Izvješće o provedbi Nacionalnog plana razvoja otoka 2021.-2027. za 2023. godinu, svibanj 2024. poveznica: izvj . o provedbi NPRO 2023. godinu_24_5_2024.pdf
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
3.UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Posebni ciljevi novoga Zakona o otocima su:
1. usmjeravati aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka i
2. demografska održivost otoka.
Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka koji definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a u kojoj su pametni i održivi otoci prepoznati kao jedno od prioritetnih područja javnih politika Republike Hrvatske. Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve koji su usklađeni s novim Zakonom o otocima.
Posebni cilj 1 novoga Zakona o otocima je usmjeravati aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka između ostaloga i putem unaprjeđivanja postojećih mjera: vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod (HOP), potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka.
Posebni cilj 2 novoga Zakona o otocima je demografska održivost otoka, između ostaloga i putem uvođenja novih mjera koje će biti usmjerene na zelenu i energetsku tranziciju otoka u duhu europskih i međunarodnih inicijativa i politika radi povećanja samodostatnosti otoka u opskrbi energijom i vodom, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te jačanja zdravstvene zaštite.
3.2.
Opis svrhe propisa
Novim će se Zakonom o otocima, između ostaloga, redefinirati pojam otoka i otočana te načina razvrstavanja otoka radi boljeg usmjeravanja mjera za otoke i otočane. Nadalje, ojačati će se sustav praćenja i koordinacije pripreme i provedbe programa, mjera i projekata na nacionalnoj međuresornoj razini. Novim Zakonom o otocima se evidencija putem Registra otoka unaprjeđuje te se razvrstavanje otočnog teritorija povezuje s razvojnim pokazateljima.
Također, poboljšati će se postojeće mjere: vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce infrastrukturni razvoj otoka. Dodatno, uspostaviti će se set novih mjera za otočno područje i otočno stanovništvo usmjerenih prvenstveno na sljedeće nabrojane, ali i druge teme: zelena i energetska tranzicija, zaštita okoliša i prirode, zdravstvena zaštita.
U cilju izjednačavanja uvjeta života na otocima s uvjetima na kopnu, novim Zakonom o otocima su obuhvaćene mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/ otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike. U cilju poticanja poduzetničkog okruženja te poticanja konkurentnosti otočnog gospodarstva zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te je uvedena nova mjera usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja. Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda, potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju. Kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje oznake Hrvatski otočni proizvod (troškovi analitičkih ispitivanja).
S namjerom ispunjavanja posebnog cilja usmjeravanja aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka te posebnog cilja demografske održivosti otoka, novim Zakonom o otocima se definiraju sljedeće mjere za razvoj otoka:
Vodoopskrba i odvodnja na otocima
Povlašteni javni pomorski prijevoz
Povlašteni javni otočni cestovni prijevoz
Infrastrukturni razvoj otoka
Hrvatski otočni proizvod
Poticanje razvoja civilnog društva na otocima
Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima
Razvoj zdravstvene zaštite na otocima
Gospodarenje otpadom na otocima
Otočna iskaznica.
Također, novim Zakonom o otocima omogućit će se veća zastupljenosti otoka u propisima i programima resornih tijela. Kroz novi Zakon o otocima nastavit će se i suradnja s resornim tijelima u čijoj su nadležnosti ostale mjere koje su od iznimne važnosti za razvoj otoka, naročito prometna povezanost gospodarenje otpadom te će se ojačati sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini po pitanju pripreme i provedbe programa i mjera za otoke.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Novi zakonski okvir koncepcijski je široko postavljen uz unaprjeđenje postojećih i kreiranje novih razvojnih mjera. S obzirom da se radi o postizanju posebnih ciljeva koji se uređuju zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenjiva.
3.4.
Izvor podataka:
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, veljača 2021., poveznica: Hrvatska 2030
Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027., prosinac 2021., poveznica: NPRO 2021.-2027._28.12.2021..pdf
Zakon o otocima, („Narodne novine“, br. 116/18 , 73/20 i 70/21 )
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
4.UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Utvrđeni su posebni ciljevi novoga Zakona o otocima:
1. usmjeravati aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka i
2. demografska održivost otoka.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
- Vezano za makroekonomski kriterij, putem mjere opskrba vodom povećat će se financiranja troškova prijevoza vode za gospodarstvenike na 100% čime se smanjuju troškovi poslovanja na otocima i potiče ravnomjernija distribucija resursa. Također će potpore za poduzetnike doprinijeti makroekonomskom kriteriju kroz digitalnu i zelenu tranziciju koja doprinosi povećanju ulaganja u inovativne i održive tehnologije, smanjujući troškove i povećavajući konkurentnost poduzetnika
- Vezano za konkurentnost gospodarstva, mjera Hrvatski otočni proizvod (HOP) putem sufinanciranja analitičkih ispitivanja potiče razvoj kvalitetnih proizvoda i konkurentniju poziciju otočnih proizvođača na tržištu. Također, konkurentnost gospodarstva se potiče putem infrastrukturnog razvoja otoka te ima za cilj lokalnoj zajednici na otocima pomoći u realizaciji prioritetnih kapitalnih infrastrukturnih projekata.
- U dijelu funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja mjera razvoja civilnog društva putem jačanja uloge organizacija civilnog društva doprinosi socijalnoj koheziji i potiče održivu suradnju lokalnih dionika.
- Vezano uz kriterije povezane s tržištem rada i mirovinskim sustavom, mjera potpore za poduzetnike putem uvođenja pametnih tehnologija povećava potražnju za kvalificiranom radnom snagom i ima za cilj otvaranje novih radnih mjesta.
- U dijelu istraživanja i razvoja mjere koje predviđaju korištenje uređaja za desalinizaciju i biopročistače potiču istraživanje i razvoj održivih tehnoloških rješenja za specifične otočne potrebe.
- Vezano za područje zaštite potrošača, financiranje opskrbe vodom u kriznim situacijama osigurava stabilnost opskrbe i zaštitu osnovnih potreba stanovništva.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici, umirovljenici i skupine s posebnim interesima i potrebama. Na otocima prema popisu stanovništva iz 2021. živi 127838 stanovnika. Financiranje opskrbe vodom planirano je za oko 7000 korisnika.
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici te obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi). U odnosu na korisnike potpore za poslodavce oko 500 adresata (prosječan broj korisnika) su korisnici mjera.
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave te tijela javne vlasti koja su nadležna za provedbu razvojnih programa na otocima, odnosno 59 jedinica lokalne samouprave i 7 županija.
Drugi adresati
Opis adresata: institucije znanstvenog i tehnološkog istraživanja, organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije uključene u održivi razvoj otoka.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
- Vezano uz zaštitu klime, mjere iz područja zelene i energetske tranzicije vezane uz provedbu projekata desalinizacije i korištenja obnovljivih izvora energije doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova.
- Kvaliteta zraka, vode i tla podržana je mjerom ekološko zbrinjavanje otpadnih voda putem instalacije biopročistača čime se smanjuje zagađenje i osigurava voda za navodnjavanje, poboljšavajući kvalitetu tla i vode.
- Gospodarenje otpadom je mjera razvijanja sustava za recikliranje i pravilno zbrinjavanje otpada koja smanjuje negativan utjecaj na okoliš te osigurava održive prirodne resurse. Sufinanciranje prijevoza otpada i izgradnje reciklažnih stanica osigurava očuvanje prirodnih resursa i bioraznolikosti.
- Mjerom zelene i energetske tranzicije , odnosno korištenjem obnovljivih i neobnovljivih izvora energije potiče se korištenje solarnih i drugih obnovljivih izvora energije koji doprinose održivom korištenju resursa.
- Vezano na učinke na ciljeve održivog razvoja, mjera iz domene razvoja zdravstvene zaštite unapređuje zdravstvenu infrastrukturu i usluge na otocima te time podržava zdravlje i dobrobit otočnog stanovništva.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici, umirovljenici i skupine s posebnim interesima i potrebama. Na otocima prema popisu stanovništva iz 2021. živi 127838 stanovnika.
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi). Broj obrta na otocima u 2023. godine iznosi oko 8000 , dok broj poduzetnika na otocima u 2023. iznosi oko 5500.
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti, odnosno 59 jedinica lokalne samouprave i 7 županija.
Drugi adresati
Opis adresata: organizacije za zaštitu okoliša, znanstvene institucije i međunarodne organizacije uključene u razvoj održivih tehnologija i upravljanje prirodnim resursima.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 13. Uredbe.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
5.ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Vezano za mjeru opskrba vodom , a nastavljajući politiku poboljšanja uvjeta života otočnog stanovništva i otočnih gospodarstvenika nastojanjima da se izjednače troškovi života i poslovanja na otocima, novim će se Zakonom omogućiti i financiranje troškova prijevoza vode putem autocisterni ili vodonosaca otočnim gospodarstvenicima koji posluju na onim otocima ili dijelovima otoka koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, i to u punom iznosu. Do sada se sufinanciralo do 50% troškova prijevoza vode, a od sada će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) subvencionirati cjelokupni trošak prijevoza vode čime se nastoji izjednačiti uvjete poslovanja onih poduzetnika kojima voda nije osigurana javnim vodovodom u odnosu na one poduzetnike na tržištu kojima je voda dostupna putem javnog vodovoda. Uz navedeno, uvodi se i mogućnost financiranja troškova prijevoza vode i izvan navedenog područja, na otocima koji jesu spojeni na vodoopskrbi sustav, ali su iz određenih izvanrednih okolnosti potrebe za vodom veće od mogućnosti opskrbe putem sustava javne vodoopskrbe, kao što je to u slučaju dugih sušnih razdoblja te određenih kriznih situacija.
Mjera infrastrukturni razvoj otoka se odnosi na izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju komunalne, društvene, javne, poduzetničke i/ili turističke infrastrukture te na građevine iz područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a kojima regionalna i lokalna samouprava doprinose unaprjeđenju kvalitete života na naseljenim hrvatskim otocima. Novim Zakonom o otocima određene su „ključne odrednice razvoja otoka“ koje daju presjek i podsjetnik smjera/načina razmišljanja o otocima, njihovom opstanku, budućnosti i razvoju u korist otočnog stanovništva, poštujući prostor kojim raspolažemo, opravdano koristeći njihove mogućnosti, uvažavajući ograničenja s kojima se suočavamo u iznalaženju pravih i općeprihvatljivih rješenja samodostatnosti za izazove koji su pred nama. Predmetna ulaganja u infrastrukturu doprinose izjednačavanju (materijalnih) uvjeta života na kopnu i na otocima. Poseban naglasak je dan na pučinske i otoke sa specifičnim položajem. Iako su pojedini otoci dosegli značajan nivo razvijenosti u odnosu na same početke sustavnog razvoja otoka i dalje je potrebno ulagati velike napore za njihov daljnji razvoj kako bi se u konačnici postigao najvažniji cilj - ostanak stanovništva na navedenim područjima i povećanje njihovog ukupnog broja te revitalizacija života na otocima.
U okviru mjere Hrvatski otočni proizvod (HOP) uvodi se novi element mjere kojim će se financirati troškovi analiza (potvrda, rezultata, certifikata provedenih analitičkih ispitivanja u ovlaštenim laboratorijima) koje otočni subjekti moraju ishoditi kako bi ostvarili pravo na oznaku HOP. Kako su nositelji oznake uglavnom mali otočni subjekti (obrti, kućne radinosti i slično) kojima ishođenje predmetnih analiza predstavlja značaj financijski teret, ova mjera predstavlja važan poticaj malim otočnim proizvođačima, a u konačnici će rezultirati još većim brojem kvalitetnih i sigurnih proizvoda, a time i većim brojem nositelja oznake HOP.
Pored postojeće mjere potpore za poduzetnike za očuvanje radnih mjesta uvodi se i mjera usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih poduzetnika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja. Novim Zakonom se nastavlja s provedbom mjere koja se odnosi na poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima koja se provodi kroz gotovo 18 godina te se ista sada modificira na način da se podržavaju gotovo sve djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka te način izračuna potpore, i to prema prosječnoj plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u godini za koju se potpora dodjeljuje. Također, uvodi se i mjera namijenjena mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji djelatnost obavljaju na otocima i to kroz potpore namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima, zatim ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese te primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima kojima se podupire digitalizacija poslovanja. Dakle, biti će obuhvaćena ulaganja u obnovljive izvore energije, uvođenje rješenja koja se odnose na smanjenje korištenja plastike, uvođenje digitalnih tehnologija u poslovanje, jačanje digitalnih vještina i drugo.
Novim Zakonom se potiče stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva putem osmišljene mjere za otoke, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje te međusektorsku suradnju i uključivanje lokalnog stanovništva u aktivnosti, programe i projekte koje provode organizacije civilnoga društva na otocima. Mjerom se potiče razvoj civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva osnovanih u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka. Na temelju Programa MRRFEU jednom godišnje raspisuje javni poziv za dodjelu financijske podrške organizacijama civilnog društva. Prednost imaju organizacije civilnog društva s pučinskih otoka i otoka sa specifičnim položajem što do sada nije bio slučaj te organizacije civilnog društva koje potiču i provode programe međusektorske suradnje i umrežavanja.
Novim Zakonom se uspostavlja i set novih mjera među kojima je i poticanje korištenja uređaja za desalinizaciju bočate vode koji su već zaživjeli na otocima kao rješenje opskrbe vodom korištenjem podzemnih „vodenih leća” uglavnom više ili manje zaslanjene bočate vode (otok Unije, Stara Baška na otoku Krku, Povljana na Pagu, na otoku Lastovu, Dugom otoku). Otok Susak koristi vodu dobivenu postupkom desalinizacije morske vode.
Vezano za ekološko zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda iz kućanstava, odnosno individualni sustavi odvodnje, biopročistači su postrojenja koja se koriste za uklanjanje sanitarnih otpadnih voda, kroz njih se uklanjaju nečistoće iz vode kako bi se spriječilo zagađenje okoliša i širenje bolesti. Pročistači koriste procese, kao što su filtriranje i dezinfekcija, kako bi se osigurala sigurna i čista voda za ponovnu uporabu ili ispuštanje u okoliš. Poticanjem ugradnje biopročistača u kućanstvima doprinijeti će se održivom razvoju otoka, zaštiti okoliša i mora, a omogućiti će se i ponovna uporaba pročišćene vode kao tehnološke vode u kućanstvu i za potrebe navodnjavanja, naročito u ljetnim mjesecima.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva, kao i ostalim nadležnim tijelima, mjera razvoja zdravstvene zaštite na otocima ima za cilj unaprijediti zdravstvenu zaštitu na otocima te se na ovaj način podržava zdravlje i dobrobit otočnog stanovništva. MRRFEU dodjeljuje financijska sredstva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te time osigurava uvjete za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na otocima, jednom godišnje na temelju javnog poziva.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Vodni resursi Europske unije pod sve su većim opterećenjem, što za posljedicu ima nestašicu vode i pogoršanje njezine kvalitete. Posebice klimatske promjene, nepredvidivi vremenski obrasci i suše znatno doprinose pritisku na raspoloživost slatke vode koji je, između ostalog, uzrokovan urbanim razvojem i intenzivnom poljoprivredom. Sposobnost Europske unije da odgovori na sve veće pritiske na vodne resurse mogla bi se poboljšati širom upotrebom pročišćenih otpadnih voda te promicanjem ušteda vode, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ zahtijeva da se pročišćene otpadne vode ponovno upotrijebe kad god je to primjereno.
Za sva ulaganja koja se provode kroz projekte razvoja vodno-komunalne infrastrukture, pa tako i na otocima, posebno je važna njihova „zelena dimenzija”. To je važno dokazati u projektima novoga razvoja jer svaki projekt koji se financira mora doprinijeti klimatskim ciljevima i provoditi se prema načelu „ne nanositi značajnu štetu”, što znači da zahvat doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama, odnosno da se, u ovom slučaju, vodni resursi uključujući i more, koriste održivo, da se provode mjere sprječavanja i kontrole onečišćenja voda, tla i zraka, što će u konačnici pridonijeti zaštiti i obnovi biološke raznolikosti i ekosustava. Sve navedeno podržava izgradnju desalinizatora te biopročistača kao prihvatljivoj alternativi osiguravanja i tretmanu otpadnih voda na otocima. U okviru navedene mjere MRRFEU se svojim sufinanciranjem, namjerava uklopiti u mjere tijela nadležnih za vodno-komunalnu infrastrukturu.
Kroz mjeru Gospodarenje otpadom na otocima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Fond) sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno koji se odvija morskim putem. Osim troška prijevoza, Fond sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te građevina i lokacija koje su od lokalnog interesa poput sanacije službenih odlagališta, lokacija odbačenog otpada u okoliš, reciklažnih dvorišta i mini pretovarnih stanica na otocima. Fond također okviru ove mjere provodi akcije organiziranog prikupljanja otpada u svrhu poticanja i edukacije stanovništva na pravilno zbrinjavanje. MRRFEU u sklopu javnog poziva, a na temelju zahtjeva, korisnicima koji imaju sklopljen ugovor s Fondom o neposrednom sufinanciranju prihvatljivih troškova sufinancira preostalo učešće iz ugovora koje ne sufinancira Fond.
Vezano za mjeru razvoja zdravstvene zaštite na otocima , financijska sredstva osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a dodjeljuju se jedinicama lokalne (područne) samouprave (JLP(R)S) na temelju sklopljenog ugovora s MRRFEU. Mjera doprinosi održivosti obitavanja stanovništva na otocima.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati.
5.6.
Izvor podataka:
Zakon o otocima, (poveznica: „Narodne novine“, br. 116/18 , 73/20 i 70/21 )
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2023. godini , prosinac 2024., poveznica: https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-12-23/102706/IZVJ_ZAKON_OTOCI_2023.pdf
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2022. godini, prosinac 2023., poveznica: https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-07-19/182044/IZVJ_OTOCI_2022.pdf
Izvješće o provedbi Nacionalnog plana razvoja otoka 2021.-2027. za 2023. godinu, svibanj 2024. poveznica: izvj . o provedbi NPRO 2023. godinu_24_5_2024.pdf
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
6.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Za izrađeni tekst Nacrta prijedloga zakona su zatražena mišljenja nadležnih državnih tijela.
6.2.
Konzultacije:
MRRFEU je osnovao Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o otocima koja je sudjelovala u izradi teksta predmetnog zakona. Radna skupina se sastojala od 53 člana iz raznih područja javnog, privatnog i civilnog sektora.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
7.ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
.
Novi Zakon o otocima potiče održivo korištenje vodnih resursa te se osigurava dugoročna dostupnost pitke vode i zaštita okoliša. Financira se cjelokupni trošak prijevoza vode otočnim gospodarstvenicima koji posluju na otocima bez vodoopskrbnog sustava, čime se poboljšavaju uvjeti poslovanja. Pozitivan učinak se očekuje i od mjere vezane uz gospodarenje otpadom koja omogućuje sufinanciranje prijevoza otpada s otoka na kopno te ulaganja u infrastrukturu za njegovo zbrinjavanje. Unaprjeđenje infrastrukture na otocima uključuje izgradnju i obnovu javnih, poduzetničkih i turističkih objekata, čime se poboljšava kvaliteta života otočnog stanovništva. Razvoj zdravstvene zaštite na otocima osigurava dostupniju i kvalitetniju medicinsku skrb za otočane. Program Hrvatski otočni proizvod će uključiti i troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka HOP dodijeljena čime se potiče konkurentnost malih otočnih proizvođača. Uvode se potpore za digitalnu i zelenu tranziciju otočnih poduzetnika, što omogućava uvođenje energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih tehnologija u poslovanje.
Negativni učinci:
Ne očekuju se negativni učinci.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Provedbom novoga Zakona o otocima očekuju se brojne pozitivne posljedice koje će pridonijeti održivom razvoju otoka i poboljšanju kvalitete života otočnog stanovništva.
Pozitivni učinci uključuju unaprjeđenje infrastrukture, poput vodoopskrbe i odvodnje, čime će se smanjiti problem opskrbe vodom na otocima koji nisu spojeni na javne vodoopskrbne sustave. Prometna povezanost, kao unaprijeđena razvojna mjera, povećati će dostupnost javnih usluga. Razvoj gospodarskih aktivnosti poticanjem otočnog poduzetništva i unaprjeđenjem subvencioniranja programa poput Hrvatskog otočnog proizvoda omogućit će veću konkurentnost otočnih gospodarstvenika i očuvanje tradicijskih proizvoda. Sufinanciranje troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka HOP dodijeljena omogućit će lakši pristup tržištu, dok će mjere potpore za digitalnu i zelenu tranziciju poduzetništva potaknuti inovacije i uvođenje održivih tehnoloških rješenja. Mjere demografske revitalizacije, poput razvoja zdravstvene zaštite na otocima, jačanje otočnih zajednica te prepoznavanja ključnih odrednica razvoja otoka će pozitivno utjecati na demografske trendove. Unaprjeđenje institucionalnog okvira, operativnije djelovanje Otočnog vijeća i jačanje koordinacijske uloge Ministarstva u provedbi otočne razvojne politike, omogućit će bolje praćenje i planiranje razvoja otoka te bolju koordinaciju mjera između resornih tijela. Sve ove pozitivne posljedice zajedno doprinose održivom razvoju otoka i njihovoj integraciji u širi gospodarski i društveni sustav Republike Hrvatske.
Pri tome nisu utvrđene nikakve negativne posljedice odnosno učinci.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
8.PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu: /
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: Šime Erlić, ministar
Datum: 07.ožujka
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije